TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Šakotić, Nada
AU  - Janićijević, Dušanka
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Dmitriev, Alexey
AU  - Kolyagina, Victoria
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4584
AB  - The aim of this research is to determine the characteristics of storytelling in preschool children. The study included 60 children, aged four, five and six years. The characteristics of the narration of a story on the macrolinguistic and microlinguistic plane were assessed by applying the Comic story task (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983).
The results of the macrolinguistic structure of storytelling showed that focus in four and five-year-olds is in describing the introductory event and the activities leading to a goal. In contrast, with six-year-old children story patterns exist at a cognitive level, since the elements of the comic story are consistently described in just slightly less than half of the them.
The results of the microlinguistic structure of storytelling showed that the four- year-olds stories predominantly contain simple sentences, while simple-extended and dependent-complex syntactic constructions dominate in the stories of five-year-olds. In contrast, there is a tendency in six-year-olds to use complex (consecutive, dependent) sentences. Storytelling in children develops gradually over the preschool period, so instructions for storytelling is important for all children, especially for those at risk for or with language learning impairments.
AB  - Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika pripovedanja priče kod dece predškolskog uzrasta. Istraživanjem je obuhvaćeno 60 dece, uzrasta od četiri, pet i šest godina. Karakteristike pripovedanja priče kod dece na makrolingvističkom i mikrolingvističkom planu procenjene su primenom zadatka Strip priča (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983).  Rezultati istraživanja makrolingvističke strukture priče su pokazali, da se kod četvorogodišnjaka i petogodišnjaka fokus pripovedanja priče nalazi u opisivanju uvodnog događaja i aktivnosti kojima se dolazi do cilja. Za razliku od njih, kod šestogodišnjaka šema priče postoji na saznajnom nivou, budući da su elementi strip priče konzistentno opisivani u nešto manje od polovine dece.  Analizom rezultata mikrolingvističke strukture priče utvrđeno je da priče četvorogodišnjaka predominantno sadrže proste rečenice, dok prosto-proširene i zavisno-složene sintaksičke konstrukcije dominiraju u narativnom diskursu petogodišnjaka. Za razliku od njih, u grupi šestogodišnjaka je prisutna tendencija korišćenja složenih (naporednih, zavisnih) rečenica. Pripovedanje priče kod dece postepeno se razvija tokom predškolskog perioda, a saveti o podsticaju razvoja ove sposobnosti su važni za svu decu, posebno za decu sa prisustvom riziko faktora na rođenju ili decu sa deficitima u razvoju govora i jezika.
PB  - Univerzitet u Nišu
T2  - Teme
T1  - Narrative competence:  a preliminary study of storytelling  in preschool children
T1  - Narativna kompetentnost:  preliminarna studija pripovedanja priče kod dece predškolskog uzrasta
IS  - 1
VL  - 46
DO  - 10.22190/TEME200222001G
ER  - 

@article{
author = "Golubović, Slavica and Šakotić, Nada and Janićijević, Dušanka and Ječmenica, Nevena and Dmitriev, Alexey and Kolyagina, Victoria",
year = "2022",
abstract = "The aim of this research is to determine the characteristics of storytelling in preschool children. The study included 60 children, aged four, five and six years. The characteristics of the narration of a story on the macrolinguistic and microlinguistic plane were assessed by applying the Comic story task (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983).
The results of the macrolinguistic structure of storytelling showed that focus in four and five-year-olds is in describing the introductory event and the activities leading to a goal. In contrast, with six-year-old children story patterns exist at a cognitive level, since the elements of the comic story are consistently described in just slightly less than half of the them.
The results of the microlinguistic structure of storytelling showed that the four- year-olds stories predominantly contain simple sentences, while simple-extended and dependent-complex syntactic constructions dominate in the stories of five-year-olds. In contrast, there is a tendency in six-year-olds to use complex (consecutive, dependent) sentences. Storytelling in children develops gradually over the preschool period, so instructions for storytelling is important for all children, especially for those at risk for or with language learning impairments., Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika pripovedanja priče kod dece predškolskog uzrasta. Istraživanjem je obuhvaćeno 60 dece, uzrasta od četiri, pet i šest godina. Karakteristike pripovedanja priče kod dece na makrolingvističkom i mikrolingvističkom planu procenjene su primenom zadatka Strip priča (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983).  Rezultati istraživanja makrolingvističke strukture priče su pokazali, da se kod četvorogodišnjaka i petogodišnjaka fokus pripovedanja priče nalazi u opisivanju uvodnog događaja i aktivnosti kojima se dolazi do cilja. Za razliku od njih, kod šestogodišnjaka šema priče postoji na saznajnom nivou, budući da su elementi strip priče konzistentno opisivani u nešto manje od polovine dece.  Analizom rezultata mikrolingvističke strukture priče utvrđeno je da priče četvorogodišnjaka predominantno sadrže proste rečenice, dok prosto-proširene i zavisno-složene sintaksičke konstrukcije dominiraju u narativnom diskursu petogodišnjaka. Za razliku od njih, u grupi šestogodišnjaka je prisutna tendencija korišćenja složenih (naporednih, zavisnih) rečenica. Pripovedanje priče kod dece postepeno se razvija tokom predškolskog perioda, a saveti o podsticaju razvoja ove sposobnosti su važni za svu decu, posebno za decu sa prisustvom riziko faktora na rođenju ili decu sa deficitima u razvoju govora i jezika.",
publisher = "Univerzitet u Nišu",
journal = "Teme",
title = "Narrative competence:  a preliminary study of storytelling  in preschool children, Narativna kompetentnost:  preliminarna studija pripovedanja priče kod dece predškolskog uzrasta",
number = "1",
volume = "46",
doi = "10.22190/TEME200222001G"
}

Golubović, S., Šakotić, N., Janićijević, D., Ječmenica, N., Dmitriev, A.,& Kolyagina, V.. (2022). Narrative competence:  a preliminary study of storytelling  in preschool children. in Teme
Univerzitet u Nišu., 46(1).
https://doi.org/10.22190/TEME200222001G

Golubović S, Šakotić N, Janićijević D, Ječmenica N, Dmitriev A, Kolyagina V. Narrative competence:  a preliminary study of storytelling  in preschool children. in Teme. 2022;46(1).
doi:10.22190/TEME200222001G .

Golubović, Slavica, Šakotić, Nada, Janićijević, Dušanka, Ječmenica, Nevena, Dmitriev, Alexey, Kolyagina, Victoria, "Narrative competence:  a preliminary study of storytelling  in preschool children" in Teme, 46, no. 1 (2022),
https://doi.org/10.22190/TEME200222001G . .

TY  - JOUR
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4112
AB  - Uvod: Prema modelu leksičkog restrukturiranja, razvoj rečnika pokreće razvoj
fonoloških reprezentacija. Stoga se može predvideti da će deca sa razvijenim rečnikom
posedovati vrlo specifične fonološke reprezentacije reči. Cilj: Cilj istraživanja je da
se utvrdi značaj fonološke svesnosti, verbalne radne memorije i brzog automatskog
imenovanja kao pokazatelja razvijenosti ekspresivnog i receptivnog rečnika kod dece
predškolskog uzrasta. Metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 86 dece tipičnog razvoja. Za
procenu fonološke svesnosti, verbalne radne memorije, brzog automatskog imenovanja,
ekspresivnog i receptivnog rečnika korišćeni su suptestovi koji predstavljaju deo Clinical
Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterije. Rezultati: Rezultati
istraživanja pokazuju da model koji objedinjuje uzrast, fonološku svesnost, verbalnu
radnu memoriju i brzo automatsko imenovanje predviđa 51% varijanse postignuća na
zadacima procene ekspresivnog rečnika (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) i 38%
varijanse postignuća na zadacima procene receptivnog rečnika (F = 4.65, df1 = 2, df2
= 75, p < .001). U konačnom modelu kao statistički značajni pokazatelji ekspresivnog
rečnika ističu se samo zadaci identifikacije i supstitucije fonema, kao i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Sa druge strane, kao statistički značajni pokazatelji receptivnog
rečnika ističu se analiza i sinteza fonema, verbalna radna memorija i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Zaključak: Dobijeni rezultati pokazali su da uzrast, fonološka
svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje imaju značajan
doprinos u razvoju rečnika kod dece pre formalne obuke čitanja.
AB  - Introduction. According to the lexical restructuring model, the development of vocabulary
initiates the development of phonological representations. Therefore, it can be predicted
that children with developed vocabulary will possess very specific phonological
representations of words. Aim. The aim of this research was to determine the significance
of phonological awareness, verbal working memory, and rapid automatic naming
as indicators of the development of expressive and receptive vocabulary in preschool
children. Method. The research included 86 children of typical development. For the
assessment of phonological awareness, verbal working memory, rapid automatic naming,
expressive and receptive vocabulary, the subtests of Clinical Evaluation of Language
Fundamentals – Fourth Edition battery were used. Results. The results showed that
the model containing age, phonological awareness, verbal working memory, and rapid
automatic naming predicted 51% of the achievement variance on expressive vocabulary
tasks (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) and 38% of the achievement variance on
receptive vocabulary tasks (F = 4.65, df1 = 2, df2 = 75, p < .001). In the final model, only
the tasks of phoneme identification, phoneme substitution, and rapid automatic naming
(p < .05) stood out as statistically significant indicators of expressive vocabulary. On the
other hand, statistically significant indicators of receptive vocabulary included analysis
and synthesis of phonemes, verbal working memory, and rapid automatic naming (p <
.05). Conclusion. The results showed that age, phonological awareness, verbal working
memory, and rapid automatic naming significantly contributed to vocabulary development
in children before reading acquisition
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Phonological awareness, verbal working memory and rapid automatic naming as indicators of vocabulary development in preschool children
EP  - 257
IS  - 4
SP  - 239
VL  - 20
DO  - 10.5937/specedreh20-34404
ER  - 

@article{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Prema modelu leksičkog restrukturiranja, razvoj rečnika pokreće razvoj
fonoloških reprezentacija. Stoga se može predvideti da će deca sa razvijenim rečnikom
posedovati vrlo specifične fonološke reprezentacije reči. Cilj: Cilj istraživanja je da
se utvrdi značaj fonološke svesnosti, verbalne radne memorije i brzog automatskog
imenovanja kao pokazatelja razvijenosti ekspresivnog i receptivnog rečnika kod dece
predškolskog uzrasta. Metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 86 dece tipičnog razvoja. Za
procenu fonološke svesnosti, verbalne radne memorije, brzog automatskog imenovanja,
ekspresivnog i receptivnog rečnika korišćeni su suptestovi koji predstavljaju deo Clinical
Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterije. Rezultati: Rezultati
istraživanja pokazuju da model koji objedinjuje uzrast, fonološku svesnost, verbalnu
radnu memoriju i brzo automatsko imenovanje predviđa 51% varijanse postignuća na
zadacima procene ekspresivnog rečnika (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) i 38%
varijanse postignuća na zadacima procene receptivnog rečnika (F = 4.65, df1 = 2, df2
= 75, p < .001). U konačnom modelu kao statistički značajni pokazatelji ekspresivnog
rečnika ističu se samo zadaci identifikacije i supstitucije fonema, kao i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Sa druge strane, kao statistički značajni pokazatelji receptivnog
rečnika ističu se analiza i sinteza fonema, verbalna radna memorija i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Zaključak: Dobijeni rezultati pokazali su da uzrast, fonološka
svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje imaju značajan
doprinos u razvoju rečnika kod dece pre formalne obuke čitanja., Introduction. According to the lexical restructuring model, the development of vocabulary
initiates the development of phonological representations. Therefore, it can be predicted
that children with developed vocabulary will possess very specific phonological
representations of words. Aim. The aim of this research was to determine the significance
of phonological awareness, verbal working memory, and rapid automatic naming
as indicators of the development of expressive and receptive vocabulary in preschool
children. Method. The research included 86 children of typical development. For the
assessment of phonological awareness, verbal working memory, rapid automatic naming,
expressive and receptive vocabulary, the subtests of Clinical Evaluation of Language
Fundamentals – Fourth Edition battery were used. Results. The results showed that
the model containing age, phonological awareness, verbal working memory, and rapid
automatic naming predicted 51% of the achievement variance on expressive vocabulary
tasks (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) and 38% of the achievement variance on
receptive vocabulary tasks (F = 4.65, df1 = 2, df2 = 75, p < .001). In the final model, only
the tasks of phoneme identification, phoneme substitution, and rapid automatic naming
(p < .05) stood out as statistically significant indicators of expressive vocabulary. On the
other hand, statistically significant indicators of receptive vocabulary included analysis
and synthesis of phonemes, verbal working memory, and rapid automatic naming (p <
.05). Conclusion. The results showed that age, phonological awareness, verbal working
memory, and rapid automatic naming significantly contributed to vocabulary development
in children before reading acquisition",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta, Phonological awareness, verbal working memory and rapid automatic naming as indicators of vocabulary development in preschool children",
pages = "257-239",
number = "4",
volume = "20",
doi = "10.5937/specedreh20-34404"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2021). Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 20(4), 239-257.
https://doi.org/10.5937/specedreh20-34404

Ječmenica N, Golubović S. Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2021;20(4):239-257.
doi:10.5937/specedreh20-34404 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 20, no. 4 (2021):239-257,
https://doi.org/10.5937/specedreh20-34404 . .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3827
AB  - Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološ- ke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđi- vanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fo- nološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije – fono- loška petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00).
Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijan- se postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (β=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (β=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01). 
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu po- trebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece.
AB  - Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components. 
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven.
Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory – phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (β=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task – forward (β=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers
EP  - 397
SP  - 389
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološ- ke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđi- vanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fo- nološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije – fono- loška petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00).
Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijan- se postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (β=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (β=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01). 
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu po- trebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece., Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components. 
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven.
Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory – phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (β=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task – forward (β=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta, Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers",
pages = "397-389",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2021). Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 389-397.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827

Ječmenica N, Golubović S. Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:389-397.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):389-397,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3740
AB  - Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđivanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fonološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije -fonološka petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00). Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (3=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (3=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01).
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu potrebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece.
AB  - Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components.
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven. Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory - phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (3=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task - forward (3=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers
EP  - 147
SP  - 146
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđivanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fonološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije -fonološka petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00). Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (3=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (3=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01).
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu potrebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece., Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components.
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven. Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory - phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (3=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task - forward (3=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta, Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers",
pages = "147-146",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2021). Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 146-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740

Ječmenica N, Golubović S. Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:146-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):146-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Vantić Tanjić, Medina
AU  - Dmitriev, Aleksej
AU  - Lukianova, Ina
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kolagina, Viktoria
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3290
AB  - ADHD sindrom još uvek predstavlja poseban naučni i stručni izazov s obzirom da se i dalje istražuje sa velikom pažnjom i očekivanjem da će se u potpunosti rešiti njegov mehanizam nastanka, simptomi koji još nisu otkriveni, a mogli bi biti pravi rani pokazatelji i utvrditi postupci u tretmanu koji bi bili u potpunosti delotvorni. Do sada je poznato da je kod dece sa ADHD sindromom prisutan „nizak prag tolerancije na frustraciju“ i nagle promene rasploženja, dok osnovni simptomi ADHD uključuju razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i radnoj memoriji. Kod dece sa ADHD sindromom čeoni režnjevi i pojedine supkortikalne strukture nisu dovoljno aktivne i razvijene, njihove smetnje nisu u vezi sa nedostatkom saznajnih sposobnosti, niskom inteligencijom, nerazvijenim motoričkim sposobnostima, već su u vezi sa nemogućnošću efikasnog kontrolisanja sposobnosti koje dete poseduje, nedostatkom samoregulacije i samokontrole. S obziromm da je ADHD neurokognitivni poremećaj u kome se karakteristični simptomi ispoljavaju i kao razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i da deca uglavnom imaju smetnje u regulisanju pažnje, inhibicije i održavanja informacija u radnoj memoriji ona i zahtevaju blagovremeni kompleksan medicinsko-logopedsko-defektološko-psihološko-pedagoški tretman.
AB  - ADHD syndrome still represents special scientific and professional challenge, concerning the fact that it is still examined with great attention. There are great expectations that its mechanism of origination will be solved, that symptoms which are not discovered yet will appear and will be sound early indicators, and that actions in treatment which would be completely efficient will be determined. Till now it is known that in children with ADHD syndrome is present „low level of tolerance on frustration“, and sudden changes in mood, while basic symptoms of ADHD include deficit in cognitive control and working memory. In children with ADHD syndrome frontal lobe and certain supracortical structures are not sufficiently active and developed, their disabilities are not related with absence of cognitive abilities, low intelligence, undeveloped motoric abilities, but, they are related to the impossibility of effective control of abilities which child has, with absence of self-regulation and self-control. Concerning the fact that ADHD is neurocognitive disorder in which characteristic symptoms are developed as developmental deficits in cognitive control and that children mainly have disabilities in regulation of attention, inhibitions and maintaining information’s in working memory they also require timely timely complex medical-speech therapy-defectological-psychological-pedagogical treatment.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.
C3  - Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD
EP  - 472
SP  - 461
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Vantić Tanjić, Medina and Dmitriev, Aleksej and Lukianova, Ina and Ječmenica, Nevena and Kolagina, Viktoria",
year = "2020",
abstract = "ADHD sindrom još uvek predstavlja poseban naučni i stručni izazov s obzirom da se i dalje istražuje sa velikom pažnjom i očekivanjem da će se u potpunosti rešiti njegov mehanizam nastanka, simptomi koji još nisu otkriveni, a mogli bi biti pravi rani pokazatelji i utvrditi postupci u tretmanu koji bi bili u potpunosti delotvorni. Do sada je poznato da je kod dece sa ADHD sindromom prisutan „nizak prag tolerancije na frustraciju“ i nagle promene rasploženja, dok osnovni simptomi ADHD uključuju razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i radnoj memoriji. Kod dece sa ADHD sindromom čeoni režnjevi i pojedine supkortikalne strukture nisu dovoljno aktivne i razvijene, njihove smetnje nisu u vezi sa nedostatkom saznajnih sposobnosti, niskom inteligencijom, nerazvijenim motoričkim sposobnostima, već su u vezi sa nemogućnošću efikasnog kontrolisanja sposobnosti koje dete poseduje, nedostatkom samoregulacije i samokontrole. S obziromm da je ADHD neurokognitivni poremećaj u kome se karakteristični simptomi ispoljavaju i kao razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i da deca uglavnom imaju smetnje u regulisanju pažnje, inhibicije i održavanja informacija u radnoj memoriji ona i zahtevaju blagovremeni kompleksan medicinsko-logopedsko-defektološko-psihološko-pedagoški tretman., ADHD syndrome still represents special scientific and professional challenge, concerning the fact that it is still examined with great attention. There are great expectations that its mechanism of origination will be solved, that symptoms which are not discovered yet will appear and will be sound early indicators, and that actions in treatment which would be completely efficient will be determined. Till now it is known that in children with ADHD syndrome is present „low level of tolerance on frustration“, and sudden changes in mood, while basic symptoms of ADHD include deficit in cognitive control and working memory. In children with ADHD syndrome frontal lobe and certain supracortical structures are not sufficiently active and developed, their disabilities are not related with absence of cognitive abilities, low intelligence, undeveloped motoric abilities, but, they are related to the impossibility of effective control of abilities which child has, with absence of self-regulation and self-control. Concerning the fact that ADHD is neurocognitive disorder in which characteristic symptoms are developed as developmental deficits in cognitive control and that children mainly have disabilities in regulation of attention, inhibitions and maintaining information’s in working memory they also require timely timely complex medical-speech therapy-defectological-psychological-pedagogical treatment.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.",
journal = "Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD",
pages = "472-461",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290"
}

Golubović, S., Vantić Tanjić, M., Dmitriev, A., Lukianova, I., Ječmenica, N.,& Kolagina, V.. (2020). Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.., 461-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290

Golubović S, Vantić Tanjić M, Dmitriev A, Lukianova I, Ječmenica N, Kolagina V. Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2020;:461-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290 .

Golubović, Slavica, Vantić Tanjić, Medina, Dmitriev, Aleksej, Lukianova, Ina, Ječmenica, Nevena, Kolagina, Viktoria, "Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD" in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2020):461-472,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3523
AB  - The aim of the study is to determine the characteristics of lexical-semantic processing of nouns in children aged five and a half to seven years. The sample consists of 60 children, of which 30 (50%) are boys and 30 (50%) are girls. In relation to age, the sample of children is divided into three age groups with an age interval of six months. In order to research lexical-semantic abilities, the Test of speech development-Testofword definitions and the Semantic test were applied.
The results of the study show that preschool children most often produce functional definitions (31%), while the literary and descriptive definitions (18%), as well as logical definitions (17%) are almostequally represented in the answers ofchildren.
When analyzing the results of semantic abilities, itwas found that children achieve the best performance on the antonyms task, while the lowest achievement was accomplished within the synonyms task. Only on the antonyms taskstatistically significant differences were identified in achievement between the youngest and middle-aged group, in favor of older children (p < 0.05).
Boys and girls show similar tendencies in development of different abilities, measured by overall performance on all tasks, as indicated by the absence of interaction between age and sex factors (p > 0.05).
The importance of children's vocabulary development and its impact on school performance has been the subject of many studies. A well-developed vocabulary in children is part of their language competence and contributes to development of adequate communication skills, therefore, the linguistic indicators we used in our study representa significant indicator oflexical-semantic development.
PB  - University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance
T1  - Lexical-semantic processing of nouns in preschool children
EP  - 222
SP  - 207
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2020",
abstract = "The aim of the study is to determine the characteristics of lexical-semantic processing of nouns in children aged five and a half to seven years. The sample consists of 60 children, of which 30 (50%) are boys and 30 (50%) are girls. In relation to age, the sample of children is divided into three age groups with an age interval of six months. In order to research lexical-semantic abilities, the Test of speech development-Testofword definitions and the Semantic test were applied.
The results of the study show that preschool children most often produce functional definitions (31%), while the literary and descriptive definitions (18%), as well as logical definitions (17%) are almostequally represented in the answers ofchildren.
When analyzing the results of semantic abilities, itwas found that children achieve the best performance on the antonyms task, while the lowest achievement was accomplished within the synonyms task. Only on the antonyms taskstatistically significant differences were identified in achievement between the youngest and middle-aged group, in favor of older children (p < 0.05).
Boys and girls show similar tendencies in development of different abilities, measured by overall performance on all tasks, as indicated by the absence of interaction between age and sex factors (p > 0.05).
The importance of children's vocabulary development and its impact on school performance has been the subject of many studies. A well-developed vocabulary in children is part of their language competence and contributes to development of adequate communication skills, therefore, the linguistic indicators we used in our study representa significant indicator oflexical-semantic development.",
publisher = "University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance",
title = "Lexical-semantic processing of nouns in preschool children",
pages = "222-207",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2020). Lexical-semantic processing of nouns in preschool children. in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance
University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 207-222.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523

Ječmenica N, Golubović S. Lexical-semantic processing of nouns in preschool children. in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance. 2020;:207-222.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Lexical-semantic processing of nouns in preschool children" in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance (2020):207-222,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Sanković, Minja
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3289
AB  - U dijagnostici i tretmanu pervazivnog razvojnog poremećaja mogu biti primenjeni brojni
instrumenti za procenu kognitivnih, komunikativnih i adaptivnih sposobnosti. Cilj istraživanja
je procena sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem u razvojnim oblastima:
kognitivne sposobnosti, komunikacija i gruba i fina motorika. Ispitivani uzorak obuhvata
dvadeset dvoje dece sa dijagnozom pervazivnog razvojnog poremećaja, uzrasta od četiri i po do
pet godina, od toga šesnaest dečaka i šest devojčica. U istraživanju je za procenu razvojnih
sposobnosti primenjen Vodič za procenu i izradu individualnih razvojnih programa za decu od
rođenja do treće godine (Pištoljević & Majušević, 2015). Rezultati istraživanja pokazuju da
deca u najvećoj meri imaju razvijene sposobnosti u oblasti grube motorike (66.27%), dok je
procentualna zastupljenost tačnih odgovora najmanja u oblasti komunikacije (28.91%).
Analizom dobijenih rezultata u odnosu na uzrasne norme utvrđeno je da je najveća uspešnost u
svim razvojnim oblastima, postignuta prilikom procene sposobnosti predviđenih za uzrast 0-12
meseci, zatim nešto manja uspešnost u razvijenosti sposobnosti predviđenih za uzrast 12-24
meseca, da bi na kraju razvijenost procenjenih sposobnosti bila najmanja za uzrast 24-36
meseci. Rezultati na standardizovanim testovima procene sposobnosti kod dece sa pervazivnim
razvojnim poremećajem, pružaju stručnjacima važne informacije o prirodi smetnji u pojedinim
razvojnim oblastima, kao i o potrebama za različitim oblicima tretmana.
AB  - Numerous instruments for the assessment of cognitive, communicative and adaptive abilities
can be applied in diagnosis and treatment of pervasive developmental disorders. The aim of the
research is to evaluate the abilities of children with pervasive developmental disorders in
developmental areas: cognitive abilities, communication and gross and fine motor skills. The
sample included twenty-two children diagnosed with pervasive developmental disorder, aged
four and a half to five years, of which sixteen are boys and six are girls. For the developmental
abilities assessment we used a Guide for assessment and development of individual programs
for children from birth until third year (Pištoljević & Majušević, 2015). The results showed that
children achieve the best score in the field of gross motor skills (66.27%), while the percentage
of correct answers is the lowest in the field of communication (28.91%). The analysis of the
results in relation to age showed that the highest success in all developmental areas is obtained
in the assessment of abilities from the age of 0-12 months, then slightly less success is obtained in the development of abilities from the age of 12-24 months, and finally the lowest success is
obtained in the development of abilities from the age of 24-36 months. The results on
standardized assessment tests for children with pervasive developmental disorders provide
experts an important information about the nature of deficits in particular developmental areas,
as well as the informations about different forms of treatment.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.
C3  - Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem
EP  - 486
SP  - 473
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Sanković, Minja and Ječmenica, Nevena",
year = "2020",
abstract = "U dijagnostici i tretmanu pervazivnog razvojnog poremećaja mogu biti primenjeni brojni
instrumenti za procenu kognitivnih, komunikativnih i adaptivnih sposobnosti. Cilj istraživanja
je procena sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem u razvojnim oblastima:
kognitivne sposobnosti, komunikacija i gruba i fina motorika. Ispitivani uzorak obuhvata
dvadeset dvoje dece sa dijagnozom pervazivnog razvojnog poremećaja, uzrasta od četiri i po do
pet godina, od toga šesnaest dečaka i šest devojčica. U istraživanju je za procenu razvojnih
sposobnosti primenjen Vodič za procenu i izradu individualnih razvojnih programa za decu od
rođenja do treće godine (Pištoljević & Majušević, 2015). Rezultati istraživanja pokazuju da
deca u najvećoj meri imaju razvijene sposobnosti u oblasti grube motorike (66.27%), dok je
procentualna zastupljenost tačnih odgovora najmanja u oblasti komunikacije (28.91%).
Analizom dobijenih rezultata u odnosu na uzrasne norme utvrđeno je da je najveća uspešnost u
svim razvojnim oblastima, postignuta prilikom procene sposobnosti predviđenih za uzrast 0-12
meseci, zatim nešto manja uspešnost u razvijenosti sposobnosti predviđenih za uzrast 12-24
meseca, da bi na kraju razvijenost procenjenih sposobnosti bila najmanja za uzrast 24-36
meseci. Rezultati na standardizovanim testovima procene sposobnosti kod dece sa pervazivnim
razvojnim poremećajem, pružaju stručnjacima važne informacije o prirodi smetnji u pojedinim
razvojnim oblastima, kao i o potrebama za različitim oblicima tretmana., Numerous instruments for the assessment of cognitive, communicative and adaptive abilities
can be applied in diagnosis and treatment of pervasive developmental disorders. The aim of the
research is to evaluate the abilities of children with pervasive developmental disorders in
developmental areas: cognitive abilities, communication and gross and fine motor skills. The
sample included twenty-two children diagnosed with pervasive developmental disorder, aged
four and a half to five years, of which sixteen are boys and six are girls. For the developmental
abilities assessment we used a Guide for assessment and development of individual programs
for children from birth until third year (Pištoljević & Majušević, 2015). The results showed that
children achieve the best score in the field of gross motor skills (66.27%), while the percentage
of correct answers is the lowest in the field of communication (28.91%). The analysis of the
results in relation to age showed that the highest success in all developmental areas is obtained
in the assessment of abilities from the age of 0-12 months, then slightly less success is obtained in the development of abilities from the age of 12-24 months, and finally the lowest success is
obtained in the development of abilities from the age of 24-36 months. The results on
standardized assessment tests for children with pervasive developmental disorders provide
experts an important information about the nature of deficits in particular developmental areas,
as well as the informations about different forms of treatment.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.",
journal = "Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem",
pages = "486-473",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289"
}

Golubović, S., Sanković, M.,& Ječmenica, N.. (2020). Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.., 473-486.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289

Golubović S, Sanković M, Ječmenica N. Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2020;:473-486.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289 .

Golubović, Slavica, Sanković, Minja, Ječmenica, Nevena, "Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem" in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2020):473-486,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289 .

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Panić, Marijana
AU  - Žikić, Vladica
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1299
AB  - The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process.
AB  - Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa.
AB  - Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom
T1  - The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting
T1  - Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком
EP  - 237
IS  - 2
SP  - 213
VL  - 69
DO  - 10.5937/nasvas2002213G
ER  - 

@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Panić, Marijana and Žikić, Vladica",
year = "2020",
abstract = "The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process., Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa., Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom, The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting, Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком",
pages = "237-213",
number = "2",
volume = "69",
doi = "10.5937/nasvas2002213G"
}

Golubović, S., Ječmenica, N., Panić, M.,& Žikić, V.. (2020). Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 69(2), 213-237.
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G

Golubović S, Ječmenica N, Panić M, Žikić V. Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje. 2020;69(2):213-237.
doi:10.5937/nasvas2002213G .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Panić, Marijana, Žikić, Vladica, "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom" in Nastava i vaspitanje, 69, no. 2 (2020):213-237,
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G . .

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Vasilijević, Slavica R.
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1298
AB  - The research goal was to identify the characteristics of grammar comprehension abilities in preschool children and to investigate whether certain factors impact the level of acquisition of grammar knowledge among these children. The research was conducted on a sample of 102 children (56 boys and 46 girls), age 4-6. For the purpose of this research, the children were grouped in four groups, with a five-month age interval among them. The Test for the Reception of Grammar (TROG) was used for assessing the acquisition of grammar knowledge. The research results indicate that there are statistically significant differences in the level of acquisition of grammatical abilities relative to children's age (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). By analysing the obtained data, we identified statistically significant differences in the achievement on applied tasks between the youngest group of children and other groups, where older children had higher scores (p lt 0.05). On the other hand, no statistically significant differences were identified between boys and girls in terms of achievement (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Contrary to our expectations, no statistically significant differences were observed in the summary score on TROG test relative to mothers' level of education. The research results show that statistically significant differences are present only in the level of achievement of the children whose mothers have high school or college education, to the advantage of mothers with college education (p=0.009). More significant results were obtained in the same variable, where fathers' education is viewed as an impact (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081).
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje karakteristika gramatičkih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta, kao i da li određeni faktori utiču na usvojenost gramatičkog znanja kod ove grupe dece. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od sto dva deteta (pedeset šest dečaka i četrdeset šest devojčica), uzrasta od četiri do šest godina. Za potrebe istraživanja deca su podeljena u četiri grupe, sa uzrasnim intervalom između grupa od pet meseci. U istraživanju je za procenu usvojenosti gramatičkog znanja korišćen Test razumevanja gramatike - TROG. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike u usvojenosti gramatičkih sposobnosti u odnosu na uzrast dece (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). Analizom dobijenih rezultata utvrđene su statistički značajne razlike u postignuću na primenjenim zadacima između najmlađe grupe dece i ostalih uzrasnih grupa, u korist starije dece (p lt 0.05). Sa druge strane, nisu utvrđene statistički značajne razlike u postignuću između dečaka i devojčica (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Suprotno našim očekivanjima, nisu utvrđene statistički značajne razlike u sumarnom skoru TROG testa u odnosu na obrazovni nivo majki. Rezultati istraživanja pokazuju da statistički značajne razlike postoje samo između postignuća dece majki sa srednjim i visokim nivoom obrazovanja, u korist visokoobrazovanih majki (p=0.009). Značajnije rezultate uočavamo na istoj varijabli kada kao uticaj posmatramo obrazovanje oca (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd
T2  - Inovacije u nastavi
T1  - Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje
T1  - Assessment of grammar knowledge of preschool children using TROG test: A preliminary research
EP  - 85
IS  - 2
SP  - 70
VL  - 33
DO  - 10.5937/inovacije2002070G
ER  - 

@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Vasilijević, Slavica R.",
year = "2020",
abstract = "The research goal was to identify the characteristics of grammar comprehension abilities in preschool children and to investigate whether certain factors impact the level of acquisition of grammar knowledge among these children. The research was conducted on a sample of 102 children (56 boys and 46 girls), age 4-6. For the purpose of this research, the children were grouped in four groups, with a five-month age interval among them. The Test for the Reception of Grammar (TROG) was used for assessing the acquisition of grammar knowledge. The research results indicate that there are statistically significant differences in the level of acquisition of grammatical abilities relative to children's age (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). By analysing the obtained data, we identified statistically significant differences in the achievement on applied tasks between the youngest group of children and other groups, where older children had higher scores (p lt 0.05). On the other hand, no statistically significant differences were identified between boys and girls in terms of achievement (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Contrary to our expectations, no statistically significant differences were observed in the summary score on TROG test relative to mothers' level of education. The research results show that statistically significant differences are present only in the level of achievement of the children whose mothers have high school or college education, to the advantage of mothers with college education (p=0.009). More significant results were obtained in the same variable, where fathers' education is viewed as an impact (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081)., Cilj istraživanja je utvrđivanje karakteristika gramatičkih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta, kao i da li određeni faktori utiču na usvojenost gramatičkog znanja kod ove grupe dece. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od sto dva deteta (pedeset šest dečaka i četrdeset šest devojčica), uzrasta od četiri do šest godina. Za potrebe istraživanja deca su podeljena u četiri grupe, sa uzrasnim intervalom između grupa od pet meseci. U istraživanju je za procenu usvojenosti gramatičkog znanja korišćen Test razumevanja gramatike - TROG. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike u usvojenosti gramatičkih sposobnosti u odnosu na uzrast dece (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). Analizom dobijenih rezultata utvrđene su statistički značajne razlike u postignuću na primenjenim zadacima između najmlađe grupe dece i ostalih uzrasnih grupa, u korist starije dece (p lt 0.05). Sa druge strane, nisu utvrđene statistički značajne razlike u postignuću između dečaka i devojčica (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Suprotno našim očekivanjima, nisu utvrđene statistički značajne razlike u sumarnom skoru TROG testa u odnosu na obrazovni nivo majki. Rezultati istraživanja pokazuju da statistički značajne razlike postoje samo između postignuća dece majki sa srednjim i visokim nivoom obrazovanja, u korist visokoobrazovanih majki (p=0.009). Značajnije rezultate uočavamo na istoj varijabli kada kao uticaj posmatramo obrazovanje oca (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd",
journal = "Inovacije u nastavi",
title = "Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje, Assessment of grammar knowledge of preschool children using TROG test: A preliminary research",
pages = "85-70",
number = "2",
volume = "33",
doi = "10.5937/inovacije2002070G"
}

Golubović, S., Ječmenica, N.,& Vasilijević, S. R.. (2020). Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje. in Inovacije u nastavi
Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd., 33(2), 70-85.
https://doi.org/10.5937/inovacije2002070G

Golubović S, Ječmenica N, Vasilijević SR. Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje. in Inovacije u nastavi. 2020;33(2):70-85.
doi:10.5937/inovacije2002070G .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Vasilijević, Slavica R., "Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje" in Inovacije u nastavi, 33, no. 2 (2020):70-85,
https://doi.org/10.5937/inovacije2002070G . .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Radonjić, Isidora
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20200914_1-Tematski-zbornik-Surdo-2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3480
AB  - The objective of the survey was to verify the hypothesis that children from
Serbia and children from Canada differ in their results on the Numeracy
Screener test (NST) that correlates with the arithmetic competences of
elementary school children.
We sampled 105 subjects aged by 8.10 - 9.58, where the group from Serbia
included all 27 pupils of a third-grade class from an elementary school in
Belgrade and the group from Canada consisted of 78 third-grade pupils
from an elementary school from southern Ontario. By applying the NST test
(symbolic and non-symbolic subtests), the basic mathematical competences of
children were examined.
Statistically significant differences were found in favor of the examinees
from Serbia on the symbolic subtest, whereas in the results of the nonsymbolic
subtest no differences were found between the examinees. Also,
within the Serbian sample, no differences were found between girls and boys
of the applied instrument.
We recommend that future research strive to validate the NST on a larger,
and heterogeneous samples of the same-aged children from rural and urban
milieus in Serbia, using the following criteria: non-verbal IQ, student’s marks
from all teaching subjects during the current school year, evaluation scales for
teachers, questionnaires for the parents and the results of the final math test.
AB  - Cilj istraživanja je provera hipoteze da se deca iz Srbije i deca iz Kanade, razlikuju u postignućima na Numeričkom skrining testu (NST) koji korelira sa aritmetičkim kompetencijama dece u osnovnoj školi. Ukupan uzorak činilo je 105 subjekata starosti između 8,10 i 9,58 godina, pri čemu je grupa iz Srbije obuhvatala 27 učenika trećeg razreda osnovne škole u Beogradu a grupa iz Kanade, 78 učenika trećeg razreda osnovne škole u Ontariju. NST testom ispitane su bazične matema- tičke kompetencije dece u obe zemlje. Utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike u postignući- ma na simboličkom subtestu NST testa između ispitanika iz Srbije i ispitanika iz Kanade u korist ispitanika iz Srbije, da ne postoje razlike u postignućima ovih ispitanika na nesimboličkom subtestu i da na uzorku ispitanika iz Srbije, ne postoje razlike u postignućima između dečaka i devojčica, na obe subskale primenjenog instrumenta. Preporuka za dalja istraživanja je validiranje primenjenog instru- menta na većim reprezentativnim i heterogenim uzorcima dece istog uzrasta iz naše populacije, uzimajući u obzir sledeće kriterijume za validiranje: neverbalni IQ, ocene učenika iz svih školskih predmeta tekuće godine, skale procene za učitelja, upitnika za roditelje i rezul- tata zaključnog testa iz matematike.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
T1  - Postignuća na numeričkom skrining testu kod dece iz Srbije i Kanade
T1  - Achievements on the numeracy screener in children From Serbia and Canada
EP  - 267
SP  - 251
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3480
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Radonjić, Isidora",
year = "2020",
abstract = "The objective of the survey was to verify the hypothesis that children from
Serbia and children from Canada differ in their results on the Numeracy
Screener test (NST) that correlates with the arithmetic competences of
elementary school children.
We sampled 105 subjects aged by 8.10 - 9.58, where the group from Serbia
included all 27 pupils of a third-grade class from an elementary school in
Belgrade and the group from Canada consisted of 78 third-grade pupils
from an elementary school from southern Ontario. By applying the NST test
(symbolic and non-symbolic subtests), the basic mathematical competences of
children were examined.
Statistically significant differences were found in favor of the examinees
from Serbia on the symbolic subtest, whereas in the results of the nonsymbolic
subtest no differences were found between the examinees. Also,
within the Serbian sample, no differences were found between girls and boys
of the applied instrument.
We recommend that future research strive to validate the NST on a larger,
and heterogeneous samples of the same-aged children from rural and urban
milieus in Serbia, using the following criteria: non-verbal IQ, student’s marks
from all teaching subjects during the current school year, evaluation scales for
teachers, questionnaires for the parents and the results of the final math test., Cilj istraživanja je provera hipoteze da se deca iz Srbije i deca iz Kanade, razlikuju u postignućima na Numeričkom skrining testu (NST) koji korelira sa aritmetičkim kompetencijama dece u osnovnoj školi. Ukupan uzorak činilo je 105 subjekata starosti između 8,10 i 9,58 godina, pri čemu je grupa iz Srbije obuhvatala 27 učenika trećeg razreda osnovne škole u Beogradu a grupa iz Kanade, 78 učenika trećeg razreda osnovne škole u Ontariju. NST testom ispitane su bazične matema- tičke kompetencije dece u obe zemlje. Utvrđeno je da postoje statistički značajne razlike u postignući- ma na simboličkom subtestu NST testa između ispitanika iz Srbije i ispitanika iz Kanade u korist ispitanika iz Srbije, da ne postoje razlike u postignućima ovih ispitanika na nesimboličkom subtestu i da na uzorku ispitanika iz Srbije, ne postoje razlike u postignućima između dečaka i devojčica, na obe subskale primenjenog instrumenta. Preporuka za dalja istraživanja je validiranje primenjenog instru- menta na većim reprezentativnim i heterogenim uzorcima dece istog uzrasta iz naše populacije, uzimajući u obzir sledeće kriterijume za validiranje: neverbalni IQ, ocene učenika iz svih školskih predmeta tekuće godine, skale procene za učitelja, upitnika za roditelje i rezul- tata zaključnog testa iz matematike.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova",
title = "Postignuća na numeričkom skrining testu kod dece iz Srbije i Kanade, Achievements on the numeracy screener in children From Serbia and Canada",
pages = "267-251",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3480"
}

Golubović, S.,& Radonjić, I.. (2020). Postignuća na numeričkom skrining testu kod dece iz Srbije i Kanade. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 251-267.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3480

Golubović S, Radonjić I. Postignuća na numeričkom skrining testu kod dece iz Srbije i Kanade. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova. 2020;:251-267.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3480 .

Golubović, Slavica, Radonjić, Isidora, "Postignuća na numeričkom skrining testu kod dece iz Srbije i Kanade" in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova (2020):251-267,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3480 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3158
C3  - U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
T1  - Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta
EP  - 31
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
journal = "U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“",
title = "Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta",
pages = "31-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158"
}

Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“, 31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158

Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“. 2019;:31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta" in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“ (2019):31-31,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Balić, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3214
AB  - Dislalij a je, prern a Golubovi c (1 997, 1998 , 200 3, 2007, 2012 , lOl6) porerne caj iz
vora glasova u derera/osobc s normalnim fizioloskim sluhom, normalnorn inerva .. go.
. . b . . I CJJOllJ govorn1h organa, normalnim inrelekrualmm sposo nosuma 1 norma nom razvijeno •'
osralih jezickih sposobnosti.Cilj ovog isrrazivanja je da se utvrde sposobnosri or slcu
k k l h . • . . . a ne
pra sije , arcikulacione sposobnosti, fonems i s u ive srma s~aran1a P0Jmova kod dee
prvog razreda .U istrazivanje je ukljuceno 60 dece, uzrasta izmedu sedam i osarn e
d . I d ,. . . go.
Illa . Za procenu sposobnosri dece korisceni su s e eci merni mstrumenti: Global .
artikulacioni test i Test za ispitivanje razlikovanja fonema (Kostic, Vladisavljevic n,
Popovic, 1983), Test oralne praksije (Radicevic & Stevankovic, 1992) i subtest b; &
,,Vestina stvaranja pojmova" (AKADIA test razvojnih sposobnosti, Atkinson, Johnst~:
& Lindsay, 1972). '
Rezulrati istraiivanja su pokazali da sva deca iz uzorka pravilno izgovaraju od 24 do
29. glasova srpskog jezika, pri cemu su distorzije urvrdene kod I I glasova (C, C, D, C,
J?z , S, S, Z, R, L i Lj), dok su supsricucije urvrdene kod devet glasova (C, D, C, Dz, S
Z, R, L i Lj) . Na zadacima oralne praksije deca su u proseku bila uspesna na I 8 od 2{
zadatka, dok su na zadacima fonemskog sluha najcesce nepravilno diskriminisala fo.
nemske parove I- U i Z-Z. Na zadacima vdtine stvaranja pojmova deca su bila uspesna
na prosecno 14 od 20 zadaraka, pri cemu 8,33% dece zahteva tretman razvoja nekih
ele~enata jezickih sposobnosti (odscupanje za dve i vise SD). Komparacijom posrignuca
decaka i devojcica nisu urvrdene statisticki znacajne razlike na zadacima procene nekih
karakteristika govornih i jezickih sposobnosti (p > 0,05).
PB  - Resursni centar za specljalnu edukacju
C3  - U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
T1  - Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda
EP  - 38
SP  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Balić, Bojana and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Dislalij a je, prern a Golubovi c (1 997, 1998 , 200 3, 2007, 2012 , lOl6) porerne caj iz
vora glasova u derera/osobc s normalnim fizioloskim sluhom, normalnorn inerva .. go.
. . b . . I CJJOllJ govorn1h organa, normalnim inrelekrualmm sposo nosuma 1 norma nom razvijeno •'
osralih jezickih sposobnosti.Cilj ovog isrrazivanja je da se utvrde sposobnosri or slcu
k k l h . • . . . a ne
pra sije , arcikulacione sposobnosti, fonems i s u ive srma s~aran1a P0Jmova kod dee
prvog razreda .U istrazivanje je ukljuceno 60 dece, uzrasta izmedu sedam i osarn e
d . I d ,. . . go.
Illa . Za procenu sposobnosri dece korisceni su s e eci merni mstrumenti: Global .
artikulacioni test i Test za ispitivanje razlikovanja fonema (Kostic, Vladisavljevic n,
Popovic, 1983), Test oralne praksije (Radicevic & Stevankovic, 1992) i subtest b; &
,,Vestina stvaranja pojmova" (AKADIA test razvojnih sposobnosti, Atkinson, Johnst~:
& Lindsay, 1972). '
Rezulrati istraiivanja su pokazali da sva deca iz uzorka pravilno izgovaraju od 24 do
29. glasova srpskog jezika, pri cemu su distorzije urvrdene kod I I glasova (C, C, D, C,
J?z , S, S, Z, R, L i Lj), dok su supsricucije urvrdene kod devet glasova (C, D, C, Dz, S
Z, R, L i Lj) . Na zadacima oralne praksije deca su u proseku bila uspesna na I 8 od 2{
zadatka, dok su na zadacima fonemskog sluha najcesce nepravilno diskriminisala fo.
nemske parove I- U i Z-Z. Na zadacima vdtine stvaranja pojmova deca su bila uspesna
na prosecno 14 od 20 zadaraka, pri cemu 8,33% dece zahteva tretman razvoja nekih
ele~enata jezickih sposobnosti (odscupanje za dve i vise SD). Komparacijom posrignuca
decaka i devojcica nisu urvrdene statisticki znacajne razlike na zadacima procene nekih
karakteristika govornih i jezickih sposobnosti (p > 0,05).",
publisher = "Resursni centar za specljalnu edukacju",
journal = "U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“",
title = "Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda",
pages = "38-38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214"
}

Golubović, S., Balić, B.,& Ječmenica, N.. (2019). Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
Resursni centar za specljalnu edukacju., 38-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214

Golubović S, Balić B, Ječmenica N. Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“. 2019;:38-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214 .

Golubović, Slavica, Balić, Bojana, Ječmenica, Nevena, "Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda" in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“ (2019):38-38,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Radivojević, Nevena
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3045
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje fonološke svesnosti kod dece sa nepravilnim izgovorom
glasova. Ispitivani uzorak čini 85-oro dece (42 dečaka i 43 devojčice),
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je
Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević i Marinković, 1993) i Test za
procenu fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011), dok je za procenu artikulacionih
sposobnosti primenjen Globalni artikulacioni test (Kostić, Vladisavljević
i Popović, 1983). Rezultati istraživanja su pokazali da deca u proseku pravilno
izgovaraju 28 glasova srpskog jezika, kao i da su u grupi dece sa nepravilnim
izgovorom najučestalije supstitucije (41,2%) i distorzije glasova (26%).
Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da su deca postigla najveći uspeh
na zadacima prepoznavanja rime (93,6%), slogovne svesnosti (90,1%), analize
glasova u rečima (75,4%) i sinteze glasova u rečima od dva sloga (85,3% i
75,3%), dok je najmanji uspeh postignut na zadacima sinteze glasova u rečima
od tri i više slogova (33,2%). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca
sa pravilnim izgovorom glasova bila uspešnija na svim zadacima slogovne svesnosti,
sinteze glasova u rečima, kao i eliminacije i supstitucije početnog fonema
u odnosu na decu sa nepravilnim izgovorom glasova (p < 0,05). Sa druge
strane, između dece sa pravilnim izgovorom i dece sa nepravilnim izgovorom
nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i
analize glasova u rečima (p > 0,05). Rezultati ovog istraživanja mogu se primeniti
u praćenju i proceni tipičnog razvoja, ali i u detekciji poremećaja u cilju
poboljšanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora i fonoloških sposobnosti.
AB  - The aim of this research was to determine phonological awareness in children with
irregular pronunciation of phonemes. Our sample consisted of 85 children (42 boys and 43
girls), six to seven years of age. For the assessment of phonological awareness, the Test
of phoneme analysis and synthesis in words (Radičević and Marinković, 1993) and Test
for the assessment of phonological awareness-FONT (Subotić, 2011) were applied, while
the Global articulation test was applied for the evaluation of articulation abilities (Kostić,
Vladisavljević and Popović, 1983). The results showed that children on average correctly
pronounced 28 phonemes of the Serbian language, and that in the group of children with
irregular pronunciation of phonemes, substitutions (41.2%) and distortions of phonemes
(26%) were the most frequent. The analysis of the results showed that children achieved
the greatest success in rhymes recognition (93.6%), syllable awareness (90.1%), analysis of
phonemes in words (75.4%) and synthesis of phonemes in two-syllable words tasks (85.3%
and 75.3%) while the lowest success was achieved in synthesis of phonemes in three or moresyllable
words task (33.2%). Further analysis of the results showed that children with correct
pronunciation of phonemes were more successful in all tasks of syllable awareness, phoneme
synthesis in words, and elimination and substitution of the initial phoneme tasks compared
to children with irregular pronunciation of phonemes (p < 0.05). On the other hand, among
children with correct pronunciation and children with irregular pronunciation, statistically
significant differences in rhyme recognition and phoneme analysis in words (p > 0.05) were
not found. The results of this research can be applied in monitoring and evaluation of
typical development, but also in detection of disorders in order to improve ability of correct
pronunciation and phonological abilities.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova
T1  - Phonological awareness in children with irregular
pronunciation of phonemes
EP  - 162
SP  - 155
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Radivojević, Nevena and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj istraživanja je utvrđivanje fonološke svesnosti kod dece sa nepravilnim izgovorom
glasova. Ispitivani uzorak čini 85-oro dece (42 dečaka i 43 devojčice),
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je
Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević i Marinković, 1993) i Test za
procenu fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011), dok je za procenu artikulacionih
sposobnosti primenjen Globalni artikulacioni test (Kostić, Vladisavljević
i Popović, 1983). Rezultati istraživanja su pokazali da deca u proseku pravilno
izgovaraju 28 glasova srpskog jezika, kao i da su u grupi dece sa nepravilnim
izgovorom najučestalije supstitucije (41,2%) i distorzije glasova (26%).
Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da su deca postigla najveći uspeh
na zadacima prepoznavanja rime (93,6%), slogovne svesnosti (90,1%), analize
glasova u rečima (75,4%) i sinteze glasova u rečima od dva sloga (85,3% i
75,3%), dok je najmanji uspeh postignut na zadacima sinteze glasova u rečima
od tri i više slogova (33,2%). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca
sa pravilnim izgovorom glasova bila uspešnija na svim zadacima slogovne svesnosti,
sinteze glasova u rečima, kao i eliminacije i supstitucije početnog fonema
u odnosu na decu sa nepravilnim izgovorom glasova (p < 0,05). Sa druge
strane, između dece sa pravilnim izgovorom i dece sa nepravilnim izgovorom
nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i
analize glasova u rečima (p > 0,05). Rezultati ovog istraživanja mogu se primeniti
u praćenju i proceni tipičnog razvoja, ali i u detekciji poremećaja u cilju
poboljšanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora i fonoloških sposobnosti., The aim of this research was to determine phonological awareness in children with
irregular pronunciation of phonemes. Our sample consisted of 85 children (42 boys and 43
girls), six to seven years of age. For the assessment of phonological awareness, the Test
of phoneme analysis and synthesis in words (Radičević and Marinković, 1993) and Test
for the assessment of phonological awareness-FONT (Subotić, 2011) were applied, while
the Global articulation test was applied for the evaluation of articulation abilities (Kostić,
Vladisavljević and Popović, 1983). The results showed that children on average correctly
pronounced 28 phonemes of the Serbian language, and that in the group of children with
irregular pronunciation of phonemes, substitutions (41.2%) and distortions of phonemes
(26%) were the most frequent. The analysis of the results showed that children achieved
the greatest success in rhymes recognition (93.6%), syllable awareness (90.1%), analysis of
phonemes in words (75.4%) and synthesis of phonemes in two-syllable words tasks (85.3%
and 75.3%) while the lowest success was achieved in synthesis of phonemes in three or moresyllable
words task (33.2%). Further analysis of the results showed that children with correct
pronunciation of phonemes were more successful in all tasks of syllable awareness, phoneme
synthesis in words, and elimination and substitution of the initial phoneme tasks compared
to children with irregular pronunciation of phonemes (p < 0.05). On the other hand, among
children with correct pronunciation and children with irregular pronunciation, statistically
significant differences in rhyme recognition and phoneme analysis in words (p > 0.05) were
not found. The results of this research can be applied in monitoring and evaluation of
typical development, but also in detection of disorders in order to improve ability of correct
pronunciation and phonological abilities.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova, Phonological awareness in children with irregular
pronunciation of phonemes",
pages = "162-155",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045"
}

Golubović, S., Radivojević, N.,& Ječmenica, N.. (2019). Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 155-162.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045

Golubović S, Radivojević N, Ječmenica N. Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;:155-162.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045 .

Golubović, Slavica, Radivojević, Nevena, Ječmenica, Nevena, "Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova" in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019):155-162,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3235
AB  - Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika analize i sinteze gla-
sova kod dece predškolskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini šezdesetoro dece,
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu sposobnosti analize i sinteze gla-
sova kod dece primenjen je Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević
i Marinković, 1993). Rezultati na zadacima analize glasova pokazuju da su deca
najuspešnija na zadacima određivanja prvog, drugog i poslednjeg glasa u rečima,
dok je najmanji uspeh ostvaren na zadacima segmentacije glasova. Sa druge stra-
ne, uspešnost dece na zadacima sinteze glasova najveća je na jednosložnim re-
čima, a najmanja na rečima od tri i više slogova. Analizom rezultata dece na
pojedinačnim zadacima, utvrđeno je da je uspešnost dece veća na zadacima sinte-
ze glasova u kraćim rečima, u odnosu na duže reči, nezavisno od frekventnosti
reči. Rezultati istraživanja pokazuju da se složeniji zadaci manipulisanja
fonemama razvijaju i nakon uzrasta od šest godina.
AB  - The aim of this research is to determine the
characteristics of the analysis and synthesis
of phonemes in preschool children. The sample
included sixty children, aged six to seven.
The Test of Phoneme Analysis and Synthesis
in Words was used to assess the children
language abilities (Radičević & Marinković,
1993). The results on phoneme analysis tasks
show that children are most successful in
tasks of determining the first, second and last
phoneme in words, while the least success is
achieved on the phoneme segmentation task.
On the other hand, children’s performance on
phoneme synthesis tasks is highest in onesyllable
words and lowest in words of three
or more syllables. By analyzing children’s
achievement on individual tasks, it was found
that children’s performance was higher on
phoneme synthesis tasks in shorter words,
compared to longer words, regardless of
word frequency. The results of the study show
that complex phoneme manipulation tasks
also develop after the age of six.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“
C3  - Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova
T1  - Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Analysis and synthesis of
Phonemes in preschool children
EP  - 22
SP  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika analize i sinteze gla-
sova kod dece predškolskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini šezdesetoro dece,
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu sposobnosti analize i sinteze gla-
sova kod dece primenjen je Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević
i Marinković, 1993). Rezultati na zadacima analize glasova pokazuju da su deca
najuspešnija na zadacima određivanja prvog, drugog i poslednjeg glasa u rečima,
dok je najmanji uspeh ostvaren na zadacima segmentacije glasova. Sa druge stra-
ne, uspešnost dece na zadacima sinteze glasova najveća je na jednosložnim re-
čima, a najmanja na rečima od tri i više slogova. Analizom rezultata dece na
pojedinačnim zadacima, utvrđeno je da je uspešnost dece veća na zadacima sinte-
ze glasova u kraćim rečima, u odnosu na duže reči, nezavisno od frekventnosti
reči. Rezultati istraživanja pokazuju da se složeniji zadaci manipulisanja
fonemama razvijaju i nakon uzrasta od šest godina., The aim of this research is to determine the
characteristics of the analysis and synthesis
of phonemes in preschool children. The sample
included sixty children, aged six to seven.
The Test of Phoneme Analysis and Synthesis
in Words was used to assess the children
language abilities (Radičević & Marinković,
1993). The results on phoneme analysis tasks
show that children are most successful in
tasks of determining the first, second and last
phoneme in words, while the least success is
achieved on the phoneme segmentation task.
On the other hand, children’s performance on
phoneme synthesis tasks is highest in onesyllable
words and lowest in words of three
or more syllables. By analyzing children’s
achievement on individual tasks, it was found
that children’s performance was higher on
phoneme synthesis tasks in shorter words,
compared to longer words, regardless of
word frequency. The results of the study show
that complex phoneme manipulation tasks
also develop after the age of six.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“, Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova",
title = "Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta, Analysis and synthesis of
Phonemes in preschool children",
pages = "22-17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2019). Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta. in U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 17-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235

Ječmenica N, Golubović S. Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta. in U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“. 2019;:17-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta" in U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“ (2019):17-22,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3247
AB  - Razvojne sposobnosti kod dece imaju svoje uzrasne nonne I
prema misljenju veceg broja autora razvijaju se u ~roseku _do sedme
godine. Ukoliko se evidentira bilo kakvo odstupanJe, defimse se kao
atipicno u odnosu na uzrasni period . Cilj ovog iSlrazivanja je procena
nekih razvojnih sposobnosti kod dece predskolskog uzrasta. Uzora]c
istrazivanja cini 64-oro dece , uzrasta izmedu seS1 i sedam godina.
Istrazivanje je sprovedeno tokom 20 I 8. godine u Predskolskoj
ustanovi "Cika Jova Zmaj" u Beogradu. U istrazivanju su od memih
instrumenata korisceni: Globalni artikulacioni test, Test oralne
praksije, Test govorne razvijenosti I Test za procenu vizuelne
percepcije.
Rezultati istrazivanja su pokazali da 45.31 % dece iz uzorka
pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok 31.25% dece
nepravilno izgovara izmedu tri i pet glasova. Pravilno razvijena
logomotorika je utvrdena kod 74.44% dece, dok su vizuelna
percepcija I grafomotorne sposobnosti razvijene kod 73.44% dece iz
uzorka. Utvrdeno je 95.31 % dece koja dominantno pisu desnom
rukom, dok je nepravilan hvat olovke prisutan kod 39.06% dece. Na
zadacima govorne razvijenosti, utvrdeno je da 31.25% dece daje
odgovore koji nisu u skladu sa uzrastom - be z odgovora, eholalican j
pogresan odgovor. Na zadacima vizuelne percepcije, grafomotorne spretnosti i govorne razvijenosti devojcice su ostvarile statisticki
znacajno bolje rezultate u odnosu na decake (p<0.05).
Rezultati ovog istrazivanja mogu se primeniti u pracenju i
proceni tipicnog razvoja, ali i u ranoj detekciji poremecaja u cilju
poboljsanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora, oralne praksije,
govome razvijenosti I grafomotomih sposobnosti, sto je i bio cilj
naseg istrazivanja.
C3  - U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“
C3  - Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
T1  - Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta
EP  - 35
SP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
abstract = "Razvojne sposobnosti kod dece imaju svoje uzrasne nonne I
prema misljenju veceg broja autora razvijaju se u ~roseku _do sedme
godine. Ukoliko se evidentira bilo kakvo odstupanJe, defimse se kao
atipicno u odnosu na uzrasni period . Cilj ovog iSlrazivanja je procena
nekih razvojnih sposobnosti kod dece predskolskog uzrasta. Uzora]c
istrazivanja cini 64-oro dece , uzrasta izmedu seS1 i sedam godina.
Istrazivanje je sprovedeno tokom 20 I 8. godine u Predskolskoj
ustanovi "Cika Jova Zmaj" u Beogradu. U istrazivanju su od memih
instrumenata korisceni: Globalni artikulacioni test, Test oralne
praksije, Test govorne razvijenosti I Test za procenu vizuelne
percepcije.
Rezultati istrazivanja su pokazali da 45.31 % dece iz uzorka
pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok 31.25% dece
nepravilno izgovara izmedu tri i pet glasova. Pravilno razvijena
logomotorika je utvrdena kod 74.44% dece, dok su vizuelna
percepcija I grafomotorne sposobnosti razvijene kod 73.44% dece iz
uzorka. Utvrdeno je 95.31 % dece koja dominantno pisu desnom
rukom, dok je nepravilan hvat olovke prisutan kod 39.06% dece. Na
zadacima govorne razvijenosti, utvrdeno je da 31.25% dece daje
odgovore koji nisu u skladu sa uzrastom - be z odgovora, eholalican j
pogresan odgovor. Na zadacima vizuelne percepcije, grafomotorne spretnosti i govorne razvijenosti devojcice su ostvarile statisticki
znacajno bolje rezultate u odnosu na decake (p<0.05).
Rezultati ovog istrazivanja mogu se primeniti u pracenju i
proceni tipicnog razvoja, ali i u ranoj detekciji poremecaja u cilju
poboljsanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora, oralne praksije,
govome razvijenosti I grafomotomih sposobnosti, sto je i bio cilj
naseg istrazivanja.",
journal = "U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“, Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka",
title = "Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta",
pages = "35-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247"
}

Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“, 34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247

Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“. 2019;:34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta" in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“ (2019):34-35,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3037
PB  - Sarajevo,Pedagoški fakultet
C3  - Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea
T1  - Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta
T1  - Syllable awarness rhyme recognition and phonemic segmentation in preschool children
EP  - 60
SP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
publisher = "Sarajevo,Pedagoški fakultet",
journal = "Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea",
title = "Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta, Syllable awarness rhyme recognition and phonemic segmentation in preschool children",
pages = "60-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037"
}

Golubović, S., Ječmenica, N.,& Kobac, D.. (2019). Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta. in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea
Sarajevo,Pedagoški fakultet., 60-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037

Golubović S, Ječmenica N, Kobac D. Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta. in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea. 2019;:60-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037 .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Kobac, Dubravka, "Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta" in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea (2019):60-60,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3213
C3  - U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“
T1  - Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta
T1  - Verbal memory od boys and girls in preschool age
EP  - 82
SP  - 82
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
journal = "U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“",
title = "Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta, Verbal memory od boys and girls in preschool age",
pages = "82-82",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213"
}

Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta. in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, 82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213

Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta. in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“. 2019;:82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta" in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“ (2019):82-82,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3241
AB  - Cerebra/no parabza se e 1.m;, • . I
nepromenljivi poremecaj pokreta i/ili po 5t~e . tela 1 motonc~h
funkcija, koji nastaje kao posledica neprogre5ivmh abn~nnalno~ti u
razvoju nezrelog mozga. Cilj istrazivanja je da se .. utvrd1 se~ant1cka
razvijenost dece sa cerebralnom paralizom predskolskog 1 mladeg
skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i
prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istrazivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do
osam godina. Istrazivanje je sprovedeno tokom 2017 . godine na
Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr.
Simo Milosevic"- Igalo.U istrazivanju je kao memi instrument
koriscen Test pridevskih suprotnosti.
Rezultati istrazivanja su pokazali da najvise odgovora iz
kategorije: bez odgovora, eholalican i pogresan odgovor deca daju na
zadacima pridevskih suprotnosti za pojmove ,,dobar"(70%) i
,,slobodan"(70%), dok je najveci broj tacnih odgovora na zadatku
pridevskih suprotnostiutvrden za pojmove ,,crn"(23.3%) i
,, veliki''(20% ). Deca sa cerebralnom paralizomi prosecnom
inteligencijom dala su znacajno vise sintagmatskih i tacnih odgovora
(55.7%) u odnosu na 3.57% odgovora iz iste kategorije kod dece sa
cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenoscu.Deca koja imaju epifepsiju te~ce su davala pogre~ne iii eholali~ne odgovore, dok su
deca koja nemaju epilepsiju davala u vecoj meri tacne odgovore i
ta~ne odgovore sa negacijom, a ndto rede sintagmatske odgovore na
zadacima pridevskih suprotnosti. lmajuci u vidu znacnjnu povezanost
izmedu jezickog razvoja i kognitivnih sposobnosti. veoma je vazno
detaljnije ispitivati jezicke sposobnosti kod dece sa cerebralnom
paralizom. Novija istrrlivanja omogucila bi detaljnija saz nanja o
karakteristikama jezickih sposobnosti dece sa cerebralnom paralizom .
PB  - Drustvo defektologa Vojvodine
C3  - Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
T1  - Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom
EP  - 37
SP  - 36
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Guberinić, Marija and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
abstract = "Cerebra/no parabza se e 1.m;, • . I
nepromenljivi poremecaj pokreta i/ili po 5t~e . tela 1 motonc~h
funkcija, koji nastaje kao posledica neprogre5ivmh abn~nnalno~ti u
razvoju nezrelog mozga. Cilj istrazivanja je da se .. utvrd1 se~ant1cka
razvijenost dece sa cerebralnom paralizom predskolskog 1 mladeg
skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i
prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istrazivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do
osam godina. Istrazivanje je sprovedeno tokom 2017 . godine na
Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr.
Simo Milosevic"- Igalo.U istrazivanju je kao memi instrument
koriscen Test pridevskih suprotnosti.
Rezultati istrazivanja su pokazali da najvise odgovora iz
kategorije: bez odgovora, eholalican i pogresan odgovor deca daju na
zadacima pridevskih suprotnosti za pojmove ,,dobar"(70%) i
,,slobodan"(70%), dok je najveci broj tacnih odgovora na zadatku
pridevskih suprotnostiutvrden za pojmove ,,crn"(23.3%) i
,, veliki''(20% ). Deca sa cerebralnom paralizomi prosecnom
inteligencijom dala su znacajno vise sintagmatskih i tacnih odgovora
(55.7%) u odnosu na 3.57% odgovora iz iste kategorije kod dece sa
cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenoscu.Deca koja imaju epifepsiju te~ce su davala pogre~ne iii eholali~ne odgovore, dok su
deca koja nemaju epilepsiju davala u vecoj meri tacne odgovore i
ta~ne odgovore sa negacijom, a ndto rede sintagmatske odgovore na
zadacima pridevskih suprotnosti. lmajuci u vidu znacnjnu povezanost
izmedu jezickog razvoja i kognitivnih sposobnosti. veoma je vazno
detaljnije ispitivati jezicke sposobnosti kod dece sa cerebralnom
paralizom. Novija istrrlivanja omogucila bi detaljnija saz nanja o
karakteristikama jezickih sposobnosti dece sa cerebralnom paralizom .",
publisher = "Drustvo defektologa Vojvodine",
journal = "Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka",
title = "Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom",
pages = "37-36",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241"
}

Golubović, S., Guberinić, M., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom. in Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
Drustvo defektologa Vojvodine., 36-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241

Golubović S, Guberinić M, Ječmenica N, Živković Z. Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom. in Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka. 2019;:36-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241 .

Golubović, Slavica, Guberinić, Marija, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom" in Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka (2019):36-37,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241 .

TY  - CONF
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3047
PB  - Sarajevo,pedagoški fakultet
C3  - U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“
T1  - Funkcionalno stanje jezika kod dece sa cerebralnom paralizom
EP  - 58
SP  - 58
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3047
ER  - 

@conference{
author = "Guberinić, Marija and Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
publisher = "Sarajevo,pedagoški fakultet",
journal = "U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“",
title = "Funkcionalno stanje jezika kod dece sa cerebralnom paralizom",
pages = "58-58",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3047"
}

Guberinić, M., Golubović, S., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Funkcionalno stanje jezika kod dece sa cerebralnom paralizom. in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“
Sarajevo,pedagoški fakultet., 58-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3047

Guberinić M, Golubović S, Ječmenica N, Živković Z. Funkcionalno stanje jezika kod dece sa cerebralnom paralizom. in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“. 2019;:58-58.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3047 .

Guberinić, Marija, Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Funkcionalno stanje jezika kod dece sa cerebralnom paralizom" in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“ (2019):58-58,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3047 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3046
AB  - Cilj istraživanja je bio da se utvrdi razvijenost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
(CP) predškolskog i mla􀃿eg školskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istraživanja čini 30 dece
sa spastičnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od šest do osam godina. U istražiivanju
je kao merni instrument korišćen Test za ispitivanje govorne razvijenosti (Vasić, 1983).
Rezultati istraživanja su pokazali da kod dece sa CP51% odgovora spada u kategoriju: bez
odgovora, eholaličan i pogrešan odgovor, 36% odgovora dece smešteno je u kategorije:
funkcionalna, literarna i opisna definicija, dok 13% odgovora dece odgovara kategoriji
logičkih definicija. Frekvetnost i konkretnost pojmova je statistički značajno povezana sa
tipom definicija (p<0.05). Deca sa CP školskog uzrasta daju značajno veći procenat
odgovora u kategoriji logičkih definicija (21.4%) u odnosu na decu sa CP predškolskog
uzrasta (5%). Analizom dobijenih rezultata, utvrdili smo da su „više“ kategorije odgovora
bile statistički značajno povezane sa nivoom intelektualnog funkcionisanja dece iz uzorka
(r=0.877; df=5; p=0.00).Utvr􀃿eno je da su deca sa CP kod koje neurološkim pregledom
nije utvr􀃿eno prisustvo epilepsije, ostvarila statistički značajno veći uspeh, odnosno imala
su više definicija koje uključuju semantičke karakteristike i/ili figurativno značenje u
odnosu na decu sa CP i epilepsijom (r=0.714; df=5; p=0.001).
AB  - The aim of the research was to determine the development of speech in children with
cerebral palsy (CP) pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists of 30
children with spastic cerebral palsy, aged six to eight years. In the research, a Test for
speech development was used as a measuring instrument (Vasić, 1983).
The results of the study showed that in children with CP- 51% of answers belongs to the
category: no answer, an echolalia and wrong answer, 36% of children's answers are
classified into categories: functional, literary and descriptive definition, while 13% of
children's answers correspond to the category of logical definitions. The frequency and
concreteness of terms is statistically significantly related to the type of definitions
(p<0.05). School aged children with CP give a significantly higher percentage of answers
in the category of logical definitions (21.4%) compared to pre-school age children with CP
(5%).By analyzing the results, we found that "higher" categories of children's answers
were statistically significantly related to the level of intellectual functioning in children
from the sample (r=0.877; df=5; p=0.00). It was found that children with CP with absence
of epilepsy, achieved statistically significantly higher success and had more definitions
involving semantic characteristics and/or figurative meaning in relation to children with
CP and epilepsy (r=0.714; df=5; p= 0.001).
PB  - Društvo defektologa Vojvodine
C3  - Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
C3  - Izuzetna deca: obrazovanje i tretman
T1  - Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta
T1  - Development of speech in children with cerebral
palsy of preschool and young school age
EP  - 44
SP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Guberinić, Marija and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
abstract = "Cilj istraživanja je bio da se utvrdi razvijenost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
(CP) predškolskog i mla􀃿eg školskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istraživanja čini 30 dece
sa spastičnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od šest do osam godina. U istražiivanju
je kao merni instrument korišćen Test za ispitivanje govorne razvijenosti (Vasić, 1983).
Rezultati istraživanja su pokazali da kod dece sa CP51% odgovora spada u kategoriju: bez
odgovora, eholaličan i pogrešan odgovor, 36% odgovora dece smešteno je u kategorije:
funkcionalna, literarna i opisna definicija, dok 13% odgovora dece odgovara kategoriji
logičkih definicija. Frekvetnost i konkretnost pojmova je statistički značajno povezana sa
tipom definicija (p<0.05). Deca sa CP školskog uzrasta daju značajno veći procenat
odgovora u kategoriji logičkih definicija (21.4%) u odnosu na decu sa CP predškolskog
uzrasta (5%). Analizom dobijenih rezultata, utvrdili smo da su „više“ kategorije odgovora
bile statistički značajno povezane sa nivoom intelektualnog funkcionisanja dece iz uzorka
(r=0.877; df=5; p=0.00).Utvr􀃿eno je da su deca sa CP kod koje neurološkim pregledom
nije utvr􀃿eno prisustvo epilepsije, ostvarila statistički značajno veći uspeh, odnosno imala
su više definicija koje uključuju semantičke karakteristike i/ili figurativno značenje u
odnosu na decu sa CP i epilepsijom (r=0.714; df=5; p=0.001)., The aim of the research was to determine the development of speech in children with
cerebral palsy (CP) pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists of 30
children with spastic cerebral palsy, aged six to eight years. In the research, a Test for
speech development was used as a measuring instrument (Vasić, 1983).
The results of the study showed that in children with CP- 51% of answers belongs to the
category: no answer, an echolalia and wrong answer, 36% of children's answers are
classified into categories: functional, literary and descriptive definition, while 13% of
children's answers correspond to the category of logical definitions. The frequency and
concreteness of terms is statistically significantly related to the type of definitions
(p<0.05). School aged children with CP give a significantly higher percentage of answers
in the category of logical definitions (21.4%) compared to pre-school age children with CP
(5%).By analyzing the results, we found that "higher" categories of children's answers
were statistically significantly related to the level of intellectual functioning in children
from the sample (r=0.877; df=5; p=0.00). It was found that children with CP with absence
of epilepsy, achieved statistically significantly higher success and had more definitions
involving semantic characteristics and/or figurative meaning in relation to children with
CP and epilepsy (r=0.714; df=5; p= 0.001).",
publisher = "Društvo defektologa Vojvodine",
journal = "Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“, Izuzetna deca: obrazovanje i tretman",
title = "Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, Development of speech in children with cerebral
palsy of preschool and young school age",
pages = "44-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046"
}

Golubović, S., Guberinić, M., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
Društvo defektologa Vojvodine., 34-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046

Golubović S, Guberinić M, Ječmenica N, Živković Z. Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“. 2019;:34-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046 .

Golubović, Slavica, Guberinić, Marija, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta" in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“ (2019):34-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3044
AB  - Cilj ovog istrazivanja je da se utvrdi razumljlvost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
predskolskog i mladeg skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepslje. Uzorak istraiivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do osam godina. U
istraziivanju je kao merni instrument koriscen Test za ispitivanje razumljivosti govora
(Vladisavljevic, 1983).
Prema rezultatima procene razumljivosti govora, najveci procenat dece sa spasticnim
oblikom cerebralne paralize ima blago distorzovan govor (33.3%}, zatim slede deca
sa veoma distorzovanim govorom (23.3%) i potpuno nerazumljvim govorom (23.3%),
dok 20% dece ima razumljiv govor. lstrazivanjem je utvrden statisticki znacajan uticaj
prisustva intelektualne ometenosti i epilepsije na razumljivost govora kod dece sa
spasticnim oblikom cerebralne paralize (p<0.05).
AB  - The aim of this research is to determine the intelligibility of speech in children with
cerebral palsy of pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists
of 30 children with spastic cerebral palsy, aged 6 to 8 years. In the research, a Test
for intelligibility of speech was used as a measuring instrument (Vladisavljevic, 1983).
According to the results of the assessment of speech intelligibility, the highest percentage
of children with spastic cerebral palsy has a slightly distorted speech (33.3%),
followed by children with very distorted speech (23.3%) and completely incomprehensible
speech (23.3%), while 20% of children have an intelligible speech. Research has found
statistically significant effect of the presence of intellectual disability and epilepsy
on the intelligibility of speech in children with spastic cerebral palsy (p < 0.05).
PB  - Perfecta, Sarajevo
C3  - Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova
T1  - Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije
T1  - Speech intelligibility in children with
cerebral palsy in relation to the level
of intellectual functioning and the
presence of epilepsy
EP  - 7
SP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Guberinić, Marija and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istrazivanja je da se utvrdi razumljlvost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
predskolskog i mladeg skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepslje. Uzorak istraiivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do osam godina. U
istraziivanju je kao merni instrument koriscen Test za ispitivanje razumljivosti govora
(Vladisavljevic, 1983).
Prema rezultatima procene razumljivosti govora, najveci procenat dece sa spasticnim
oblikom cerebralne paralize ima blago distorzovan govor (33.3%}, zatim slede deca
sa veoma distorzovanim govorom (23.3%) i potpuno nerazumljvim govorom (23.3%),
dok 20% dece ima razumljiv govor. lstrazivanjem je utvrden statisticki znacajan uticaj
prisustva intelektualne ometenosti i epilepsije na razumljivost govora kod dece sa
spasticnim oblikom cerebralne paralize (p<0.05)., The aim of this research is to determine the intelligibility of speech in children with
cerebral palsy of pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists
of 30 children with spastic cerebral palsy, aged 6 to 8 years. In the research, a Test
for intelligibility of speech was used as a measuring instrument (Vladisavljevic, 1983).
According to the results of the assessment of speech intelligibility, the highest percentage
of children with spastic cerebral palsy has a slightly distorted speech (33.3%),
followed by children with very distorted speech (23.3%) and completely incomprehensible
speech (23.3%), while 20% of children have an intelligible speech. Research has found
statistically significant effect of the presence of intellectual disability and epilepsy
on the intelligibility of speech in children with spastic cerebral palsy (p < 0.05).",
publisher = "Perfecta, Sarajevo",
journal = "Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova",
title = "Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije, Speech intelligibility in children with
cerebral palsy in relation to the level
of intellectual functioning and the
presence of epilepsy",
pages = "7-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044"
}

Golubović, S., Guberinić, M., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije. in Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova
Perfecta, Sarajevo., 19-7.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044

Golubović S, Guberinić M, Ječmenica N, Živković Z. Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije. in Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova. 2019;:19-7.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044 .

Golubović, Slavica, Guberinić, Marija, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije" in Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova (2019):19-7,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Đorđievski, Ivana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3033
AB  - Cilj ovog istraživanja je procena stanja fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke
svesnosti kao i utvr􀃿ivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.Za
potrebe ovog istraživanja formiran je uzorak od 36 dece uzrasta izme􀃿u šest i sedam
godina. U istraživanju su korišćeni sledeći merni instrumenti: Globalni artikulacioni test,
Test za ispitivanje razlikovanja fonema i Test za procenu fonološke svesnosti-FONT test.
Rezultati su pokazali da 47.2% dece pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok
52.8% dece pravilno izgovara izme􀃿u 24 i 29 glasova. Na zadacima fonemskog sluha
41.7% dece uspešno diskriminiše sve glasove, dok je niska diskriminativnost najčešće
utvr􀃿ena za parove fonema P i B (16.7%) i L i R (13.9%). Rezultati na zadacima
fonološke svesnosti su pokazali da deca ostvaruju najveći uspeh na zadacima spajanja
slogova i slogovne segmentacije. Analizom rezultata nisu utvr􀃿ene statistički značajne
razlike u uspešnosti izme􀃿u dečaka i devojčica na svim zadacima (p>0.05).
AB  - The aim of this research is to assess the state of phonemic hearing and phonological
awareness as well as to determine the articulation skills in preschool children.For the
purposes of this research, a sample of 36 children aged 6 to 7 years was formed. The study used the following instruments: Globally Articulation Test, Test to examine the phoneme
differentiation and Test for the evaluation of phonological awareness FONT-test.
The results showed that 47.2% children correctly pronounce all the phonemes of the
mother tongue, while 52.8% children correctly pronounce between 24 and 29 phonemes.
On phonemic hearing tasks 41.7% of children successfully discriminates against all
phonemes, while low discriminability is the most set for the phoneme pairs P and B
(16.7%) and L and R (13.9%). Results on phonological awareness tasks showed that
children achieved the greatest success in tasks: merge syllables and syllable segmentation.
The task of elimination of the initial phonemes proved to be the most difficult for the
children from the sample. The analysis of the survey results showed that there are no
statistically significant differences in performance between boys and girls at all applied
tasks (p> 0.05).
PB  - Društvo defektologa Vojvodine
C3  - Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
C3  - Exceptional children: education and treatment
Vol.1, No. 1, 2019
T1  - Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Assessment of phonemic hearing and phonological
awareness in preschool children
EP  - 9
SP  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Đorđievski, Ivana and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je procena stanja fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke
svesnosti kao i utvr􀃿ivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.Za
potrebe ovog istraživanja formiran je uzorak od 36 dece uzrasta izme􀃿u šest i sedam
godina. U istraživanju su korišćeni sledeći merni instrumenti: Globalni artikulacioni test,
Test za ispitivanje razlikovanja fonema i Test za procenu fonološke svesnosti-FONT test.
Rezultati su pokazali da 47.2% dece pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok
52.8% dece pravilno izgovara izme􀃿u 24 i 29 glasova. Na zadacima fonemskog sluha
41.7% dece uspešno diskriminiše sve glasove, dok je niska diskriminativnost najčešće
utvr􀃿ena za parove fonema P i B (16.7%) i L i R (13.9%). Rezultati na zadacima
fonološke svesnosti su pokazali da deca ostvaruju najveći uspeh na zadacima spajanja
slogova i slogovne segmentacije. Analizom rezultata nisu utvr􀃿ene statistički značajne
razlike u uspešnosti izme􀃿u dečaka i devojčica na svim zadacima (p>0.05)., The aim of this research is to assess the state of phonemic hearing and phonological
awareness as well as to determine the articulation skills in preschool children.For the
purposes of this research, a sample of 36 children aged 6 to 7 years was formed. The study used the following instruments: Globally Articulation Test, Test to examine the phoneme
differentiation and Test for the evaluation of phonological awareness FONT-test.
The results showed that 47.2% children correctly pronounce all the phonemes of the
mother tongue, while 52.8% children correctly pronounce between 24 and 29 phonemes.
On phonemic hearing tasks 41.7% of children successfully discriminates against all
phonemes, while low discriminability is the most set for the phoneme pairs P and B
(16.7%) and L and R (13.9%). Results on phonological awareness tasks showed that
children achieved the greatest success in tasks: merge syllables and syllable segmentation.
The task of elimination of the initial phonemes proved to be the most difficult for the
children from the sample. The analysis of the survey results showed that there are no
statistically significant differences in performance between boys and girls at all applied
tasks (p> 0.05).",
publisher = "Društvo defektologa Vojvodine",
journal = "Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“, Exceptional children: education and treatment
Vol.1, No. 1, 2019",
title = "Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta, Assessment of phonemic hearing and phonological
awareness in preschool children",
pages = "9-22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033"
}

Golubović, S., Đorđievski, I.,& Ječmenica, N.. (2019). Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
Društvo defektologa Vojvodine., 22-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033

Golubović S, Đorđievski I, Ječmenica N. Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“. 2019;:22-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033 .

Golubović, Slavica, Đorđievski, Ivana, Ječmenica, Nevena, "Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta" in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“ (2019):22-9,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3224
AB  - Čitanje predstavlja kompleksnu kognitivnu sposobnost, koja u sebe
uključuje koordinaciju niza okulomotornih i perceptivnih procesa, kao i
sposobnost razumevanja pročitanog. Cilj istraživanja je utvrđivanje brzine
čitanja, broja grešaka i sposobnosti razumevanja pročitanog kod dece mlađeg
školskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini 75 dece III i IV razreda, i to 36 dečaka
(48%) i 39 devojčica (52%). Za procenu sposobnosti čitanja primenjen je
Trodimenzionalni test čitanja, koji predstavlja adaptaciju standardizovanog
testa Helene Saks i namenjen je proceni brzine čitanja, broja grešaka i
razumevanja pročitanog materijala. Istraživanje je obavljeno tokom 2017. i 2018.
godine u osnovnim školama „Ivan Goran Kovačić“ i „Kralj Petar I“ u Beogradu.
Istraživanjem je utvrđeno da deca iz uzorka čitaju tekst za prosečno 57.78
sekundi (SD=23.01), pri čemu deca trećeg razreda čitaju tekst za prosečno 65.81
sekundi (SD=26.23), dok deca četvrtog razreda u proseku čitaju tekst za 50.37
sekundi (SD=16.73), što je u skladu sa uzrasnim normama Helene Saks. Između dece
trećeg i četvrtog razreda utvrđene su statistički značajne razlike u brzini
čitanja, u korist dece četvrtog razreda (t=3.06; df=73; p<.05). Analizom dobijenih
rezultata utvrđeno je da je prosečan broj grešaka prilikom čitanja kod dece iz
uzorka u skladu sa uzrasnim normama (AS=3.33; SD=3.09), pri čemu deca trećeg
razreda prave prosečno više grešaka u čitanju (AS=4.03; SD=3.85) u odnosu na
decu četvrtog razreda (AS=2.69; SD=2.01), bez utvrđivanja statistički značajnih
razlika (p>.05). Razumevanje pročitanog materijala dece iz uzorka je takođe u
skladu sa uzrasnim normama, čemu govore u prilog prosečne vrednosti broja
navedenih činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.93; SD=2.05), dok su
deca trećeg razreda navela prosečno manji broj činjenica prilikom
prepričavanja teksta (AS=6.47; SD=2.49) u odnosu na decu četvrtog razreda
(AS=7.36; SD=1.46), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05).
Rezultati istraživanja su pokazali da je brzina čitanja statistički
značajno povezana sa brojem grešaka i razumevanjem pročitanog, s obzirom da su
deca koja su manje vremena čitala zadati tekst imala bolje razumevanje pročitanog
teksta (r=-0.54; p<.05). Sa druge strane, duže vreme čitanja je prema našim
rezultatima pratio veći broj grešaka (r=0.31; p<.05). Takođe, bolje razumevanje
pročitanog teksta je statistički značajno povezano sa manjim brojem grešaka
prilikom čitanja (r=-0.27; p<.05), što pokazuju rezultati našeg istraživanja.
Analizirajući pojedinačne rezultate dece iz uzorka u odnosu na norme
Helene Saks utvrđeno je da 13.33% dece ima brzinu čitanja manju u odnosu na
uzrast, 6.66% dece pravi veći broj grešaka u odnosu na uzrast, dok 4% dece ima
lošije razumevanje pročitanog materijala u odnosu na uzrast. S obzirom da
čitanje i pisanje predstavljaju najznačajnije činioce u procesu sticanja znanja u
školi, nephodna je primena odgovarajućih postupaka i procedura za
prepoznavanje, dijagnostiku i tretman smetnji u učenju.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta
EP  - 83
SP  - 83
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2019",
abstract = "Čitanje predstavlja kompleksnu kognitivnu sposobnost, koja u sebe
uključuje koordinaciju niza okulomotornih i perceptivnih procesa, kao i
sposobnost razumevanja pročitanog. Cilj istraživanja je utvrđivanje brzine
čitanja, broja grešaka i sposobnosti razumevanja pročitanog kod dece mlađeg
školskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini 75 dece III i IV razreda, i to 36 dečaka
(48%) i 39 devojčica (52%). Za procenu sposobnosti čitanja primenjen je
Trodimenzionalni test čitanja, koji predstavlja adaptaciju standardizovanog
testa Helene Saks i namenjen je proceni brzine čitanja, broja grešaka i
razumevanja pročitanog materijala. Istraživanje je obavljeno tokom 2017. i 2018.
godine u osnovnim školama „Ivan Goran Kovačić“ i „Kralj Petar I“ u Beogradu.
Istraživanjem je utvrđeno da deca iz uzorka čitaju tekst za prosečno 57.78
sekundi (SD=23.01), pri čemu deca trećeg razreda čitaju tekst za prosečno 65.81
sekundi (SD=26.23), dok deca četvrtog razreda u proseku čitaju tekst za 50.37
sekundi (SD=16.73), što je u skladu sa uzrasnim normama Helene Saks. Između dece
trećeg i četvrtog razreda utvrđene su statistički značajne razlike u brzini
čitanja, u korist dece četvrtog razreda (t=3.06; df=73; p<.05). Analizom dobijenih
rezultata utvrđeno je da je prosečan broj grešaka prilikom čitanja kod dece iz
uzorka u skladu sa uzrasnim normama (AS=3.33; SD=3.09), pri čemu deca trećeg
razreda prave prosečno više grešaka u čitanju (AS=4.03; SD=3.85) u odnosu na
decu četvrtog razreda (AS=2.69; SD=2.01), bez utvrđivanja statistički značajnih
razlika (p>.05). Razumevanje pročitanog materijala dece iz uzorka je takođe u
skladu sa uzrasnim normama, čemu govore u prilog prosečne vrednosti broja
navedenih činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.93; SD=2.05), dok su
deca trećeg razreda navela prosečno manji broj činjenica prilikom
prepričavanja teksta (AS=6.47; SD=2.49) u odnosu na decu četvrtog razreda
(AS=7.36; SD=1.46), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05).
Rezultati istraživanja su pokazali da je brzina čitanja statistički
značajno povezana sa brojem grešaka i razumevanjem pročitanog, s obzirom da su
deca koja su manje vremena čitala zadati tekst imala bolje razumevanje pročitanog
teksta (r=-0.54; p<.05). Sa druge strane, duže vreme čitanja je prema našim
rezultatima pratio veći broj grešaka (r=0.31; p<.05). Takođe, bolje razumevanje
pročitanog teksta je statistički značajno povezano sa manjim brojem grešaka
prilikom čitanja (r=-0.27; p<.05), što pokazuju rezultati našeg istraživanja.
Analizirajući pojedinačne rezultate dece iz uzorka u odnosu na norme
Helene Saks utvrđeno je da 13.33% dece ima brzinu čitanja manju u odnosu na
uzrast, 6.66% dece pravi veći broj grešaka u odnosu na uzrast, dok 4% dece ima
lošije razumevanje pročitanog materijala u odnosu na uzrast. S obzirom da
čitanje i pisanje predstavljaju najznačajnije činioce u procesu sticanja znanja u
školi, nephodna je primena odgovarajućih postupaka i procedura za
prepoznavanje, dijagnostiku i tretman smetnji u učenju.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta",
pages = "83-83",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2019). Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 83-83.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224

Ječmenica N, Golubović S. Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:83-83.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Brzina čitanja, broj grešaka i razumevanje pročitanog kod dece mlađeg školskog uzrasta" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):83-83,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3224 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3081
AB  - Cilj ovog istraživanja je procena fonemskog sluha i elemenata fonološke
svesnosti, kao i utvrđivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.
Ispitivani uzorak čini 50 dece, uzrasta od pet do šest godina, od toga 30 (60%)
dečaka i 20 (40%) devojčica. Istraživanje je sprovedeno tokom 2018. godine u
okviru predškolskih ustanova u Beogradu. Za procenu sposobnosti artikulacije
glasova korišćen je „Globalni artikulacioni test“ (Kostić, Vladisavljević i
Popović, 1983), dok su za procenu jezičkih sposobnosti korišćeni „Test za
ispitivanje razlikovanja fonema“ (Kostić, Vladisavljević i Popović, 1983) i „Test
fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011).
Procena sposobnosti artikulacije glasova je pokazala da sva deca iz
uzorka pravilno izgovaraju 17 od 30 glasova srpskog jezika i to: A, E, I, O, U, P,
B, T, D, K, G, F, V, H, J, M i N. Utvrđeno je da deca u proseku pravilno izgovaraju
27 (SD = 2,54) glasova, dok 21 dete (42%) pravilno izgovara svih 30 glasova srpskog
jezika. Takođe smo utvrdili da 46% dece supstituiše neke od glasova, 26% dece
ispoljava distorzije, dok su omisije glasova najređe (2%). Na zadacima procene
fonemskog sluha deca su u proseku bila uspešna na 33 od 40 zadataka diskriminacije
fonemskih parova, pri čemu se najčešće nepravilno diskriminišu parovi
fonema: S-Z; L-R; S-Š i U-I. Sa uzrastom dece povećavao se i broj tačnih
odgovora na zadacima fonemskog sluha (r= 0,41; p< .05).
Najveći uspeh na testu fonološke svesnosti deca su ostvarila na zadacima:
spajanja slogova, slogovne segmentacije, identifikovanja početnog fonema i prepoznavanja rime
(72%-99.6% uspešnosti), dok je uspeh na zadacima fonemske segmentacije i
identifikovanja završnog fonema nešto niži (47%-54% uspešnosti). Na zadacima
eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije (početni fonem), deca iz našeg
uzorka su ostvarila najniži rezultat (18%-41% uspešnosti), što upućuje na
zaključak da fonološke sposobnosti koje uključuju eliminaciju i manipulaciju
fonemama predstavljaju više nivoe fonološkog razvoja i javljaju se na starijem
uzrastu. Uprkos slabijem postignuću dece na zadacima fonemske supstitucije
(početnog fonema), utvrđeno je da se jedino kod ovog zadatka sa uzrastom dece
povećavao broj tačnih odgovora (r= 0,35; p<.05).
Komparacija broja utvrđenih distorzija, supstitucija i omisija na
zadacima procene kvaliteta izgovora, kao i uspešnosti na zadacima fonološke
svesnosti u odnosu na pol nije pokazala statistički značajne razlike u datom uzorku
(p>.05). Na zadacima fonemskog sluha, samo u okviru tri fonemska para su utvrđene
statistički značajne razlike u odnosu na pol (p<.05) (I-U, M-B i L-Lj).
AB  - The aim of this study is the assessment of phonemic hearing and phonological awareness
elements, as well as the determination of articulation abilities in pre-school children. The
sample consisted of 50 children, aged five to six years, of whom 30 (60%) boys and 20
(40%) girls. The research was conducted in 2018. within preschool institutions in
Belgrade. The "Global Articulation test" (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) was used
to assess the ability of articulation of phonemes, while "Test for phonemes differentiation"
(Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) and "Phonological awareness test-FONT“ (Subotić,
2011) were used to assess language abilities.
The assessment of the ability to articulate phonemes has shown that all of the
children in the sample correctly pronounce 17 of 30 phonemes in Serbian language: A,
E, I, O, U, P, B, T, D, K, G, F, V, H, J, M and N. It was found that children correctly
pronounce 27 (SD = 2.54) phonemes on average, while 21 children (42%) correctly
pronounce all 30 phonemes of Serbian language. We also found that 46% of children
substitute some of the phonemes, 26% of children show distortions, while omissions of
phonemes are the rarest (2%). On the phonemic hearing assessment, children were on
average successful on 33 of the 40 tasks of phonemic pairs differentiation, with the most
common incorrectly discriminating phonemic pairs: S-Z; L-R; S-Š and U-I. The number
of accurate responses in phonemic hearing tasks increased with the age of children (r = 0.41;
p <.05).
The greatest achievement on phonological awareness test children achieved on tasks:
merge syllables, syllable segmentation, identifying initial phoneme, recognition rhymes (72% -99.6% of
the performance), while the success on the phonemic segmentation and identifying the final
phonemes tasks were slightly lower (47% - 54% of the performance). On the tasks of
elimination of the initial phoneme and phonemic substitution (the initial phoneme), children from
our sample achieved the lowest score (18% -41% of the performance), suggesting that
the phonological abilities that involve elimination and manipulation of the phonemes represent
higher levels of phonological development and occur on older age. Despite the lower
achievement of children in phonemic substitution tasks (initial phonemes), it was found that
only in this task number of points increased with age (r = 0.35; p <.05). Comparison of
the number of determined distortions, substitutions and omissions on the assessing the
quality of pronunciation task, as well as the performance in the tasks of phonological awareness
in relation to gender did not show a statistically significant difference in our sample (p>
.05). On phonemic hearing task, only within the three phonemic pairs were statistically
significant differences in relation to gender (p <.05) (I-U, M-B and L-Lj).
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem
T1  - Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece
T1  - Articulation abilities, phonemic hearing and some elements of
phonological awareness in five-year old children
EP  - 51
SP  - 50
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je procena fonemskog sluha i elemenata fonološke
svesnosti, kao i utvrđivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.
Ispitivani uzorak čini 50 dece, uzrasta od pet do šest godina, od toga 30 (60%)
dečaka i 20 (40%) devojčica. Istraživanje je sprovedeno tokom 2018. godine u
okviru predškolskih ustanova u Beogradu. Za procenu sposobnosti artikulacije
glasova korišćen je „Globalni artikulacioni test“ (Kostić, Vladisavljević i
Popović, 1983), dok su za procenu jezičkih sposobnosti korišćeni „Test za
ispitivanje razlikovanja fonema“ (Kostić, Vladisavljević i Popović, 1983) i „Test
fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011).
Procena sposobnosti artikulacije glasova je pokazala da sva deca iz
uzorka pravilno izgovaraju 17 od 30 glasova srpskog jezika i to: A, E, I, O, U, P,
B, T, D, K, G, F, V, H, J, M i N. Utvrđeno je da deca u proseku pravilno izgovaraju
27 (SD = 2,54) glasova, dok 21 dete (42%) pravilno izgovara svih 30 glasova srpskog
jezika. Takođe smo utvrdili da 46% dece supstituiše neke od glasova, 26% dece
ispoljava distorzije, dok su omisije glasova najređe (2%). Na zadacima procene
fonemskog sluha deca su u proseku bila uspešna na 33 od 40 zadataka diskriminacije
fonemskih parova, pri čemu se najčešće nepravilno diskriminišu parovi
fonema: S-Z; L-R; S-Š i U-I. Sa uzrastom dece povećavao se i broj tačnih
odgovora na zadacima fonemskog sluha (r= 0,41; p< .05).
Najveći uspeh na testu fonološke svesnosti deca su ostvarila na zadacima:
spajanja slogova, slogovne segmentacije, identifikovanja početnog fonema i prepoznavanja rime
(72%-99.6% uspešnosti), dok je uspeh na zadacima fonemske segmentacije i
identifikovanja završnog fonema nešto niži (47%-54% uspešnosti). Na zadacima
eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije (početni fonem), deca iz našeg
uzorka su ostvarila najniži rezultat (18%-41% uspešnosti), što upućuje na
zaključak da fonološke sposobnosti koje uključuju eliminaciju i manipulaciju
fonemama predstavljaju više nivoe fonološkog razvoja i javljaju se na starijem
uzrastu. Uprkos slabijem postignuću dece na zadacima fonemske supstitucije
(početnog fonema), utvrđeno je da se jedino kod ovog zadatka sa uzrastom dece
povećavao broj tačnih odgovora (r= 0,35; p<.05).
Komparacija broja utvrđenih distorzija, supstitucija i omisija na
zadacima procene kvaliteta izgovora, kao i uspešnosti na zadacima fonološke
svesnosti u odnosu na pol nije pokazala statistički značajne razlike u datom uzorku
(p>.05). Na zadacima fonemskog sluha, samo u okviru tri fonemska para su utvrđene
statistički značajne razlike u odnosu na pol (p<.05) (I-U, M-B i L-Lj)., The aim of this study is the assessment of phonemic hearing and phonological awareness
elements, as well as the determination of articulation abilities in pre-school children. The
sample consisted of 50 children, aged five to six years, of whom 30 (60%) boys and 20
(40%) girls. The research was conducted in 2018. within preschool institutions in
Belgrade. The "Global Articulation test" (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) was used
to assess the ability of articulation of phonemes, while "Test for phonemes differentiation"
(Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) and "Phonological awareness test-FONT“ (Subotić,
2011) were used to assess language abilities.
The assessment of the ability to articulate phonemes has shown that all of the
children in the sample correctly pronounce 17 of 30 phonemes in Serbian language: A,
E, I, O, U, P, B, T, D, K, G, F, V, H, J, M and N. It was found that children correctly
pronounce 27 (SD = 2.54) phonemes on average, while 21 children (42%) correctly
pronounce all 30 phonemes of Serbian language. We also found that 46% of children
substitute some of the phonemes, 26% of children show distortions, while omissions of
phonemes are the rarest (2%). On the phonemic hearing assessment, children were on
average successful on 33 of the 40 tasks of phonemic pairs differentiation, with the most
common incorrectly discriminating phonemic pairs: S-Z; L-R; S-Š and U-I. The number
of accurate responses in phonemic hearing tasks increased with the age of children (r = 0.41;
p <.05).
The greatest achievement on phonological awareness test children achieved on tasks:
merge syllables, syllable segmentation, identifying initial phoneme, recognition rhymes (72% -99.6% of
the performance), while the success on the phonemic segmentation and identifying the final
phonemes tasks were slightly lower (47% - 54% of the performance). On the tasks of
elimination of the initial phoneme and phonemic substitution (the initial phoneme), children from
our sample achieved the lowest score (18% -41% of the performance), suggesting that
the phonological abilities that involve elimination and manipulation of the phonemes represent
higher levels of phonological development and occur on older age. Despite the lower
achievement of children in phonemic substitution tasks (initial phonemes), it was found that
only in this task number of points increased with age (r = 0.35; p <.05). Comparison of
the number of determined distortions, substitutions and omissions on the assessing the
quality of pronunciation task, as well as the performance in the tasks of phonological awareness
in relation to gender did not show a statistically significant difference in our sample (p>
.05). On phonemic hearing task, only within the three phonemic pairs were statistically
significant differences in relation to gender (p <.05) (I-U, M-B and L-Lj).",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem",
title = "Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece, Articulation abilities, phonemic hearing and some elements of
phonological awareness in five-year old children",
pages = "51-50",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081"
}

Golubović, S.,& Ječmenica, N.. (2019). Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece. in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem
Društvo defektologa Srbije., 50-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081

Golubović S, Ječmenica N. Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece. in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem. 2019;:50-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081 .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, "Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece" in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem (2019):50-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3057
AB  - Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi fonološka svesnost kod dece
prvog razreda. Istraživanje je realizovano tokom aprila meseca 2018. godine u
OŠ „Isidora Sekulić“ u Beogradu. U istraživanje je uključeno 60 dece, od čega
32 dečaka (53%) i 28 devojčica (47%), uzrasta između sedam godina i osam godina i
tri meseca, koji su prema uzrastu podeljeni u tri grupe: sedam godina (N=18), sedam
i po godina (N=20) i osam godina (N=22 dece). Za procenu fonološke svesnosti
korišćen je Test fonološke svesnosti-FONT test (Subotić, 2011).
Rezultati pokazuju da deca najviše prosečne vrednosti ostvaruju na
sledećim tipovima zadataka: spajanje slogova (100% uspešnosti),
identifikovanje početnog fonema (93.6% uspešnosti) i fonemska segmentacija
(92.8% uspešnosti). Zadaci prepoznavanja rime (89.6% uspešnosti),
identifikovanja završnog fonema (86.1% uspešnosti) i slogovne segmentacije
(83.8% uspešnosti) su za decu iz uzorka takođe predstavljali „lakši“ tip
zadataka, čemu govori u prilog prosečan broj ostvarenih poena, koji je blizu
maksimuma. Najteži tipovi zadataka za decu iz našeg uzorka bili su: fonemska
supstitucija (početnog fonema) (82.8% uspešnosti) i eliminacija početnog
fonema (80% uspešnosti). Uspešnost dece na „lakšem“ tipu zadataka:
identifikovanje početnog fonema i prepoznavanje rime je statistički značajno
povezan sa uspehom dece na „težim“ tipovima zadataka koji uključuju fonemsku
segmentaciju, eliminaciju i manipulaciju fonemama, čemu govore u prilog visoke
vrednosti korelacijske analize.
Poredeći uspešnost dečaka i devojčica na zadacima fonološke
svesnosti, utvrđeno je da su dečaci i devojčice bili najuspešniji na zadacima
spajanja slogova i identifikovanja početnog fonema. Dečaci su bili najmanje
uspešni na zadacima eliminacije početnog fonema i slogovne segmentacije, dok
su devojčice ostvarile najmanji uspeh na zadacima eliminacije početnog fonema
i fonemske supstitucije (početni fonem). Analizom rezultata utvrđeno je da ne
postoje statistički značajne razlike u postignuću između dečaka i devojčica na
zadacima fonološke svesnosti (p>.05).
Ispitivanjem je utvrđeno da nema statistički značajnih razlika u
uspešnosti na zadacima fonološke svesnosti u odnosu na uzrast dece (p>.05).
Razlike u uspešnosti između dece svih uzrasta najuočljivije su na zadatku
fonemske supstitucije (početnog fonema), gde su osmogodišnjaci imali 86.3%
uspešnosti, za razliku od dece uzrasta od sedam i po (85% uspešnosti) i sedam
godina (70%), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (χ2=16.73; df=10;
p>.05). Deci prvog razreda treba više davati zadatke koji podstiču razvoj
fonološke svesnosti, koja predstavlja značajan preduslov za uspeh u razvoju
sposobnosti čitanja i pisanja.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Fonološka svesnost kod dece prvog razreda
EP  - 82
SP  - 82
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3057
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi fonološka svesnost kod dece
prvog razreda. Istraživanje je realizovano tokom aprila meseca 2018. godine u
OŠ „Isidora Sekulić“ u Beogradu. U istraživanje je uključeno 60 dece, od čega
32 dečaka (53%) i 28 devojčica (47%), uzrasta između sedam godina i osam godina i
tri meseca, koji su prema uzrastu podeljeni u tri grupe: sedam godina (N=18), sedam
i po godina (N=20) i osam godina (N=22 dece). Za procenu fonološke svesnosti
korišćen je Test fonološke svesnosti-FONT test (Subotić, 2011).
Rezultati pokazuju da deca najviše prosečne vrednosti ostvaruju na
sledećim tipovima zadataka: spajanje slogova (100% uspešnosti),
identifikovanje početnog fonema (93.6% uspešnosti) i fonemska segmentacija
(92.8% uspešnosti). Zadaci prepoznavanja rime (89.6% uspešnosti),
identifikovanja završnog fonema (86.1% uspešnosti) i slogovne segmentacije
(83.8% uspešnosti) su za decu iz uzorka takođe predstavljali „lakši“ tip
zadataka, čemu govori u prilog prosečan broj ostvarenih poena, koji je blizu
maksimuma. Najteži tipovi zadataka za decu iz našeg uzorka bili su: fonemska
supstitucija (početnog fonema) (82.8% uspešnosti) i eliminacija početnog
fonema (80% uspešnosti). Uspešnost dece na „lakšem“ tipu zadataka:
identifikovanje početnog fonema i prepoznavanje rime je statistički značajno
povezan sa uspehom dece na „težim“ tipovima zadataka koji uključuju fonemsku
segmentaciju, eliminaciju i manipulaciju fonemama, čemu govore u prilog visoke
vrednosti korelacijske analize.
Poredeći uspešnost dečaka i devojčica na zadacima fonološke
svesnosti, utvrđeno je da su dečaci i devojčice bili najuspešniji na zadacima
spajanja slogova i identifikovanja početnog fonema. Dečaci su bili najmanje
uspešni na zadacima eliminacije početnog fonema i slogovne segmentacije, dok
su devojčice ostvarile najmanji uspeh na zadacima eliminacije početnog fonema
i fonemske supstitucije (početni fonem). Analizom rezultata utvrđeno je da ne
postoje statistički značajne razlike u postignuću između dečaka i devojčica na
zadacima fonološke svesnosti (p>.05).
Ispitivanjem je utvrđeno da nema statistički značajnih razlika u
uspešnosti na zadacima fonološke svesnosti u odnosu na uzrast dece (p>.05).
Razlike u uspešnosti između dece svih uzrasta najuočljivije su na zadatku
fonemske supstitucije (početnog fonema), gde su osmogodišnjaci imali 86.3%
uspešnosti, za razliku od dece uzrasta od sedam i po (85% uspešnosti) i sedam
godina (70%), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (χ2=16.73; df=10;
p>.05). Deci prvog razreda treba više davati zadatke koji podstiču razvoj
fonološke svesnosti, koja predstavlja značajan preduslov za uspeh u razvoju
sposobnosti čitanja i pisanja.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Fonološka svesnost kod dece prvog razreda",
pages = "82-82",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3057"
}

Golubović, S.,& Ječmenica, N.. (2019). Fonološka svesnost kod dece prvog razreda. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3057

Golubović S, Ječmenica N. Fonološka svesnost kod dece prvog razreda. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3057 .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, "Fonološka svesnost kod dece prvog razreda" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):82-82,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3057 .