TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Vantić Tanjić, Medina
AU  - Dmitriev, Aleksej
AU  - Lukianova, Ina
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kolagina, Viktoria
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3290
AB  - ADHD sindrom još uvek predstavlja poseban naučni i stručni izazov s obzirom da se i dalje istražuje sa velikom pažnjom i očekivanjem da će se u potpunosti rešiti njegov mehanizam nastanka, simptomi koji još nisu otkriveni, a mogli bi biti pravi rani pokazatelji i utvrditi postupci u tretmanu koji bi bili u potpunosti delotvorni. Do sada je poznato da je kod dece sa ADHD sindromom prisutan „nizak prag tolerancije na frustraciju“ i nagle promene rasploženja, dok osnovni simptomi ADHD uključuju razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i radnoj memoriji. Kod dece sa ADHD sindromom čeoni režnjevi i pojedine supkortikalne strukture nisu dovoljno aktivne i razvijene, njihove smetnje nisu u vezi sa nedostatkom saznajnih sposobnosti, niskom inteligencijom, nerazvijenim motoričkim sposobnostima, već su u vezi sa nemogućnošću efikasnog kontrolisanja sposobnosti koje dete poseduje, nedostatkom samoregulacije i samokontrole. S obziromm da je ADHD neurokognitivni poremećaj u kome se karakteristični simptomi ispoljavaju i kao razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i da deca uglavnom imaju smetnje u regulisanju pažnje, inhibicije i održavanja informacija u radnoj memoriji ona i zahtevaju blagovremeni kompleksan medicinsko-logopedsko-defektološko-psihološko-pedagoški tretman.
AB  - ADHD syndrome still represents special scientific and professional challenge, concerning the fact that it is still examined with great attention. There are great expectations that its mechanism of origination will be solved, that symptoms which are not discovered yet will appear and will be sound early indicators, and that actions in treatment which would be completely efficient will be determined. Till now it is known that in children with ADHD syndrome is present „low level of tolerance on frustration“, and sudden changes in mood, while basic symptoms of ADHD include deficit in cognitive control and working memory. In children with ADHD syndrome frontal lobe and certain supracortical structures are not sufficiently active and developed, their disabilities are not related with absence of cognitive abilities, low intelligence, undeveloped motoric abilities, but, they are related to the impossibility of effective control of abilities which child has, with absence of self-regulation and self-control. Concerning the fact that ADHD is neurocognitive disorder in which characteristic symptoms are developed as developmental deficits in cognitive control and that children mainly have disabilities in regulation of attention, inhibitions and maintaining information’s in working memory they also require timely timely complex medical-speech therapy-defectological-psychological-pedagogical treatment.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.
C3  - Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
T1  - Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD
EP  - 472
SP  - 461
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290
ER  - 

@conference{
author = "Golubović, Slavica and Vantić Tanjić, Medina and Dmitriev, Aleksej and Lukianova, Ina and Ječmenica, Nevena and Kolagina, Viktoria",
year = "2020",
abstract = "ADHD sindrom još uvek predstavlja poseban naučni i stručni izazov s obzirom da se i dalje istražuje sa velikom pažnjom i očekivanjem da će se u potpunosti rešiti njegov mehanizam nastanka, simptomi koji još nisu otkriveni, a mogli bi biti pravi rani pokazatelji i utvrditi postupci u tretmanu koji bi bili u potpunosti delotvorni. Do sada je poznato da je kod dece sa ADHD sindromom prisutan „nizak prag tolerancije na frustraciju“ i nagle promene rasploženja, dok osnovni simptomi ADHD uključuju razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i radnoj memoriji. Kod dece sa ADHD sindromom čeoni režnjevi i pojedine supkortikalne strukture nisu dovoljno aktivne i razvijene, njihove smetnje nisu u vezi sa nedostatkom saznajnih sposobnosti, niskom inteligencijom, nerazvijenim motoričkim sposobnostima, već su u vezi sa nemogućnošću efikasnog kontrolisanja sposobnosti koje dete poseduje, nedostatkom samoregulacije i samokontrole. S obziromm da je ADHD neurokognitivni poremećaj u kome se karakteristični simptomi ispoljavaju i kao razvojni deficit u kognitivnoj kontroli i da deca uglavnom imaju smetnje u regulisanju pažnje, inhibicije i održavanja informacija u radnoj memoriji ona i zahtevaju blagovremeni kompleksan medicinsko-logopedsko-defektološko-psihološko-pedagoški tretman., ADHD syndrome still represents special scientific and professional challenge, concerning the fact that it is still examined with great attention. There are great expectations that its mechanism of origination will be solved, that symptoms which are not discovered yet will appear and will be sound early indicators, and that actions in treatment which would be completely efficient will be determined. Till now it is known that in children with ADHD syndrome is present „low level of tolerance on frustration“, and sudden changes in mood, while basic symptoms of ADHD include deficit in cognitive control and working memory. In children with ADHD syndrome frontal lobe and certain supracortical structures are not sufficiently active and developed, their disabilities are not related with absence of cognitive abilities, low intelligence, undeveloped motoric abilities, but, they are related to the impossibility of effective control of abilities which child has, with absence of self-regulation and self-control. Concerning the fact that ADHD is neurocognitive disorder in which characteristic symptoms are developed as developmental deficits in cognitive control and that children mainly have disabilities in regulation of attention, inhibitions and maintaining information’s in working memory they also require timely timely complex medical-speech therapy-defectological-psychological-pedagogical treatment.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.",
journal = "Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“",
title = "Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD",
pages = "472-461",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290"
}

Golubović, S., Vantić Tanjić, M., Dmitriev, A., Lukianova, I., Ječmenica, N.,& Kolagina, V.. (2020). Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli.., 461-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290

Golubović S, Vantić Tanjić M, Dmitriev A, Lukianova I, Ječmenica N, Kolagina V. Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD. in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“. 2020;:461-472.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290 .

Golubović, Slavica, Vantić Tanjić, Medina, Dmitriev, Aleksej, Lukianova, Ina, Ječmenica, Nevena, Kolagina, Viktoria, "Mogući uzroci, klinička ispoljavanja i rani pokazatelji ADHD" in Tematski zbornik radova XI Međunarodne naučno-stručne konferencije „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ (2020):461-472,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3290 .

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Milena
AU  - Vantić-Tanjić, Medina
AU  - Begić Jahić, Hurma
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3622
AB  - Shvatanje stavova javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama je veoma važan faktor za uspešnu socijalnu inkluziju ovih oso- ba u integrisanu radnu sredinu. Cilj istraživanja bio je utvrditi koji model zapošljavanja osoba sa intelektualnim teškoćama javnost preferira, te ka- kav uticaj preferirani model zapošljavanja ima na stavove javnosti prema zapošljavanju ovih osoba. Ispitan je i uticaj karakteristika ispitanika na percepciju najboljeg modela zapošljavanja. Uzorak je činilo 77 ispitanika. Stavovi javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama is- pitani su modifikovanim Upitnikom za procenu stavova prema osobama sa intelektualnim teškoćama (Questionnaire of Attitudes toward Individuals with Intellectual Disabilities; Burge, Quellette-Kuntz & Lysaght, 2007). Rezultati su pokazali da javnost ne preferira nijedan od modela zapošlja- vanja osoba sa intelektualnim teškoćama (segregacijski i/ili integracijski). Statistički značajne razlike između ispitanika koji su odabrali različite mo- dele zapošljavanja utvrđene su na četiri varijable. Ispitanici koji preferiraju segregacijski model zapošljavanja osoba sa intelektualnim teškoćama sma- traju da bi ove osobe na radnom mestu stvarale više incidenata i narušavale sigurnost rada, kasnile bi ili izostajale sa posla više od drugih radnika, te da je prepreka njihovom zapošljavanju njihovo stanje. Ispitanici koji pre- feriraju integracijski model zapošljavanja osoba sa intelektualnim teško- ćama smatraju da poslodavci misle da osobe sa intelektualnim teškoćama nemaju potrebne veštine za obavljanje posla. Karakteristike ispitanika (pol, hronološka dob, nivo obrazovanja, radni status, mesto stanovanja), kao i percepcija težine intelektualnog oštećenja nisu imali uticaja na odabir naj- boljeg modela zapošljavanja osoba sa intelektualnim teškoćama.
AB  - Understanding the views of the public toward employment of people with intellectual disabilities is an important factor for their successful inclusion integrated work environment. The aim of the research was to determine which model of employment of people with intellectual disabilities preferred the public, and what kind of influence the preferred model of employment has on public attitudes towards the employment of these persons. The influence of the characteristics of the respondents on the perception of the best model of employment was also examined. The sample consisted of 77 respondents. Public attitudes towards the employment of persons with intellectual disabilities were examined with a modified Questionnaire for Assessing Attitudes toward Persons with Intellectual Disabilities (Burge, Quellette- Kuntz & Lysaght, 2007). The results showed that the public does not prefer any form of employment of people with intellectual disabilities (segregation and/or integration). Statistically significant differences between respondents who selected different employment models were determined on four variables. Respondents who prefer the segregation model for hiring people with intellectual disabilities consider that these people would create more incidents in the workplace and violate work safety, they would be late or absent from work more than other workers, and that their situation is an obstacle to their employment. Respondents who prefer an integration model for employment of people with intellectual disabilities consider that employers think that people with intellectual disabilities do not have the necessary skills to perform their jobs. The characteristics of the respondents (gender, chronological age, level of education, working status, place of residence), as well as the perception of the severity of intellectual disability did not have an impact on the selection of the best model of employment of persons with intellectual disabilities.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Uticaj preferiranog modela zapošljavanja na stavove javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama
T1  - Influence of prefferd model of employment on public attitudes toward employment of people with intelektual disabilities
IS  - 2
SP  - 9
VL  - 24
VL  - 27
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3622
ER  - 

@article{
author = "Nikolić, Milena and Vantić-Tanjić, Medina and Begić Jahić, Hurma",
year = "2018",
abstract = "Shvatanje stavova javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama je veoma važan faktor za uspešnu socijalnu inkluziju ovih oso- ba u integrisanu radnu sredinu. Cilj istraživanja bio je utvrditi koji model zapošljavanja osoba sa intelektualnim teškoćama javnost preferira, te ka- kav uticaj preferirani model zapošljavanja ima na stavove javnosti prema zapošljavanju ovih osoba. Ispitan je i uticaj karakteristika ispitanika na percepciju najboljeg modela zapošljavanja. Uzorak je činilo 77 ispitanika. Stavovi javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama is- pitani su modifikovanim Upitnikom za procenu stavova prema osobama sa intelektualnim teškoćama (Questionnaire of Attitudes toward Individuals with Intellectual Disabilities; Burge, Quellette-Kuntz & Lysaght, 2007). Rezultati su pokazali da javnost ne preferira nijedan od modela zapošlja- vanja osoba sa intelektualnim teškoćama (segregacijski i/ili integracijski). Statistički značajne razlike između ispitanika koji su odabrali različite mo- dele zapošljavanja utvrđene su na četiri varijable. Ispitanici koji preferiraju segregacijski model zapošljavanja osoba sa intelektualnim teškoćama sma- traju da bi ove osobe na radnom mestu stvarale više incidenata i narušavale sigurnost rada, kasnile bi ili izostajale sa posla više od drugih radnika, te da je prepreka njihovom zapošljavanju njihovo stanje. Ispitanici koji pre- feriraju integracijski model zapošljavanja osoba sa intelektualnim teško- ćama smatraju da poslodavci misle da osobe sa intelektualnim teškoćama nemaju potrebne veštine za obavljanje posla. Karakteristike ispitanika (pol, hronološka dob, nivo obrazovanja, radni status, mesto stanovanja), kao i percepcija težine intelektualnog oštećenja nisu imali uticaja na odabir naj- boljeg modela zapošljavanja osoba sa intelektualnim teškoćama., Understanding the views of the public toward employment of people with intellectual disabilities is an important factor for their successful inclusion integrated work environment. The aim of the research was to determine which model of employment of people with intellectual disabilities preferred the public, and what kind of influence the preferred model of employment has on public attitudes towards the employment of these persons. The influence of the characteristics of the respondents on the perception of the best model of employment was also examined. The sample consisted of 77 respondents. Public attitudes towards the employment of persons with intellectual disabilities were examined with a modified Questionnaire for Assessing Attitudes toward Persons with Intellectual Disabilities (Burge, Quellette- Kuntz & Lysaght, 2007). The results showed that the public does not prefer any form of employment of people with intellectual disabilities (segregation and/or integration). Statistically significant differences between respondents who selected different employment models were determined on four variables. Respondents who prefer the segregation model for hiring people with intellectual disabilities consider that these people would create more incidents in the workplace and violate work safety, they would be late or absent from work more than other workers, and that their situation is an obstacle to their employment. Respondents who prefer an integration model for employment of people with intellectual disabilities consider that employers think that people with intellectual disabilities do not have the necessary skills to perform their jobs. The characteristics of the respondents (gender, chronological age, level of education, working status, place of residence), as well as the perception of the severity of intellectual disability did not have an impact on the selection of the best model of employment of persons with intellectual disabilities.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Uticaj preferiranog modela zapošljavanja na stavove javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama, Influence of prefferd model of employment on public attitudes toward employment of people with intelektual disabilities",
number = "2",
pages = "9",
volume = "24, 27",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3622"
}

Nikolić, M., Vantić-Tanjić, M.,& Begić Jahić, H.. (2018). Uticaj preferiranog modela zapošljavanja na stavove javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama. in Beogradska defektološka škola
Drustvo defektologa Srbije., 24(2), 9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3622

Nikolić M, Vantić-Tanjić M, Begić Jahić H. Uticaj preferiranog modela zapošljavanja na stavove javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama. in Beogradska defektološka škola. 2018;24(2):9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3622 .

Nikolić, Milena, Vantić-Tanjić, Medina, Begić Jahić, Hurma, "Uticaj preferiranog modela zapošljavanja na stavove javnosti prema zapošljavanju osoba sa intelektualnim teškoćama" in Beogradska defektološka škola, 24, no. 2 (2018):9,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3622 .