TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Drljan, Bojana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4152
AB  - Koncept neverbalnih smetnji u učenju (u daljem tekstu NSU) uključuje izražene
deficite taktilne i vizuelne percepcije, kao i obavljanja složenih motoričkih zadataka, za
razliku od dobro razvijene auditivne percepcije i učenja napamet. Za decu sa NSU
školsko okruženje predstavlja veliki izazov, stoga je cilj ovog rada razmotriti njegovu
ulogu u odnosu na akademske sposobnosti i deficite kod ove grupe dece.
Dobro razvijena sposobnost dece sa NSU da obraćaju pažnju na detalje
omogućava im razvijenu verbalnu memoriju, ekspresivni jezik i verbalne asocijacije. Sa
druge strane, deficit vizuelne percepcije i fine motorike dovodi do smetnji u pisanju i
matematici. Deca sa NSU imaju poteškoća u suočavanju sa novim informacijama,
promenama u svojoj rutini ili neočekivanim događajima. Obično imaju slaba vizuelna i
taktilna sećanja, zbog čega teško prepoznaju lica svojih prijatelja. Kao rezultat
semantičkih deficita ova deca doslovno tumače značenje reči, zbog čega su često naivna
i veruju u sve što im se kaže. Usled pragmatskih deficita za decu sa NSU problem
predstavlja ”čitanje između redova”, razumevanje gestova, izraza lica, idioma, procena
kada treba reći puno ili malo, kao i da li je nešto smešno. Ova deca razumeju jezik i
svakodnevne situacije na toliko doslovan način, da njihovi tipično razvijeni vršnjaci mogu
imati poteškoća u razumevanju njihove logike.
Deca sa NSU su veoma svesna svojih ograničenja. Znaju da rade nešto pogrešno,
ali ne mogu da shvate šta nije u redu sa njihovim postupcima ili kako da isprave svoje
ponašanje. S obzirom da žele socijalno prihvatanje, zahvalni su na svakoj pomoći koju
dobijaju. Deficiti socijalnih interakcija s kojima se ova deca suočavaju izlažu ih riziku od
problema poput socijalne izolacije, anksioznosti, frustracije, niskog samopoštovanja i
nezadovoljstva na školskom uzrastu. Pored ovoga, stručnjaci tvrde da su deca sa NSU u
visokom riziku od anksioznosti i depresije. Brojni autori ističu značaj rane intervencije
kao načina za razvoj samopoštovanja kod dece sa NSU, kako psihološki problemi ne bi
postali neizbežni. Neophodno je da deca sa NSU dobiju direktna uputstva o tome kako
da adekvatno socijalno funkcionišu.
Nedostatak naučnog znanja o programima tretmana za stvaranje optimalnog
porodičnog i školskog okruženja za decu sa NSU ostavljaju roditeljima i nastavnicima
malo resursa za praktične savete o programu intervencije. Za nastavnike i roditelje je od
pomoći da shvate da nije neophodno naučiti niz specifičnih novih strategija podučavanja
da bi se zadovoljile potrebe dece sa NSU. Umesto toga, važno je prepoznati i
identifikovati vrste problema sa kojima se ova deca susreću, a zatim primeniti načine
njihovog rešavanja koji proizilaze iz sopstvenog iskustva u svakodnevnim interakcijama.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
T1  - Školsko okruženje kao faktor jezičkog i socio-emocionalnog razvoja dece sa neverbalnim smetnjama u učenju
EP  - 182
SP  - 182
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4152
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Drljan, Bojana",
year = "2022",
abstract = "Koncept neverbalnih smetnji u učenju (u daljem tekstu NSU) uključuje izražene
deficite taktilne i vizuelne percepcije, kao i obavljanja složenih motoričkih zadataka, za
razliku od dobro razvijene auditivne percepcije i učenja napamet. Za decu sa NSU
školsko okruženje predstavlja veliki izazov, stoga je cilj ovog rada razmotriti njegovu
ulogu u odnosu na akademske sposobnosti i deficite kod ove grupe dece.
Dobro razvijena sposobnost dece sa NSU da obraćaju pažnju na detalje
omogućava im razvijenu verbalnu memoriju, ekspresivni jezik i verbalne asocijacije. Sa
druge strane, deficit vizuelne percepcije i fine motorike dovodi do smetnji u pisanju i
matematici. Deca sa NSU imaju poteškoća u suočavanju sa novim informacijama,
promenama u svojoj rutini ili neočekivanim događajima. Obično imaju slaba vizuelna i
taktilna sećanja, zbog čega teško prepoznaju lica svojih prijatelja. Kao rezultat
semantičkih deficita ova deca doslovno tumače značenje reči, zbog čega su često naivna
i veruju u sve što im se kaže. Usled pragmatskih deficita za decu sa NSU problem
predstavlja ”čitanje između redova”, razumevanje gestova, izraza lica, idioma, procena
kada treba reći puno ili malo, kao i da li je nešto smešno. Ova deca razumeju jezik i
svakodnevne situacije na toliko doslovan način, da njihovi tipično razvijeni vršnjaci mogu
imati poteškoća u razumevanju njihove logike.
Deca sa NSU su veoma svesna svojih ograničenja. Znaju da rade nešto pogrešno,
ali ne mogu da shvate šta nije u redu sa njihovim postupcima ili kako da isprave svoje
ponašanje. S obzirom da žele socijalno prihvatanje, zahvalni su na svakoj pomoći koju
dobijaju. Deficiti socijalnih interakcija s kojima se ova deca suočavaju izlažu ih riziku od
problema poput socijalne izolacije, anksioznosti, frustracije, niskog samopoštovanja i
nezadovoljstva na školskom uzrastu. Pored ovoga, stručnjaci tvrde da su deca sa NSU u
visokom riziku od anksioznosti i depresije. Brojni autori ističu značaj rane intervencije
kao načina za razvoj samopoštovanja kod dece sa NSU, kako psihološki problemi ne bi
postali neizbežni. Neophodno je da deca sa NSU dobiju direktna uputstva o tome kako
da adekvatno socijalno funkcionišu.
Nedostatak naučnog znanja o programima tretmana za stvaranje optimalnog
porodičnog i školskog okruženja za decu sa NSU ostavljaju roditeljima i nastavnicima
malo resursa za praktične savete o programu intervencije. Za nastavnike i roditelje je od
pomoći da shvate da nije neophodno naučiti niz specifičnih novih strategija podučavanja
da bi se zadovoljile potrebe dece sa NSU. Umesto toga, važno je prepoznati i
identifikovati vrste problema sa kojima se ova deca susreću, a zatim primeniti načine
njihovog rešavanja koji proizilaze iz sopstvenog iskustva u svakodnevnim interakcijama.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.",
title = "Školsko okruženje kao faktor jezičkog i socio-emocionalnog razvoja dece sa neverbalnim smetnjama u učenju",
pages = "182-182",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4152"
}

Ječmenica, N.,& Drljan, B.. (2022). Školsko okruženje kao faktor jezičkog i socio-emocionalnog razvoja dece sa neverbalnim smetnjama u učenju. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
Drustvo defektologa Srbije., 182-182.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4152

Ječmenica N, Drljan B. Školsko okruženje kao faktor jezičkog i socio-emocionalnog razvoja dece sa neverbalnim smetnjama u učenju. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.. 2022;:182-182.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4152 .

Ječmenica, Nevena, Drljan, Bojana, "Školsko okruženje kao faktor jezičkog i socio-emocionalnog razvoja dece sa neverbalnim smetnjama u učenju" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. (2022):182-182,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4152 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4957
AB  - Različiti činioci doprinose tačnosti postignuća na zadacima imenovanja kod starijih osoba. Cilj istraživanja je bio da se ispita uticaj starosti, nivoa obrazovanja i pola na postignuće starijih osoba u zadacima konfrontacionog imenovanja. Uzorak istraživanja činilo je 37 ispitanika oba pola, podeljenih u tri starosne grupe. Za procenu imenovanja objekata korišćen je Bostonski test imenovanja – BTI.
Rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici stariji od 80 godina ostvaruju statistički značajno manje tačnih odgovora na zadacima imenovanja, ali i statistički značajno više grešaka po tipu omisije u odnosu na grupu is- pitanika od 69 do 79 godina. Dobijeni rezultati ukazuju na činjenicu da je sposob- nost imenovanja relativno očuvana sve do kraja osme decenije života, kada se očekuje značajniji pad u postignuću na zadacima procene navedenih sposobnosti.
Analiza polnih razlika pokazala je da žene prave statistički značajno manje grešaka semantičkog tipa, ali istovremeno i statistički značajno više gre- šaka po tipu omisija u odnosu na muškarce. Pored ostalog, rezultati su pokaza- li da, sa manjim izuzecima, postignuće ispitanika na zadacima konfrontacio- nog imenovanja nije značajno uslovljeno nivoom obrazovanja. Nalazi istraživanja ukazuju da je važno uzeti u obzir polne, obrazovne, ali i starosne razlike kao faktore prilikom procene postignuća na Bostonskom testu imenovanja.
AB  - Numerous factors contribute to the accuracy of performance on picture-naming tasks in elderly people. The aim of the research was to examine the influence of age, level of education and gender on the achievement of elderly people in picture-naming tasks. The research sample consisted of 37 participants of both genders, divided into three age groups. The Boston Naming Test – BNT was used to assess naming pictures of objects.
The results of the research showed that people older than 80 years achieve statistically significantly fewer correct answers on naming tasks, but also statistically significantly more omission errors compared to the group aged 69 to 79 years. The obtained results point to the fact that the naming ability is relatively preserved until the end of the eighth decade of life, when a significant drop in achievement on these tasks is expected.
The analysis of gender differences showed that women make statistically significantly fewer semantic errors, but at the same time statistically significantly more omission errors compared to men. Also, the results showed that with minor exceptions, the achievement on confrontational naming tasks was not significantly conditioned by the level of education. Research findings point to the importance of taking into account gender, level of educational and age differences when assessing achievement on the Boston Naming Test.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
T1  - Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba
T1  - Types of naming errors in the elderly
EP  - 120
SP  - 111
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Drljan, Bojana and Ivanović, Maja",
year = "2022",
abstract = "Različiti činioci doprinose tačnosti postignuća na zadacima imenovanja kod starijih osoba. Cilj istraživanja je bio da se ispita uticaj starosti, nivoa obrazovanja i pola na postignuće starijih osoba u zadacima konfrontacionog imenovanja. Uzorak istraživanja činilo je 37 ispitanika oba pola, podeljenih u tri starosne grupe. Za procenu imenovanja objekata korišćen je Bostonski test imenovanja – BTI.
Rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici stariji od 80 godina ostvaruju statistički značajno manje tačnih odgovora na zadacima imenovanja, ali i statistički značajno više grešaka po tipu omisije u odnosu na grupu is- pitanika od 69 do 79 godina. Dobijeni rezultati ukazuju na činjenicu da je sposob- nost imenovanja relativno očuvana sve do kraja osme decenije života, kada se očekuje značajniji pad u postignuću na zadacima procene navedenih sposobnosti.
Analiza polnih razlika pokazala je da žene prave statistički značajno manje grešaka semantičkog tipa, ali istovremeno i statistički značajno više gre- šaka po tipu omisija u odnosu na muškarce. Pored ostalog, rezultati su pokaza- li da, sa manjim izuzecima, postignuće ispitanika na zadacima konfrontacio- nog imenovanja nije značajno uslovljeno nivoom obrazovanja. Nalazi istraživanja ukazuju da je važno uzeti u obzir polne, obrazovne, ali i starosne razlike kao faktore prilikom procene postignuća na Bostonskom testu imenovanja., Numerous factors contribute to the accuracy of performance on picture-naming tasks in elderly people. The aim of the research was to examine the influence of age, level of education and gender on the achievement of elderly people in picture-naming tasks. The research sample consisted of 37 participants of both genders, divided into three age groups. The Boston Naming Test – BNT was used to assess naming pictures of objects.
The results of the research showed that people older than 80 years achieve statistically significantly fewer correct answers on naming tasks, but also statistically significantly more omission errors compared to the group aged 69 to 79 years. The obtained results point to the fact that the naming ability is relatively preserved until the end of the eighth decade of life, when a significant drop in achievement on these tasks is expected.
The analysis of gender differences showed that women make statistically significantly fewer semantic errors, but at the same time statistically significantly more omission errors compared to men. Also, the results showed that with minor exceptions, the achievement on confrontational naming tasks was not significantly conditioned by the level of education. Research findings point to the importance of taking into account gender, level of educational and age differences when assessing achievement on the Boston Naming Test.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine",
title = "Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba, Types of naming errors in the elderly",
pages = "120-111",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957"
}

Ječmenica, N., Drljan, B.,& Ivanović, M.. (2022). Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 111-120.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957

Ječmenica N, Drljan B, Ivanović M. Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine. 2022;:111-120.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957 .

Ječmenica, Nevena, Drljan, Bojana, Ivanović, Maja, "Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine (2022):111-120,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957 .

TY  - CONF
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4146
AB  - Emocionalni poremećaji (EP) kod dece i mladih mogu se podeliti u dve bipolarne
dimenzije: eksternalizovani i internalizovani poremećaji. Eksternalizovani EP uključuju
grupu poremećaja koja podrazumeva ekspresiju neprilagođenih ponašanja usmerenih ka
drugim osobama i okruženju. Najčešći eksternalizovani EP su poremećaj ponašanja,
opozicioni prkosni poremećaj, poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) i
poremećaj prilagođavanja. Sa druge strane, internalizovani EP uključuje deficite u
ponašanju koji su usmereni na samu osobu i posredno dovode do teškoća u
funkcionisanju u socijalnom okruženju, kao i socijalnog izbegavanja. Najčešći
internalizovani EP su opsesivno-kompulzivni poremećaj, generalizovani anksiozni
poremećaj, socijalna fobija, separaciona anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj i
depresija kod dece/adolescenata.
Prevalenca jezičkih poremećaja kod dece i omladine sa EP je 10 puta veća nego
u opštoj populaciji, i iznosi oko 68%. Pored toga, jezički i komunikativni deficiti se češće
javljaju kod eksternalizovanih EP. Deca sa EP ispoljavaju ekspresivne, receptivne i
pragmatske jezičke deficite, dok se najčešće javlja mešoviti, receptivno-ekspresivni tip
poremećaja jezika. Pored toga, veliki broj ove dece ima teškoća u ovladavanju veštinama
čitanja, pisanja i računanja. Međutim, podaci iz studija ukazuju na to da većina učenika sa
EP i sa kliničkim jezičkim poremećajem ne ide na logopedski tretman. Dodatno, jezički
deficiti se kod ove dece često zanemaruju zbog bihejvioralnih problema, tako da 33-40%
dece sa EP ima neotkriveni jezički poremećaj. Takva deca su obično delinkventnija,
depresivnija i agresivnija i pokazuju ozbiljnije poremećaje ponašanja od one dece sa EP
kojima je identifikovan jezički poremećaj i pružen neki vid podrške i tretmana.
Programi modifikacije ponašanja zahtevaju od učenika sa EP da razumeju
usmena objašnjenja i učestvuju u grupnom savetovanju i diskusiji kako bi naučili
adekvatnije vidove socijalne interakcije i veštine rešavanja problema. Individualno
savetovanje zavisi od verbalne razmene sa savetnicima ili terapeutima u školi i/ili u
zajednici. Međutim, ova deca često imaju deficite u razumevanju, što ograničava njihovu
sposobnost da razumeju verbalne instrukcije i pravila, samim tim i učenje modifikovanih
oblika ponašanja. Prema tome, što ranija identifikacija jezičkog poremećaja i rana
intervencija mogu značajno smanjiti jezičke deficite, ali i teškoće i na planu emocionalnog
i socijalnog razvoja ove dece.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
T1  - Jezički deficiti kod dece i adolescenata sa emocionalnim poremećajima
EP  - 82
SP  - 82
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4146
ER  - 

@conference{
author = "Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena",
year = "2022",
abstract = "Emocionalni poremećaji (EP) kod dece i mladih mogu se podeliti u dve bipolarne
dimenzije: eksternalizovani i internalizovani poremećaji. Eksternalizovani EP uključuju
grupu poremećaja koja podrazumeva ekspresiju neprilagođenih ponašanja usmerenih ka
drugim osobama i okruženju. Najčešći eksternalizovani EP su poremećaj ponašanja,
opozicioni prkosni poremećaj, poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD) i
poremećaj prilagođavanja. Sa druge strane, internalizovani EP uključuje deficite u
ponašanju koji su usmereni na samu osobu i posredno dovode do teškoća u
funkcionisanju u socijalnom okruženju, kao i socijalnog izbegavanja. Najčešći
internalizovani EP su opsesivno-kompulzivni poremećaj, generalizovani anksiozni
poremećaj, socijalna fobija, separaciona anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj i
depresija kod dece/adolescenata.
Prevalenca jezičkih poremećaja kod dece i omladine sa EP je 10 puta veća nego
u opštoj populaciji, i iznosi oko 68%. Pored toga, jezički i komunikativni deficiti se češće
javljaju kod eksternalizovanih EP. Deca sa EP ispoljavaju ekspresivne, receptivne i
pragmatske jezičke deficite, dok se najčešće javlja mešoviti, receptivno-ekspresivni tip
poremećaja jezika. Pored toga, veliki broj ove dece ima teškoća u ovladavanju veštinama
čitanja, pisanja i računanja. Međutim, podaci iz studija ukazuju na to da većina učenika sa
EP i sa kliničkim jezičkim poremećajem ne ide na logopedski tretman. Dodatno, jezički
deficiti se kod ove dece često zanemaruju zbog bihejvioralnih problema, tako da 33-40%
dece sa EP ima neotkriveni jezički poremećaj. Takva deca su obično delinkventnija,
depresivnija i agresivnija i pokazuju ozbiljnije poremećaje ponašanja od one dece sa EP
kojima je identifikovan jezički poremećaj i pružen neki vid podrške i tretmana.
Programi modifikacije ponašanja zahtevaju od učenika sa EP da razumeju
usmena objašnjenja i učestvuju u grupnom savetovanju i diskusiji kako bi naučili
adekvatnije vidove socijalne interakcije i veštine rešavanja problema. Individualno
savetovanje zavisi od verbalne razmene sa savetnicima ili terapeutima u školi i/ili u
zajednici. Međutim, ova deca često imaju deficite u razumevanju, što ograničava njihovu
sposobnost da razumeju verbalne instrukcije i pravila, samim tim i učenje modifikovanih
oblika ponašanja. Prema tome, što ranija identifikacija jezičkog poremećaja i rana
intervencija mogu značajno smanjiti jezičke deficite, ali i teškoće i na planu emocionalnog
i socijalnog razvoja ove dece.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.",
title = "Jezički deficiti kod dece i adolescenata sa emocionalnim poremećajima",
pages = "82-82",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4146"
}

Drljan, B.,& Ječmenica, N.. (2022). Jezički deficiti kod dece i adolescenata sa emocionalnim poremećajima. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
Drustvo defektologa Srbije., 82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4146

Drljan B, Ječmenica N. Jezički deficiti kod dece i adolescenata sa emocionalnim poremećajima. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.. 2022;:82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4146 .

Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, "Jezički deficiti kod dece i adolescenata sa emocionalnim poremećajima" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. (2022):82-82,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4146 .

TY  - JOUR
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4112
AB  - Uvod: Prema modelu leksičkog restrukturiranja, razvoj rečnika pokreće razvoj
fonoloških reprezentacija. Stoga se može predvideti da će deca sa razvijenim rečnikom
posedovati vrlo specifične fonološke reprezentacije reči. Cilj: Cilj istraživanja je da
se utvrdi značaj fonološke svesnosti, verbalne radne memorije i brzog automatskog
imenovanja kao pokazatelja razvijenosti ekspresivnog i receptivnog rečnika kod dece
predškolskog uzrasta. Metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 86 dece tipičnog razvoja. Za
procenu fonološke svesnosti, verbalne radne memorije, brzog automatskog imenovanja,
ekspresivnog i receptivnog rečnika korišćeni su suptestovi koji predstavljaju deo Clinical
Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterije. Rezultati: Rezultati
istraživanja pokazuju da model koji objedinjuje uzrast, fonološku svesnost, verbalnu
radnu memoriju i brzo automatsko imenovanje predviđa 51% varijanse postignuća na
zadacima procene ekspresivnog rečnika (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) i 38%
varijanse postignuća na zadacima procene receptivnog rečnika (F = 4.65, df1 = 2, df2
= 75, p < .001). U konačnom modelu kao statistički značajni pokazatelji ekspresivnog
rečnika ističu se samo zadaci identifikacije i supstitucije fonema, kao i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Sa druge strane, kao statistički značajni pokazatelji receptivnog
rečnika ističu se analiza i sinteza fonema, verbalna radna memorija i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Zaključak: Dobijeni rezultati pokazali su da uzrast, fonološka
svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje imaju značajan
doprinos u razvoju rečnika kod dece pre formalne obuke čitanja.
AB  - Introduction. According to the lexical restructuring model, the development of vocabulary
initiates the development of phonological representations. Therefore, it can be predicted
that children with developed vocabulary will possess very specific phonological
representations of words. Aim. The aim of this research was to determine the significance
of phonological awareness, verbal working memory, and rapid automatic naming
as indicators of the development of expressive and receptive vocabulary in preschool
children. Method. The research included 86 children of typical development. For the
assessment of phonological awareness, verbal working memory, rapid automatic naming,
expressive and receptive vocabulary, the subtests of Clinical Evaluation of Language
Fundamentals – Fourth Edition battery were used. Results. The results showed that
the model containing age, phonological awareness, verbal working memory, and rapid
automatic naming predicted 51% of the achievement variance on expressive vocabulary
tasks (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) and 38% of the achievement variance on
receptive vocabulary tasks (F = 4.65, df1 = 2, df2 = 75, p < .001). In the final model, only
the tasks of phoneme identification, phoneme substitution, and rapid automatic naming
(p < .05) stood out as statistically significant indicators of expressive vocabulary. On the
other hand, statistically significant indicators of receptive vocabulary included analysis
and synthesis of phonemes, verbal working memory, and rapid automatic naming (p <
.05). Conclusion. The results showed that age, phonological awareness, verbal working
memory, and rapid automatic naming significantly contributed to vocabulary development
in children before reading acquisition
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Phonological awareness, verbal working memory and rapid automatic naming as indicators of vocabulary development in preschool children
EP  - 257
IS  - 4
SP  - 239
VL  - 20
DO  - 10.5937/specedreh20-34404
ER  - 

@article{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Prema modelu leksičkog restrukturiranja, razvoj rečnika pokreće razvoj
fonoloških reprezentacija. Stoga se može predvideti da će deca sa razvijenim rečnikom
posedovati vrlo specifične fonološke reprezentacije reči. Cilj: Cilj istraživanja je da
se utvrdi značaj fonološke svesnosti, verbalne radne memorije i brzog automatskog
imenovanja kao pokazatelja razvijenosti ekspresivnog i receptivnog rečnika kod dece
predškolskog uzrasta. Metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 86 dece tipičnog razvoja. Za
procenu fonološke svesnosti, verbalne radne memorije, brzog automatskog imenovanja,
ekspresivnog i receptivnog rečnika korišćeni su suptestovi koji predstavljaju deo Clinical
Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterije. Rezultati: Rezultati
istraživanja pokazuju da model koji objedinjuje uzrast, fonološku svesnost, verbalnu
radnu memoriju i brzo automatsko imenovanje predviđa 51% varijanse postignuća na
zadacima procene ekspresivnog rečnika (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) i 38%
varijanse postignuća na zadacima procene receptivnog rečnika (F = 4.65, df1 = 2, df2
= 75, p < .001). U konačnom modelu kao statistički značajni pokazatelji ekspresivnog
rečnika ističu se samo zadaci identifikacije i supstitucije fonema, kao i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Sa druge strane, kao statistički značajni pokazatelji receptivnog
rečnika ističu se analiza i sinteza fonema, verbalna radna memorija i brzo automatsko
imenovanje (p < .05). Zaključak: Dobijeni rezultati pokazali su da uzrast, fonološka
svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje imaju značajan
doprinos u razvoju rečnika kod dece pre formalne obuke čitanja., Introduction. According to the lexical restructuring model, the development of vocabulary
initiates the development of phonological representations. Therefore, it can be predicted
that children with developed vocabulary will possess very specific phonological
representations of words. Aim. The aim of this research was to determine the significance
of phonological awareness, verbal working memory, and rapid automatic naming
as indicators of the development of expressive and receptive vocabulary in preschool
children. Method. The research included 86 children of typical development. For the
assessment of phonological awareness, verbal working memory, rapid automatic naming,
expressive and receptive vocabulary, the subtests of Clinical Evaluation of Language
Fundamentals – Fourth Edition battery were used. Results. The results showed that
the model containing age, phonological awareness, verbal working memory, and rapid
automatic naming predicted 51% of the achievement variance on expressive vocabulary
tasks (F = 7.73, df1 = 2, df2 = 75, p < .001) and 38% of the achievement variance on
receptive vocabulary tasks (F = 4.65, df1 = 2, df2 = 75, p < .001). In the final model, only
the tasks of phoneme identification, phoneme substitution, and rapid automatic naming
(p < .05) stood out as statistically significant indicators of expressive vocabulary. On the
other hand, statistically significant indicators of receptive vocabulary included analysis
and synthesis of phonemes, verbal working memory, and rapid automatic naming (p <
.05). Conclusion. The results showed that age, phonological awareness, verbal working
memory, and rapid automatic naming significantly contributed to vocabulary development
in children before reading acquisition",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta, Phonological awareness, verbal working memory and rapid automatic naming as indicators of vocabulary development in preschool children",
pages = "257-239",
number = "4",
volume = "20",
doi = "10.5937/specedreh20-34404"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2021). Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 20(4), 239-257.
https://doi.org/10.5937/specedreh20-34404

Ječmenica N, Golubović S. Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2021;20(4):239-257.
doi:10.5937/specedreh20-34404 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Fonološka svesnost, verbalna radna memorija i brzo automatsko imenovanje kao pokazatelji razvijenosti rečnika kod dece predškolskog uzrasta" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 20, no. 4 (2021):239-257,
https://doi.org/10.5937/specedreh20-34404 . .

TY  - JOUR
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Arsenić, Ivana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3527
AB  - Razumevanje same prirode smetnji u ucenju zahteva uvid u rani razvoj- ni milje deteta, jer na ovu grupu poremecaja znacajan uticaj imaju, kako genetski, tako i rani razvojni faktori u domenu jezickih i kognitivnih spo- sobnosti. Podaci iz velikog broja istraživanja u oblasti kognitivnih deficita kod dece sa smetnjama u ucenju ukazuju na to da ova deca mogu ispoljavati citav spektar teškoca u kojem dominiraju deficiti radne memorije, auditiv- nog procesiranja i brzine obrade informacija. Pored navedenog, podaci iz literature novijeg datuma ukazuju na cesto prisustvo deficita vizuo-spaci- jalnih i egzekutivnih sposobnosti kod dece sa smetnjama u ucenju, nezavisno od specificnog poremecaja. Sa druge strane, u literaturi je prisutan opsežan korpus dokaza koji ukazuje na znacajnu povezanost deficita kognitivnih sposobnosti na predškolskom uzrastu sa teškocama u ovladavanju školskim u kasnijoj dobi. Na osnovu navedenog, može se zakljuciti da procena kogni- tivnih sposobnosti na predškolskom uzrastu može biti vrlo znacajna u ranoj detekciji riziko dece za pojavu nekog od poremecaja iz ove grupe. Pored toga, adekvatna stimulacija kognitivnih sposobnosti na ranom uzrastu može pre- venirati, ili barem ublažiti, teškoce koje ova deca imaju tokom ovladavanja akademskim veštinama.
AB  - Understanding the nature of learning disabilities requires insight into the early developmental milieu of the child, because this group of disorders is signi%cantly in)uenced by both, genetic and early developmental factors in the domain of language and cognitive abilities.
Data from a large number of studies in the %eld of cognitive impairment in children with learning disabilities indicate that these children may exhibit a full range of di/culties, dominated by de%cits in working memory, auditory processing and information processing speed. In addition, recent literature indicates the common presence of visual-spatial and executive abilities de%cits in children with learning disabilities, regardless of the speci%c disorder. On the other hand, there is a body of evidence in the literature that indicates a signi%cant correlation of cognitive impairment in preschool-age children with di/culties in mastering school skills at a later age.
Based on the above, we can conclude that an extensive assessment of cognitive abilities at preschool age can be very important in the early detection of risk children for learning disorders. In addition, adequate stimulation of cognitive abilities at an early age can prevent, or at least alleviate, the di/culties that these children have during mastering academic skills
PB  - Društvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Kognitivne sposobnosti kod dece sa smetnjama u učenju
T1  - Cognitive abilities in children with learning disorders
EP  - 26
IS  - 1
SP  - 9
VL  - 27
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3527
ER  - 

@article{
author = "Drljan, Bojana and Vuković, Mile and Ječmenica, Nevena and Arsenić, Ivana",
year = "2021",
abstract = "Razumevanje same prirode smetnji u ucenju zahteva uvid u rani razvoj- ni milje deteta, jer na ovu grupu poremecaja znacajan uticaj imaju, kako genetski, tako i rani razvojni faktori u domenu jezickih i kognitivnih spo- sobnosti. Podaci iz velikog broja istraživanja u oblasti kognitivnih deficita kod dece sa smetnjama u ucenju ukazuju na to da ova deca mogu ispoljavati citav spektar teškoca u kojem dominiraju deficiti radne memorije, auditiv- nog procesiranja i brzine obrade informacija. Pored navedenog, podaci iz literature novijeg datuma ukazuju na cesto prisustvo deficita vizuo-spaci- jalnih i egzekutivnih sposobnosti kod dece sa smetnjama u ucenju, nezavisno od specificnog poremecaja. Sa druge strane, u literaturi je prisutan opsežan korpus dokaza koji ukazuje na znacajnu povezanost deficita kognitivnih sposobnosti na predškolskom uzrastu sa teškocama u ovladavanju školskim u kasnijoj dobi. Na osnovu navedenog, može se zakljuciti da procena kogni- tivnih sposobnosti na predškolskom uzrastu može biti vrlo znacajna u ranoj detekciji riziko dece za pojavu nekog od poremecaja iz ove grupe. Pored toga, adekvatna stimulacija kognitivnih sposobnosti na ranom uzrastu može pre- venirati, ili barem ublažiti, teškoce koje ova deca imaju tokom ovladavanja akademskim veštinama., Understanding the nature of learning disabilities requires insight into the early developmental milieu of the child, because this group of disorders is signi%cantly in)uenced by both, genetic and early developmental factors in the domain of language and cognitive abilities.
Data from a large number of studies in the %eld of cognitive impairment in children with learning disabilities indicate that these children may exhibit a full range of di/culties, dominated by de%cits in working memory, auditory processing and information processing speed. In addition, recent literature indicates the common presence of visual-spatial and executive abilities de%cits in children with learning disabilities, regardless of the speci%c disorder. On the other hand, there is a body of evidence in the literature that indicates a signi%cant correlation of cognitive impairment in preschool-age children with di/culties in mastering school skills at a later age.
Based on the above, we can conclude that an extensive assessment of cognitive abilities at preschool age can be very important in the early detection of risk children for learning disorders. In addition, adequate stimulation of cognitive abilities at an early age can prevent, or at least alleviate, the di/culties that these children have during mastering academic skills",
publisher = "Društvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Kognitivne sposobnosti kod dece sa smetnjama u učenju, Cognitive abilities in children with learning disorders",
pages = "26-9",
number = "1",
volume = "27",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3527"
}

Drljan, B., Vuković, M., Ječmenica, N.,& Arsenić, I.. (2021). Kognitivne sposobnosti kod dece sa smetnjama u učenju. in Beogradska defektološka škola
Društvo defektologa Srbije., 27(1), 9-26.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3527

Drljan B, Vuković M, Ječmenica N, Arsenić I. Kognitivne sposobnosti kod dece sa smetnjama u učenju. in Beogradska defektološka škola. 2021;27(1):9-26.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3527 .

Drljan, Bojana, Vuković, Mile, Ječmenica, Nevena, Arsenić, Ivana, "Kognitivne sposobnosti kod dece sa smetnjama u učenju" in Beogradska defektološka škola, 27, no. 1 (2021):9-26,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3527 .

TY  - CONF
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Arsenić, Ivana
AU  - Daničić, Zorica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3545
AB  - Cilj ovog rada je da se utvrde nivoi razvoja u oblastima vizuelnih, auditivnih i jezičkih
sposobnosti kod dece ranog školskog uzrasta, kao i povezanost vizuelnih i auditivnih
sa jezičkim sposobnostima Uzorak je činilo tridesetoro dece oba pola, uzrasta od 7 do
11 godina, bez dijagnostikovanog nekog od razvojnih poremećaja. U svrhu procene
primenjen je Akadija test.
Analizom rezultata je utvrđeno je da određen procenat dece ima značajno niža postignuća
od očekivaniih za uzrast na pojedinim suptestovima. Najveći broj dece koja su
imala postignuća niža za više od jedne SD uočen je na suptestovima Auditivno pamćenje
(33,3%), Vizuomotorna koordinacija i mogućnost sleda (20%) i Vizuelno pamćenje
(20%), dok je najmanji procenat dece odstupao od uzrasnih normi na suptestu
Automatsko jezičko blago (10%). Na uzorku u celini utvrđena je značajna pozitivna
korelacija srednje jačine između postignuća na suptestovima Crtanje oblika i Veština
stvaranja pojmova (r=0,61, p<0,01), i između postignuća na suptestovima Vizuelno
pamćenje i Automatsko jezičko blago (r=0,64, p<0,01). Pored toga, utvrđena je slična
korelacija između postignuća na suptestu Audio-vizuelne asocijacije sa postignućima
na suptestovima Veština stvaranja pojmova (r=0,62, p<0,01) i Stečeno jezičko
blago (r=0,63, p<0,01).
Dobijeni rezultati ukazuju na to da deca tipičnog razvoja ranog školskog uzrasta
mogu imati lošija postignuća u određenim domenima razvojnih sposobnosti koje
značajno utiču na ovladavanje školskim veštinama. Dodatno, pored dobro dokumentovane
povezanosti auditivnih i jezičkih sposobnosti, rezultati našeg istraživanja
ukazuju i na značajnu povezanost vizuo-prostornih i nekih aspekata jezičkih
sposobnosti.
AB  - The aim of this study is to determine the levels of development in the areas of visual,
auditory and language skills in early school-age, as well as the relationship between
visual and auditory with language skills. The sample consisted of thirty girls and boys,
aged from 7 to 11, without any developmental impairments. For the purpose of assessment,
the Acadia test was used.
Data analysis showed that a certain percentage of children have significantly lower
achievements within four subtests, according the norms. The highest percentage of
children whose achievement was more than one SD lower than average was observed
within subtests Auditory memory (33.3%), Visual motor coordination and sequencing
(20%) and Visual memory (20%) scores, while the lowest percentage of children
deviated from age norms on the subtest Automatic language richness (10%). In the
overall sample, results showed significant positive correlation of medium strength
between scores at Forms drawing and Ability of forming concepts (r= 0.61, p<0.01),
and between scores at Visual memory and Automatic language richness (r = 0, 64,
p<0.01). In addition, a similar correlation was found between scores at Audio-visual
association with scores at Ability of forming concepts scores (r = 0.62, p<0.01) and
Acquired language richness (r = 0.63, p <0, 01).
The obtained results indicate that typically developing children at early school-age
may have difficulties in certain domains of developmental abilities that can significantly
affect academic skills. Moreover, in addition to the well-documented relation
between auditory and language abilities, the results of our research also indicate a
significant relation between visual-spatial and certain aspects of language abilities.
PB  - Perfecta, Sarajevo
C3  - Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021
T1  - Vizuelne, auditivne i jezičke sposobnosti Dece ranog školskog uzrasta
T1  - Visual, auditory and language abilities In early school-age children
EP  - 41
SP  - 40
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3545
ER  - 

@conference{
author = "Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena and Arsenić, Ivana and Daničić, Zorica",
year = "2021",
abstract = "Cilj ovog rada je da se utvrde nivoi razvoja u oblastima vizuelnih, auditivnih i jezičkih
sposobnosti kod dece ranog školskog uzrasta, kao i povezanost vizuelnih i auditivnih
sa jezičkim sposobnostima Uzorak je činilo tridesetoro dece oba pola, uzrasta od 7 do
11 godina, bez dijagnostikovanog nekog od razvojnih poremećaja. U svrhu procene
primenjen je Akadija test.
Analizom rezultata je utvrđeno je da određen procenat dece ima značajno niža postignuća
od očekivaniih za uzrast na pojedinim suptestovima. Najveći broj dece koja su
imala postignuća niža za više od jedne SD uočen je na suptestovima Auditivno pamćenje
(33,3%), Vizuomotorna koordinacija i mogućnost sleda (20%) i Vizuelno pamćenje
(20%), dok je najmanji procenat dece odstupao od uzrasnih normi na suptestu
Automatsko jezičko blago (10%). Na uzorku u celini utvrđena je značajna pozitivna
korelacija srednje jačine između postignuća na suptestovima Crtanje oblika i Veština
stvaranja pojmova (r=0,61, p<0,01), i između postignuća na suptestovima Vizuelno
pamćenje i Automatsko jezičko blago (r=0,64, p<0,01). Pored toga, utvrđena je slična
korelacija između postignuća na suptestu Audio-vizuelne asocijacije sa postignućima
na suptestovima Veština stvaranja pojmova (r=0,62, p<0,01) i Stečeno jezičko
blago (r=0,63, p<0,01).
Dobijeni rezultati ukazuju na to da deca tipičnog razvoja ranog školskog uzrasta
mogu imati lošija postignuća u određenim domenima razvojnih sposobnosti koje
značajno utiču na ovladavanje školskim veštinama. Dodatno, pored dobro dokumentovane
povezanosti auditivnih i jezičkih sposobnosti, rezultati našeg istraživanja
ukazuju i na značajnu povezanost vizuo-prostornih i nekih aspekata jezičkih
sposobnosti., The aim of this study is to determine the levels of development in the areas of visual,
auditory and language skills in early school-age, as well as the relationship between
visual and auditory with language skills. The sample consisted of thirty girls and boys,
aged from 7 to 11, without any developmental impairments. For the purpose of assessment,
the Acadia test was used.
Data analysis showed that a certain percentage of children have significantly lower
achievements within four subtests, according the norms. The highest percentage of
children whose achievement was more than one SD lower than average was observed
within subtests Auditory memory (33.3%), Visual motor coordination and sequencing
(20%) and Visual memory (20%) scores, while the lowest percentage of children
deviated from age norms on the subtest Automatic language richness (10%). In the
overall sample, results showed significant positive correlation of medium strength
between scores at Forms drawing and Ability of forming concepts (r= 0.61, p<0.01),
and between scores at Visual memory and Automatic language richness (r = 0, 64,
p<0.01). In addition, a similar correlation was found between scores at Audio-visual
association with scores at Ability of forming concepts scores (r = 0.62, p<0.01) and
Acquired language richness (r = 0.63, p <0, 01).
The obtained results indicate that typically developing children at early school-age
may have difficulties in certain domains of developmental abilities that can significantly
affect academic skills. Moreover, in addition to the well-documented relation
between auditory and language abilities, the results of our research also indicate a
significant relation between visual-spatial and certain aspects of language abilities.",
publisher = "Perfecta, Sarajevo",
journal = "Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021",
title = "Vizuelne, auditivne i jezičke sposobnosti Dece ranog školskog uzrasta, Visual, auditory and language abilities In early school-age children",
pages = "41-40",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3545"
}

Drljan, B., Ječmenica, N., Arsenić, I.,& Daničić, Z.. (2021). Vizuelne, auditivne i jezičke sposobnosti Dece ranog školskog uzrasta. in Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021
Perfecta, Sarajevo., 40-41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3545

Drljan B, Ječmenica N, Arsenić I, Daničić Z. Vizuelne, auditivne i jezičke sposobnosti Dece ranog školskog uzrasta. in Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021. 2021;:40-41.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3545 .

Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, Arsenić, Ivana, Daničić, Zorica, "Vizuelne, auditivne i jezičke sposobnosti Dece ranog školskog uzrasta" in Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021 (2021):40-41,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3545 .

TY  - CONF
AU  - Arsenić, Ivana
AU  - Jovanović Simić, Nadica
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Daničić, Zorica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3541
AB  - Istraživanje je imalo za cilj da ispita stepen teškoća koji odrasle osobe sa flacidnom
dizartrijom doživljavaju u različitim komunikacionim situacijama. Uzorak je činilo 30
ispitanika uzrasta od 36 do 87 godina (AS=66,47), od čega je 56,70% osoba muškog
a 43,30% osoba ženskog pola.
Primenom VHI (Voice Handikep Index) skale je procenjeno koliko poremećaj glasa
koji se javlja u sklopu dizartrije utiče na kvalitet komunikacije. Utvrđeno je koje komunikacione
situacije predstavljaju problem osobama sa flacidnom dizartrijom i u
kom stepenu. Viši prosečni skorovi na celokupnoj skali, kao i na supskalama ukazuju
na veći stepen komunikativnih teškoća.
Rezultati su pokazali da su odrasle osobe sa flacidnom dizartrijom na celokupnoj
skali imale prosečan skor (AS=45,07) koji ukazuje na umeren stepen doživljenih
komunikativnih teškoća. Pored toga, skorovi na pojedinačnim supskalama (fizičkoj
AS=17,53; funkcionalnoj AS=16,37; emocionalnoj AS=11,17) isto ukazuju na umeren
stepen teškoća zbog poremećaja glasa, a koji ispitanici doživljavaju u pojedinačnim
domenima koji utiču na kvalitet komunikacije.
Osobe sa flacidnom dizartrijom mogu imati ozbilјne promene u glasu i govoru izmerene
primenom objektivnih tehnika procene. Međutim, rezultati samoprocene kvaliteta
komunikacije su pokazali da ove osobe ne opisuju svoje komunikativne deficite
u teškom stepenu. Navedno ukazuje na značaj primene i objektivnih i subjektivnih
metoda u proceni poremećaja glasa i govora.
AB  - The aim of the research was to evaluate the degree of communicative impairment of
adults with flaccid dysarthria in different communication situations. The sample included
30 participants aged from 36 to 87 years (Mean = 66.47), with male to female
ratio of 56.70%:43.30%.
VHI (Voice Handicap Index) scale is used to estimate the impact of voice disorder
to the quality of communication. Specific communication situations which were
challenging for people with flaccid dysarthria were determined, as well as the
extent to which difficulties occur. Higher average composite scores on the scale, as
well as individual scores on the subscales, indicate a higher degree of communication
impairment.
The results showed that adults with flaccid dysarthria have an average score
(Mean=45.07) on the overall scale, which indicates a moderate degree of experienced
communication impairment, while scores on individual subscales (physical:
Mean=17.53; functional: Mean=16.37; emotional: Mean=11.17) indicate a moderate
degree of impairment that participants have due to voice disorders, in specific domains
that influence communication.
People with flaccid dysarthria can have considerable level of physical changes in voice
and speech. However, results of communication quality self-report showed that
they do not experience severe impairment in communication. That emphasize the
importance of combining objective and subjective methods of voice and speech assessment
in people with speech and voice disorders.
C3  - Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021
T1  - Subjektivni doživljaj komunikativnih teškoća Odraslih osoba sa flacidnom dizartrijom
T1  - Self-report of communicative impairment in Adults with flaccid dysarthria
EP  - 9
SP  - 8
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3541
ER  - 

@conference{
author = "Arsenić, Ivana and Jovanović Simić, Nadica and Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena and Daničić, Zorica",
year = "2021",
abstract = "Istraživanje je imalo za cilj da ispita stepen teškoća koji odrasle osobe sa flacidnom
dizartrijom doživljavaju u različitim komunikacionim situacijama. Uzorak je činilo 30
ispitanika uzrasta od 36 do 87 godina (AS=66,47), od čega je 56,70% osoba muškog
a 43,30% osoba ženskog pola.
Primenom VHI (Voice Handikep Index) skale je procenjeno koliko poremećaj glasa
koji se javlja u sklopu dizartrije utiče na kvalitet komunikacije. Utvrđeno je koje komunikacione
situacije predstavljaju problem osobama sa flacidnom dizartrijom i u
kom stepenu. Viši prosečni skorovi na celokupnoj skali, kao i na supskalama ukazuju
na veći stepen komunikativnih teškoća.
Rezultati su pokazali da su odrasle osobe sa flacidnom dizartrijom na celokupnoj
skali imale prosečan skor (AS=45,07) koji ukazuje na umeren stepen doživljenih
komunikativnih teškoća. Pored toga, skorovi na pojedinačnim supskalama (fizičkoj
AS=17,53; funkcionalnoj AS=16,37; emocionalnoj AS=11,17) isto ukazuju na umeren
stepen teškoća zbog poremećaja glasa, a koji ispitanici doživljavaju u pojedinačnim
domenima koji utiču na kvalitet komunikacije.
Osobe sa flacidnom dizartrijom mogu imati ozbilјne promene u glasu i govoru izmerene
primenom objektivnih tehnika procene. Međutim, rezultati samoprocene kvaliteta
komunikacije su pokazali da ove osobe ne opisuju svoje komunikativne deficite
u teškom stepenu. Navedno ukazuje na značaj primene i objektivnih i subjektivnih
metoda u proceni poremećaja glasa i govora., The aim of the research was to evaluate the degree of communicative impairment of
adults with flaccid dysarthria in different communication situations. The sample included
30 participants aged from 36 to 87 years (Mean = 66.47), with male to female
ratio of 56.70%:43.30%.
VHI (Voice Handicap Index) scale is used to estimate the impact of voice disorder
to the quality of communication. Specific communication situations which were
challenging for people with flaccid dysarthria were determined, as well as the
extent to which difficulties occur. Higher average composite scores on the scale, as
well as individual scores on the subscales, indicate a higher degree of communication
impairment.
The results showed that adults with flaccid dysarthria have an average score
(Mean=45.07) on the overall scale, which indicates a moderate degree of experienced
communication impairment, while scores on individual subscales (physical:
Mean=17.53; functional: Mean=16.37; emotional: Mean=11.17) indicate a moderate
degree of impairment that participants have due to voice disorders, in specific domains
that influence communication.
People with flaccid dysarthria can have considerable level of physical changes in voice
and speech. However, results of communication quality self-report showed that
they do not experience severe impairment in communication. That emphasize the
importance of combining objective and subjective methods of voice and speech assessment
in people with speech and voice disorders.",
journal = "Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021",
title = "Subjektivni doživljaj komunikativnih teškoća Odraslih osoba sa flacidnom dizartrijom, Self-report of communicative impairment in Adults with flaccid dysarthria",
pages = "9-8",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3541"
}

Arsenić, I., Jovanović Simić, N., Drljan, B., Ječmenica, N.,& Daničić, Z.. (2021). Subjektivni doživljaj komunikativnih teškoća Odraslih osoba sa flacidnom dizartrijom. in Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021, 8-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3541

Arsenić I, Jovanović Simić N, Drljan B, Ječmenica N, Daničić Z. Subjektivni doživljaj komunikativnih teškoća Odraslih osoba sa flacidnom dizartrijom. in Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021. 2021;:8-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3541 .

Arsenić, Ivana, Jovanović Simić, Nadica, Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, Daničić, Zorica, "Subjektivni doživljaj komunikativnih teškoća Odraslih osoba sa flacidnom dizartrijom" in Zbornik sazetaka – Četvrta međunarodna konferencija „Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji”, Sarajevo, BiH, 9–11.04.2021 (2021):8-9,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3541 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Drljan, Bojana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4087
AB  - Pandemija COVID-19 izazvala je značajne promene u okruženju dece svih uzra- sta širom sveta. Cilj ovog rada je da se kroz pregled istraživanja analizira potencijalni uticaj pandemije COVID-19 na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece.
Rezultati istraživanja dece na najmlađem uzrastu pokazali su da su češći od- lasci dece u predškolsku ustanovu tokom pandemije bili pozitivno povezani sa razvojem receptivnog rečnika. Istraživanja doprinosa aktivnosti roditelja u razvoju jezičkih sposobnosti pokazala su statistički značajan doprinos ak- tivnosti majke, ali ne i oca u razvoju dečjeg rečnika za vreme perioda izolacije tokom pandemije. Sa druge strane, rezultati procene dece starijeg uzrasta su pokazali da su tokom perioda zatvaranja škola usled pandemije učenici od trećeg do sedmog razreda prosečno smanjili postignuće u čitanju za oko 35%.
Autori su sugerisali da je smanjenje postignuća na zadacima čitanja neravno- merno među učenicima, pri čemu su najbolji učenici pokazali i najmanju stopu smanjenja postignuća na navedenim zadacima.
S obzirom na neizvestan tok pandemije, jedan od prioritetnih izazova je identifikovanje i razmatranje faktora povezanih sa pandemijom koji mogu ne- gativno uticati na rast i razvoj dece.
AB  - The COVID-19 pandemic caused significant changes in the environment in children of all ages around the world. The aim of this paper is to analyze the potential impact of the COVID-19 pandemic on language development in children through a review of research.
The results of the research showed that the youngest children who went to kindergarten more frequently had a more developed receptive vocabulary. Research about the contribution of parental activity in the language development showed a statistically significant contribution of the mother activity, but not the father activity in children’s vocabulary development during the period of isolation due to the pandemic. On the other hand, the results of the assessment in older children showed that during the period of school closure due to the pandemic, students from the third to the seventh grade reduced their reading achievement by about 35% on average. The authors suggested that the reduction in reading achievement was unbalanced among students, where the best students showed the lowest rate of reduction in achievement on these tasks.
Due to the uncertain course of the pandemic, one of the priority challenges is to identify and consider factors related to the pandemic, which can negatively affect the growth and children development.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
T1  - Potencijalni uticaj Covid-19 pandemije na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece: teorijska razmatranja
T1  - Potential impact of the Covid-19 pandemic on language development in children: theoretical considerations
EP  - 43
SP  - 37
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4087
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Drljan, Bojana",
year = "2021",
abstract = "Pandemija COVID-19 izazvala je značajne promene u okruženju dece svih uzra- sta širom sveta. Cilj ovog rada je da se kroz pregled istraživanja analizira potencijalni uticaj pandemije COVID-19 na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece.
Rezultati istraživanja dece na najmlađem uzrastu pokazali su da su češći od- lasci dece u predškolsku ustanovu tokom pandemije bili pozitivno povezani sa razvojem receptivnog rečnika. Istraživanja doprinosa aktivnosti roditelja u razvoju jezičkih sposobnosti pokazala su statistički značajan doprinos ak- tivnosti majke, ali ne i oca u razvoju dečjeg rečnika za vreme perioda izolacije tokom pandemije. Sa druge strane, rezultati procene dece starijeg uzrasta su pokazali da su tokom perioda zatvaranja škola usled pandemije učenici od trećeg do sedmog razreda prosečno smanjili postignuće u čitanju za oko 35%.
Autori su sugerisali da je smanjenje postignuća na zadacima čitanja neravno- merno među učenicima, pri čemu su najbolji učenici pokazali i najmanju stopu smanjenja postignuća na navedenim zadacima.
S obzirom na neizvestan tok pandemije, jedan od prioritetnih izazova je identifikovanje i razmatranje faktora povezanih sa pandemijom koji mogu ne- gativno uticati na rast i razvoj dece., The COVID-19 pandemic caused significant changes in the environment in children of all ages around the world. The aim of this paper is to analyze the potential impact of the COVID-19 pandemic on language development in children through a review of research.
The results of the research showed that the youngest children who went to kindergarten more frequently had a more developed receptive vocabulary. Research about the contribution of parental activity in the language development showed a statistically significant contribution of the mother activity, but not the father activity in children’s vocabulary development during the period of isolation due to the pandemic. On the other hand, the results of the assessment in older children showed that during the period of school closure due to the pandemic, students from the third to the seventh grade reduced their reading achievement by about 35% on average. The authors suggested that the reduction in reading achievement was unbalanced among students, where the best students showed the lowest rate of reduction in achievement on these tasks.
Due to the uncertain course of the pandemic, one of the priority challenges is to identify and consider factors related to the pandemic, which can negatively affect the growth and children development.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine",
title = "Potencijalni uticaj Covid-19 pandemije na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece: teorijska razmatranja, Potential impact of the Covid-19 pandemic on language development in children: theoretical considerations",
pages = "43-37",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4087"
}

Ječmenica, N.,& Drljan, B.. (2021). Potencijalni uticaj Covid-19 pandemije na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece: teorijska razmatranja. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 37-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4087

Ječmenica N, Drljan B. Potencijalni uticaj Covid-19 pandemije na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece: teorijska razmatranja. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine. 2021;:37-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4087 .

Ječmenica, Nevena, Drljan, Bojana, "Potencijalni uticaj Covid-19 pandemije na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece: teorijska razmatranja" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine (2021):37-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4087 .

TY  - CONF
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4077
AB  - Iako je primaran fokus još uvek usmeren na obuzdavanje širenja virusa COVID-19 i spasavanje života, sve je više dokaza da oni koji prežive bitku sa virusom mogu imati značajne posledice u vidu teškoća na planu komunikacije.
Istraživanja su pokazala da proces lečenja akutnog respiratornog distres sindroma može dovesti do oštećenja govornog aparata. Dodatno, u literaturi postoji veći broj studija čiji rezultati ukazuju na moguće neurološke posledi- ce COVID-19 infekcije, koje u sklopu kliničke slike uključuju motorne poremećaje govora. Pored navedenog, sve je više dokaza o značajnim posledicama na planu kognitivnog funkcionisanja kod osoba preživelih od teške forme kliničke slike uzrokovane virusom COVID-19. Dokumentovane teškoće na planu pažnje, pamćenja, brzine procesiranja i egzekutivnih funkcija mogu značajno omesti adekvatnu komunikaciju i pogoršati kvalitet života kod pacijenata nakon otpuštanja iz bolnice.
Uloga logopeda u minimiziranju negativnih posledica teški oblika COVID-19 usmerena je u dva pravca. Prvi je usmeren na ranu procenu težine i obima motor- nih poremećaja govora, kao i rani skrining kognitivno-komunikacijskog defici- ta već tokom ranog boravka na intenzivnoj nezi. Drugi pravac je usmeren na ranu primenu logopedskih rehabilitacionih intervencija i davanje smernica, kako samom pacijentu tako i članovima njegove porodice.
AB  - Although the primary focus is still on curbing COVID-19 transmission and saving lives, there is growing evidence that survivors can have significant consequences in terms of communication difficulties.
Studies have shown that the process of treating acute respiratory distress syndrome can lead to speech apparatus damage. In addition, there is a body of evidence indicating the possible neurological consequences of COVID-19 infection, with motor speech disorders among other symptoms. Also, there is growing evidence of significant cognitive dysfunction in survivors from severe forms of COVID-19 infection.
Documented difficulties include impairment of attention, memory, processing speed, and executive functions, which can negatively affect one’s communication and quality of life after hospital discharge.
The role of speech and language therapists in minimizing the negative consequences of severe forms of COVID-19 is two-way directed.
The first emphasise early assessment of the severity and extent of motor speech disorders, as well as early screening of cognitive- communication deficit, already at intensive care units. The second one is focused on the early application of speech and language interventions, as well as giving professional instructions, both to the patients and family members.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
T1  - Komunikativni poremećaji kao posledica teških oblika covid-19 infekcije
T1  - Communication disorders as a consequence of severe forms of covid-19 infection and the role of speech and language therapists
EP  - 178
SP  - 171
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4077
ER  - 

@conference{
author = "Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena",
year = "2021",
abstract = "Iako je primaran fokus još uvek usmeren na obuzdavanje širenja virusa COVID-19 i spasavanje života, sve je više dokaza da oni koji prežive bitku sa virusom mogu imati značajne posledice u vidu teškoća na planu komunikacije.
Istraživanja su pokazala da proces lečenja akutnog respiratornog distres sindroma može dovesti do oštećenja govornog aparata. Dodatno, u literaturi postoji veći broj studija čiji rezultati ukazuju na moguće neurološke posledi- ce COVID-19 infekcije, koje u sklopu kliničke slike uključuju motorne poremećaje govora. Pored navedenog, sve je više dokaza o značajnim posledicama na planu kognitivnog funkcionisanja kod osoba preživelih od teške forme kliničke slike uzrokovane virusom COVID-19. Dokumentovane teškoće na planu pažnje, pamćenja, brzine procesiranja i egzekutivnih funkcija mogu značajno omesti adekvatnu komunikaciju i pogoršati kvalitet života kod pacijenata nakon otpuštanja iz bolnice.
Uloga logopeda u minimiziranju negativnih posledica teški oblika COVID-19 usmerena je u dva pravca. Prvi je usmeren na ranu procenu težine i obima motor- nih poremećaja govora, kao i rani skrining kognitivno-komunikacijskog defici- ta već tokom ranog boravka na intenzivnoj nezi. Drugi pravac je usmeren na ranu primenu logopedskih rehabilitacionih intervencija i davanje smernica, kako samom pacijentu tako i članovima njegove porodice., Although the primary focus is still on curbing COVID-19 transmission and saving lives, there is growing evidence that survivors can have significant consequences in terms of communication difficulties.
Studies have shown that the process of treating acute respiratory distress syndrome can lead to speech apparatus damage. In addition, there is a body of evidence indicating the possible neurological consequences of COVID-19 infection, with motor speech disorders among other symptoms. Also, there is growing evidence of significant cognitive dysfunction in survivors from severe forms of COVID-19 infection.
Documented difficulties include impairment of attention, memory, processing speed, and executive functions, which can negatively affect one’s communication and quality of life after hospital discharge.
The role of speech and language therapists in minimizing the negative consequences of severe forms of COVID-19 is two-way directed.
The first emphasise early assessment of the severity and extent of motor speech disorders, as well as early screening of cognitive- communication deficit, already at intensive care units. The second one is focused on the early application of speech and language interventions, as well as giving professional instructions, both to the patients and family members.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine",
title = "Komunikativni poremećaji kao posledica teških oblika covid-19 infekcije, Communication disorders as a consequence of severe forms of covid-19 infection and the role of speech and language therapists",
pages = "178-171",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4077"
}

Drljan, B.,& Ječmenica, N.. (2021). Komunikativni poremećaji kao posledica teških oblika covid-19 infekcije. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 171-178.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4077

Drljan B, Ječmenica N. Komunikativni poremećaji kao posledica teških oblika covid-19 infekcije. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine. 2021;:171-178.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4077 .

Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, "Komunikativni poremećaji kao posledica teških oblika covid-19 infekcije" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine (2021):171-178,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4077 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3827
AB  - Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološ- ke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđi- vanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fo- nološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije – fono- loška petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00).
Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijan- se postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (β=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (β=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01). 
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu po- trebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece.
AB  - Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components. 
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven.
Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory – phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (β=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task – forward (β=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers
EP  - 397
SP  - 389
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološ- ke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđi- vanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fo- nološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije – fono- loška petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00).
Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijan- se postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (β=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (β=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01). 
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu po- trebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece., Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components. 
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven.
Clinical Evaluation of Language Fundamentals – Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory – phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (β=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task – forward (β=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta, Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers",
pages = "397-389",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2021). Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 389-397.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827

Ječmenica N, Golubović S. Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:389-397.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):389-397,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3827 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3740
AB  - Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđivanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fonološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije -fonološka petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00). Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (3=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (3=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01).
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu potrebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece.
AB  - Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components.
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven. Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory - phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (3=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task - forward (3=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers
EP  - 147
SP  - 146
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Primarna funkcija fonološke radne memorije je privremeno čuvanje informacija o glasovnoj strukturi reči kao osnovi za uspostavljanje leksičkih predstava, koje postepeno formiraju i proširuju rečnik. Odnos između fonološke svesnosti i radne memorije važan je za jezički razvoj i prikazan je u brojnim istraživanjima.
Cilj: S obzirom da se fonološka svesnost razvija postepeno, kao i da radna memorija ima različit uticaj na njene komponente, cilj istraživanja je utvrđivanje međusobnih odnosa između ovih procesa i socioekonomskog statusa roditelja, uzimajući u obzir skup sposobnosti identifikovanih kao komponente fonološke svesnosti.
Metod: Uzorak istraživanja čini četrdesetoro dece, uzrasta između pet i sedam godina. Za procenu jezičkih sposobnosti primenjena je Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition baterija sa suptestovima: fonološka svesnost i radna memorija.
Rezultati: Dobijeni rezultati pokazuju da je između ukupnog skora na testu fonološke svesnosti i postignuća na zadacima verbalne radne memorije -fonološka petlja utvrđena statistički značajna pozitivna korelacija (r=0,46; p=0,00). Rezultati istraživanja pokazuju da uzrast, socioekonomski status roditelja i postignuća na zadacima verbalne radne memorije predviđaju 61,4% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti (F=31,84; p=0,00). U konačnom modelu prediktora, statistički su značajna samo dva činioca, pri čemu uzrast ima veći beta koeficijent (3=0,65; p=0,00) u odnosu na postignuće na zadatku ponavljanja brojeva unapred (3=0,44; p=0,00). Kada se ukloni uticaj uzrasta, socioekonomski status roditelja i verbalna radna memorija predviđaju 15,8% varijanse postignuća na testu fonološke svesnosti, što predstavlja statistički značajan doprinos (F=10,81; p=0,01).
Zaključak: Dobijeni rezultati pružaju podršku postojećoj literaturi i ističu potrebu za novim studijama, koje će se baviti odnosom jezičkih i egzekutivnih funkcija kod dece., Introduction: The primary function of the phonological working memory is to temporarily store sound structures of words as the basis for the establishment of lexical representations that gradually form and extend the vocabulary. The relation between phonological awareness and phonological working memory is important for language development and it is well documented in the literature.
Aim: Since phonological awareness abilities develop gradually and working memory has different impact on its components, the present study aims to investigate the relations between these processes and socioeconomic status of parents considering the set of abilities identified as phonological awareness components.
Method: The research sample consisted of forty children, aged between five and seven. Clinical Evaluation of Language Fundamentals - Fourth Edition battery was used to assess language abilities, with subtests: phonological awareness and working memory.
Results: The obtained results show that a statistically significant positive correlation was found between the total score on the phonological awareness test and the achievement on the tasks of verbal working memory - phonological loop (r=0.46; p=.00). The results of the research show that age, socioeconomic status of parents and achievement on the tasks of verbal working memory predict 61.4% of the variance of achievement on the phonological awareness test (F=31.84; p=.00). In the final predictor model, only two factors were statistically significant, with age having a higher beta coefficient (3=0.65; p=.00) compared to the achievement on the digit span memory task - forward (3=0.44; p=.00). When the influence of age is removed, socioeconomic status of parents and verbal working memory predict 15.8% of the variance of achievement on the phonological awareness test, which represents a statistically significant contribution (F=10.81; p=.01).
Conclusion: The obtained results provide support to the existing literature and emphasize the need for new studies, which will deal with the relationship between language and executive functions in children.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta, Relation between socioeconomic status of parents, phonological awareness and working memory in preschoolers",
pages = "147-146",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2021). Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 146-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740

Ječmenica N, Golubović S. Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:146-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Odnos između socioekonomskog statusa roditelja, fonološke svesnosti i radne memorije kod dece predškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):146-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3740 .

TY  - CONF
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Arsenić, Ivana
AU  - Daničić, Zorica
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20201221_1-ZBORNIK-RADOVA-SKUP-NAC_2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3464
AB  - Nonverbal learning disabilities are a complex pattern of specific neuropsychological abilities and deficits that can be grouped into three main areas: neuropsychological, academic, and socioemotional/adaptive. In addition to the fact that nonverbal learning disabilities refer to individual swho are verbal, and have difficulty understanding nonverbal information, they are confusing for many professionals for several reasons. This confusion results from the fact that individuals with certain other congenital syndromes, neurological disorders, and diseases share some or all of the characteristics of the NLD profile. The following criteria for diagnosing nonverbal learning disabilities include: thinking and reasoning skills at least average, multiple “intelligences” as well as the fact that there are deficits in psychological processes associated with learning. The assessment and diagnosis of nonverbal learning disability can be important for many reasons: validation of a parent’s and/or teacher’s concerns; explanation of a group of symptoms and signs; provision of a direction for intervention; understanding of the longer-
term implications as anexplanation as to why
previous interventions may not have been successful. Since there is no one specific test or group of tests that definitely refers to nonverbal learning disabilities, it is necessary
that a reliable assessment must be conducted by experts who know the characteristics of nonverbal learning disabilities, and that the
assessment must be focused on developing an appropriate intervention plan, not simply on collecting test scores and data.
AB  - Neverbalne smetnje u učenju predstavljaju složeni obrazac specifičnih neurop- siholoških sposobnosti i deficita koji se mogu grupisati u tri glavne obla- sti: neuropsihološka, akademska i socioemocionalna/adaptivna. Pored toga što se neverbalne smetnje u učenju odnose na pojedince sa razvijenim verbalnim sposobnostima, koji imaju teškoće u razumevanju neverbalnih informacija, one su zbunjujuće za mnoge stručnjake iz nekoliko razloga. Ova konfuzija je rezul- tat činjenice da pojedinci sa određenim genetskim sindromima, neurološkim poremećajima i bolestima dele neke ili sve karakteristike profila neverbal- nih smetnji u učenju. Kriterijumi za dijagnostikovanje neverbalnih smetnji u učenju uključuju: najmanje prosečno razvijene sposobnosti razmišljanja i rasuđivanja, kriterijum „višestruke inteligencije“, kao i činjenicu da su prisutni deficiti psihološ- kih procesa povezani sa učenjem. Procena i dijagnostika neverbalnih smetnji u učenju može biti važna iz mnogo razloga: potvrđivanje zabrinutosti roditelja i/ili nastavnika, objašnjenje grupe simptoma i znakova, pružanje uputstava za intervenciju, razumevanje dugoročnih implikacija kao i objašnjenje zašto prethodno sprovedeni programi terapijskih intervencija možda nisu bili uspešni. Budući da ne postoji jedan određeni test ili grupa testova koji defi- nitivno upućuju na neverbalne smetnje u učenju, neophodno je da pouzdanu procenu sprovedu stručnjaci koji poznaju karakteristike ovih smetnji, kao i da proce- na bude usmerena na razvijanje odgovarajućeg programa tretmana, a ne samo na prikupljanju rezultata testova i podataka.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Nacionalni naučni skup „evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji”- Zbornik radova
T1  - neverbalne smetnje u učenju – dijagnostičke dileme
T1  - Nonverbal learning disabilities - diagnostic dilemmas
EP  - 197
EP  - M63
SP  - 189
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3464
ER  - 

@conference{
author = "Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena and Arsenić, Ivana and Daničić, Zorica",
year = "2020",
abstract = "Nonverbal learning disabilities are a complex pattern of specific neuropsychological abilities and deficits that can be grouped into three main areas: neuropsychological, academic, and socioemotional/adaptive. In addition to the fact that nonverbal learning disabilities refer to individual swho are verbal, and have difficulty understanding nonverbal information, they are confusing for many professionals for several reasons. This confusion results from the fact that individuals with certain other congenital syndromes, neurological disorders, and diseases share some or all of the characteristics of the NLD profile. The following criteria for diagnosing nonverbal learning disabilities include: thinking and reasoning skills at least average, multiple “intelligences” as well as the fact that there are deficits in psychological processes associated with learning. The assessment and diagnosis of nonverbal learning disability can be important for many reasons: validation of a parent’s and/or teacher’s concerns; explanation of a group of symptoms and signs; provision of a direction for intervention; understanding of the longer-
term implications as anexplanation as to why
previous interventions may not have been successful. Since there is no one specific test or group of tests that definitely refers to nonverbal learning disabilities, it is necessary
that a reliable assessment must be conducted by experts who know the characteristics of nonverbal learning disabilities, and that the
assessment must be focused on developing an appropriate intervention plan, not simply on collecting test scores and data., Neverbalne smetnje u učenju predstavljaju složeni obrazac specifičnih neurop- siholoških sposobnosti i deficita koji se mogu grupisati u tri glavne obla- sti: neuropsihološka, akademska i socioemocionalna/adaptivna. Pored toga što se neverbalne smetnje u učenju odnose na pojedince sa razvijenim verbalnim sposobnostima, koji imaju teškoće u razumevanju neverbalnih informacija, one su zbunjujuće za mnoge stručnjake iz nekoliko razloga. Ova konfuzija je rezul- tat činjenice da pojedinci sa određenim genetskim sindromima, neurološkim poremećajima i bolestima dele neke ili sve karakteristike profila neverbal- nih smetnji u učenju. Kriterijumi za dijagnostikovanje neverbalnih smetnji u učenju uključuju: najmanje prosečno razvijene sposobnosti razmišljanja i rasuđivanja, kriterijum „višestruke inteligencije“, kao i činjenicu da su prisutni deficiti psihološ- kih procesa povezani sa učenjem. Procena i dijagnostika neverbalnih smetnji u učenju može biti važna iz mnogo razloga: potvrđivanje zabrinutosti roditelja i/ili nastavnika, objašnjenje grupe simptoma i znakova, pružanje uputstava za intervenciju, razumevanje dugoročnih implikacija kao i objašnjenje zašto prethodno sprovedeni programi terapijskih intervencija možda nisu bili uspešni. Budući da ne postoji jedan određeni test ili grupa testova koji defi- nitivno upućuju na neverbalne smetnje u učenju, neophodno je da pouzdanu procenu sprovedu stručnjaci koji poznaju karakteristike ovih smetnji, kao i da proce- na bude usmerena na razvijanje odgovarajućeg programa tretmana, a ne samo na prikupljanju rezultata testova i podataka.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Nacionalni naučni skup „evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji”- Zbornik radova",
title = "neverbalne smetnje u učenju – dijagnostičke dileme, Nonverbal learning disabilities - diagnostic dilemmas",
pages = "197-M63-189",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3464"
}

Drljan, B., Ječmenica, N., Arsenić, I.,& Daničić, Z.. (2020). neverbalne smetnje u učenju – dijagnostičke dileme. in Nacionalni naučni skup „evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji”- Zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 189-197.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3464

Drljan B, Ječmenica N, Arsenić I, Daničić Z. neverbalne smetnje u učenju – dijagnostičke dileme. in Nacionalni naučni skup „evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji”- Zbornik radova. 2020;:189-197.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3464 .

Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, Arsenić, Ivana, Daničić, Zorica, "neverbalne smetnje u učenju – dijagnostičke dileme" in Nacionalni naučni skup „evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji”- Zbornik radova (2020):189-197,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3464 .

TY  - CONF
AU  - Arsenić, Ivana
AU  - Jovanović Simić, Nadica
AU  - Daničić, Zorica
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20201221_1-ZBORNIK-RADOVA-SKUP-NAC_2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3396
AB  - Inclusion results from the everyone’s basic right to education and it is a process of increasing participation and reducing exclusion. Successful inclusion of students with communication disorders requires much more than displacement in the classrooms, because they often need different levels of support in order to participate actively
in the implementation of the curriculum. The success of these students depends in part on the application of effective methods of augmentative and alternative communication. Augmentative and alternative
communication is especially important in the educational process because it provides
a wide range of tools and devices that make
it easier to overcome existing differences,
to develop communication skills and to
facilitate interactions with the environment. The application of augmentative and
alternative communication should not be a separate component of the curriculum, but
a means by which students can access the
general education program.
In the process of the inclusion of students, who use augmentative and alternative communication, in the systems of general education, special emphasis is placed on the
importance of team roles and responsibilities that are related to its selection and
application in education systems. Through their joint intervention, team members should support students, facilitate interaction with peers, devise activities that promote respect for differences and thus support inclusive
education.
AB  - Inkluzija proističe iz osnovnog prava svih na obrazovanje i vaspitanje i predstavlja proces povećanja učešća i smanjenja isključenosti. Uspešno uključivanje učenika sa poremećajima komunikacije zahteva mnogo više od smeštanja u učionice, jer su im često neophodni različiti nivoi podrške, kako bi aktivno učestvovali u realizaciji nastavnog plana. Uspeh ovih učenika velikim delom zavisi i od primene efikasnih metoda augmentativne i alterna- tivne komunikacije. Augmentativna i alternativna komnikacija je posebno značajna u procesu obrazovanja jer pruža veliki izbor sredstava i uređaja koji omogućavaju lak- še prevazilaženje postojećih razlika, razvijanje komunikacionih veština i olakšavanje interakcija sa sredinom. Njena primena ne treba da predstavlja zasebnu komponentu nastavnog plana, već sredstvo uz pomoć kojeg učenici mogu da pristupe opštem obrazovnom programu. U procesu uključivanja učenika, koji koriste augmentativnu i alternativnu komunikaciju, u sisteme redovnog obrazovanja, poseban akcenat se stavlja na značaj timskih uloga i odgovornosti koje su povezane sa njenim odabirom i pri- menom u sisteme obrazovanja. Članovi tima svojom zajedničkom intervencijom treba da podrže učenike, olakšaju interakciju sa vršnjacima, osmisle aktiv- nosti koje promovišu uvažavanje razlika i na taj način podrže inkluzivno obrazovanje.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
T1  - Upotreba augmentativne i alternativne komunikacije u inkluzivnom obrazovanju
T1  - The use of augmentative and
Alternative communication in inclusive education
EP  - 38
SP  - 29
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3396
ER  - 

@conference{
author = "Arsenić, Ivana and Jovanović Simić, Nadica and Daničić, Zorica and Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena",
year = "2020",
abstract = "Inclusion results from the everyone’s basic right to education and it is a process of increasing participation and reducing exclusion. Successful inclusion of students with communication disorders requires much more than displacement in the classrooms, because they often need different levels of support in order to participate actively
in the implementation of the curriculum. The success of these students depends in part on the application of effective methods of augmentative and alternative communication. Augmentative and alternative
communication is especially important in the educational process because it provides
a wide range of tools and devices that make
it easier to overcome existing differences,
to develop communication skills and to
facilitate interactions with the environment. The application of augmentative and
alternative communication should not be a separate component of the curriculum, but
a means by which students can access the
general education program.
In the process of the inclusion of students, who use augmentative and alternative communication, in the systems of general education, special emphasis is placed on the
importance of team roles and responsibilities that are related to its selection and
application in education systems. Through their joint intervention, team members should support students, facilitate interaction with peers, devise activities that promote respect for differences and thus support inclusive
education., Inkluzija proističe iz osnovnog prava svih na obrazovanje i vaspitanje i predstavlja proces povećanja učešća i smanjenja isključenosti. Uspešno uključivanje učenika sa poremećajima komunikacije zahteva mnogo više od smeštanja u učionice, jer su im često neophodni različiti nivoi podrške, kako bi aktivno učestvovali u realizaciji nastavnog plana. Uspeh ovih učenika velikim delom zavisi i od primene efikasnih metoda augmentativne i alterna- tivne komunikacije. Augmentativna i alternativna komnikacija je posebno značajna u procesu obrazovanja jer pruža veliki izbor sredstava i uređaja koji omogućavaju lak- še prevazilaženje postojećih razlika, razvijanje komunikacionih veština i olakšavanje interakcija sa sredinom. Njena primena ne treba da predstavlja zasebnu komponentu nastavnog plana, već sredstvo uz pomoć kojeg učenici mogu da pristupe opštem obrazovnom programu. U procesu uključivanja učenika, koji koriste augmentativnu i alternativnu komunikaciju, u sisteme redovnog obrazovanja, poseban akcenat se stavlja na značaj timskih uloga i odgovornosti koje su povezane sa njenim odabirom i pri- menom u sisteme obrazovanja. Članovi tima svojom zajedničkom intervencijom treba da podrže učenike, olakšaju interakciju sa vršnjacima, osmisle aktiv- nosti koje promovišu uvažavanje razlika i na taj način podrže inkluzivno obrazovanje.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova",
title = "Upotreba augmentativne i alternativne komunikacije u inkluzivnom obrazovanju, The use of augmentative and
Alternative communication in inclusive education",
pages = "38-29",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3396"
}

Arsenić, I., Jovanović Simić, N., Daničić, Z., Drljan, B.,& Ječmenica, N.. (2020). Upotreba augmentativne i alternativne komunikacije u inkluzivnom obrazovanju. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 29-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3396

Arsenić I, Jovanović Simić N, Daničić Z, Drljan B, Ječmenica N. Upotreba augmentativne i alternativne komunikacije u inkluzivnom obrazovanju. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova. 2020;:29-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3396 .

Arsenić, Ivana, Jovanović Simić, Nadica, Daničić, Zorica, Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, "Upotreba augmentativne i alternativne komunikacije u inkluzivnom obrazovanju" in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova (2020):29-38,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3396 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Vantić Tanjić, Medina
AU  - Dmitriev, Aleksej
AU  - Lukianova, Ina
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kolagina, Viktoria
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3290
AB  - ADHD sindrom još uvek predstavlja poseban naučni i stručni izazov s obzirom da se i dalje istražuje sa velikom pažnjom i očekivanjem da će se u potpunosti rešiti njegov mehanizam nastanka, simptomi koji još nisu otkriveni, a mogli bi biti pravi rani pokazatelji i utvrditi postupci u tretmanu koji bi bili u potpunosti delotvorni. Do sada je poznato da je kod dece sa ADHD sindromom prisutan „nizak prag tolerancije na frustraciju“ i nagle promene rasploženja, dok osnovni simptomi ADHD uključuju razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i radnoj memoriji. Kod dece sa ADHD sindromom čeoni režnjevi i pojedine supkortikalne strukture nisu dovoljno aktivne i razvijene, njihove smetnje nisu u vezi sa nedostatkom saznajnih sposobnosti, niskom inteligencijom, nerazvijenim motoričkim sposobnostima, već su u vezi sa nemogućnošću efikasnog kontrolisanja sposobnosti koje dete poseduje, nedostatkom samoregulacije i samokontrole. S obziromm da je ADHD neurokognitivni poremećaj u kome se karakteristični simptomi ispoljavaju i kao razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i da deca uglavnom imaju smetnje u regulisanju pažnje, inhibicije i održavanja informacija u radnoj memoriji ona i zahtevaju blagovremeni kompleksan medicinsko-logopedsko-defektološko-psihološko-pedagoški tretman.
AB  - ADHD syndrome still represents special scientific and professional challenge, concerning the fact that it is still examined with great attention. There are great expectations that its mechanism of origination will be solved, that symptoms which are not discovered yet will appear and will be sound early indicators, and that actions in treatment which would be completely efficient will be determined. Till now it is known that in children with ADHD syndrome is present „low level of tolerance on frustration“, and sudden changes in mood, while basic symptoms of ADHD include deficit in cognitive control and working memory. In children with ADHD syndrome frontal lobe and certain supracortical structures are not sufficiently active and developed, their disabilities are not related with absence of cognitive abilities, low intelligence, undeveloped motoric abilities, but, they are related to the impossibility of effective control of abilities which child has, with absence of self-regulation and self-control. Concerning the fact that ADHD is neurocognitive disorder in which characteristic symptoms are developed as developmental deficits in cognitive control and that children mainly have disabilities in regulation of attention, inhibitions and maintaining information’s in working memory they also require timely timely complex medical-speech therapy-defectological-psychological-pedagogical treatment.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.
C3  - Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD
EP  - 472
SP  - 461
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Vantić Tanjić, Medina and Dmitriev, Aleksej and Lukianova, Ina and Ječmenica, Nevena and Kolagina, Viktoria",
year = "2020",
abstract = "ADHD sindrom još uvek predstavlja poseban naučni i stručni izazov s obzirom da se i dalje istražuje sa velikom pažnjom i očekivanjem da će se u potpunosti rešiti njegov mehanizam nastanka, simptomi koji još nisu otkriveni, a mogli bi biti pravi rani pokazatelji i utvrditi postupci u tretmanu koji bi bili u potpunosti delotvorni. Do sada je poznato da je kod dece sa ADHD sindromom prisutan „nizak prag tolerancije na frustraciju“ i nagle promene rasploženja, dok osnovni simptomi ADHD uključuju razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i radnoj memoriji. Kod dece sa ADHD sindromom čeoni režnjevi i pojedine supkortikalne strukture nisu dovoljno aktivne i razvijene, njihove smetnje nisu u vezi sa nedostatkom saznajnih sposobnosti, niskom inteligencijom, nerazvijenim motoričkim sposobnostima, već su u vezi sa nemogućnošću efikasnog kontrolisanja sposobnosti koje dete poseduje, nedostatkom samoregulacije i samokontrole. S obziromm da je ADHD neurokognitivni poremećaj u kome se karakteristični simptomi ispoljavaju i kao razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i da deca uglavnom imaju smetnje u regulisanju pažnje, inhibicije i održavanja informacija u radnoj memoriji ona i zahtevaju blagovremeni kompleksan medicinsko-logopedsko-defektološko-psihološko-pedagoški tretman., ADHD syndrome still represents special scientific and professional challenge, concerning the fact that it is still examined with great attention. There are great expectations that its mechanism of origination will be solved, that symptoms which are not discovered yet will appear and will be sound early indicators, and that actions in treatment which would be completely efficient will be determined. Till now it is known that in children with ADHD syndrome is present „low level of tolerance on frustration“, and sudden changes in mood, while basic symptoms of ADHD include deficit in cognitive control and working memory. In children with ADHD syndrome frontal lobe and certain supracortical structures are not sufficiently active and developed, their disabilities are not related with absence of cognitive abilities, low intelligence, undeveloped motoric abilities, but, they are related to the impossibility of effective control of abilities which child has, with absence of self-regulation and self-control. Concerning the fact that ADHD is neurocognitive disorder in which characteristic symptoms are developed as developmental deficits in cognitive control and that children mainly have disabilities in regulation of attention, inhibitions and maintaining information’s in working memory they also require timely timely complex medical-speech therapy-defectological-psychological-pedagogical treatment.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.",
journal = "Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD",
pages = "472-461",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290"
}

Golubović, S., Vantić Tanjić, M., Dmitriev, A., Lukianova, I., Ječmenica, N.,& Kolagina, V.. (2020). Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.., 461-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290

Golubović S, Vantić Tanjić M, Dmitriev A, Lukianova I, Ječmenica N, Kolagina V. Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2020;:461-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290 .

Golubović, Slavica, Vantić Tanjić, Medina, Dmitriev, Aleksej, Lukianova, Ina, Ječmenica, Nevena, Kolagina, Viktoria, "Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD" in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2020):461-472,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3523
AB  - The aim of the study is to determine the characteristics of lexical-semantic processing of nouns in children aged five and a half to seven years. The sample consists of 60 children, of which 30 (50%) are boys and 30 (50%) are girls. In relation to age, the sample of children is divided into three age groups with an age interval of six months. In order to research lexical-semantic abilities, the Test of speech development-Testofword definitions and the Semantic test were applied.
The results of the study show that preschool children most often produce functional definitions (31%), while the literary and descriptive definitions (18%), as well as logical definitions (17%) are almostequally represented in the answers ofchildren.
When analyzing the results of semantic abilities, itwas found that children achieve the best performance on the antonyms task, while the lowest achievement was accomplished within the synonyms task. Only on the antonyms taskstatistically significant differences were identified in achievement between the youngest and middle-aged group, in favor of older children (p < 0.05).
Boys and girls show similar tendencies in development of different abilities, measured by overall performance on all tasks, as indicated by the absence of interaction between age and sex factors (p > 0.05).
The importance of children's vocabulary development and its impact on school performance has been the subject of many studies. A well-developed vocabulary in children is part of their language competence and contributes to development of adequate communication skills, therefore, the linguistic indicators we used in our study representa significant indicator oflexical-semantic development.
PB  - University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance
T1  - Lexical-semantic processing of nouns in preschool children
EP  - 222
SP  - 207
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2020",
abstract = "The aim of the study is to determine the characteristics of lexical-semantic processing of nouns in children aged five and a half to seven years. The sample consists of 60 children, of which 30 (50%) are boys and 30 (50%) are girls. In relation to age, the sample of children is divided into three age groups with an age interval of six months. In order to research lexical-semantic abilities, the Test of speech development-Testofword definitions and the Semantic test were applied.
The results of the study show that preschool children most often produce functional definitions (31%), while the literary and descriptive definitions (18%), as well as logical definitions (17%) are almostequally represented in the answers ofchildren.
When analyzing the results of semantic abilities, itwas found that children achieve the best performance on the antonyms task, while the lowest achievement was accomplished within the synonyms task. Only on the antonyms taskstatistically significant differences were identified in achievement between the youngest and middle-aged group, in favor of older children (p < 0.05).
Boys and girls show similar tendencies in development of different abilities, measured by overall performance on all tasks, as indicated by the absence of interaction between age and sex factors (p > 0.05).
The importance of children's vocabulary development and its impact on school performance has been the subject of many studies. A well-developed vocabulary in children is part of their language competence and contributes to development of adequate communication skills, therefore, the linguistic indicators we used in our study representa significant indicator oflexical-semantic development.",
publisher = "University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance",
title = "Lexical-semantic processing of nouns in preschool children",
pages = "222-207",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2020). Lexical-semantic processing of nouns in preschool children. in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance
University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 207-222.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523

Ječmenica N, Golubović S. Lexical-semantic processing of nouns in preschool children. in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance. 2020;:207-222.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Lexical-semantic processing of nouns in preschool children" in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance (2020):207-222,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3523 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Sanković, Minja
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3289
AB  - U dijagnostici i tretmanu pervazivnog razvojnog poremećaja mogu biti primenjeni brojni
instrumenti za procenu kognitivnih, komunikativnih i adaptivnih sposobnosti. Cilj istraživanja
je procena sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem u razvojnim oblastima:
kognitivne sposobnosti, komunikacija i gruba i fina motorika. Ispitivani uzorak obuhvata
dvadeset dvoje dece sa dijagnozom pervazivnog razvojnog poremećaja, uzrasta od četiri i po do
pet godina, od toga šesnaest dečaka i šest devojčica. U istraživanju je za procenu razvojnih
sposobnosti primenjen Vodič za procenu i izradu individualnih razvojnih programa za decu od
rođenja do treće godine (Pištoljević & Majušević, 2015). Rezultati istraživanja pokazuju da
deca u najvećoj meri imaju razvijene sposobnosti u oblasti grube motorike (66.27%), dok je
procentualna zastupljenost tačnih odgovora najmanja u oblasti komunikacije (28.91%).
Analizom dobijenih rezultata u odnosu na uzrasne norme utvrđeno je da je najveća uspešnost u
svim razvojnim oblastima, postignuta prilikom procene sposobnosti predviđenih za uzrast 0-12
meseci, zatim nešto manja uspešnost u razvijenosti sposobnosti predviđenih za uzrast 12-24
meseca, da bi na kraju razvijenost procenjenih sposobnosti bila najmanja za uzrast 24-36
meseci. Rezultati na standardizovanim testovima procene sposobnosti kod dece sa pervazivnim
razvojnim poremećajem, pružaju stručnjacima važne informacije o prirodi smetnji u pojedinim
razvojnim oblastima, kao i o potrebama za različitim oblicima tretmana.
AB  - Numerous instruments for the assessment of cognitive, communicative and adaptive abilities
can be applied in diagnosis and treatment of pervasive developmental disorders. The aim of the
research is to evaluate the abilities of children with pervasive developmental disorders in
developmental areas: cognitive abilities, communication and gross and fine motor skills. The
sample included twenty-two children diagnosed with pervasive developmental disorder, aged
four and a half to five years, of which sixteen are boys and six are girls. For the developmental
abilities assessment we used a Guide for assessment and development of individual programs
for children from birth until third year (Pištoljević & Majušević, 2015). The results showed that
children achieve the best score in the field of gross motor skills (66.27%), while the percentage
of correct answers is the lowest in the field of communication (28.91%). The analysis of the
results in relation to age showed that the highest success in all developmental areas is obtained
in the assessment of abilities from the age of 0-12 months, then slightly less success is obtained in the development of abilities from the age of 12-24 months, and finally the lowest success is
obtained in the development of abilities from the age of 24-36 months. The results on
standardized assessment tests for children with pervasive developmental disorders provide
experts an important information about the nature of deficits in particular developmental areas,
as well as the informations about different forms of treatment.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.
C3  - Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem
EP  - 486
SP  - 473
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Sanković, Minja and Ječmenica, Nevena",
year = "2020",
abstract = "U dijagnostici i tretmanu pervazivnog razvojnog poremećaja mogu biti primenjeni brojni
instrumenti za procenu kognitivnih, komunikativnih i adaptivnih sposobnosti. Cilj istraživanja
je procena sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem u razvojnim oblastima:
kognitivne sposobnosti, komunikacija i gruba i fina motorika. Ispitivani uzorak obuhvata
dvadeset dvoje dece sa dijagnozom pervazivnog razvojnog poremećaja, uzrasta od četiri i po do
pet godina, od toga šesnaest dečaka i šest devojčica. U istraživanju je za procenu razvojnih
sposobnosti primenjen Vodič za procenu i izradu individualnih razvojnih programa za decu od
rođenja do treće godine (Pištoljević & Majušević, 2015). Rezultati istraživanja pokazuju da
deca u najvećoj meri imaju razvijene sposobnosti u oblasti grube motorike (66.27%), dok je
procentualna zastupljenost tačnih odgovora najmanja u oblasti komunikacije (28.91%).
Analizom dobijenih rezultata u odnosu na uzrasne norme utvrđeno je da je najveća uspešnost u
svim razvojnim oblastima, postignuta prilikom procene sposobnosti predviđenih za uzrast 0-12
meseci, zatim nešto manja uspešnost u razvijenosti sposobnosti predviđenih za uzrast 12-24
meseca, da bi na kraju razvijenost procenjenih sposobnosti bila najmanja za uzrast 24-36
meseci. Rezultati na standardizovanim testovima procene sposobnosti kod dece sa pervazivnim
razvojnim poremećajem, pružaju stručnjacima važne informacije o prirodi smetnji u pojedinim
razvojnim oblastima, kao i o potrebama za različitim oblicima tretmana., Numerous instruments for the assessment of cognitive, communicative and adaptive abilities
can be applied in diagnosis and treatment of pervasive developmental disorders. The aim of the
research is to evaluate the abilities of children with pervasive developmental disorders in
developmental areas: cognitive abilities, communication and gross and fine motor skills. The
sample included twenty-two children diagnosed with pervasive developmental disorder, aged
four and a half to five years, of which sixteen are boys and six are girls. For the developmental
abilities assessment we used a Guide for assessment and development of individual programs
for children from birth until third year (Pištoljević & Majušević, 2015). The results showed that
children achieve the best score in the field of gross motor skills (66.27%), while the percentage
of correct answers is the lowest in the field of communication (28.91%). The analysis of the
results in relation to age showed that the highest success in all developmental areas is obtained
in the assessment of abilities from the age of 0-12 months, then slightly less success is obtained in the development of abilities from the age of 12-24 months, and finally the lowest success is
obtained in the development of abilities from the age of 24-36 months. The results on
standardized assessment tests for children with pervasive developmental disorders provide
experts an important information about the nature of deficits in particular developmental areas,
as well as the informations about different forms of treatment.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.",
journal = "Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem",
pages = "486-473",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289"
}

Golubović, S., Sanković, M.,& Ječmenica, N.. (2020). Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.., 473-486.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289

Golubović S, Sanković M, Ječmenica N. Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2020;:473-486.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289 .

Golubović, Slavica, Sanković, Minja, Ječmenica, Nevena, "Komunikativne, kognitivne i motoričke sposobnosti dece sa pervazivnim razvojnim poremećajem" in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2020):473-486,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3289 .

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Panić, Marijana
AU  - Žikić, Vladica
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1299
AB  - The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process.
AB  - Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa.
AB  - Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom
T1  - The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting
T1  - Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком
EP  - 237
IS  - 2
SP  - 213
VL  - 69
DO  - 10.5937/nasvas2002213G
ER  - 

@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Panić, Marijana and Žikić, Vladica",
year = "2020",
abstract = "The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process., Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa., Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom, The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting, Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком",
pages = "237-213",
number = "2",
volume = "69",
doi = "10.5937/nasvas2002213G"
}

Golubović, S., Ječmenica, N., Panić, M.,& Žikić, V.. (2020). Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 69(2), 213-237.
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G

Golubović S, Ječmenica N, Panić M, Žikić V. Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje. 2020;69(2):213-237.
doi:10.5937/nasvas2002213G .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Panić, Marijana, Žikić, Vladica, "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom" in Nastava i vaspitanje, 69, no. 2 (2020):213-237,
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G . .

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Vasilijević, Slavica R.
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1298
AB  - The research goal was to identify the characteristics of grammar comprehension abilities in preschool children and to investigate whether certain factors impact the level of acquisition of grammar knowledge among these children. The research was conducted on a sample of 102 children (56 boys and 46 girls), age 4-6. For the purpose of this research, the children were grouped in four groups, with a five-month age interval among them. The Test for the Reception of Grammar (TROG) was used for assessing the acquisition of grammar knowledge. The research results indicate that there are statistically significant differences in the level of acquisition of grammatical abilities relative to children's age (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). By analysing the obtained data, we identified statistically significant differences in the achievement on applied tasks between the youngest group of children and other groups, where older children had higher scores (p lt 0.05). On the other hand, no statistically significant differences were identified between boys and girls in terms of achievement (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Contrary to our expectations, no statistically significant differences were observed in the summary score on TROG test relative to mothers' level of education. The research results show that statistically significant differences are present only in the level of achievement of the children whose mothers have high school or college education, to the advantage of mothers with college education (p=0.009). More significant results were obtained in the same variable, where fathers' education is viewed as an impact (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081).
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje karakteristika gramatičkih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta, kao i da li određeni faktori utiču na usvojenost gramatičkog znanja kod ove grupe dece. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od sto dva deteta (pedeset šest dečaka i četrdeset šest devojčica), uzrasta od četiri do šest godina. Za potrebe istraživanja deca su podeljena u četiri grupe, sa uzrasnim intervalom između grupa od pet meseci. U istraživanju je za procenu usvojenosti gramatičkog znanja korišćen Test razumevanja gramatike - TROG. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike u usvojenosti gramatičkih sposobnosti u odnosu na uzrast dece (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). Analizom dobijenih rezultata utvrđene su statistički značajne razlike u postignuću na primenjenim zadacima između najmlađe grupe dece i ostalih uzrasnih grupa, u korist starije dece (p lt 0.05). Sa druge strane, nisu utvrđene statistički značajne razlike u postignuću između dečaka i devojčica (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Suprotno našim očekivanjima, nisu utvrđene statistički značajne razlike u sumarnom skoru TROG testa u odnosu na obrazovni nivo majki. Rezultati istraživanja pokazuju da statistički značajne razlike postoje samo između postignuća dece majki sa srednjim i visokim nivoom obrazovanja, u korist visokoobrazovanih majki (p=0.009). Značajnije rezultate uočavamo na istoj varijabli kada kao uticaj posmatramo obrazovanje oca (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd
T2  - Inovacije u nastavi
T1  - Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje
T1  - Assessment of grammar knowledge of preschool children using TROG test: A preliminary research
EP  - 85
IS  - 2
SP  - 70
VL  - 33
DO  - 10.5937/inovacije2002070G
ER  - 

@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Vasilijević, Slavica R.",
year = "2020",
abstract = "The research goal was to identify the characteristics of grammar comprehension abilities in preschool children and to investigate whether certain factors impact the level of acquisition of grammar knowledge among these children. The research was conducted on a sample of 102 children (56 boys and 46 girls), age 4-6. For the purpose of this research, the children were grouped in four groups, with a five-month age interval among them. The Test for the Reception of Grammar (TROG) was used for assessing the acquisition of grammar knowledge. The research results indicate that there are statistically significant differences in the level of acquisition of grammatical abilities relative to children's age (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). By analysing the obtained data, we identified statistically significant differences in the achievement on applied tasks between the youngest group of children and other groups, where older children had higher scores (p lt 0.05). On the other hand, no statistically significant differences were identified between boys and girls in terms of achievement (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Contrary to our expectations, no statistically significant differences were observed in the summary score on TROG test relative to mothers' level of education. The research results show that statistically significant differences are present only in the level of achievement of the children whose mothers have high school or college education, to the advantage of mothers with college education (p=0.009). More significant results were obtained in the same variable, where fathers' education is viewed as an impact (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081)., Cilj istraživanja je utvrđivanje karakteristika gramatičkih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta, kao i da li određeni faktori utiču na usvojenost gramatičkog znanja kod ove grupe dece. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od sto dva deteta (pedeset šest dečaka i četrdeset šest devojčica), uzrasta od četiri do šest godina. Za potrebe istraživanja deca su podeljena u četiri grupe, sa uzrasnim intervalom između grupa od pet meseci. U istraživanju je za procenu usvojenosti gramatičkog znanja korišćen Test razumevanja gramatike - TROG. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje statistički značajne razlike u usvojenosti gramatičkih sposobnosti u odnosu na uzrast dece (F (3.98)=5.48; p=0.002; ƞ2 =0.14). Analizom dobijenih rezultata utvrđene su statistički značajne razlike u postignuću na primenjenim zadacima između najmlađe grupe dece i ostalih uzrasnih grupa, u korist starije dece (p lt 0.05). Sa druge strane, nisu utvrđene statistički značajne razlike u postignuću između dečaka i devojčica (t (100)=-0.968; p=0.335; d=0.22). Suprotno našim očekivanjima, nisu utvrđene statistički značajne razlike u sumarnom skoru TROG testa u odnosu na obrazovni nivo majki. Rezultati istraživanja pokazuju da statistički značajne razlike postoje samo između postignuća dece majki sa srednjim i visokim nivoom obrazovanja, u korist visokoobrazovanih majki (p=0.009). Značajnije rezultate uočavamo na istoj varijabli kada kao uticaj posmatramo obrazovanje oca (F (3.98)=2.90, p=0.039, ƞ2=0.081).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd",
journal = "Inovacije u nastavi",
title = "Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje, Assessment of grammar knowledge of preschool children using TROG test: A preliminary research",
pages = "85-70",
number = "2",
volume = "33",
doi = "10.5937/inovacije2002070G"
}

Golubović, S., Ječmenica, N.,& Vasilijević, S. R.. (2020). Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje. in Inovacije u nastavi
Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd., 33(2), 70-85.
https://doi.org/10.5937/inovacije2002070G

Golubović S, Ječmenica N, Vasilijević SR. Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje. in Inovacije u nastavi. 2020;33(2):70-85.
doi:10.5937/inovacije2002070G .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Vasilijević, Slavica R., "Procena gramatičkog znanja dece predškolskog uzrasta korišćenjem TROG testa - preliminarno istraživanje" in Inovacije u nastavi, 33, no. 2 (2020):70-85,
https://doi.org/10.5937/inovacije2002070G . .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3158
C3  - U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
T1  - Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta
EP  - 31
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
journal = "U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“",
title = "Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta",
pages = "31-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158"
}

Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“, 31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158

Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“. 2019;:31-31.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Artikulacione sposobnosti dece predškolskog uzrasta" in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“ (2019):31-31,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3158 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Balić, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3214
AB  - Dislalij a je, prern a Golubovi c (1 997, 1998 , 200 3, 2007, 2012 , lOl6) porerne caj iz
vora glasova u derera/osobc s normalnim fizioloskim sluhom, normalnorn inerva .. go.
. . b . . I CJJOllJ govorn1h organa, normalnim inrelekrualmm sposo nosuma 1 norma nom razvijeno •'
osralih jezickih sposobnosti.Cilj ovog isrrazivanja je da se utvrde sposobnosri or slcu
k k l h . • . . . a ne
pra sije , arcikulacione sposobnosti, fonems i s u ive srma s~aran1a P0Jmova kod dee
prvog razreda .U istrazivanje je ukljuceno 60 dece, uzrasta izmedu sedam i osarn e
d . I d ,. . . go.
Illa . Za procenu sposobnosri dece korisceni su s e eci merni mstrumenti: Global .
artikulacioni test i Test za ispitivanje razlikovanja fonema (Kostic, Vladisavljevic n,
Popovic, 1983), Test oralne praksije (Radicevic & Stevankovic, 1992) i subtest b; &
,,Vestina stvaranja pojmova" (AKADIA test razvojnih sposobnosti, Atkinson, Johnst~:
& Lindsay, 1972). '
Rezulrati istraiivanja su pokazali da sva deca iz uzorka pravilno izgovaraju od 24 do
29. glasova srpskog jezika, pri cemu su distorzije urvrdene kod I I glasova (C, C, D, C,
J?z , S, S, Z, R, L i Lj), dok su supsricucije urvrdene kod devet glasova (C, D, C, Dz, S
Z, R, L i Lj) . Na zadacima oralne praksije deca su u proseku bila uspesna na I 8 od 2{
zadatka, dok su na zadacima fonemskog sluha najcesce nepravilno diskriminisala fo.
nemske parove I- U i Z-Z. Na zadacima vdtine stvaranja pojmova deca su bila uspesna
na prosecno 14 od 20 zadaraka, pri cemu 8,33% dece zahteva tretman razvoja nekih
ele~enata jezickih sposobnosti (odscupanje za dve i vise SD). Komparacijom posrignuca
decaka i devojcica nisu urvrdene statisticki znacajne razlike na zadacima procene nekih
karakteristika govornih i jezickih sposobnosti (p > 0,05).
PB  - Resursni centar za specljalnu edukacju
C3  - U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
T1  - Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda
EP  - 38
SP  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Balić, Bojana and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Dislalij a je, prern a Golubovi c (1 997, 1998 , 200 3, 2007, 2012 , lOl6) porerne caj iz
vora glasova u derera/osobc s normalnim fizioloskim sluhom, normalnorn inerva .. go.
. . b . . I CJJOllJ govorn1h organa, normalnim inrelekrualmm sposo nosuma 1 norma nom razvijeno •'
osralih jezickih sposobnosti.Cilj ovog isrrazivanja je da se utvrde sposobnosri or slcu
k k l h . • . . . a ne
pra sije , arcikulacione sposobnosti, fonems i s u ive srma s~aran1a P0Jmova kod dee
prvog razreda .U istrazivanje je ukljuceno 60 dece, uzrasta izmedu sedam i osarn e
d . I d ,. . . go.
Illa . Za procenu sposobnosri dece korisceni su s e eci merni mstrumenti: Global .
artikulacioni test i Test za ispitivanje razlikovanja fonema (Kostic, Vladisavljevic n,
Popovic, 1983), Test oralne praksije (Radicevic & Stevankovic, 1992) i subtest b; &
,,Vestina stvaranja pojmova" (AKADIA test razvojnih sposobnosti, Atkinson, Johnst~:
& Lindsay, 1972). '
Rezulrati istraiivanja su pokazali da sva deca iz uzorka pravilno izgovaraju od 24 do
29. glasova srpskog jezika, pri cemu su distorzije urvrdene kod I I glasova (C, C, D, C,
J?z , S, S, Z, R, L i Lj), dok su supsricucije urvrdene kod devet glasova (C, D, C, Dz, S
Z, R, L i Lj) . Na zadacima oralne praksije deca su u proseku bila uspesna na I 8 od 2{
zadatka, dok su na zadacima fonemskog sluha najcesce nepravilno diskriminisala fo.
nemske parove I- U i Z-Z. Na zadacima vdtine stvaranja pojmova deca su bila uspesna
na prosecno 14 od 20 zadaraka, pri cemu 8,33% dece zahteva tretman razvoja nekih
ele~enata jezickih sposobnosti (odscupanje za dve i vise SD). Komparacijom posrignuca
decaka i devojcica nisu urvrdene statisticki znacajne razlike na zadacima procene nekih
karakteristika govornih i jezickih sposobnosti (p > 0,05).",
publisher = "Resursni centar za specljalnu edukacju",
journal = "U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“",
title = "Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda",
pages = "38-38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214"
}

Golubović, S., Balić, B.,& Ječmenica, N.. (2019). Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
Resursni centar za specljalnu edukacju., 38-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214

Golubović S, Balić B, Ječmenica N. Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“. 2019;:38-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214 .

Golubović, Slavica, Balić, Bojana, Ječmenica, Nevena, "Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda" in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“ (2019):38-38,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Radivojević, Nevena
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3045
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje fonološke svesnosti kod dece sa nepravilnim izgovorom
glasova. Ispitivani uzorak čini 85-oro dece (42 dečaka i 43 devojčice),
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je
Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević i Marinković, 1993) i Test za
procenu fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011), dok je za procenu artikulacionih
sposobnosti primenjen Globalni artikulacioni test (Kostić, Vladisavljević
i Popović, 1983). Rezultati istraživanja su pokazali da deca u proseku pravilno
izgovaraju 28 glasova srpskog jezika, kao i da su u grupi dece sa nepravilnim
izgovorom najučestalije supstitucije (41,2%) i distorzije glasova (26%).
Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da su deca postigla najveći uspeh
na zadacima prepoznavanja rime (93,6%), slogovne svesnosti (90,1%), analize
glasova u rečima (75,4%) i sinteze glasova u rečima od dva sloga (85,3% i
75,3%), dok je najmanji uspeh postignut na zadacima sinteze glasova u rečima
od tri i više slogova (33,2%). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca
sa pravilnim izgovorom glasova bila uspešnija na svim zadacima slogovne svesnosti,
sinteze glasova u rečima, kao i eliminacije i supstitucije početnog fonema
u odnosu na decu sa nepravilnim izgovorom glasova (p < 0,05). Sa druge
strane, između dece sa pravilnim izgovorom i dece sa nepravilnim izgovorom
nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i
analize glasova u rečima (p > 0,05). Rezultati ovog istraživanja mogu se primeniti
u praćenju i proceni tipičnog razvoja, ali i u detekciji poremećaja u cilju
poboljšanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora i fonoloških sposobnosti.
AB  - The aim of this research was to determine phonological awareness in children with
irregular pronunciation of phonemes. Our sample consisted of 85 children (42 boys and 43
girls), six to seven years of age. For the assessment of phonological awareness, the Test
of phoneme analysis and synthesis in words (Radičević and Marinković, 1993) and Test
for the assessment of phonological awareness-FONT (Subotić, 2011) were applied, while
the Global articulation test was applied for the evaluation of articulation abilities (Kostić,
Vladisavljević and Popović, 1983). The results showed that children on average correctly
pronounced 28 phonemes of the Serbian language, and that in the group of children with
irregular pronunciation of phonemes, substitutions (41.2%) and distortions of phonemes
(26%) were the most frequent. The analysis of the results showed that children achieved
the greatest success in rhymes recognition (93.6%), syllable awareness (90.1%), analysis of
phonemes in words (75.4%) and synthesis of phonemes in two-syllable words tasks (85.3%
and 75.3%) while the lowest success was achieved in synthesis of phonemes in three or moresyllable
words task (33.2%). Further analysis of the results showed that children with correct
pronunciation of phonemes were more successful in all tasks of syllable awareness, phoneme
synthesis in words, and elimination and substitution of the initial phoneme tasks compared
to children with irregular pronunciation of phonemes (p < 0.05). On the other hand, among
children with correct pronunciation and children with irregular pronunciation, statistically
significant differences in rhyme recognition and phoneme analysis in words (p > 0.05) were
not found. The results of this research can be applied in monitoring and evaluation of
typical development, but also in detection of disorders in order to improve ability of correct
pronunciation and phonological abilities.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova
T1  - Phonological awareness in children with irregular
pronunciation of phonemes
EP  - 162
SP  - 155
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Radivojević, Nevena and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj istraživanja je utvrđivanje fonološke svesnosti kod dece sa nepravilnim izgovorom
glasova. Ispitivani uzorak čini 85-oro dece (42 dečaka i 43 devojčice),
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je
Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević i Marinković, 1993) i Test za
procenu fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011), dok je za procenu artikulacionih
sposobnosti primenjen Globalni artikulacioni test (Kostić, Vladisavljević
i Popović, 1983). Rezultati istraživanja su pokazali da deca u proseku pravilno
izgovaraju 28 glasova srpskog jezika, kao i da su u grupi dece sa nepravilnim
izgovorom najučestalije supstitucije (41,2%) i distorzije glasova (26%).
Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da su deca postigla najveći uspeh
na zadacima prepoznavanja rime (93,6%), slogovne svesnosti (90,1%), analize
glasova u rečima (75,4%) i sinteze glasova u rečima od dva sloga (85,3% i
75,3%), dok je najmanji uspeh postignut na zadacima sinteze glasova u rečima
od tri i više slogova (33,2%). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca
sa pravilnim izgovorom glasova bila uspešnija na svim zadacima slogovne svesnosti,
sinteze glasova u rečima, kao i eliminacije i supstitucije početnog fonema
u odnosu na decu sa nepravilnim izgovorom glasova (p < 0,05). Sa druge
strane, između dece sa pravilnim izgovorom i dece sa nepravilnim izgovorom
nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i
analize glasova u rečima (p > 0,05). Rezultati ovog istraživanja mogu se primeniti
u praćenju i proceni tipičnog razvoja, ali i u detekciji poremećaja u cilju
poboljšanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora i fonoloških sposobnosti., The aim of this research was to determine phonological awareness in children with
irregular pronunciation of phonemes. Our sample consisted of 85 children (42 boys and 43
girls), six to seven years of age. For the assessment of phonological awareness, the Test
of phoneme analysis and synthesis in words (Radičević and Marinković, 1993) and Test
for the assessment of phonological awareness-FONT (Subotić, 2011) were applied, while
the Global articulation test was applied for the evaluation of articulation abilities (Kostić,
Vladisavljević and Popović, 1983). The results showed that children on average correctly
pronounced 28 phonemes of the Serbian language, and that in the group of children with
irregular pronunciation of phonemes, substitutions (41.2%) and distortions of phonemes
(26%) were the most frequent. The analysis of the results showed that children achieved
the greatest success in rhymes recognition (93.6%), syllable awareness (90.1%), analysis of
phonemes in words (75.4%) and synthesis of phonemes in two-syllable words tasks (85.3%
and 75.3%) while the lowest success was achieved in synthesis of phonemes in three or moresyllable
words task (33.2%). Further analysis of the results showed that children with correct
pronunciation of phonemes were more successful in all tasks of syllable awareness, phoneme
synthesis in words, and elimination and substitution of the initial phoneme tasks compared
to children with irregular pronunciation of phonemes (p < 0.05). On the other hand, among
children with correct pronunciation and children with irregular pronunciation, statistically
significant differences in rhyme recognition and phoneme analysis in words (p > 0.05) were
not found. The results of this research can be applied in monitoring and evaluation of
typical development, but also in detection of disorders in order to improve ability of correct
pronunciation and phonological abilities.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova, Phonological awareness in children with irregular
pronunciation of phonemes",
pages = "162-155",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045"
}

Golubović, S., Radivojević, N.,& Ječmenica, N.. (2019). Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 155-162.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045

Golubović S, Radivojević N, Ječmenica N. Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;:155-162.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045 .

Golubović, Slavica, Radivojević, Nevena, Ječmenica, Nevena, "Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova" in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019):155-162,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3235
AB  - Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika analize i sinteze gla-
sova kod dece predškolskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini šezdesetoro dece,
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu sposobnosti analize i sinteze gla-
sova kod dece primenjen je Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević
i Marinković, 1993). Rezultati na zadacima analize glasova pokazuju da su deca
najuspešnija na zadacima određivanja prvog, drugog i poslednjeg glasa u rečima,
dok je najmanji uspeh ostvaren na zadacima segmentacije glasova. Sa druge stra-
ne, uspešnost dece na zadacima sinteze glasova najveća je na jednosložnim re-
čima, a najmanja na rečima od tri i više slogova. Analizom rezultata dece na
pojedinačnim zadacima, utvrđeno je da je uspešnost dece veća na zadacima sinte-
ze glasova u kraćim rečima, u odnosu na duže reči, nezavisno od frekventnosti
reči. Rezultati istraživanja pokazuju da se složeniji zadaci manipulisanja
fonemama razvijaju i nakon uzrasta od šest godina.
AB  - The aim of this research is to determine the
characteristics of the analysis and synthesis
of phonemes in preschool children. The sample
included sixty children, aged six to seven.
The Test of Phoneme Analysis and Synthesis
in Words was used to assess the children
language abilities (Radičević & Marinković,
1993). The results on phoneme analysis tasks
show that children are most successful in
tasks of determining the first, second and last
phoneme in words, while the least success is
achieved on the phoneme segmentation task.
On the other hand, children’s performance on
phoneme synthesis tasks is highest in onesyllable
words and lowest in words of three
or more syllables. By analyzing children’s
achievement on individual tasks, it was found
that children’s performance was higher on
phoneme synthesis tasks in shorter words,
compared to longer words, regardless of
word frequency. The results of the study show
that complex phoneme manipulation tasks
also develop after the age of six.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“
C3  - Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova
T1  - Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Analysis and synthesis of
Phonemes in preschool children
EP  - 22
SP  - 17
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje karakteristika analize i sinteze gla-
sova kod dece predškolskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini šezdesetoro dece,
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu sposobnosti analize i sinteze gla-
sova kod dece primenjen je Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević
i Marinković, 1993). Rezultati na zadacima analize glasova pokazuju da su deca
najuspešnija na zadacima određivanja prvog, drugog i poslednjeg glasa u rečima,
dok je najmanji uspeh ostvaren na zadacima segmentacije glasova. Sa druge stra-
ne, uspešnost dece na zadacima sinteze glasova najveća je na jednosložnim re-
čima, a najmanja na rečima od tri i više slogova. Analizom rezultata dece na
pojedinačnim zadacima, utvrđeno je da je uspešnost dece veća na zadacima sinte-
ze glasova u kraćim rečima, u odnosu na duže reči, nezavisno od frekventnosti
reči. Rezultati istraživanja pokazuju da se složeniji zadaci manipulisanja
fonemama razvijaju i nakon uzrasta od šest godina., The aim of this research is to determine the
characteristics of the analysis and synthesis
of phonemes in preschool children. The sample
included sixty children, aged six to seven.
The Test of Phoneme Analysis and Synthesis
in Words was used to assess the children
language abilities (Radičević & Marinković,
1993). The results on phoneme analysis tasks
show that children are most successful in
tasks of determining the first, second and last
phoneme in words, while the least success is
achieved on the phoneme segmentation task.
On the other hand, children’s performance on
phoneme synthesis tasks is highest in onesyllable
words and lowest in words of three
or more syllables. By analyzing children’s
achievement on individual tasks, it was found
that children’s performance was higher on
phoneme synthesis tasks in shorter words,
compared to longer words, regardless of
word frequency. The results of the study show
that complex phoneme manipulation tasks
also develop after the age of six.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“, Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova",
title = "Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta, Analysis and synthesis of
Phonemes in preschool children",
pages = "22-17",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235"
}

Ječmenica, N.,& Golubović, S.. (2019). Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta. in U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 17-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235

Ječmenica N, Golubović S. Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta. in U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“. 2019;:17-22.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, "Analiza i sinteza glasova kod dece predškolskog uzrasta" in U: F. Eminović i J. Maksić (Ur.) Zbornik radova nacionalnog naučnog skupa 'Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji“ (2019):17-22,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3235 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3247
AB  - Razvojne sposobnosti kod dece imaju svoje uzrasne nonne I
prema misljenju veceg broja autora razvijaju se u ~roseku _do sedme
godine. Ukoliko se evidentira bilo kakvo odstupanJe, defimse se kao
atipicno u odnosu na uzrasni period . Cilj ovog iSlrazivanja je procena
nekih razvojnih sposobnosti kod dece predskolskog uzrasta. Uzora]c
istrazivanja cini 64-oro dece , uzrasta izmedu seS1 i sedam godina.
Istrazivanje je sprovedeno tokom 20 I 8. godine u Predskolskoj
ustanovi "Cika Jova Zmaj" u Beogradu. U istrazivanju su od memih
instrumenata korisceni: Globalni artikulacioni test, Test oralne
praksije, Test govorne razvijenosti I Test za procenu vizuelne
percepcije.
Rezultati istrazivanja su pokazali da 45.31 % dece iz uzorka
pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok 31.25% dece
nepravilno izgovara izmedu tri i pet glasova. Pravilno razvijena
logomotorika je utvrdena kod 74.44% dece, dok su vizuelna
percepcija I grafomotorne sposobnosti razvijene kod 73.44% dece iz
uzorka. Utvrdeno je 95.31 % dece koja dominantno pisu desnom
rukom, dok je nepravilan hvat olovke prisutan kod 39.06% dece. Na
zadacima govorne razvijenosti, utvrdeno je da 31.25% dece daje
odgovore koji nisu u skladu sa uzrastom - be z odgovora, eholalican j
pogresan odgovor. Na zadacima vizuelne percepcije, grafomotorne spretnosti i govorne razvijenosti devojcice su ostvarile statisticki
znacajno bolje rezultate u odnosu na decake (p<0.05).
Rezultati ovog istrazivanja mogu se primeniti u pracenju i
proceni tipicnog razvoja, ali i u ranoj detekciji poremecaja u cilju
poboljsanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora, oralne praksije,
govome razvijenosti I grafomotomih sposobnosti, sto je i bio cilj
naseg istrazivanja.
C3  - U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“
C3  - Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
T1  - Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta
EP  - 35
SP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
abstract = "Razvojne sposobnosti kod dece imaju svoje uzrasne nonne I
prema misljenju veceg broja autora razvijaju se u ~roseku _do sedme
godine. Ukoliko se evidentira bilo kakvo odstupanJe, defimse se kao
atipicno u odnosu na uzrasni period . Cilj ovog iSlrazivanja je procena
nekih razvojnih sposobnosti kod dece predskolskog uzrasta. Uzora]c
istrazivanja cini 64-oro dece , uzrasta izmedu seS1 i sedam godina.
Istrazivanje je sprovedeno tokom 20 I 8. godine u Predskolskoj
ustanovi "Cika Jova Zmaj" u Beogradu. U istrazivanju su od memih
instrumenata korisceni: Globalni artikulacioni test, Test oralne
praksije, Test govorne razvijenosti I Test za procenu vizuelne
percepcije.
Rezultati istrazivanja su pokazali da 45.31 % dece iz uzorka
pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok 31.25% dece
nepravilno izgovara izmedu tri i pet glasova. Pravilno razvijena
logomotorika je utvrdena kod 74.44% dece, dok su vizuelna
percepcija I grafomotorne sposobnosti razvijene kod 73.44% dece iz
uzorka. Utvrdeno je 95.31 % dece koja dominantno pisu desnom
rukom, dok je nepravilan hvat olovke prisutan kod 39.06% dece. Na
zadacima govorne razvijenosti, utvrdeno je da 31.25% dece daje
odgovore koji nisu u skladu sa uzrastom - be z odgovora, eholalican j
pogresan odgovor. Na zadacima vizuelne percepcije, grafomotorne spretnosti i govorne razvijenosti devojcice su ostvarile statisticki
znacajno bolje rezultate u odnosu na decake (p<0.05).
Rezultati ovog istrazivanja mogu se primeniti u pracenju i
proceni tipicnog razvoja, ali i u ranoj detekciji poremecaja u cilju
poboljsanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora, oralne praksije,
govome razvijenosti I grafomotomih sposobnosti, sto je i bio cilj
naseg istrazivanja.",
journal = "U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“, Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka",
title = "Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta",
pages = "35-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247"
}

Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“, 34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247

Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“. 2019;:34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta" in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“ (2019):34-35,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247 .

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3037
PB  - Sarajevo,Pedagoški fakultet
C3  - Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea
T1  - Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta
T1  - Syllable awarness rhyme recognition and phonemic segmentation in preschool children
EP  - 60
SP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
publisher = "Sarajevo,Pedagoški fakultet",
journal = "Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea",
title = "Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta, Syllable awarness rhyme recognition and phonemic segmentation in preschool children",
pages = "60-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037"
}

Golubović, S., Ječmenica, N.,& Kobac, D.. (2019). Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta. in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea
Sarajevo,Pedagoški fakultet., 60-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037

Golubović S, Ječmenica N, Kobac D. Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta. in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea. 2019;:60-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037 .

Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Kobac, Dubravka, "Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta" in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea (2019):60-60,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037 .

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3213
C3  - U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“
T1  - Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta
T1  - Verbal memory od boys and girls in preschool age
EP  - 82
SP  - 82
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213
ER  - 

@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
journal = "U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“",
title = "Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta, Verbal memory od boys and girls in preschool age",
pages = "82-82",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213"
}

Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta. in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, 82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213

Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta. in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“. 2019;:82-82.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213 .

Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Verbalno pamćenje kod dečaka i devojčica predškolskog uzrasta" in U: H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“ (2019):82-82,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3213 .