Ostojić-Zeljković, Sanja

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-4489-1322
  • Ostojić-Zeljković, Sanja (40)
  • Ostojić, Sanja (38)
  • Ostojić Zeljković, Sanja (7)

Author's Bibliography

Uticaj tinitusa na subjektivni doživljaj hendikepa kod osoba sa prezbiakuzijom

Đoković, Sanja; Ostojić Zeljković, Sanja; Kovačević, Tamara; Nikolić, Mina; Bjelić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - CONF
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Bjelić, Marija
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5388
AB  - Uvod: Prezbiakuzija i tinitus su veoma učestala stanja kod starijih osoba.
Postoji dosta dokaza, baziranih na samoproceni, da obe pojave utiču na kvalitet
života
i
psihosocijalno
funkcionisanje
ovih
osoba.
Međutim,
većina
istraživanja
se
bavila
izolovano
prezbiakuzijom
i
tinitusom,
tako
da
ima
veoma
malo

dokaza
kako
ova
dva
stanja
deluju
kada
zajedno
egzistiraju.
Cilj:
Cilj
ovog
rada
je
da
se
ispita
kako
tinitus
utiče
na
subjektivni
doživljaj
hendikepa
kod
osoba
sa
prezbiakuzijom.
Metode:
U
uzorku
je
bilo
100
ispitanika
oba
pola,
prosečne
starosti
67,11
godina.
Uzorak
je
bio
podeljen
u
dve
grupe:
E1
–
ispitanici
sa
prezbiakuzijom
i
tinitusom
i
E2
–
ispitanici
sa
prezbiakuzijom
bez
tinitusa.
Korišćena
su
dva
upitnika
za
prikupljanje
podataka:
Upitnik
za
prikupljanje
opštih
sociodemografskih

podataka i
Inventar
slušnog
hendikepa
za
starije.
Rezultati: Rezultati pokazuju da tinitus značajno utiče na subjektivni doživljaj 
hendikepa kod osoba sa prezbiakuzijom u emocionalnom (E1 M=30,58;
E2 M – 20,68; p=0,001) i socijalnom funkcionisanju (E1 M=29,49; E2 M=22;
p=0,006), kao i u ukupnim rezultatima (E1 M=60,05 E2 M=42,68; p=0,001).
Zaključak: Na osnovu ovih rezultata može se zaključiti da tinitus, koji je
čest entitet u prezbiakuziji, predstavlja veoma ozbiljnu pojavu koja značajno
utiče na lični doživljaj izraženosti teškoća u psihosocijalnom funkcionisanju
odraslih osoba.
AB  - Introduction: Presbycusis and tinnitus are very common conditions in elderly
people. There is a lot of evidence, based on self-assessment, that both of these phenomena
affect the quality of life and psychosocial functioning of persons. Most research has dealt with
these phenomena in isolation, so there is very little evidence of how these two conditions
work when they coexist.
Aim: The aim of this paper was to examine how tinnitus affects the Individual perception
of hearing handicap in people with presbycusis.
Methods: The sample consisted of 100 subjects of both genders with an average
age of 67.11. The sample was divided into two groups: E1 – subjects with presbyacusis
and tinnitus and E2 – subjects with presbyacusis without tinnitus. Two questionnaires were
used for data collection: the Questionnaire for collecting general socio-demographic data
and the Hearing Handicap Inventories for the Elderly.
Results: The results show that tinnitus significantly affects the individual perception of
handicap in persons with presbycusis in both emotional (E1 M=30,58; E2 M – 20.68; p=0,001)
and social functioning (E1 M =29.49; E2 M=22; p=0,006), as well as in the overall results (E1
M=60,05 E2 M=42,68; p=0,001).
Conclusion: Based on these results, it can be concluded that tinnitus, which is a
common entity in presbyacusis, is a very serious phenomenon that significantly affects
personal experience of difficulties in the psychosocial functioning of adults.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
T1  - Uticaj tinitusa na subjektivni doživljaj hendikepa kod  osoba sa prezbiakuzijom
T1  - The influence of tinnitus on the individual perception of the hearing handicap in persons with presbyacusis
EP  - 579
SP  - 569
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5388
ER  - 
@conference{
author = "Đoković, Sanja and Ostojić Zeljković, Sanja and Kovačević, Tamara and Nikolić, Mina and Bjelić, Marija",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Prezbiakuzija i tinitus su veoma učestala stanja kod starijih osoba.
Postoji dosta dokaza, baziranih na samoproceni, da obe pojave utiču na kvalitet
života
i
psihosocijalno
funkcionisanje
ovih
osoba.
Međutim,
većina
istraživanja
se
bavila
izolovano
prezbiakuzijom
i
tinitusom,
tako
da
ima
veoma
malo

dokaza
kako
ova
dva
stanja
deluju
kada
zajedno
egzistiraju.
Cilj:
Cilj
ovog
rada
je
da
se
ispita
kako
tinitus
utiče
na
subjektivni
doživljaj
hendikepa
kod
osoba
sa
prezbiakuzijom.
Metode:
U
uzorku
je
bilo
100
ispitanika
oba
pola,
prosečne
starosti
67,11
godina.
Uzorak
je
bio
podeljen
u
dve
grupe:
E1
–
ispitanici
sa
prezbiakuzijom
i
tinitusom
i
E2
–
ispitanici
sa
prezbiakuzijom
bez
tinitusa.
Korišćena
su
dva
upitnika
za
prikupljanje
podataka:
Upitnik
za
prikupljanje
opštih
sociodemografskih

podataka i
Inventar
slušnog
hendikepa
za
starije.
Rezultati: Rezultati pokazuju da tinitus značajno utiče na subjektivni doživljaj 
hendikepa kod osoba sa prezbiakuzijom u emocionalnom (E1 M=30,58;
E2 M – 20,68; p=0,001) i socijalnom funkcionisanju (E1 M=29,49; E2 M=22;
p=0,006), kao i u ukupnim rezultatima (E1 M=60,05 E2 M=42,68; p=0,001).
Zaključak: Na osnovu ovih rezultata može se zaključiti da tinitus, koji je
čest entitet u prezbiakuziji, predstavlja veoma ozbiljnu pojavu koja značajno
utiče na lični doživljaj izraženosti teškoća u psihosocijalnom funkcionisanju
odraslih osoba., Introduction: Presbycusis and tinnitus are very common conditions in elderly
people. There is a lot of evidence, based on self-assessment, that both of these phenomena
affect the quality of life and psychosocial functioning of persons. Most research has dealt with
these phenomena in isolation, so there is very little evidence of how these two conditions
work when they coexist.
Aim: The aim of this paper was to examine how tinnitus affects the Individual perception
of hearing handicap in people with presbycusis.
Methods: The sample consisted of 100 subjects of both genders with an average
age of 67.11. The sample was divided into two groups: E1 – subjects with presbyacusis
and tinnitus and E2 – subjects with presbyacusis without tinnitus. Two questionnaires were
used for data collection: the Questionnaire for collecting general socio-demographic data
and the Hearing Handicap Inventories for the Elderly.
Results: The results show that tinnitus significantly affects the individual perception of
handicap in persons with presbycusis in both emotional (E1 M=30,58; E2 M – 20.68; p=0,001)
and social functioning (E1 M =29.49; E2 M=22; p=0,006), as well as in the overall results (E1
M=60,05 E2 M=42,68; p=0,001).
Conclusion: Based on these results, it can be concluded that tinnitus, which is a
common entity in presbyacusis, is a very serious phenomenon that significantly affects
personal experience of difficulties in the psychosocial functioning of adults.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine",
title = "Uticaj tinitusa na subjektivni doživljaj hendikepa kod  osoba sa prezbiakuzijom, The influence of tinnitus on the individual perception of the hearing handicap in persons with presbyacusis",
pages = "579-569",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5388"
}
Đoković, S., Ostojić Zeljković, S., Kovačević, T., Nikolić, M.,& Bjelić, M.. (2023). Uticaj tinitusa na subjektivni doživljaj hendikepa kod  osoba sa prezbiakuzijom. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 569-579.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5388
Đoković S, Ostojić Zeljković S, Kovačević T, Nikolić M, Bjelić M. Uticaj tinitusa na subjektivni doživljaj hendikepa kod  osoba sa prezbiakuzijom. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine. 2023;:569-579.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5388 .
Đoković, Sanja, Ostojić Zeljković, Sanja, Kovačević, Tamara, Nikolić, Mina, Bjelić, Marija, "Uticaj tinitusa na subjektivni doživljaj hendikepa kod  osoba sa prezbiakuzijom" in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine (2023):569-579,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5388 .

Izazovi odraslih korisnika slušne amplifikacije tokom pandemije Covid-19

Nikolić, Mina; Ostojić Zeljković, Sanja; Jotić, Ana; Đoković, Sanja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
AU  - Jotić, Ana
AU  - Đoković, Sanja
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5308
AB  - Uvod: Pandemija Covid-19 uticala je u značajnoj meri na mnoge aspekte života ljudi, posebno u oblasti zdravstvene nege i socijalne zaštite. Mnoge starije osobe ograničile su kretanje, posete porodici i društvene aktivnosti u strahu od zarazne bolesti koja može imati veoma ozbiljne posledice. Dodatno mere opreza, u smislu fizičkog distanciranja i obaveze nošenje zaštitnih maski, postavile su pred osobe oštećenog sluha jedinstven izazov utičući na intenzitet i kvalitet govornog signala uz narušenu mogućnost ščitavanja govora sa lica i usana sagovornika. Cilj: Istraživanje je imalo za cilj da ispita u kojoj meri su se korisnici slušne amplifikacije odraslog životnog doba susretali sa različitim izazovima tokom trajanja pandemije Covid-19. Metode: Za potrebe ovog istraživanja konstruisan je poseban upitnik, a ispitanici su svoje odgovore davali na trostepenoj skali Likertovog  tipa. Rezultati: Rezultati  istraživanja  pokazali  su  da  je  jedan  od  glavnih izazova ispitanika tokom pandemije bila komunikacija sa drugim ljudima. Kao poseban problem efikasne komunikacije ispitanici su istakli široku upotrebu zaštitnih maski i izbegavanje komunikacije sa nepoznatim ljudima iz straha da se neće razumeti. Ispitanici su naglasili problem promena u slušanju putem slušnih aparata tokom pandemije, kao i propratne oscilacije raspoloženja prema korišćenju same amplifikacije. Iako je većina ispitanika bila zadovoljna mogućnošću servisiranja i popravke slušnih aparata, nijedan ispitanik  nije  naveo  mogućnost  podrške  u  vidu  auditorne  rehabilitacije. Zaključak: Pandemija korona virusa istakla je potrebu za razvijanjem mreže alternativnih metoda i pristupa u pružanju surdoloških usluga njenim korisnicima, koja bi trebalo da bude prepoznata kao dodatni oblik pružanja usluga u oblasti savetodavnog rada, rehabilitacije, rešavanja svakodnevnih problema sa slušnim pomagalima. Takav način rada omogućio bi nesmetanu stručnu podršku korisnicima slušne amplifikacije ne samo u ekstremnim situacijama kakva je pandemija već i u redovnim okolnostima svima kojima iz različitih razloga takva podrška do sada nije bila uvek dostupna
AB  - Introduction. The Covid-19 pandemic has considerably affected many aspects of human life, especially healthcare and social services. The contacts of elderly people with family and friends, as well as their social activities, have been drastically reduced due to fear of contagious diseases with potentially serious consequences. Preventive measures of physical distancing and obligatory protective masks have brought additional challenges for hearing-impaired persons because of the decreased intensity and muffled quality of speech signals as well as the lack of visual cues because of the face masks. Objective. The study aimed to identify the challenges that adult hearing aid users faced during the Covid-19 pandemic. Methods. A special questionnaire was developed for the purpose of this study with a 3-point Likert type of scale. Results. The results of the study have shown that effective communication with other people during the pandemic was a great challenge  for  hearing-impaired  participants.  They  pointed  out  the  use  of  face  masks and avoidance of communication with other people due to the fear of misunderstanding others. The participants noticed some changes in listening with hearing aids as well as mood swings and compliance to hearing aids. Most of the participants were satisfied with the access to hearing aids, fitting, and repair services, but none of them had access to rehabilitation and advisory support. Conclusion. The Covid-19 pandemic revealed the need for developing a network for alternative methods and approaches in surdology to provide advisory and rehabilitation services for hearing-impaired people as well as technical support for hearing aid users. That would be the way to provide ongoing support for hearing aid users, not only in extreme situations, such as the pandemic, but to increase the accessibility of those services in everyday life for all users.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Izazovi odraslih korisnika slušne amplifikacije tokom pandemije Covid-19
T1  - Challenges of adult users of hearing amplification during the Covid-19 pandemic
EP  - 259
IS  - 3
SP  - 243
VL  - 22
DO  - 10.5937/specedreh22-41862
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić Zeljković, Sanja and Jotić, Ana and Đoković, Sanja",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Pandemija Covid-19 uticala je u značajnoj meri na mnoge aspekte života ljudi, posebno u oblasti zdravstvene nege i socijalne zaštite. Mnoge starije osobe ograničile su kretanje, posete porodici i društvene aktivnosti u strahu od zarazne bolesti koja može imati veoma ozbiljne posledice. Dodatno mere opreza, u smislu fizičkog distanciranja i obaveze nošenje zaštitnih maski, postavile su pred osobe oštećenog sluha jedinstven izazov utičući na intenzitet i kvalitet govornog signala uz narušenu mogućnost ščitavanja govora sa lica i usana sagovornika. Cilj: Istraživanje je imalo za cilj da ispita u kojoj meri su se korisnici slušne amplifikacije odraslog životnog doba susretali sa različitim izazovima tokom trajanja pandemije Covid-19. Metode: Za potrebe ovog istraživanja konstruisan je poseban upitnik, a ispitanici su svoje odgovore davali na trostepenoj skali Likertovog  tipa. Rezultati: Rezultati  istraživanja  pokazali  su  da  je  jedan  od  glavnih izazova ispitanika tokom pandemije bila komunikacija sa drugim ljudima. Kao poseban problem efikasne komunikacije ispitanici su istakli široku upotrebu zaštitnih maski i izbegavanje komunikacije sa nepoznatim ljudima iz straha da se neće razumeti. Ispitanici su naglasili problem promena u slušanju putem slušnih aparata tokom pandemije, kao i propratne oscilacije raspoloženja prema korišćenju same amplifikacije. Iako je većina ispitanika bila zadovoljna mogućnošću servisiranja i popravke slušnih aparata, nijedan ispitanik  nije  naveo  mogućnost  podrške  u  vidu  auditorne  rehabilitacije. Zaključak: Pandemija korona virusa istakla je potrebu za razvijanjem mreže alternativnih metoda i pristupa u pružanju surdoloških usluga njenim korisnicima, koja bi trebalo da bude prepoznata kao dodatni oblik pružanja usluga u oblasti savetodavnog rada, rehabilitacije, rešavanja svakodnevnih problema sa slušnim pomagalima. Takav način rada omogućio bi nesmetanu stručnu podršku korisnicima slušne amplifikacije ne samo u ekstremnim situacijama kakva je pandemija već i u redovnim okolnostima svima kojima iz različitih razloga takva podrška do sada nije bila uvek dostupna, Introduction. The Covid-19 pandemic has considerably affected many aspects of human life, especially healthcare and social services. The contacts of elderly people with family and friends, as well as their social activities, have been drastically reduced due to fear of contagious diseases with potentially serious consequences. Preventive measures of physical distancing and obligatory protective masks have brought additional challenges for hearing-impaired persons because of the decreased intensity and muffled quality of speech signals as well as the lack of visual cues because of the face masks. Objective. The study aimed to identify the challenges that adult hearing aid users faced during the Covid-19 pandemic. Methods. A special questionnaire was developed for the purpose of this study with a 3-point Likert type of scale. Results. The results of the study have shown that effective communication with other people during the pandemic was a great challenge  for  hearing-impaired  participants.  They  pointed  out  the  use  of  face  masks and avoidance of communication with other people due to the fear of misunderstanding others. The participants noticed some changes in listening with hearing aids as well as mood swings and compliance to hearing aids. Most of the participants were satisfied with the access to hearing aids, fitting, and repair services, but none of them had access to rehabilitation and advisory support. Conclusion. The Covid-19 pandemic revealed the need for developing a network for alternative methods and approaches in surdology to provide advisory and rehabilitation services for hearing-impaired people as well as technical support for hearing aid users. That would be the way to provide ongoing support for hearing aid users, not only in extreme situations, such as the pandemic, but to increase the accessibility of those services in everyday life for all users.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Izazovi odraslih korisnika slušne amplifikacije tokom pandemije Covid-19, Challenges of adult users of hearing amplification during the Covid-19 pandemic",
pages = "259-243",
number = "3",
volume = "22",
doi = "10.5937/specedreh22-41862"
}
Nikolić, M., Ostojić Zeljković, S., Jotić, A.,& Đoković, S.. (2023). Izazovi odraslih korisnika slušne amplifikacije tokom pandemije Covid-19. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 22(3), 243-259.
https://doi.org/10.5937/specedreh22-41862
Nikolić M, Ostojić Zeljković S, Jotić A, Đoković S. Izazovi odraslih korisnika slušne amplifikacije tokom pandemije Covid-19. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2023;22(3):243-259.
doi:10.5937/specedreh22-41862 .
Nikolić, Mina, Ostojić Zeljković, Sanja, Jotić, Ana, Đoković, Sanja, "Izazovi odraslih korisnika slušne amplifikacije tokom pandemije Covid-19" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 22, no. 3 (2023):243-259,
https://doi.org/10.5937/specedreh22-41862 . .

Protokol auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije

Nikolić, Mina; Ostojić Zeljković, Sanja

(Društvo defektologa Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5048
AB  - Oštećenje sluha predstavlja treće po učestalosti hronično zdravstveno stanje odraslog životnog doba. Incidencija oštećenja sluha je u značajnoj korelaciji sa uzrastom ispitanika te se procenjuje da svaka treća osoba starija od 70 godina ima oštećenje sluha koje utiče na kvalitet njenog života. Pored očiglednog uticaja na komunikaciju sa drugim ljudima, netretirano oštećenje sluha dovodi se u vezu sa brojnim posledicama: problemima sa ravnotežom, mobilnošću, ubrzanim kognitivnim starenjem, socijalnom izolacijom, depresijom. Auditorna rehabilitacija je sveobuhvatni pojam koji podrazumeva niz praktičnih postupaka (pravovremenu detekciju, amplifikaciju, savetodavni rad, vežbe auditornog treninga, govorno-jezičke vežbe, psihološku podršku i dr.) osmišljenih sa ciljem da se umanje negativne posledice slušne disfunkcije. Auditorna rehabilitacija se može sprovoditi samostalno ili biti deo holističkog pristupa gluvoj i nagluvoj osobi. U Srbiji briga o sluhu i slušnom zdravlju predstavlja deo programa zdravstvene zaštite ali, ni pored sve većeg broja korisnika, još uvek ne postoji strateški pristup detekciji, dijagnostici, amplifikaciji i rehabilitaciji oštećenja sluha u odraslom životnom dobu. Cilj rada bio je da se formira predlog protokola auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije odraslog životnog doba. U skladu sa postavljenim ciljem, urađena je analiza velikog broja protokola međunarodnih audioloških organizacija, nacionalnih programa i radova na temu primera dobre rehabilitacione prakse kod odraslih. Na osnovu analize aktuelnih protokola i iskustva iz prakse dati je predlog programa auditorne rehabilitacije odraslih osoba u Srbiji koji je potrebno realizovati kroz nekoliko važnih aspekata: 1) slušanje - podrška za samostalno korišćenje slušnih aparata i/ili drugih slušnih pomagala, 2) savetodavni rad – usvajanje znanja i veština, 3) perceptivni trening - auditivni i kognitivni trening i 4) podrška – motivacija, dodatna psihološka podrška. Ovako organizovan pristup ima za cilj da obezbedi nov način suočavanja i adaptacije osobe na gubitak sluha, pri čemu je posebno važno vodi računa o njenom emocionalnom i mentalnom zdravlju, kako bi se obezedila potpuna individualizacija tretmana. Protokol auditorne rehabilitacije, sa jasnim planom delovanja, treba da obezbedi bolje slušanje, veću aktivnost, socijalnu participaciju i bolji kvalitet života odraslih korisnika slušne amplifikacije, ali i da dovede do smanjenja ukupnih troškova zdravstvene nege i socijalnih davanja za osobe sa stečenim oštećenjem sluha od strane države.
PB  - Društvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023
T1  - Protokol auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije
EP  - 122
SP  - 122
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5048
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić Zeljković, Sanja",
year = "2023",
abstract = "Oštećenje sluha predstavlja treće po učestalosti hronično zdravstveno stanje odraslog životnog doba. Incidencija oštećenja sluha je u značajnoj korelaciji sa uzrastom ispitanika te se procenjuje da svaka treća osoba starija od 70 godina ima oštećenje sluha koje utiče na kvalitet njenog života. Pored očiglednog uticaja na komunikaciju sa drugim ljudima, netretirano oštećenje sluha dovodi se u vezu sa brojnim posledicama: problemima sa ravnotežom, mobilnošću, ubrzanim kognitivnim starenjem, socijalnom izolacijom, depresijom. Auditorna rehabilitacija je sveobuhvatni pojam koji podrazumeva niz praktičnih postupaka (pravovremenu detekciju, amplifikaciju, savetodavni rad, vežbe auditornog treninga, govorno-jezičke vežbe, psihološku podršku i dr.) osmišljenih sa ciljem da se umanje negativne posledice slušne disfunkcije. Auditorna rehabilitacija se može sprovoditi samostalno ili biti deo holističkog pristupa gluvoj i nagluvoj osobi. U Srbiji briga o sluhu i slušnom zdravlju predstavlja deo programa zdravstvene zaštite ali, ni pored sve većeg broja korisnika, još uvek ne postoji strateški pristup detekciji, dijagnostici, amplifikaciji i rehabilitaciji oštećenja sluha u odraslom životnom dobu. Cilj rada bio je da se formira predlog protokola auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije odraslog životnog doba. U skladu sa postavljenim ciljem, urađena je analiza velikog broja protokola međunarodnih audioloških organizacija, nacionalnih programa i radova na temu primera dobre rehabilitacione prakse kod odraslih. Na osnovu analize aktuelnih protokola i iskustva iz prakse dati je predlog programa auditorne rehabilitacije odraslih osoba u Srbiji koji je potrebno realizovati kroz nekoliko važnih aspekata: 1) slušanje - podrška za samostalno korišćenje slušnih aparata i/ili drugih slušnih pomagala, 2) savetodavni rad – usvajanje znanja i veština, 3) perceptivni trening - auditivni i kognitivni trening i 4) podrška – motivacija, dodatna psihološka podrška. Ovako organizovan pristup ima za cilj da obezbedi nov način suočavanja i adaptacije osobe na gubitak sluha, pri čemu je posebno važno vodi računa o njenom emocionalnom i mentalnom zdravlju, kako bi se obezedila potpuna individualizacija tretmana. Protokol auditorne rehabilitacije, sa jasnim planom delovanja, treba da obezbedi bolje slušanje, veću aktivnost, socijalnu participaciju i bolji kvalitet života odraslih korisnika slušne amplifikacije, ali i da dovede do smanjenja ukupnih troškova zdravstvene nege i socijalnih davanja za osobe sa stečenim oštećenjem sluha od strane države.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023",
title = "Protokol auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije",
pages = "122-122",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5048"
}
Nikolić, M.,& Ostojić Zeljković, S.. (2023). Protokol auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023
Društvo defektologa Srbije., 122-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5048
Nikolić M, Ostojić Zeljković S. Protokol auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023. 2023;:122-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5048 .
Nikolić, Mina, Ostojić Zeljković, Sanja, "Protokol auditorne rehabilitacije za korisnike slušne amplifikacije" in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023 (2023):122-122,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5048 .

Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis

Matić, Ivana; Ostojić Zeljković, Sanja; Nikolić, Mina; Đoković, Sanja; Lemajić Komazec, Slobodanka; Komazec, Zoran

(Društvo lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva, Novi Sad, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Matić, Ivana
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Lemajić Komazec, Slobodanka
AU  - Komazec, Zoran
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5307
AB  - Introduction. Presbycusis or age-related hearing loss is a physiological elevation of hearing threshold and is one of the leading
chronic health problems. A growing number of studies show a
correlation between hearing loss in old age and decline in cognitive function. Material and Methods. The Serbian version of
the Montreal Cognitive Assessment test was used, and the study
included 56 subjects with a confirmed diagnosis of presbycusis
of which 29 (51.8%) were hearing aid users. Results. The score
of cognitive function in the respondents was lower compared to
the results of previous research (mean = 19.07; standard deviation
= 5.03). Also, there were significant differences between the
scores of cognitive function in persons who used amplification
and persons who did not. There was no significant correlation
between gender, employment status, and the degree of hearing
impairment, while the correlation was significant between the
level of education, age, the length of hearing aid use, and the
number of hours per day a person used a hearing aid. Regression
analysis showed that about 88% of the variance of the dependent
variable could be explained by four variables: age, level of education, length of hearing aid use, and daily level of hearing aid
use. Conclusion. Persons with presbycusis from the territory of
the Autonomous Province of Vojvodina showed poor performance scores on the cognitive ability test compared to the results
of other researchers. The results showed that the length of hearing aid use and the daily level of hearing aid use significantly
affect the cognitive functions in persons with presbycusis.
AB  - Uvod. Staračka nagluvost podrazumeva fiziološko povećanje
praga sluha i jedan je od vodećih hroničnih zdravstvenih problema. Sve veći broj istraživanja pokazuje međusobnu povezanost gubitka sluha u starosti i pada kognitivne funkcije. Materijal i metode. Korišćena je srpska verzija Montrealske procene kognicije, a studija je obuhvatila 56 ispitanika sa potvrđenom
dijagnozom prezbiakuzije, od čega je 29 (51,8%) korisnika slušnih aparata. Rezultati. Skor kognitivnog funkcionisanja ispitanika bio je niži u odnosu na rezultate prethodnih istraživanja
(srednja vrednost = 19,07; standradna devijacija = 5,03). Postoje značajne razlike između skora kognitivnog funkcionisanja
osoba koje koriste amplifikaciju i osoba koje je ne koriste. Nema
značajne korelacije sa polom i statusom zaposlenja, kao ni stepenom oštećenja sluha. Korelacija je značajna sa stepenom
obrazovanja, starošću, dužinom korišćenja slušnog aparata, kao
i brojem sati u danu u kom osoba koristi slušni aparat. Regresionom analizom utvrđeno je da oko 88% varijanse zavisne
promenljive objašnjavaju četiri varijable – starost, stepen obrazovanja, dužina korišćenja i dnevni nivo korišćenja slušnog
aparata. Zaključak. Osobe sa prezbiakuzijom sa teritorije Autonomne Pokrajne Vojvodine pokazale su prosečno niže postignuće na testu kognitivnih sposobnosti u odnosu na rezultate
drugih istraživača. Rezultati su pokazali da dužina korišćenja
slušnog aparata, ali i korišćenja slušnog aparata na dnevnom
nivou, značajno utiču na kognitivne funkcije osoba sa prezbiakuzijom
PB  - Društvo lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva, Novi Sad
T2  - Medicinski pregled
T1  - Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis
T1  - indikatori pada kognitivne funkcije kod osoba sa prezbiakuzijom
EP  - 21
IS  - 1-2
SP  - 16
VL  - 76
DO  - https://doi.org/10.2298/MPNS2302016M
ER  - 
@article{
author = "Matić, Ivana and Ostojić Zeljković, Sanja and Nikolić, Mina and Đoković, Sanja and Lemajić Komazec, Slobodanka and Komazec, Zoran",
year = "2023",
abstract = "Introduction. Presbycusis or age-related hearing loss is a physiological elevation of hearing threshold and is one of the leading
chronic health problems. A growing number of studies show a
correlation between hearing loss in old age and decline in cognitive function. Material and Methods. The Serbian version of
the Montreal Cognitive Assessment test was used, and the study
included 56 subjects with a confirmed diagnosis of presbycusis
of which 29 (51.8%) were hearing aid users. Results. The score
of cognitive function in the respondents was lower compared to
the results of previous research (mean = 19.07; standard deviation
= 5.03). Also, there were significant differences between the
scores of cognitive function in persons who used amplification
and persons who did not. There was no significant correlation
between gender, employment status, and the degree of hearing
impairment, while the correlation was significant between the
level of education, age, the length of hearing aid use, and the
number of hours per day a person used a hearing aid. Regression
analysis showed that about 88% of the variance of the dependent
variable could be explained by four variables: age, level of education, length of hearing aid use, and daily level of hearing aid
use. Conclusion. Persons with presbycusis from the territory of
the Autonomous Province of Vojvodina showed poor performance scores on the cognitive ability test compared to the results
of other researchers. The results showed that the length of hearing aid use and the daily level of hearing aid use significantly
affect the cognitive functions in persons with presbycusis., Uvod. Staračka nagluvost podrazumeva fiziološko povećanje
praga sluha i jedan je od vodećih hroničnih zdravstvenih problema. Sve veći broj istraživanja pokazuje međusobnu povezanost gubitka sluha u starosti i pada kognitivne funkcije. Materijal i metode. Korišćena je srpska verzija Montrealske procene kognicije, a studija je obuhvatila 56 ispitanika sa potvrđenom
dijagnozom prezbiakuzije, od čega je 29 (51,8%) korisnika slušnih aparata. Rezultati. Skor kognitivnog funkcionisanja ispitanika bio je niži u odnosu na rezultate prethodnih istraživanja
(srednja vrednost = 19,07; standradna devijacija = 5,03). Postoje značajne razlike između skora kognitivnog funkcionisanja
osoba koje koriste amplifikaciju i osoba koje je ne koriste. Nema
značajne korelacije sa polom i statusom zaposlenja, kao ni stepenom oštećenja sluha. Korelacija je značajna sa stepenom
obrazovanja, starošću, dužinom korišćenja slušnog aparata, kao
i brojem sati u danu u kom osoba koristi slušni aparat. Regresionom analizom utvrđeno je da oko 88% varijanse zavisne
promenljive objašnjavaju četiri varijable – starost, stepen obrazovanja, dužina korišćenja i dnevni nivo korišćenja slušnog
aparata. Zaključak. Osobe sa prezbiakuzijom sa teritorije Autonomne Pokrajne Vojvodine pokazale su prosečno niže postignuće na testu kognitivnih sposobnosti u odnosu na rezultate
drugih istraživača. Rezultati su pokazali da dužina korišćenja
slušnog aparata, ali i korišćenja slušnog aparata na dnevnom
nivou, značajno utiču na kognitivne funkcije osoba sa prezbiakuzijom",
publisher = "Društvo lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva, Novi Sad",
journal = "Medicinski pregled",
title = "Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis, indikatori pada kognitivne funkcije kod osoba sa prezbiakuzijom",
pages = "21-16",
number = "1-2",
volume = "76",
doi = "https://doi.org/10.2298/MPNS2302016M"
}
Matić, I., Ostojić Zeljković, S., Nikolić, M., Đoković, S., Lemajić Komazec, S.,& Komazec, Z.. (2023). Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis. in Medicinski pregled
Društvo lekara Vojvodine Srpskog lekarskog društva, Novi Sad., 76(1-2), 16-21.
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/MPNS2302016M
Matić I, Ostojić Zeljković S, Nikolić M, Đoković S, Lemajić Komazec S, Komazec Z. Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis. in Medicinski pregled. 2023;76(1-2):16-21.
doi:https://doi.org/10.2298/MPNS2302016M .
Matić, Ivana, Ostojić Zeljković, Sanja, Nikolić, Mina, Đoković, Sanja, Lemajić Komazec, Slobodanka, Komazec, Zoran, "Indicators of cognitive decline in persons with presbycusis" in Medicinski pregled, 76, no. 1-2 (2023):16-21,
https://doi.org/https://doi.org/10.2298/MPNS2302016M . .

Functional abilities of children as factors of school achievement

Đoković, Sanja; Kovačević, Tamara; Ostojić Zeljković, Sanja

(Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5274
AB  - Understanding the factors which affect students’
school achievement is an important knowledge source for strategic
planning and encouraging changes in education. In this
paper, we focused on examining the factors related to personal
characteristics. The aim of this research was to determine the
relation between school failure and achievements in certain
functional abilities, such as: academic skills (reading, writing),
attention, communication (receptive and expressive speech),
class participation, and behavior. The sample included 195
younger school-age children of both genders. Students’ functional
abilities were assessed by the S.I.F.T.E.R. scale (Screening
Instrument for Targeting Educational Risk). The results showed
that school achievement correlated with all assessed functional
abilities. The coefficient of multiple determination showed that
48% of individual differences in children’s school achievement
can be explained by individual differences in the given model of
functional abilities. It should also be emphasized that only two
functional abilities, attention and communication, were singled
out as statistically significant particular predictors.
AB  - Постоји низ различитих личних и срединских фактора који могу утицати на
школски успех и због тога их је потребно истражити са различитих аспеката.
Разумевање фактора који утичу на школско постигнуће ученика представља важан извор сазнања за стратешко планирање и подстицање промена у обра-
зовању. Досадашња истраживања идентификовала су велики број фактора
релевантних за школски успех ученика и они су углавном покривени ширим
категоријама, као што су: породица, школа и личне карактеристике учени-
ка. Циљ истраживања био је да се утврди повезаност школског неуспеха
са постигнућима у појединим функционалним способностима као што су:
академске вештине (читање, писање), пажња, комуникација (рецептивни и
експресивни говор), учествовање на часу и понашање. Узорак је чинило 195
деце оба пола, млађег основношколског узраста. Функционалне способности
ученика процењиване су S.I.F.T.E.R. скалом (Screening Instrument for Targeting
Educational Risk – Скрининг инструмент за откривање образовног ризика).
S.I.F.T.E.R. скала даје веома поуздане податке и о другим функционалним
карактеристикама ученика у процесу наставе (академске вештине, пажња,
комуникација, учешће у настави и понашање) и представља добар инструмент
за предвиђање могућег школског неуспеха. Резултати ове скале недвосмислено
упућују на то да ли је дете уопште у образовном ризику, а ако јесте, упућује
се на то који видови подршке су му потребни.
Резултати су показали да је школско постигнуће у корелацији са свим
процењеним функционалним способностима. Коефицијент вишеструке де-
терминације показао је да се 48% индивидуалних разлика у школском неу-
спеху деце може објаснити индивидуалним разликама у понуђеном моделу
функционалних способности. На основу резултата овог истраживања може
се закључити да су пажња и комуникација два најважнија предиктора у ана-
лизираном моделу. Суштина откривања и разумевања фактора који доводе
до школског неуспеха је у њиховом раном препознавању и предузимању
активности које би спречиле академске тешкоће. Тиме би се, свакако, допри-
нело пружању адекватне подршке како деци и њиховим породицама тако
и наставницима, школи и широј друштвеној заједници. У Србији још увек
није довољно добро разрађен систем пружања додатне подршке за ученике
у редовном систему образовања. Веома мали проценат дефектолога ради на
позицији стручног сарадника у редовним школама, што сигурно значајно
отежава процес добијања додатне подршке за децу којој је то потребно.
PB  - Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica
T2  - Зборник радова Филозофског факултета у Приштини
T1  - Functional abilities of children as factors of school achievement
T1  - Функционалне способности деце као фактори школског постигнућа
EP  - 297
IS  - 3
SP  - 277
VL  - 52
DO  - 10.5937/zrffp52-35020
ER  - 
@article{
author = "Đoković, Sanja and Kovačević, Tamara and Ostojić Zeljković, Sanja",
year = "2022",
abstract = "Understanding the factors which affect students’
school achievement is an important knowledge source for strategic
planning and encouraging changes in education. In this
paper, we focused on examining the factors related to personal
characteristics. The aim of this research was to determine the
relation between school failure and achievements in certain
functional abilities, such as: academic skills (reading, writing),
attention, communication (receptive and expressive speech),
class participation, and behavior. The sample included 195
younger school-age children of both genders. Students’ functional
abilities were assessed by the S.I.F.T.E.R. scale (Screening
Instrument for Targeting Educational Risk). The results showed
that school achievement correlated with all assessed functional
abilities. The coefficient of multiple determination showed that
48% of individual differences in children’s school achievement
can be explained by individual differences in the given model of
functional abilities. It should also be emphasized that only two
functional abilities, attention and communication, were singled
out as statistically significant particular predictors., Постоји низ различитих личних и срединских фактора који могу утицати на
школски успех и због тога их је потребно истражити са различитих аспеката.
Разумевање фактора који утичу на школско постигнуће ученика представља важан извор сазнања за стратешко планирање и подстицање промена у обра-
зовању. Досадашња истраживања идентификовала су велики број фактора
релевантних за школски успех ученика и они су углавном покривени ширим
категоријама, као што су: породица, школа и личне карактеристике учени-
ка. Циљ истраживања био је да се утврди повезаност школског неуспеха
са постигнућима у појединим функционалним способностима као што су:
академске вештине (читање, писање), пажња, комуникација (рецептивни и
експресивни говор), учествовање на часу и понашање. Узорак је чинило 195
деце оба пола, млађег основношколског узраста. Функционалне способности
ученика процењиване су S.I.F.T.E.R. скалом (Screening Instrument for Targeting
Educational Risk – Скрининг инструмент за откривање образовног ризика).
S.I.F.T.E.R. скала даје веома поуздане податке и о другим функционалним
карактеристикама ученика у процесу наставе (академске вештине, пажња,
комуникација, учешће у настави и понашање) и представља добар инструмент
за предвиђање могућег школског неуспеха. Резултати ове скале недвосмислено
упућују на то да ли је дете уопште у образовном ризику, а ако јесте, упућује
се на то који видови подршке су му потребни.
Резултати су показали да је школско постигнуће у корелацији са свим
процењеним функционалним способностима. Коефицијент вишеструке де-
терминације показао је да се 48% индивидуалних разлика у школском неу-
спеху деце може објаснити индивидуалним разликама у понуђеном моделу
функционалних способности. На основу резултата овог истраживања може
се закључити да су пажња и комуникација два најважнија предиктора у ана-
лизираном моделу. Суштина откривања и разумевања фактора који доводе
до школског неуспеха је у њиховом раном препознавању и предузимању
активности које би спречиле академске тешкоће. Тиме би се, свакако, допри-
нело пружању адекватне подршке како деци и њиховим породицама тако
и наставницима, школи и широј друштвеној заједници. У Србији још увек
није довољно добро разрађен систем пружања додатне подршке за ученике
у редовном систему образовања. Веома мали проценат дефектолога ради на
позицији стручног сарадника у редовним школама, што сигурно значајно
отежава процес добијања додатне подршке за децу којој је то потребно.",
publisher = "Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica",
journal = "Зборник радова Филозофског факултета у Приштини",
title = "Functional abilities of children as factors of school achievement, Функционалне способности деце као фактори школског постигнућа",
pages = "297-277",
number = "3",
volume = "52",
doi = "10.5937/zrffp52-35020"
}
Đoković, S., Kovačević, T.,& Ostojić Zeljković, S.. (2022). Functional abilities of children as factors of school achievement. in Зборник радова Филозофског факултета у Приштини
Univerzitet u Prištini - Filozofski fakultet, Kosovska Mitrovica., 52(3), 277-297.
https://doi.org/10.5937/zrffp52-35020
Đoković S, Kovačević T, Ostojić Zeljković S. Functional abilities of children as factors of school achievement. in Зборник радова Филозофског факултета у Приштини. 2022;52(3):277-297.
doi:10.5937/zrffp52-35020 .
Đoković, Sanja, Kovačević, Tamara, Ostojić Zeljković, Sanja, "Functional abilities of children as factors of school achievement" in Зборник радова Филозофског факултета у Приштини, 52, no. 3 (2022):277-297,
https://doi.org/10.5937/zrffp52-35020 . .

Protokol za formiranje auditivnog profila na ranom dečjem uzrastu

Đoković, Sanja; Plećević, Vladan; Ostojić Zeljković, Sanja

(Udruženje logopeda Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Plećević, Vladan
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5301
AB  - Rezime:Auditivni profil je termin koji se pojavio relativno u bliskoj prošlosti i koristi se za označavanje skupa različitih personalnih psihofizioloških karakteristika procesa prijema, prenosa, obrade i manipulisanja zvučnim informacijama. Osnova ideja formulisanja auditivnog profila je da se prikupi što više informacija o različitim komponentama sluha koje se kasnije analiziraju a zatim predstavljaju kroz jedan celovit prikaz u formi izveštaja. Auditivni profil se može raditi kod osoba različite starosne dobi (deca, odrasli), ali i kod osoba sa različitim smetnjama i poremećajima. U fokusu je analiza funkcije u ovom slučaju sluha a ne sama smetnja ili poremećaj. Svrha formulisanja auditivnog profila je upotpunjavanje kliničke evaluacije stanja dece ili odraslih osoba kod kojih postoji potreba za rehabilitacijom sluha, govora i jezika. U pravljnju auditivnog profila koriste se različite tehnike, metode, testovi i upitnici a odabir šta će se koristiti zavisi od toga koliko je ispitivano dete ili odrasla osoba sposobna da odgovori na zahteve tih instrumenata. Cilj ovog rada je bio prestavljanje protokola za formiranje auditivnog profila kod dece na najranijem uzrastu sa različitim razvojnim smetnjama i poremećajima. Ovaj protokol je nastao saradnjom surdologa i logopeda a njegova efikasnost i upotrebljivost je ispitana primenom kod dece sa različitim vrstama smetnji i poremećaja. Do sada na osnovu iskustva autora može se konstatovati da ovaj protokol i formiranje auditivnog profila predstavljaju značajan doprinos surdološkoj i logopedskoj praksi.
AB  - Auditory profile is a term that has relatively appeared in the recent past and is used to denote a set of different personal psychophysiological characteristics of receiving, transmitting, processing, and manipulating sound information. The basic idea of creating an auditory profile is to gather as much information as possible about the various components of hearing that are later analyzed and then presented through one comprehensive presentation in the form of a report. The auditory profile can be done with people of different ages (children, adults) and people with various disabilities and disorders. The focus is on the analysis of functions, in this case of hearing, and not the disabilities or disorder itself. The purpose of the formulation of the auditory profile is the completion of the clinical evaluation of the condition of children or adults in need of hearing, speech, and language rehabilitation. Different techniques, methods, tests, and questionnaires are used in creating an auditory profile. The choice of what will be used depends on how well the examined child or adult can respond to the requirements of these instruments. This study aimed to present a protocol for the creating of the auditory profile in children at the earliest age with various developmental disabilities and disorders. This protocol was developed in collaboration with a specialist in hearing disabilities and disorders and speech and language pathologists its effectiveness and usability have been tested in children with various types of disorders. So far, based on the author's experience, it can be concluded that this protocol and the formation of the auditory profile represent a significant contribution to hearing, speech, and language therapy practice.
PB  - Udruženje logopeda Srbije
C3  - Zbornik radova 5. Simpozijuma logopeda Srbije Timski rad u logopediji i defektologiji
T1  - Protokol za formiranje auditivnog profila na ranom dečjem uzrastu
T1  - Protocol for creating an auditory profile in early childhood
EP  - 260
SP  - 248
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5301
ER  - 
@conference{
author = "Đoković, Sanja and Plećević, Vladan and Ostojić Zeljković, Sanja",
year = "2022",
abstract = "Rezime:Auditivni profil je termin koji se pojavio relativno u bliskoj prošlosti i koristi se za označavanje skupa različitih personalnih psihofizioloških karakteristika procesa prijema, prenosa, obrade i manipulisanja zvučnim informacijama. Osnova ideja formulisanja auditivnog profila je da se prikupi što više informacija o različitim komponentama sluha koje se kasnije analiziraju a zatim predstavljaju kroz jedan celovit prikaz u formi izveštaja. Auditivni profil se može raditi kod osoba različite starosne dobi (deca, odrasli), ali i kod osoba sa različitim smetnjama i poremećajima. U fokusu je analiza funkcije u ovom slučaju sluha a ne sama smetnja ili poremećaj. Svrha formulisanja auditivnog profila je upotpunjavanje kliničke evaluacije stanja dece ili odraslih osoba kod kojih postoji potreba za rehabilitacijom sluha, govora i jezika. U pravljnju auditivnog profila koriste se različite tehnike, metode, testovi i upitnici a odabir šta će se koristiti zavisi od toga koliko je ispitivano dete ili odrasla osoba sposobna da odgovori na zahteve tih instrumenata. Cilj ovog rada je bio prestavljanje protokola za formiranje auditivnog profila kod dece na najranijem uzrastu sa različitim razvojnim smetnjama i poremećajima. Ovaj protokol je nastao saradnjom surdologa i logopeda a njegova efikasnost i upotrebljivost je ispitana primenom kod dece sa različitim vrstama smetnji i poremećaja. Do sada na osnovu iskustva autora može se konstatovati da ovaj protokol i formiranje auditivnog profila predstavljaju značajan doprinos surdološkoj i logopedskoj praksi., Auditory profile is a term that has relatively appeared in the recent past and is used to denote a set of different personal psychophysiological characteristics of receiving, transmitting, processing, and manipulating sound information. The basic idea of creating an auditory profile is to gather as much information as possible about the various components of hearing that are later analyzed and then presented through one comprehensive presentation in the form of a report. The auditory profile can be done with people of different ages (children, adults) and people with various disabilities and disorders. The focus is on the analysis of functions, in this case of hearing, and not the disabilities or disorder itself. The purpose of the formulation of the auditory profile is the completion of the clinical evaluation of the condition of children or adults in need of hearing, speech, and language rehabilitation. Different techniques, methods, tests, and questionnaires are used in creating an auditory profile. The choice of what will be used depends on how well the examined child or adult can respond to the requirements of these instruments. This study aimed to present a protocol for the creating of the auditory profile in children at the earliest age with various developmental disabilities and disorders. This protocol was developed in collaboration with a specialist in hearing disabilities and disorders and speech and language pathologists its effectiveness and usability have been tested in children with various types of disorders. So far, based on the author's experience, it can be concluded that this protocol and the formation of the auditory profile represent a significant contribution to hearing, speech, and language therapy practice.",
publisher = "Udruženje logopeda Srbije",
journal = "Zbornik radova 5. Simpozijuma logopeda Srbije Timski rad u logopediji i defektologiji",
title = "Protokol za formiranje auditivnog profila na ranom dečjem uzrastu, Protocol for creating an auditory profile in early childhood",
pages = "260-248",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5301"
}
Đoković, S., Plećević, V.,& Ostojić Zeljković, S.. (2022). Protokol za formiranje auditivnog profila na ranom dečjem uzrastu. in Zbornik radova 5. Simpozijuma logopeda Srbije Timski rad u logopediji i defektologiji
Udruženje logopeda Srbije., 248-260.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5301
Đoković S, Plećević V, Ostojić Zeljković S. Protokol za formiranje auditivnog profila na ranom dečjem uzrastu. in Zbornik radova 5. Simpozijuma logopeda Srbije Timski rad u logopediji i defektologiji. 2022;:248-260.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5301 .
Đoković, Sanja, Plećević, Vladan, Ostojić Zeljković, Sanja, "Protokol za formiranje auditivnog profila na ranom dečjem uzrastu" in Zbornik radova 5. Simpozijuma logopeda Srbije Timski rad u logopediji i defektologiji (2022):248-260,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5301 .

Auditivna percepcija kod osoba s poremećajem iz spektra autizma - pregled istraživanja

Đoković, Sanja; Gligorović, Milica; Ostojić-Zeljković, Sanja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Gligorović, Milica
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4228
AB  - Uvod: Pojava atipičnih reakcija na auditivne senzorne draži kod osoba sa poremećajima
iz spektra autizma (PSA) zapaža se na ranom uzrastu. Cilj: Ovaj pregled literature imao
je za cilj analizu bihevioralnih i elektrofizioloških istraživanja auditivne percepcije kod
osoba sa PSA. Metode: Nalazi su organizovani u odnosu na primenjenu metodologiju
i stimuluse korišćene u ispitivanju auditivne percepcije. Rezultati: Identifikacija i
diskriminacija izolovanih akustičkih karakteristika uglavnom je očuvana ili bolja kod
osoba sa PSA, kako za čiste, tako i za složene tonove i govorne stimuluse u odnosu
na tipičnu populaciju. Vodeće teorije auditivnog funkcionisanja osoba sa PSA ukazuju
na to da je periferna (lokalna) obrada detalja zvuka očuvana ili napredna u odnosu na
tipičnu populaciju, a da se teškoće kod osoba sa PSA pojavljuju u integraciji lokalno
analiziranih informacija u smislenu celinu (globalna obrada). Razlika između ovih teorija
je u tome što Teorija slabe centralne koherencije (Weak Central Coherence ‒ WCC)
insistira na sigurnom prisustvu nedostataka u globalnoj obradi, dok Teorija perceptivnog
funkcionisanja (Perceptual Functioning theory ‒ EPF) nije toliko isključiva i ukazuje na
to da poremećaj u globalnoj obradi može da bude prisutan, ali ne obavezno. Zaključak:
Može se zaključiti da je auditivna percepcija i obrada visine tona očuvana ili pojačana
kod osoba sa PSA bez obzira na vrstu zvučnog stimulusa, što se objašnjava povećanjem
auditivnog kapaciteta za obradu informacija. To je u nekim slučajevima korisno, dok u
drugim taj dodatni kap
AB  - Introduction. The occurrence of atypical reactions to auditory sensory stimuli is observed
in people with autism spectrum disorders (ASD) at an early age. Objective. The goal of
this review was to analyze behavioural and electrophysiological examinations of auditory
perception in people with ASD. Methods. The findings are organized according to the applied
methodology and stimuli used in assessing auditory perception. Results. When compared to
the typical population, identification and discrimination of isolated acoustic characteristics
are mostly preserved or advanced in people with ASD, both for complex tones and spoken
stimuli. The leading theories regarding auditory functioning of people with ASD indicate
that peripheral (local) processing of sound details is preserved or advanced compared to
the typical population and that difficulties arise in integrating locally analyzed information
into a meaningful whole (global processing). The difference between these theories is that
the Weak Central Coherence theory insists on a definite presence of deficiencies in global
processing, whereas the Perceptual Functioning theory is not as exclusionary and indicates
that the inconsistency in global processing can be present but is not requisite. Conclusion. It
may be concluded that auditory perception and the processing of tone height are preserved
or enhanced in people with ADS regardless of the type of the auditory stimulus. This may
be explained by the increase of the auditory capacity for information processing, which
is useful in some cases. However, in other cases, the same increased capacity result
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Auditivna percepcija kod osoba s poremećajem iz spektra autizma - pregled istraživanja
T1  - Auditory perception in people with autism spectrum disorders
EP  - 49
IS  - 1
SP  - 31
VL  - 21
DO  - 10.5937/specedreh21-34559
ER  - 
@article{
author = "Đoković, Sanja and Gligorović, Milica and Ostojić-Zeljković, Sanja",
year = "2022",
abstract = "Uvod: Pojava atipičnih reakcija na auditivne senzorne draži kod osoba sa poremećajima
iz spektra autizma (PSA) zapaža se na ranom uzrastu. Cilj: Ovaj pregled literature imao
je za cilj analizu bihevioralnih i elektrofizioloških istraživanja auditivne percepcije kod
osoba sa PSA. Metode: Nalazi su organizovani u odnosu na primenjenu metodologiju
i stimuluse korišćene u ispitivanju auditivne percepcije. Rezultati: Identifikacija i
diskriminacija izolovanih akustičkih karakteristika uglavnom je očuvana ili bolja kod
osoba sa PSA, kako za čiste, tako i za složene tonove i govorne stimuluse u odnosu
na tipičnu populaciju. Vodeće teorije auditivnog funkcionisanja osoba sa PSA ukazuju
na to da je periferna (lokalna) obrada detalja zvuka očuvana ili napredna u odnosu na
tipičnu populaciju, a da se teškoće kod osoba sa PSA pojavljuju u integraciji lokalno
analiziranih informacija u smislenu celinu (globalna obrada). Razlika između ovih teorija
je u tome što Teorija slabe centralne koherencije (Weak Central Coherence ‒ WCC)
insistira na sigurnom prisustvu nedostataka u globalnoj obradi, dok Teorija perceptivnog
funkcionisanja (Perceptual Functioning theory ‒ EPF) nije toliko isključiva i ukazuje na
to da poremećaj u globalnoj obradi može da bude prisutan, ali ne obavezno. Zaključak:
Može se zaključiti da je auditivna percepcija i obrada visine tona očuvana ili pojačana
kod osoba sa PSA bez obzira na vrstu zvučnog stimulusa, što se objašnjava povećanjem
auditivnog kapaciteta za obradu informacija. To je u nekim slučajevima korisno, dok u
drugim taj dodatni kap, Introduction. The occurrence of atypical reactions to auditory sensory stimuli is observed
in people with autism spectrum disorders (ASD) at an early age. Objective. The goal of
this review was to analyze behavioural and electrophysiological examinations of auditory
perception in people with ASD. Methods. The findings are organized according to the applied
methodology and stimuli used in assessing auditory perception. Results. When compared to
the typical population, identification and discrimination of isolated acoustic characteristics
are mostly preserved or advanced in people with ASD, both for complex tones and spoken
stimuli. The leading theories regarding auditory functioning of people with ASD indicate
that peripheral (local) processing of sound details is preserved or advanced compared to
the typical population and that difficulties arise in integrating locally analyzed information
into a meaningful whole (global processing). The difference between these theories is that
the Weak Central Coherence theory insists on a definite presence of deficiencies in global
processing, whereas the Perceptual Functioning theory is not as exclusionary and indicates
that the inconsistency in global processing can be present but is not requisite. Conclusion. It
may be concluded that auditory perception and the processing of tone height are preserved
or enhanced in people with ADS regardless of the type of the auditory stimulus. This may
be explained by the increase of the auditory capacity for information processing, which
is useful in some cases. However, in other cases, the same increased capacity result",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Auditivna percepcija kod osoba s poremećajem iz spektra autizma - pregled istraživanja, Auditory perception in people with autism spectrum disorders",
pages = "49-31",
number = "1",
volume = "21",
doi = "10.5937/specedreh21-34559"
}
Đoković, S., Gligorović, M.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2022). Auditivna percepcija kod osoba s poremećajem iz spektra autizma - pregled istraživanja. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 21(1), 31-49.
https://doi.org/10.5937/specedreh21-34559
Đoković S, Gligorović M, Ostojić-Zeljković S. Auditivna percepcija kod osoba s poremećajem iz spektra autizma - pregled istraživanja. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2022;21(1):31-49.
doi:10.5937/specedreh21-34559 .
Đoković, Sanja, Gligorović, Milica, Ostojić-Zeljković, Sanja, "Auditivna percepcija kod osoba s poremećajem iz spektra autizma - pregled istraživanja" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 21, no. 1 (2022):31-49,
https://doi.org/10.5937/specedreh21-34559 . .

Vidovi savremenog multidisciplinarnog pristupa u surdologiji

Nikolić, Mina; Ostojić-Zeljković, Sanja; Đoković, Sanja

(Udruženje logopeda Srbije, 11070 Beograd, Bežanijskih ilegalaca 62, 2022)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Đoković, Sanja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4757
AB  - Oštećenje sluha predstavlja mnogo više od senzornog deficita koji, na prvi pogled, u najvećoj meri utiče na govor i jezik osobe. Oštećenje sluha se dovodi u vezu sa čitavim nizom negativnih fizičkih, psihičkih, socijalnih, kognitivnih, ekonomskih i emocionalnih posledica. Imajući to u vidu, multidisciplinarni pristup nameće se kao jedini ispravni izbor u surdološkoj rehabilitacionoj praksi čiji je glavni cilj da umanji negativni uticaj slušnog oštećenja na kvalitet života gluve i nagluve osobe. Multidisciplinarni pristup u surdologiji nije novina. Ipak, poslednjih decenija dolazi do izvesnih promena u strukturi korisnika surdoloških usluga koje su dovele do modifikacije ovog koncepta. U ovom radu autori će pokušati sistematično da prikažu promene koje su se dogodile u multidiciplinarnom pristupu, kao i da sagledaju faktore koji su doveli do tih promena. Očigledan porast broja dece sa kompleksnim smetnjama koja su korisnici surdoloških usluga imao je značajan uticaj na promene koje su se odigrale u surdološkoj rehabilitacionoj praksi. Istraživači sa Gallaudet Univerziteta navode da danas čak 40-50% gluve i nagluve populacije ima neku pridruženu dijagnozu (Hoffman et al., 2019). Takođe, sam fokus surdološkog interesovanja proširen je sa značajnih smetnji sluha u dečijem uzrastu na oštećenja sluha koja nastaju ili se ispoljavaju kasnije tokom života i u značajnoj meri narušavaju kvalitet života osobe. Sve veću pažnju izazivaju i minimalna, blaga i laka oštećenja sluha koja imaju značajan uticaj u ranom dečijem i školskom uzrastu, ali i tokom života, što ranije nije predstavljalo uobičajenu praksu. Promene u surdološkoj perspektivi vodile su ka preispitivanju do tada „uhodanih“ praksi ali i do unapređivanja saradnje između kolega srodnih profesija, kako bi se obezbedio efikasan i optimalan pristup svim korisnicima.
AB  - Hearing impairment is much more than isolated sensory deficit affecting mostly speech and hearing development. Hearing loss could be associated with variety of negative consequences affecting physical, psychological, social, cognitive, economic and emotional domain. Considering those facts, mutlidisciplinary approach in surdology practice is inevitable in order to minimize deleterious effect of hearing impairment on quality of life of the deaf and hard of hearing individuals. Multidisciplinary approach in surdology is not a new concept. However, the structure of the individuals requiring surdological intervention has been changed considerably in the last decades, so that the concept of multidisciplinary strategy had to be modified. The authors of this review are going to analyze the changes in multidisciplinary approch as well as the factors that have induced those changes. Surdological rehabilitation practice has been changed a great deal lately due to enormous increase of the deaf children with complex needs. Researchers from Gallaudet Universty have found 40-50% of the deaf or hard of hearing persons with additional diagnosis (Hoffman et al., 2019). The focus of the surdology intervention has been extended not only to congenital hearing impairment in children, but to hearing loss aqcuired accross the life span, which could considerably affect the quality of life of the individual as well. Minimal or mild hearing impairment has been taken into consideration lately due to serious consequences on learning process in school children and later in life. Changes in surdology perspective led to reconsideration of the classical approach and improved collaboration with other professionals in order to provide optimal aproach to all users.
PB  - Udruženje logopeda Srbije, 11070 Beograd, Bežanijskih ilegalaca 62
C3  - Timski rad u logopediji i defektologiji Zbornik radova Team work in logopedics and special education Collection of papers, 2022
T1  - Vidovi savremenog multidisciplinarnog pristupa u surdologiji
T1  - State of the art multidisciplinary approach in surdology
EP  - 220
SP  - 208
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4757
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja and Đoković, Sanja",
year = "2022",
abstract = "Oštećenje sluha predstavlja mnogo više od senzornog deficita koji, na prvi pogled, u najvećoj meri utiče na govor i jezik osobe. Oštećenje sluha se dovodi u vezu sa čitavim nizom negativnih fizičkih, psihičkih, socijalnih, kognitivnih, ekonomskih i emocionalnih posledica. Imajući to u vidu, multidisciplinarni pristup nameće se kao jedini ispravni izbor u surdološkoj rehabilitacionoj praksi čiji je glavni cilj da umanji negativni uticaj slušnog oštećenja na kvalitet života gluve i nagluve osobe. Multidisciplinarni pristup u surdologiji nije novina. Ipak, poslednjih decenija dolazi do izvesnih promena u strukturi korisnika surdoloških usluga koje su dovele do modifikacije ovog koncepta. U ovom radu autori će pokušati sistematično da prikažu promene koje su se dogodile u multidiciplinarnom pristupu, kao i da sagledaju faktore koji su doveli do tih promena. Očigledan porast broja dece sa kompleksnim smetnjama koja su korisnici surdoloških usluga imao je značajan uticaj na promene koje su se odigrale u surdološkoj rehabilitacionoj praksi. Istraživači sa Gallaudet Univerziteta navode da danas čak 40-50% gluve i nagluve populacije ima neku pridruženu dijagnozu (Hoffman et al., 2019). Takođe, sam fokus surdološkog interesovanja proširen je sa značajnih smetnji sluha u dečijem uzrastu na oštećenja sluha koja nastaju ili se ispoljavaju kasnije tokom života i u značajnoj meri narušavaju kvalitet života osobe. Sve veću pažnju izazivaju i minimalna, blaga i laka oštećenja sluha koja imaju značajan uticaj u ranom dečijem i školskom uzrastu, ali i tokom života, što ranije nije predstavljalo uobičajenu praksu. Promene u surdološkoj perspektivi vodile su ka preispitivanju do tada „uhodanih“ praksi ali i do unapređivanja saradnje između kolega srodnih profesija, kako bi se obezbedio efikasan i optimalan pristup svim korisnicima., Hearing impairment is much more than isolated sensory deficit affecting mostly speech and hearing development. Hearing loss could be associated with variety of negative consequences affecting physical, psychological, social, cognitive, economic and emotional domain. Considering those facts, mutlidisciplinary approach in surdology practice is inevitable in order to minimize deleterious effect of hearing impairment on quality of life of the deaf and hard of hearing individuals. Multidisciplinary approach in surdology is not a new concept. However, the structure of the individuals requiring surdological intervention has been changed considerably in the last decades, so that the concept of multidisciplinary strategy had to be modified. The authors of this review are going to analyze the changes in multidisciplinary approch as well as the factors that have induced those changes. Surdological rehabilitation practice has been changed a great deal lately due to enormous increase of the deaf children with complex needs. Researchers from Gallaudet Universty have found 40-50% of the deaf or hard of hearing persons with additional diagnosis (Hoffman et al., 2019). The focus of the surdology intervention has been extended not only to congenital hearing impairment in children, but to hearing loss aqcuired accross the life span, which could considerably affect the quality of life of the individual as well. Minimal or mild hearing impairment has been taken into consideration lately due to serious consequences on learning process in school children and later in life. Changes in surdology perspective led to reconsideration of the classical approach and improved collaboration with other professionals in order to provide optimal aproach to all users.",
publisher = "Udruženje logopeda Srbije, 11070 Beograd, Bežanijskih ilegalaca 62",
journal = "Timski rad u logopediji i defektologiji Zbornik radova Team work in logopedics and special education Collection of papers, 2022",
title = "Vidovi savremenog multidisciplinarnog pristupa u surdologiji, State of the art multidisciplinary approach in surdology",
pages = "220-208",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4757"
}
Nikolić, M., Ostojić-Zeljković, S.,& Đoković, S.. (2022). Vidovi savremenog multidisciplinarnog pristupa u surdologiji. in Timski rad u logopediji i defektologiji Zbornik radova Team work in logopedics and special education Collection of papers, 2022
Udruženje logopeda Srbije, 11070 Beograd, Bežanijskih ilegalaca 62., 208-220.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4757
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S, Đoković S. Vidovi savremenog multidisciplinarnog pristupa u surdologiji. in Timski rad u logopediji i defektologiji Zbornik radova Team work in logopedics and special education Collection of papers, 2022. 2022;:208-220.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4757 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, Đoković, Sanja, "Vidovi savremenog multidisciplinarnog pristupa u surdologiji" in Timski rad u logopediji i defektologiji Zbornik radova Team work in logopedics and special education Collection of papers, 2022 (2022):208-220,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4757 .

Disability in a family as a factor for developing attitude towards deaf and hard of hearing students in inclusive education

Ostojić-Zeljković, Sanja; Nikolić, Mina; Živanović, Ana

(University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty, 2020)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Živanović, Ana
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3529
AB  - Inclusion is the process of wider involvement of children with disability into mainstream education system and further on into various social aspects. Inclusion promoters claim that the acceptance of children with disability by their peers in mainstream schools is a corner stone of inclusion. Promoters believe that positive attitude of typically developing students is a crucial factor of successful implementation of inclusion process. Hearing impairment is the most frequent congenital sensory handicap. Hearing impairment affects speech and cognitive development and therefor presents significant health and social burden in the considerable part ofpopulation.
The goal of this study was to assess if the presence of a disabled person in a family could affect the attitude of older students (6th, 7th and 8th grade) towards deaf and hard of hearing students in mainstream school. The instrument in this study was the adapted questionnaire Attitudes toward Deafness afour-point 25-item rating scale (Cowen etal., 1967).
The study was conducted in five mainstream primary schools. The sample contained 255 typically developing students of both genders, attending 6th, Th or 8a grade. They came for various social strata.
The results have shown that the students have mostly positive attitude regarding deaf and hard of hearing schoolmates. Students coming from families with disabled person usually have developed more sympathetic attitude.
PB  - University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance
T1  - Disability in a family as a factor for developing attitude towards deaf and hard of hearing students in inclusive education
EP  - 288
SP  - 277
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3529
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Nikolić, Mina and Živanović, Ana",
year = "2020",
abstract = "Inclusion is the process of wider involvement of children with disability into mainstream education system and further on into various social aspects. Inclusion promoters claim that the acceptance of children with disability by their peers in mainstream schools is a corner stone of inclusion. Promoters believe that positive attitude of typically developing students is a crucial factor of successful implementation of inclusion process. Hearing impairment is the most frequent congenital sensory handicap. Hearing impairment affects speech and cognitive development and therefor presents significant health and social burden in the considerable part ofpopulation.
The goal of this study was to assess if the presence of a disabled person in a family could affect the attitude of older students (6th, 7th and 8th grade) towards deaf and hard of hearing students in mainstream school. The instrument in this study was the adapted questionnaire Attitudes toward Deafness afour-point 25-item rating scale (Cowen etal., 1967).
The study was conducted in five mainstream primary schools. The sample contained 255 typically developing students of both genders, attending 6th, Th or 8a grade. They came for various social strata.
The results have shown that the students have mostly positive attitude regarding deaf and hard of hearing schoolmates. Students coming from families with disabled person usually have developed more sympathetic attitude.",
publisher = "University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance",
title = "Disability in a family as a factor for developing attitude towards deaf and hard of hearing students in inclusive education",
pages = "288-277",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3529"
}
Ostojić-Zeljković, S., Nikolić, M.,& Živanović, A.. (2020). Disability in a family as a factor for developing attitude towards deaf and hard of hearing students in inclusive education. in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance
University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 277-288.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3529
Ostojić-Zeljković S, Nikolić M, Živanović A. Disability in a family as a factor for developing attitude towards deaf and hard of hearing students in inclusive education. in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance. 2020;:277-288.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3529 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Nikolić, Mina, Živanović, Ana, "Disability in a family as a factor for developing attitude towards deaf and hard of hearing students in inclusive education" in Approaches and Models in Special Education and Rehabilitation – Thematic Collection of International Importance (2020):277-288,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3529 .

Karakteristike auditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima

Ostojić-Zeljković, Sanja; Nikolić, Mina

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20200914_1-Tematski-zbornik-Surdo-2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3477
AB  - Auditory behavior is a system of dependent actions dedicated to certain
functions (speech, communication, consciousness about environment,
independent functioning), demanding interaction of a subject with the
environment. Auditory behavior is a social skill representing specific response
to stimulation by sound, speech or other. Specific language impairment
(SLI) now often referred to as Developmental Language Disorder (DLD)
is diagnosed when a child’s language does not develop normally and the
difficulties cannot be accounted for by generally slow development, physical
abnormality of the speech apparatus, autism spectrum disorder, apraxia,
acquired brain damage or hearing loss. The subject of the research was to
examine the auditory behavior and reactions of children with Developmental
Language Disorder (DLD) from the perspective of parents. Auditory behavior
was estimated in a noisy environment and in quiet surroundings using
P.E.A.C.H. questionnaire. We investigated whether the chronological age of
the child, age of diagnosis, length and intensity of rehabilitation influence the
frequency of auditory behavior. The sample consisted of 35 subjects aged 3.3
to 9.11 years, average intellectual abilities, with DLD, of which 23 were boys
and 12 girls. Our results have shown that there is no statistically significant
difference in the frequency of auditory behavior between boys and girls. We
did not get a statistically significant difference in the frequency of auditory
behavior in silence and in noise environment in relation to chronological
age, age of diagnosis, the length and intensity of rehabilitation. We compared
the answers on P.E.A.C.H. questionnaire for children with different speech
and language disorders and did not get a significant difference. There is a
significant effect of noisy environment on auditory behavior in the overall
sample.
AB  - Auditivno ponašanje se definiše kao sistem međusobno povezanih radnji, koje se vrše radi obavljanja neke funkcije (govor, komunikacija, svest o okruženju, funkcionalna nezavisnost) a zahtevaju interak- ciju subjekta sa okruženjem. Auditivno ponašanje podrazumeva speci- fičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili nekim drugim zvuč- nim stimulusom i predstavlja socijalnu veštinu. Specifičan jezički poremećaj, u savremenoj literaturi nazvan razvojni jezički poremećaj, predstavlja stanje u kome se detetov govor ne razvija u skladu sa hrono- loškim uzrastom, a teškoće se ne mogu objasniti usporenim razvojem, fizičkom abnormalnošću govornog aparata, poremećajem iz spektra autizma, apraksijom, oštećenjem mozga ili smetnjama i poremećajima sluha. Predmet istraživanja je bio da se ispitaju karakteristike au- ditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima iz perspektive roditelja. Jedan od ciljeva istraživanja bio je ispitati validnosti primenjenog instrumenta na uzorku ispitanika sa razvoj- nim jezičkim poremećajem ali bez sniženog praga sluha. Auditivno po- našanje se procenjivalo u tihom i bučnom okruženju korišćenjem Parents Evaluation of Aural/oral performance of Children ( P.E.A.C.H.) upitnika. Uzorak je činilo 35 ispitanika, uzrasta 3 godine do 10 godina, proseč- nih intelektualnih sposobnosti sa razvojnim jezičkim poremećajima. Naši rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u nivou auditivnog ponašanja između dečaka i devojčica, između mlađih i starijih ispitanika u odnosu na hronološki uzrast, u odnosu na uz- rast dijagnostike, u odnosu na dužinu i intenzitet rehabilitacije. Prisustvo buke značajno utiče na auditivno ponašanje dece u ukupnom uzorku.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
T1  - Karakteristike auditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima
T1  - Specific features of auditory behavior of children With developmental language disorder
EP  - 147
SP  - 131
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3477
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Nikolić, Mina",
year = "2020",
abstract = "Auditory behavior is a system of dependent actions dedicated to certain
functions (speech, communication, consciousness about environment,
independent functioning), demanding interaction of a subject with the
environment. Auditory behavior is a social skill representing specific response
to stimulation by sound, speech or other. Specific language impairment
(SLI) now often referred to as Developmental Language Disorder (DLD)
is diagnosed when a child’s language does not develop normally and the
difficulties cannot be accounted for by generally slow development, physical
abnormality of the speech apparatus, autism spectrum disorder, apraxia,
acquired brain damage or hearing loss. The subject of the research was to
examine the auditory behavior and reactions of children with Developmental
Language Disorder (DLD) from the perspective of parents. Auditory behavior
was estimated in a noisy environment and in quiet surroundings using
P.E.A.C.H. questionnaire. We investigated whether the chronological age of
the child, age of diagnosis, length and intensity of rehabilitation influence the
frequency of auditory behavior. The sample consisted of 35 subjects aged 3.3
to 9.11 years, average intellectual abilities, with DLD, of which 23 were boys
and 12 girls. Our results have shown that there is no statistically significant
difference in the frequency of auditory behavior between boys and girls. We
did not get a statistically significant difference in the frequency of auditory
behavior in silence and in noise environment in relation to chronological
age, age of diagnosis, the length and intensity of rehabilitation. We compared
the answers on P.E.A.C.H. questionnaire for children with different speech
and language disorders and did not get a significant difference. There is a
significant effect of noisy environment on auditory behavior in the overall
sample., Auditivno ponašanje se definiše kao sistem međusobno povezanih radnji, koje se vrše radi obavljanja neke funkcije (govor, komunikacija, svest o okruženju, funkcionalna nezavisnost) a zahtevaju interak- ciju subjekta sa okruženjem. Auditivno ponašanje podrazumeva speci- fičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili nekim drugim zvuč- nim stimulusom i predstavlja socijalnu veštinu. Specifičan jezički poremećaj, u savremenoj literaturi nazvan razvojni jezički poremećaj, predstavlja stanje u kome se detetov govor ne razvija u skladu sa hrono- loškim uzrastom, a teškoće se ne mogu objasniti usporenim razvojem, fizičkom abnormalnošću govornog aparata, poremećajem iz spektra autizma, apraksijom, oštećenjem mozga ili smetnjama i poremećajima sluha. Predmet istraživanja je bio da se ispitaju karakteristike au- ditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima iz perspektive roditelja. Jedan od ciljeva istraživanja bio je ispitati validnosti primenjenog instrumenta na uzorku ispitanika sa razvoj- nim jezičkim poremećajem ali bez sniženog praga sluha. Auditivno po- našanje se procenjivalo u tihom i bučnom okruženju korišćenjem Parents Evaluation of Aural/oral performance of Children ( P.E.A.C.H.) upitnika. Uzorak je činilo 35 ispitanika, uzrasta 3 godine do 10 godina, proseč- nih intelektualnih sposobnosti sa razvojnim jezičkim poremećajima. Naši rezultati pokazuju da ne postoji statistički značajna razlika u nivou auditivnog ponašanja između dečaka i devojčica, između mlađih i starijih ispitanika u odnosu na hronološki uzrast, u odnosu na uz- rast dijagnostike, u odnosu na dužinu i intenzitet rehabilitacije. Prisustvo buke značajno utiče na auditivno ponašanje dece u ukupnom uzorku.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova",
title = "Karakteristike auditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima, Specific features of auditory behavior of children With developmental language disorder",
pages = "147-131",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3477"
}
Ostojić-Zeljković, S.,& Nikolić, M.. (2020). Karakteristike auditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 131-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3477
Ostojić-Zeljković S, Nikolić M. Karakteristike auditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova. 2020;:131-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3477 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Nikolić, Mina, "Karakteristike auditivnog ponašanja kod dece sa razvojnim jezičkim poremećajima" in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova (2020):131-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3477 .

Riziko faktori koji dovode do urođenih ili rano stečenih oštećenja sluha

Nikolić, Mina; Ostojić-Zeljković, Sanja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20200914_1-Tematski-zbornik-Surdo-2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3472
AB  - Congenital or early postnatal hearing impairment could be caused by
various etiology factors, but it always significantly affects speech-language and
cognitive development of a child. Prevention, early detection and intervention
for permanent childhood hearing loss (PCHL) are top priorities for pediatric
surdology and audiology professionals. It is necessary to select and follow
up pediatric population at risk for the development of significant hearing
impairment. Definition of a list of risk factors that could cause congenital or
delayed-onset hearing loss in children is mandatory. Widely used Risk factors
list declared by Joint Committee of Infant Hearing (JCIH) has been criticized
by numerous authors and considered insufficient, especially regarding
perinatal and postnatal risk factors. Despite the several revisions, the JCIH
list is still not comprehensive and congruent with contemporary studies and
needs further improvement. The objective of our study was critical review of
risk factors which are frequently linked to considerable PCHL. More than
40 studies regarding this topic have been critically reviewed and analyzed.
This analysis have shown high variability and incongruencies regarding
findings and recommendations of those studies, due to insufficient sample or
inadequate assessment criteria. The authors usually have pointed out following
risk factors responsible for PCHL: long stay in neonatal intensive care unit
(NICU for more than 5 days), low birth weight (<1500g), low APGAR score
(0-3), hyperbilirubinemia, mechanical ventilation (MV), ototoxic medication,
intrauterine infections (particularly cytomegalovirus), postnatal infections
(bacterial meningitis), craniofacial malformations, various syndromes and
family history of deafness. Further studies on larger cohorts of children
should be conducted through programs for early detection of congenital and
early acquired hearing loss in children in order to define evidence-based risk
factors for PCHL and improve intervention practice.
AB  - Kongenitalno ili postnatalno stečeno oštećenje sluha može biti veoma heterogene etiologije i usko povezano sa značajnim posledi- cama po govorno-jezički i kognitivni razvoj deteta. Zbog toga priori- tet pedijatrijske surdologije i audiologije prestavlja prevencija, rana detekcija, intervencija, kao i selekcija dece koja su pod povišenim ri- zikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Prvi korak ka ostvarenju tog cilja je definisanje liste najčešćih rizi- ko faktora koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Važeća lista Zajedničkog komiteta za dečji sluh poslednjih godina čes- to je kritikovana od strane mnogih autora, koji navode da nije u pot- punosti u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenji- ma sluha. Cilj rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena kod dece. Sprovedena je kritička analiza više od 40 radova koji su zadovoljili sve kriterijume. Rezultati analize pokazali su nedo- slednost u nalazima i preporukama ovih istraživanja, što najčešće predstavlja posledicu nedovoljno velikih uzoraka i neujednačenih kri- terijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična te- rapija, intrauterine infekcije (naročito citomegalovirus), postna- talne infekcije (bakterijski meningitis), kraniofacijalne malfor- macije, sindromi i pozitivna porodična anamneza. Neophodno je spro- vesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe detekcije urođe- nih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće delovanje koje je zasnovano na dokazima.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
T1  - Riziko faktori koji dovode do urođenih ili rano stečenih oštećenja sluha
T1  - Risk factors for congenital and early onset hearing Impairment in children
EP  - 62
SP  - 49
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3472
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja",
year = "2020",
abstract = "Congenital or early postnatal hearing impairment could be caused by
various etiology factors, but it always significantly affects speech-language and
cognitive development of a child. Prevention, early detection and intervention
for permanent childhood hearing loss (PCHL) are top priorities for pediatric
surdology and audiology professionals. It is necessary to select and follow
up pediatric population at risk for the development of significant hearing
impairment. Definition of a list of risk factors that could cause congenital or
delayed-onset hearing loss in children is mandatory. Widely used Risk factors
list declared by Joint Committee of Infant Hearing (JCIH) has been criticized
by numerous authors and considered insufficient, especially regarding
perinatal and postnatal risk factors. Despite the several revisions, the JCIH
list is still not comprehensive and congruent with contemporary studies and
needs further improvement. The objective of our study was critical review of
risk factors which are frequently linked to considerable PCHL. More than
40 studies regarding this topic have been critically reviewed and analyzed.
This analysis have shown high variability and incongruencies regarding
findings and recommendations of those studies, due to insufficient sample or
inadequate assessment criteria. The authors usually have pointed out following
risk factors responsible for PCHL: long stay in neonatal intensive care unit
(NICU for more than 5 days), low birth weight (<1500g), low APGAR score
(0-3), hyperbilirubinemia, mechanical ventilation (MV), ototoxic medication,
intrauterine infections (particularly cytomegalovirus), postnatal infections
(bacterial meningitis), craniofacial malformations, various syndromes and
family history of deafness. Further studies on larger cohorts of children
should be conducted through programs for early detection of congenital and
early acquired hearing loss in children in order to define evidence-based risk
factors for PCHL and improve intervention practice., Kongenitalno ili postnatalno stečeno oštećenje sluha može biti veoma heterogene etiologije i usko povezano sa značajnim posledi- cama po govorno-jezički i kognitivni razvoj deteta. Zbog toga priori- tet pedijatrijske surdologije i audiologije prestavlja prevencija, rana detekcija, intervencija, kao i selekcija dece koja su pod povišenim ri- zikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Prvi korak ka ostvarenju tog cilja je definisanje liste najčešćih rizi- ko faktora koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Važeća lista Zajedničkog komiteta za dečji sluh poslednjih godina čes- to je kritikovana od strane mnogih autora, koji navode da nije u pot- punosti u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenji- ma sluha. Cilj rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena kod dece. Sprovedena je kritička analiza više od 40 radova koji su zadovoljili sve kriterijume. Rezultati analize pokazali su nedo- slednost u nalazima i preporukama ovih istraživanja, što najčešće predstavlja posledicu nedovoljno velikih uzoraka i neujednačenih kri- terijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična te- rapija, intrauterine infekcije (naročito citomegalovirus), postna- talne infekcije (bakterijski meningitis), kraniofacijalne malfor- macije, sindromi i pozitivna porodična anamneza. Neophodno je spro- vesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe detekcije urođe- nih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće delovanje koje je zasnovano na dokazima.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova",
title = "Riziko faktori koji dovode do urođenih ili rano stečenih oštećenja sluha, Risk factors for congenital and early onset hearing Impairment in children",
pages = "62-49",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3472"
}
Nikolić, M.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2020). Riziko faktori koji dovode do urođenih ili rano stečenih oštećenja sluha. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 49-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3472
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S. Riziko faktori koji dovode do urođenih ili rano stečenih oštećenja sluha. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova. 2020;:49-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3472 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, "Riziko faktori koji dovode do urođenih ili rano stečenih oštećenja sluha" in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova (2020):49-62,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3472 .

Influence of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children

Nikolić, Mina; Ostojić-Zeljković, Sanja; Veselinović, Ivana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Veselinović, Ivana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1213
AB  - Auditory behavior is a social skill representing specific response to stimulation by sound, speech or other acoustic stimuli. Normal hearing newborn babies prefer their mother's voice to any other due to experience during the late intrauterine development. Some prematurely born babies lack that experience and acquire their first acoustic experience under specific conditions in neonatal intensive care unit. Te lack of family environment, separation from mother and high ambient noise could have negative impact on early auditory development of a prematurely born child. Te goal of the study was to investigate the impact of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children during the first year of life. Te sample consisted of 150 prematurely born children of both genders, born in the Republic of Serbia. Data about family environment were obtained from parents or case history, while auditory development was assessed by LittlEARS® auditory scale. Te results of the study showed that permanent employment of the mother and occasional employment of the father had a positive correlation with higher auditory achievement in children at the corrected age of 12 months. Analysis of the impact of family factors on trajectories of auditory development in prematurely born children showed that father's occasional employment improved the pace of auditory development, while siblings in the family significantly improved auditory achievement initially. Te results imply that multiple heterogeneous auditory (especially language) stimulation during the first year of life have a positive impact on auditory development of preterm babies regardless of the prematurity level.
AB  - Auditivno ponašanje odražava specifičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili drugim akustičkim nadražajima i na ranom uzrastu predstavlja socijalnu veštinu. Novorođene čujuće bebe iskazuju afinitet prema majčinom glasu u odnosu na druge glasove, što predstavlja posledicu slušnog iskustva u toku kasnog intrauterinog razvoja. Prevremeno rođene bebe često svoja prva akustička iskustva stiču u odeljenjima za intenzivnu neonatalnu negu. Visok nivo ambijentalne buke te odvojenost od majki i ostalih članova primarne porodice samo su neki od faktora koji mogu negativno da utiču na rani slušni razvoj prevremeno rođenog deteta. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi da li socioekonomske karakteristike porodice utiču na dinamiku auditivnog razvoja prevremeno rođene dece u toku prve godine života. Uzorak je činilo 150 prevremeno rođene dece sa teritorije Republike Srbije. Podaci o socioekonomskim karakteristikama porodice prikupljani su od roditelja i/ili preuzimani iz kliničkih dosijea ispitanika, dok je procena slušnog razvoja vršena pomoću LittlEARS® auditivnog upitnika (LittlEARS® Auditory Questionnaire). Rezultati istraživanja pokazuju da zaposlenje majki na neodređeno vreme i povremeno zaposlenje očeva korelira sa višim nivoom auditivnog razvoja prevremeno rođene dece na korigovanom uzrastu od godinu dana. Ispitujući uticaj karakteristika porodice na trajektoriju (koju čine početni nivo i tempo) auditivnog razvoja prevremeno rođene dece, dobili smo da povremeno zaposlenje oca utiče na brži tempo slušnog razvoja, dok prisustvo siblinga u porodici ima značajan uticaj na viši početni nivo njihovog razvoja. S obzirom na to da su pojedine karakteristike porodične sredine (stručna sprema roditelja, radni status, prisustvo siblinga) pokazale statistički značajan uticaj na starijim uzrastima prevremeno rođene dece, kada raste značaj jezičkih kompetencija, ovakve rezultate doveli smo u vezu sa rezultatima velikog broja istraživanja koja ističu važnost kvantiteta i kvaliteta ranih socijalnih interakcija u razvoju govorne percepcije, kao najvišeg nivoa auditivnog razvoja.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Influence of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children
T1  - Uticaj socioekonomskih karakteristika porodice na auditivni razvoj prevremeno rođene dece
EP  - 318
IS  - 3
SP  - 299
VL  - 18
DO  - 10.5937/specedreh18-23021
ER  - 
@article{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja and Veselinović, Ivana",
year = "2019",
abstract = "Auditory behavior is a social skill representing specific response to stimulation by sound, speech or other acoustic stimuli. Normal hearing newborn babies prefer their mother's voice to any other due to experience during the late intrauterine development. Some prematurely born babies lack that experience and acquire their first acoustic experience under specific conditions in neonatal intensive care unit. Te lack of family environment, separation from mother and high ambient noise could have negative impact on early auditory development of a prematurely born child. Te goal of the study was to investigate the impact of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children during the first year of life. Te sample consisted of 150 prematurely born children of both genders, born in the Republic of Serbia. Data about family environment were obtained from parents or case history, while auditory development was assessed by LittlEARS® auditory scale. Te results of the study showed that permanent employment of the mother and occasional employment of the father had a positive correlation with higher auditory achievement in children at the corrected age of 12 months. Analysis of the impact of family factors on trajectories of auditory development in prematurely born children showed that father's occasional employment improved the pace of auditory development, while siblings in the family significantly improved auditory achievement initially. Te results imply that multiple heterogeneous auditory (especially language) stimulation during the first year of life have a positive impact on auditory development of preterm babies regardless of the prematurity level., Auditivno ponašanje odražava specifičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili drugim akustičkim nadražajima i na ranom uzrastu predstavlja socijalnu veštinu. Novorođene čujuće bebe iskazuju afinitet prema majčinom glasu u odnosu na druge glasove, što predstavlja posledicu slušnog iskustva u toku kasnog intrauterinog razvoja. Prevremeno rođene bebe često svoja prva akustička iskustva stiču u odeljenjima za intenzivnu neonatalnu negu. Visok nivo ambijentalne buke te odvojenost od majki i ostalih članova primarne porodice samo su neki od faktora koji mogu negativno da utiču na rani slušni razvoj prevremeno rođenog deteta. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi da li socioekonomske karakteristike porodice utiču na dinamiku auditivnog razvoja prevremeno rođene dece u toku prve godine života. Uzorak je činilo 150 prevremeno rođene dece sa teritorije Republike Srbije. Podaci o socioekonomskim karakteristikama porodice prikupljani su od roditelja i/ili preuzimani iz kliničkih dosijea ispitanika, dok je procena slušnog razvoja vršena pomoću LittlEARS® auditivnog upitnika (LittlEARS® Auditory Questionnaire). Rezultati istraživanja pokazuju da zaposlenje majki na neodređeno vreme i povremeno zaposlenje očeva korelira sa višim nivoom auditivnog razvoja prevremeno rođene dece na korigovanom uzrastu od godinu dana. Ispitujući uticaj karakteristika porodice na trajektoriju (koju čine početni nivo i tempo) auditivnog razvoja prevremeno rođene dece, dobili smo da povremeno zaposlenje oca utiče na brži tempo slušnog razvoja, dok prisustvo siblinga u porodici ima značajan uticaj na viši početni nivo njihovog razvoja. S obzirom na to da su pojedine karakteristike porodične sredine (stručna sprema roditelja, radni status, prisustvo siblinga) pokazale statistički značajan uticaj na starijim uzrastima prevremeno rođene dece, kada raste značaj jezičkih kompetencija, ovakve rezultate doveli smo u vezu sa rezultatima velikog broja istraživanja koja ističu važnost kvantiteta i kvaliteta ranih socijalnih interakcija u razvoju govorne percepcije, kao najvišeg nivoa auditivnog razvoja.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Influence of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children, Uticaj socioekonomskih karakteristika porodice na auditivni razvoj prevremeno rođene dece",
pages = "318-299",
number = "3",
volume = "18",
doi = "10.5937/specedreh18-23021"
}
Nikolić, M., Ostojić-Zeljković, S.,& Veselinović, I.. (2019). Influence of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 18(3), 299-318.
https://doi.org/10.5937/specedreh18-23021
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S, Veselinović I. Influence of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2019;18(3):299-318.
doi:10.5937/specedreh18-23021 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, Veselinović, Ivana, "Influence of socioeconomic characteristics of family on auditory development of prematurely born children" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 18, no. 3 (2019):299-318,
https://doi.org/10.5937/specedreh18-23021 . .

Slušni uzrast kao faktor razvoja lingvističkih veština kod dece korisnika kohlearnog implanta i slušnih aparata

Ostojić-Zeljković, Sanja; Nikolić, Mina

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2019)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3153
AB  - Korisnici amplifikacije ili kohlearnog implanta karakterišu se sa dve uzrasne kategorije: hronološki i slušni uzrast. Što je razlika između hronološkog i slušnog uzrasta manja, očekuje se da su i efekti surdološke intervencije značajniji. Savremeni modeli amplifikacije i primena kohlearnog implanta, u poslednjih dvadeset godina doveli su do značajnih promena u lingvističkim sposobnostima gluve i nagluve dece. Predmet ovog istraživanja je analiza stvarnih lingvističkih sposobnosti gluve i nagluve dece sa posebnim osvrtom na uticaj slušnog uzrasta na razvoj ovih sposobnosti. Cilj istraživanja je da se utvrdi uticaj slušnog uzrasta na razvoj stvarnih lingvističkih sposobnosti kod gluve i nagluve dece sa različitim modelima amplifikacije. Uzorak u ovom istraživaju obuhvata 43 ispitanika, uzrasta od 5 do 8 godina, sa različitim stepenom oštećenja sluha, amplifikovanih slušnim aparatima (19) i korisnika kohlearnog implanta (24). U okviru istraživanja je primenjen Profil stvarnih lingvističkih veština (PALS, 2004, Ear Foundation) koji procenjuje: svakodnevne veštine komunikacije, receptivne veštine, ekspresivne veštine, glasovne veštine i govorne veštine na različitim nivoima. Za obradu podataka korišćene su metode deskriptivne statistike (frekvencije, procenti) i bivarijantni hi- kvadrat (χ2) test za procenu statističke značajnosti među varijablama. U odnosu na slušni uzrast uzorak je podeljen u 3 kategrije: do 2 godine, od 2 do 4 godine i od 4 do 6 godina. U ukupnom skoru primenjenog testa, slušni uzrast pokazao je statistički značajan uticaj (p = 0,014) na ispitivane sposobnosti. I u primenjenim podtestovima svakodnevnih veština komunikacije: opseg namera u komunikaciji (p = 0,011), efikasnost komunikacije (p = 0,013); u podtestu receptivne veštine komunikacije (p = 0,012); slušanje i čitanje sa usana (p = 0,014) takođe se pokazao statistički značajan uticaj slušnog uzrasta. Najbolja postignuća ustanovljena su kod ispitanika slušnog uzrasta između 2 i 4 godine.
AB  - Cochlear implant or hearing aid users are defined by two categories
of age: chronological and hearing age. The effect of surdological
intervention tend to be more prominent when the difference between
those two age categories is lesser. Apart from that, the actual linguistic
skills of deaf and hard of hearing children have improved tremendously
over the past two decades due to wider implementation of cochlear
implants and digital hearing instruments. The objective of this study was
to analyze the actual linguistic skills of deaf and hard of hearing children
with special focus on the impact of hearing age. The goal of the study
was to determine the impact of different amplification modes (cochlear
implant vs. hearing aids) on the development of actual linguistic skills in
deaf and hard of hearing children. The sample consisted of 43 children,
5 to 8 years of age, with different degree of hearing loss, using hearing
aids (19) or cochlear implant (24). The instrument in this study was the
Profile of Actual Linguistic Skills (PALS, 2004, Ear Foundation) which
was used to assess everyday communication skills, both receptive and
expressive, voice quality and speech skills (pre-verbal, transitional and
functional). The data was analyzed using descriptive statistics of category
variables (frequency, percentage and bivariant χ2 test for assessment
of statistical significance of difference between variables). The children
were divided in three categories according to their hearing age: less than
2 y, 2-4 y and 4-6 y. Hearing age showed a statistically significant effect
on overall test results regarding linguistic skills (p = 0.014) as well as in
the subtests of everyday communication skills: span of communication
intention (p = 0.011), communication effectiveness (p = 0.013), receptive
communication skills (p = 0.012) and listening and lip reading (p = 0.014).
The best performing group in this study of actual linguistic skills was the
one with hearing age 2 to 4 years.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Slušni uzrast kao faktor razvoja lingvističkih veština kod dece korisnika kohlearnog implanta i slušnih aparata
T1  - Hearing age as a factor of linguistic skills development in children using cochlear implant or hearing aids
EP  - 145
SP  - 144
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3153
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Nikolić, Mina",
year = "2019",
abstract = "Korisnici amplifikacije ili kohlearnog implanta karakterišu se sa dve uzrasne kategorije: hronološki i slušni uzrast. Što je razlika između hronološkog i slušnog uzrasta manja, očekuje se da su i efekti surdološke intervencije značajniji. Savremeni modeli amplifikacije i primena kohlearnog implanta, u poslednjih dvadeset godina doveli su do značajnih promena u lingvističkim sposobnostima gluve i nagluve dece. Predmet ovog istraživanja je analiza stvarnih lingvističkih sposobnosti gluve i nagluve dece sa posebnim osvrtom na uticaj slušnog uzrasta na razvoj ovih sposobnosti. Cilj istraživanja je da se utvrdi uticaj slušnog uzrasta na razvoj stvarnih lingvističkih sposobnosti kod gluve i nagluve dece sa različitim modelima amplifikacije. Uzorak u ovom istraživaju obuhvata 43 ispitanika, uzrasta od 5 do 8 godina, sa različitim stepenom oštećenja sluha, amplifikovanih slušnim aparatima (19) i korisnika kohlearnog implanta (24). U okviru istraživanja je primenjen Profil stvarnih lingvističkih veština (PALS, 2004, Ear Foundation) koji procenjuje: svakodnevne veštine komunikacije, receptivne veštine, ekspresivne veštine, glasovne veštine i govorne veštine na različitim nivoima. Za obradu podataka korišćene su metode deskriptivne statistike (frekvencije, procenti) i bivarijantni hi- kvadrat (χ2) test za procenu statističke značajnosti među varijablama. U odnosu na slušni uzrast uzorak je podeljen u 3 kategrije: do 2 godine, od 2 do 4 godine i od 4 do 6 godina. U ukupnom skoru primenjenog testa, slušni uzrast pokazao je statistički značajan uticaj (p = 0,014) na ispitivane sposobnosti. I u primenjenim podtestovima svakodnevnih veština komunikacije: opseg namera u komunikaciji (p = 0,011), efikasnost komunikacije (p = 0,013); u podtestu receptivne veštine komunikacije (p = 0,012); slušanje i čitanje sa usana (p = 0,014) takođe se pokazao statistički značajan uticaj slušnog uzrasta. Najbolja postignuća ustanovljena su kod ispitanika slušnog uzrasta između 2 i 4 godine., Cochlear implant or hearing aid users are defined by two categories
of age: chronological and hearing age. The effect of surdological
intervention tend to be more prominent when the difference between
those two age categories is lesser. Apart from that, the actual linguistic
skills of deaf and hard of hearing children have improved tremendously
over the past two decades due to wider implementation of cochlear
implants and digital hearing instruments. The objective of this study was
to analyze the actual linguistic skills of deaf and hard of hearing children
with special focus on the impact of hearing age. The goal of the study
was to determine the impact of different amplification modes (cochlear
implant vs. hearing aids) on the development of actual linguistic skills in
deaf and hard of hearing children. The sample consisted of 43 children,
5 to 8 years of age, with different degree of hearing loss, using hearing
aids (19) or cochlear implant (24). The instrument in this study was the
Profile of Actual Linguistic Skills (PALS, 2004, Ear Foundation) which
was used to assess everyday communication skills, both receptive and
expressive, voice quality and speech skills (pre-verbal, transitional and
functional). The data was analyzed using descriptive statistics of category
variables (frequency, percentage and bivariant χ2 test for assessment
of statistical significance of difference between variables). The children
were divided in three categories according to their hearing age: less than
2 y, 2-4 y and 4-6 y. Hearing age showed a statistically significant effect
on overall test results regarding linguistic skills (p = 0.014) as well as in
the subtests of everyday communication skills: span of communication
intention (p = 0.011), communication effectiveness (p = 0.013), receptive
communication skills (p = 0.012) and listening and lip reading (p = 0.014).
The best performing group in this study of actual linguistic skills was the
one with hearing age 2 to 4 years.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Slušni uzrast kao faktor razvoja lingvističkih veština kod dece korisnika kohlearnog implanta i slušnih aparata, Hearing age as a factor of linguistic skills development in children using cochlear implant or hearing aids",
pages = "145-144",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3153"
}
Ostojić-Zeljković, S.,& Nikolić, M.. (2019). Slušni uzrast kao faktor razvoja lingvističkih veština kod dece korisnika kohlearnog implanta i slušnih aparata. in Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 144-145.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3153
Ostojić-Zeljković S, Nikolić M. Slušni uzrast kao faktor razvoja lingvističkih veština kod dece korisnika kohlearnog implanta i slušnih aparata. in Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;:144-145.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3153 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Nikolić, Mina, "Slušni uzrast kao faktor razvoja lingvističkih veština kod dece korisnika kohlearnog implanta i slušnih aparata" in Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019):144-145,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3153 .

Uticaj habilitacije na početni nivo govornog razvoja gluve i nagluve dece

Nikolić, Mina; Ostojić-Zeljković, Sanja

(2019)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3114
AB  - Poslednjih decenija značajne promene u pristupu deci sa urođenim oštećenjima sluha omogućile su razvoj njihovih govorno-jezičkih potencijala po prepoznatljivom modelu tipičnog razvoja. Postoje tri glavna razloga za to: 1) rana detekcija i intervencija, 2) savremene tehnologije u amplifikaciji, 3) promene u habilitaciji koje su usko povezane sa prethodno dva navedena razloga. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi uticaj vremena dijagnostike, vrste amplifikacije, slušnog uzrasta i dužine trajanja habilitacije na dostignuti nivo početnog govornog razvoja gluve i nagluve dece. Uzorak istraživanja činilo je 43 gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta. U uzorku bilo je 19 dece sa slušnim aparatima i 24 sa kohlearnim implantom, sa iskustvom u slušanju između nula i šest godina. Podaci o ispitanicima preuzeti su iz kliničkih dosijea ispitanika, dok je procenu govornih veština vršio terapeut - surdolog. Korišćen je Test za procenu stvarnih govornih veština (PASS, Ear Foundation, 2004) koji služi za procenu četiri nivoa početnog govornog razvoja: govor (prepoznatljiva fonema/slog), slično govoru (alofonske varijacije fonema), ne-govor (pred-smisleni oblici vokalizacije) i drugi simboli (nemi pokreti mimike). Obrada podataka vršena je metodama deskriptivne statistike (frekvencije, porocenti) i χ2 testom. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina dece 83,7% iz ispitivanog uzorka bila na nivou onomatopeja i logatoma, 11% ispitanika bilo je na nivou alofona, dok je 4,7% dece bilo na nivou ne-govora, ali su bila u stanju da izvedu neke simbole oralne praksije ili da se glasaju. Nije bilo dece na nivou nemih pokreta mimike. Ispitujući uticaj različitih faktora habilitacije, dobijeno je da jedino slušni uzrast pokazuje značajan statistički uticaj na postignuća ispitanika (χ2 = 11,67, df = 4, p = 0,02) pri čemu su deca slušnog uzrasta 2-4 godine pokazala statistički značajno viši nivo govornog razvoja u odnosu na decu mlađeg, ali i u odnosu na decu starijeg slušnog uzrasta.
AB  - Considerable changes in treatment of children with congenital
hearing loss during recent decades have enabled speech and language
development like the timeline of typically developing children. There are
three major reasons for that: 1. Early detection and intervention, 2. State
of art amplification and 3. Changes in habilitation strategies according to
afore mentioned reasons. The objective of the study was to discover the
influence of the age at detection of hearing loss, type of amplification,
hearing age and habilitation duration on speech development in deaf and
hard of hearing children. The sample consisted of 43 deaf or hard of hearing
children of pre-school age. Nineteen children had hearing aids and 24 had
cochlear implant and their hearing age ranged from 0 to 6 years. The data
about children were summoned from medical records and assessment
of speech skills was done by a therapist - surdologist. Profile of Actual
Speech Skills (PASS, Ear Foundation, 2004) was used for assessment of
four levels of initial speech development: speech (recognizable phoneme/
syllable), speech like (allophonic phoneme variation), non-speech (premeaning
vocalization) and other symbols (silent mimic movements). The
data were analyzed using descriptive statistics (frequency, percentage)
and χ2 test. The results showed that majority of the children from the
sample (83.7%) were on the level of onomatopoeias and logatomes, 11%
were on allophone level, while 4.7% of children were nonverbal, still
capable to produce some symbols of oral praxia or voice. None of the
children in this study were on the silent mimic movement level. Analyzing
the impact of different factors of habilitation, we found that only hearing
age affected speech achievement at a statistically significant level (χ2 =
11.67, df = 4, p = 0.02). The children with hearing age 2-4 years showed
statistically significantly better achievement in comparison not only to
the younger group, but to the older group as well.
C3  - Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Uticaj habilitacije na početni nivo govornog razvoja gluve i nagluve dece
T1  - The impact of habilitation on early speech development achievement in deaf and hard of hearing children
EP  - 147
SP  - 146
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3114
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja",
year = "2019",
abstract = "Poslednjih decenija značajne promene u pristupu deci sa urođenim oštećenjima sluha omogućile su razvoj njihovih govorno-jezičkih potencijala po prepoznatljivom modelu tipičnog razvoja. Postoje tri glavna razloga za to: 1) rana detekcija i intervencija, 2) savremene tehnologije u amplifikaciji, 3) promene u habilitaciji koje su usko povezane sa prethodno dva navedena razloga. Cilj istraživanja bio je da se utvrdi uticaj vremena dijagnostike, vrste amplifikacije, slušnog uzrasta i dužine trajanja habilitacije na dostignuti nivo početnog govornog razvoja gluve i nagluve dece. Uzorak istraživanja činilo je 43 gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta. U uzorku bilo je 19 dece sa slušnim aparatima i 24 sa kohlearnim implantom, sa iskustvom u slušanju između nula i šest godina. Podaci o ispitanicima preuzeti su iz kliničkih dosijea ispitanika, dok je procenu govornih veština vršio terapeut - surdolog. Korišćen je Test za procenu stvarnih govornih veština (PASS, Ear Foundation, 2004) koji služi za procenu četiri nivoa početnog govornog razvoja: govor (prepoznatljiva fonema/slog), slično govoru (alofonske varijacije fonema), ne-govor (pred-smisleni oblici vokalizacije) i drugi simboli (nemi pokreti mimike). Obrada podataka vršena je metodama deskriptivne statistike (frekvencije, porocenti) i χ2 testom. Rezultati istraživanja pokazali su da je većina dece 83,7% iz ispitivanog uzorka bila na nivou onomatopeja i logatoma, 11% ispitanika bilo je na nivou alofona, dok je 4,7% dece bilo na nivou ne-govora, ali su bila u stanju da izvedu neke simbole oralne praksije ili da se glasaju. Nije bilo dece na nivou nemih pokreta mimike. Ispitujući uticaj različitih faktora habilitacije, dobijeno je da jedino slušni uzrast pokazuje značajan statistički uticaj na postignuća ispitanika (χ2 = 11,67, df = 4, p = 0,02) pri čemu su deca slušnog uzrasta 2-4 godine pokazala statistički značajno viši nivo govornog razvoja u odnosu na decu mlađeg, ali i u odnosu na decu starijeg slušnog uzrasta., Considerable changes in treatment of children with congenital
hearing loss during recent decades have enabled speech and language
development like the timeline of typically developing children. There are
three major reasons for that: 1. Early detection and intervention, 2. State
of art amplification and 3. Changes in habilitation strategies according to
afore mentioned reasons. The objective of the study was to discover the
influence of the age at detection of hearing loss, type of amplification,
hearing age and habilitation duration on speech development in deaf and
hard of hearing children. The sample consisted of 43 deaf or hard of hearing
children of pre-school age. Nineteen children had hearing aids and 24 had
cochlear implant and their hearing age ranged from 0 to 6 years. The data
about children were summoned from medical records and assessment
of speech skills was done by a therapist - surdologist. Profile of Actual
Speech Skills (PASS, Ear Foundation, 2004) was used for assessment of
four levels of initial speech development: speech (recognizable phoneme/
syllable), speech like (allophonic phoneme variation), non-speech (premeaning
vocalization) and other symbols (silent mimic movements). The
data were analyzed using descriptive statistics (frequency, percentage)
and χ2 test. The results showed that majority of the children from the
sample (83.7%) were on the level of onomatopoeias and logatomes, 11%
were on allophone level, while 4.7% of children were nonverbal, still
capable to produce some symbols of oral praxia or voice. None of the
children in this study were on the silent mimic movement level. Analyzing
the impact of different factors of habilitation, we found that only hearing
age affected speech achievement at a statistically significant level (χ2 =
11.67, df = 4, p = 0.02). The children with hearing age 2-4 years showed
statistically significantly better achievement in comparison not only to
the younger group, but to the older group as well.",
journal = "Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Uticaj habilitacije na početni nivo govornog razvoja gluve i nagluve dece, The impact of habilitation on early speech development achievement in deaf and hard of hearing children",
pages = "147-146",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3114"
}
Nikolić, M.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2019). Uticaj habilitacije na početni nivo govornog razvoja gluve i nagluve dece. in Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019., 146-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3114
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S. Uticaj habilitacije na početni nivo govornog razvoja gluve i nagluve dece. in Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;:146-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3114 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, "Uticaj habilitacije na početni nivo govornog razvoja gluve i nagluve dece" in Zbornik rezimea - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019):146-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3114 .

Quality of life improvement in cochlear implanted children with complex needs

Nikolić, Mina; Ostojić-Zeljković, Sanja; Mirić, Danica; Mirić, Maja

(2019)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Mirić, Danica
AU  - Mirić, Maja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3127
AB  - Introduction: Several population studies have shown that as many as 30-40% children with permanent hearing loss have additional disabilities. Until recently hearing impaired children with complex needs were considered unsuitable for cochlear implantation, except the deaf-blind children. The deaf kids with complex needs have been deprived of benefit of state-of-the-art solutions because of adverse outcomes and limited benefit from cochlear implantation, not as obvious as in general population of CI recipients.
Objective: The aim of this study was to explore quality of life benefits in cochlear implanted children with complex needs and their families.
Methods: The sample in this research consisted of cochlear implanted children with complex needs, such as various syndromes, cognitive deficiency, cerebral palsy, autistic spectrum disorder, attention deficit-hyperactivity disorder, visual impairment, etc. Improvement of the quality of life for CI children with complex needs and their families has been assessed by QLICI questionnaire for parents (Herrmannova, 2016). The QLICI questionnaire has been used to evaluate seven different aspects of quality of life -– communication, child’s safety, behavior, family and social relationships, attitude of society towards child, education and economic status of family. One or both parents answered the questionnaire. All the children in this study had more than one year of CI experience.
Results: The results of this study have proven considerable improvement in all the aspects of quality of life encompassed by QLICI questionnaire. The biggest progress has been observed in the domain of child’s safety, education, communication and family/social relationship, as well as
mina.mikic@gmail.com
1 Part the overall level of satisfaction. The least benefit from CI implantation in complex kids have been achieved regarding economic status of family.
Conclusion: Cochlear implantation in children with complex needs has shown s significant benefit regarding quality of life, although the outcome regarding speech-language development is not as prominent as in children without additional handicap.
C3  - Book of abstract ESPCI 2019
T1  - Quality of life improvement in cochlear implanted children with complex needs
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3127
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja and Mirić, Danica and Mirić, Maja",
year = "2019",
abstract = "Introduction: Several population studies have shown that as many as 30-40% children with permanent hearing loss have additional disabilities. Until recently hearing impaired children with complex needs were considered unsuitable for cochlear implantation, except the deaf-blind children. The deaf kids with complex needs have been deprived of benefit of state-of-the-art solutions because of adverse outcomes and limited benefit from cochlear implantation, not as obvious as in general population of CI recipients.
Objective: The aim of this study was to explore quality of life benefits in cochlear implanted children with complex needs and their families.
Methods: The sample in this research consisted of cochlear implanted children with complex needs, such as various syndromes, cognitive deficiency, cerebral palsy, autistic spectrum disorder, attention deficit-hyperactivity disorder, visual impairment, etc. Improvement of the quality of life for CI children with complex needs and their families has been assessed by QLICI questionnaire for parents (Herrmannova, 2016). The QLICI questionnaire has been used to evaluate seven different aspects of quality of life -– communication, child’s safety, behavior, family and social relationships, attitude of society towards child, education and economic status of family. One or both parents answered the questionnaire. All the children in this study had more than one year of CI experience.
Results: The results of this study have proven considerable improvement in all the aspects of quality of life encompassed by QLICI questionnaire. The biggest progress has been observed in the domain of child’s safety, education, communication and family/social relationship, as well as
mina.mikic@gmail.com
1 Part the overall level of satisfaction. The least benefit from CI implantation in complex kids have been achieved regarding economic status of family.
Conclusion: Cochlear implantation in children with complex needs has shown s significant benefit regarding quality of life, although the outcome regarding speech-language development is not as prominent as in children without additional handicap.",
journal = "Book of abstract ESPCI 2019",
title = "Quality of life improvement in cochlear implanted children with complex needs",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3127"
}
Nikolić, M., Ostojić-Zeljković, S., Mirić, D.,& Mirić, M.. (2019). Quality of life improvement in cochlear implanted children with complex needs. in Book of abstract ESPCI 2019.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3127
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S, Mirić D, Mirić M. Quality of life improvement in cochlear implanted children with complex needs. in Book of abstract ESPCI 2019. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3127 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, Mirić, Danica, Mirić, Maja, "Quality of life improvement in cochlear implanted children with complex needs" in Book of abstract ESPCI 2019 (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3127 .

Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece

Nikolić, Mina; Ostojić-Zeljković, Sanja

(Društvo defektologa Srbije, 2019)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3082
AB  - Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit koji često ostaje
neprimećen dokle god se njegov uticaj ne odrazi na govorno-jezički razvoj deteta.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije učestalost oštećenja sluha je
1-3‰. Pored toga, istraživanja pokazuju da tokom ranog detinjstva još 3/1000 dece
stekne oštećenje sluha značajnog stepena. Postoji veliki broj faktora koji
dovodi do visoke incidencije oštećenja sluha u populaciji dece. Zbog toga,
Zajednički komitet za dečji sluh (JCIH) izdvaja listu najčešćih riziko faktora
koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Lista ima za cilj da
obezbedi prevenciju, ranu detekciju, kao i selekciju dece koja su pod povišenim
rizikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Ipak,
poslednjih godina mnogi autori osporavaju datu listu, navodeći da nije potpuno
u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima
koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenjima sluha.
Cilj rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće
dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena. Takođe, cilj
rada bio je i da se ispitaju karakteristike auditivnog funkcionisanja dece sa
različitom etiologijom slušnog oštećenja.
Sprovedena je kritička analiza više od 30 radova koji su zadovoljili
navedene kriterijume. Rezultati analize pokazuju nedoslednost u nalazima i
preporukama ovih istraživanja, što predstavlja posledicu nedovoljno velikih
uzoraka i neujednačenih kriterijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće
navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama
intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR
skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična terapija,
intrauterine infekcije (naročito citomegalo virus), postnatalne infekcije
(bakterijski meningitis), kraniofacijalne malformacije, sindromi i
pozitivna porodična anamneza.
Neophodno je sprovesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe
detekcije urođenih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi
za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće
delovanje koje je zasnovano na dokazima.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece
EP  - 109
SP  - 108
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja",
year = "2019",
abstract = "Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit koji često ostaje
neprimećen dokle god se njegov uticaj ne odrazi na govorno-jezički razvoj deteta.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije učestalost oštećenja sluha je
1-3‰. Pored toga, istraživanja pokazuju da tokom ranog detinjstva još 3/1000 dece
stekne oštećenje sluha značajnog stepena. Postoji veliki broj faktora koji
dovodi do visoke incidencije oštećenja sluha u populaciji dece. Zbog toga,
Zajednički komitet za dečji sluh (JCIH) izdvaja listu najčešćih riziko faktora
koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Lista ima za cilj da
obezbedi prevenciju, ranu detekciju, kao i selekciju dece koja su pod povišenim
rizikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Ipak,
poslednjih godina mnogi autori osporavaju datu listu, navodeći da nije potpuno
u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima
koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenjima sluha.
Cilj rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće
dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena. Takođe, cilj
rada bio je i da se ispitaju karakteristike auditivnog funkcionisanja dece sa
različitom etiologijom slušnog oštećenja.
Sprovedena je kritička analiza više od 30 radova koji su zadovoljili
navedene kriterijume. Rezultati analize pokazuju nedoslednost u nalazima i
preporukama ovih istraživanja, što predstavlja posledicu nedovoljno velikih
uzoraka i neujednačenih kriterijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće
navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama
intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR
skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična terapija,
intrauterine infekcije (naročito citomegalo virus), postnatalne infekcije
(bakterijski meningitis), kraniofacijalne malformacije, sindromi i
pozitivna porodična anamneza.
Neophodno je sprovesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe
detekcije urođenih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi
za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće
delovanje koje je zasnovano na dokazima.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece",
pages = "109-108",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082"
}
Nikolić, M.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2019). Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 108-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S. Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:108-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, "Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):108-109,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082 .

Faktori razvoja auditivnog kapaciteta kod kohlearno implantirane dece

Ostojić-Zeljković, Sanja; Slavnić, Svetlana; Đoković, Sanja; Nikolić, Mina; Veselinović, Ivana; Juhas, Čila

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Juhas, Čila
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2912
AB  - Značajan pomak auditivnih i ukupnih komunikacijskih sposobnosti
gluve i nagluve dece desio se zahvaljujući: 1) primeni programa rane in-
tervencije (Early Hearing Detection and Intervention programs), 2) inova-
tivnim tehnikama procene stanja sluha i 3) naprednim tehnološkim
pomagalima za sluh. Auditivni kapacitet se definiše kao sposobnost
kortikalnih i subkortikalnih auditivnih struktura (uz upotre-
bu kohlearnog implanta i slušnih aparata) da šalju konzistetnu i
preciznu informaciju do viših kortikalnih centara. Za auditivni
kapacitet važni su auditivna osetljivost i auditivna rezolucija.
Predmet ovog istraživanja su faktori koji utiču na početnu fazu
razvoja auditivnog kapaciteta kohlearno implantirane dece. Za po-
trebe ovog istraživanja ispitivan je početni nivo senzorne percep-
cije iz modela auditornog senzornog razvoja kao početne faze u razvoju
ukupnog auditivnog kapaciteta. U uzorku je ispitano 45 gluve i nagluve
dece sa različitim modelima amplifikacije, uzrasta od 2 do 7 godina.
Instrument u ovom istraživanju je bio test za Procenu dečjih sluš-
nih sposobnosti – Infant Listening Skills Assessment (ILIP), jedan od testo-
va baterije testova za ranu procenu auditivnih i komunikacijskih
sposobnosti korisnika kohlearnog implanta. Kao značajan faktor u
početnoj fazi razvoja auditivnog kapaciteta ustanovljena je stati-
stička značajnost hronološkog i slušnog uzrasta.
AB  - Successful implementation of Early Hearing Detection and Intervention
programs contributed to effective communication skill development in young
children with hearing loss. This breakthrough is possible because of innovative
techniques in hearing assessment combined with advances in sensory device
technology. Auditory capacity is defined as an ability of cortical and subcortical
auditory systems (plus cochlear implants or hearing aids, if used)
to send consistent and differentiable information to higher brain centers.
Auditory capacity involves auditory sensitivity and auditory resolution.
The object of this study was determination of factors of auditory perceptual
development (level I) in infants and toddlers. In this study we examinee sound
awareness. The sample consisted of 45 children with hearing loss age 2 to 7,
with cochlear implants and hearing aids. Instrument used in this research was
Infant Listening Skills Assessment (ILIP) that belongs to Nottingham Early
Assessment Package (NEAP), The Ear Foundation 2004. Results shows that
main factors in early phase of auditory capacity development is chronological
and hearing age in the group of cochlear implanted and children with hearing
aids.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
T1  - Faktori razvoja auditivnog kapaciteta kod kohlearno implantirane dece
T1  - Factors cobntributing to auditory capacity of cochlerar
implanted children
EP  - 83
SP  - 73
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2912
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Slavnić, Svetlana and Đoković, Sanja and Nikolić, Mina and Veselinović, Ivana and Juhas, Čila",
year = "2018",
abstract = "Značajan pomak auditivnih i ukupnih komunikacijskih sposobnosti
gluve i nagluve dece desio se zahvaljujući: 1) primeni programa rane in-
tervencije (Early Hearing Detection and Intervention programs), 2) inova-
tivnim tehnikama procene stanja sluha i 3) naprednim tehnološkim
pomagalima za sluh. Auditivni kapacitet se definiše kao sposobnost
kortikalnih i subkortikalnih auditivnih struktura (uz upotre-
bu kohlearnog implanta i slušnih aparata) da šalju konzistetnu i
preciznu informaciju do viših kortikalnih centara. Za auditivni
kapacitet važni su auditivna osetljivost i auditivna rezolucija.
Predmet ovog istraživanja su faktori koji utiču na početnu fazu
razvoja auditivnog kapaciteta kohlearno implantirane dece. Za po-
trebe ovog istraživanja ispitivan je početni nivo senzorne percep-
cije iz modela auditornog senzornog razvoja kao početne faze u razvoju
ukupnog auditivnog kapaciteta. U uzorku je ispitano 45 gluve i nagluve
dece sa različitim modelima amplifikacije, uzrasta od 2 do 7 godina.
Instrument u ovom istraživanju je bio test za Procenu dečjih sluš-
nih sposobnosti – Infant Listening Skills Assessment (ILIP), jedan od testo-
va baterije testova za ranu procenu auditivnih i komunikacijskih
sposobnosti korisnika kohlearnog implanta. Kao značajan faktor u
početnoj fazi razvoja auditivnog kapaciteta ustanovljena je stati-
stička značajnost hronološkog i slušnog uzrasta., Successful implementation of Early Hearing Detection and Intervention
programs contributed to effective communication skill development in young
children with hearing loss. This breakthrough is possible because of innovative
techniques in hearing assessment combined with advances in sensory device
technology. Auditory capacity is defined as an ability of cortical and subcortical
auditory systems (plus cochlear implants or hearing aids, if used)
to send consistent and differentiable information to higher brain centers.
Auditory capacity involves auditory sensitivity and auditory resolution.
The object of this study was determination of factors of auditory perceptual
development (level I) in infants and toddlers. In this study we examinee sound
awareness. The sample consisted of 45 children with hearing loss age 2 to 7,
with cochlear implants and hearing aids. Instrument used in this research was
Infant Listening Skills Assessment (ILIP) that belongs to Nottingham Early
Assessment Package (NEAP), The Ear Foundation 2004. Results shows that
main factors in early phase of auditory capacity development is chronological
and hearing age in the group of cochlear implanted and children with hearing
aids.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.",
title = "Faktori razvoja auditivnog kapaciteta kod kohlearno implantirane dece, Factors cobntributing to auditory capacity of cochlerar
implanted children",
pages = "83-73",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2912"
}
Ostojić-Zeljković, S., Slavnić, S., Đoković, S., Nikolić, M., Veselinović, I.,& Juhas, Č.. (2018). Faktori razvoja auditivnog kapaciteta kod kohlearno implantirane dece. in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 73-83.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2912
Ostojić-Zeljković S, Slavnić S, Đoković S, Nikolić M, Veselinović I, Juhas Č. Faktori razvoja auditivnog kapaciteta kod kohlearno implantirane dece. in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.. 2018;:73-83.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2912 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Slavnić, Svetlana, Đoković, Sanja, Nikolić, Mina, Veselinović, Ivana, Juhas, Čila, "Faktori razvoja auditivnog kapaciteta kod kohlearno implantirane dece" in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018. (2018):73-83,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2912 .

Stres roditelja dece oštećenog sluha

Veselinović, Ivana; Slavnić, Svetlana; Jeličić, Ljiljana; Ostojić Zeljković, Sanja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Jeličić, Ljiljana
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4547
AB  - Dijagnostikovanje oštećenja sluha kod deteta predstavlja
ogroman šok za roditelje. Pred roditeljima se odjednom nalaze ozbiljni
problemi i potreba za pronalaženjem drugačijih načina za ostvarivanje
kvalitetne komunikacije sa detetom. Ovo zahteva ogromno vreme,
strpljenje i trud, To fizički i emocionalno iscrpljuje kapacitete
roditelja i utiče na povećanje nivoa stresa.
Cilj našeg istraživanja bio je da se ispita i objasni uticaj prisustva
oštećenja sluha kod dece na podizanje nivoa stresa kod roditelja.
Uzorak je obuhvatio 160 ispitanika starosti 23-53 godine. Svi
ispitanici su roditelji dece predškolskog uzrasta (0-7 godina).
Eksperimentalnu grupu sačinjavalo je 80 roditelja dece oštećenog
sluha. Kao kontrolna grupa ispitano je 80 roditelja dece tipičnog
razvoja. Ispitanici ženskog i muškog pola (očevi i majke) bili su za-
stupljeni u istom broju.
U istraživanju je korišćena Roditeljska stres skala (Parental
Stress Scale; PSS; Berry & Jones, 1995) i Upitnik za procenu kvaliteta
komunikacije roditelj-dete, osmišljen za potrebe našeg istraživanja.
Statistička analiza dobijenih rezultata istraživanja rađena je
programom SPSS v. 23zaWIDOWS.
Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno, a zatim su i
diskutovani
AB  - It is a huge stress for parents when child’s hearing impairment is diagnosed.
Suddenly there are serious problems and need for parents to find different
ways to achieve quality communication with the child. This requires a lot of
time, patience and effort, physically and emotionally exhausting the parents
capacities and increases the level of parenting stress.
Research aim was to examine and explain the effects of hearing loss in
children on raising the level of parenting stress in parents who have hearing
impaireџцd children.
The sample included N=160 subjects aged 23–53 years. All subjects are
parents of pre-school children (0-7 years). The experimental group consisted
of N=80 parents who have hearing impaired children, while Control group
consisted of N=80 parents whose children have typical development. Female
and male respondents (fathers and mothers) were represented in the same
number.
Methodological procedures included the application of Parental Stress
Scale (PSS, Berry, Jones, 1995), and the questionnaire for parents – child
comuunication assessment which was designed for the needs of our research.
The statistical analysis of the obtained results was done by SPSS v. 23 for
WINDOWS.
Research results are presented in tables and discussed in paper
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
T1  - Stres roditelja dece oštećenog sluha
T1  - Parenting stress in hearing impaired children
EP  - 297
SP  - 283
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547
ER  - 
@conference{
author = "Veselinović, Ivana and Slavnić, Svetlana and Jeličić, Ljiljana and Ostojić Zeljković, Sanja",
year = "2018",
abstract = "Dijagnostikovanje oštećenja sluha kod deteta predstavlja
ogroman šok za roditelje. Pred roditeljima se odjednom nalaze ozbiljni
problemi i potreba za pronalaženjem drugačijih načina za ostvarivanje
kvalitetne komunikacije sa detetom. Ovo zahteva ogromno vreme,
strpljenje i trud, To fizički i emocionalno iscrpljuje kapacitete
roditelja i utiče na povećanje nivoa stresa.
Cilj našeg istraživanja bio je da se ispita i objasni uticaj prisustva
oštećenja sluha kod dece na podizanje nivoa stresa kod roditelja.
Uzorak je obuhvatio 160 ispitanika starosti 23-53 godine. Svi
ispitanici su roditelji dece predškolskog uzrasta (0-7 godina).
Eksperimentalnu grupu sačinjavalo je 80 roditelja dece oštećenog
sluha. Kao kontrolna grupa ispitano je 80 roditelja dece tipičnog
razvoja. Ispitanici ženskog i muškog pola (očevi i majke) bili su za-
stupljeni u istom broju.
U istraživanju je korišćena Roditeljska stres skala (Parental
Stress Scale; PSS; Berry & Jones, 1995) i Upitnik za procenu kvaliteta
komunikacije roditelj-dete, osmišljen za potrebe našeg istraživanja.
Statistička analiza dobijenih rezultata istraživanja rađena je
programom SPSS v. 23zaWIDOWS.
Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno, a zatim su i
diskutovani, It is a huge stress for parents when child’s hearing impairment is diagnosed.
Suddenly there are serious problems and need for parents to find different
ways to achieve quality communication with the child. This requires a lot of
time, patience and effort, physically and emotionally exhausting the parents
capacities and increases the level of parenting stress.
Research aim was to examine and explain the effects of hearing loss in
children on raising the level of parenting stress in parents who have hearing
impaireџцd children.
The sample included N=160 subjects aged 23–53 years. All subjects are
parents of pre-school children (0-7 years). The experimental group consisted
of N=80 parents who have hearing impaired children, while Control group
consisted of N=80 parents whose children have typical development. Female
and male respondents (fathers and mothers) were represented in the same
number.
Methodological procedures included the application of Parental Stress
Scale (PSS, Berry, Jones, 1995), and the questionnaire for parents – child
comuunication assessment which was designed for the needs of our research.
The statistical analysis of the obtained results was done by SPSS v. 23 for
WINDOWS.
Research results are presented in tables and discussed in paper",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.",
title = "Stres roditelja dece oštećenog sluha, Parenting stress in hearing impaired children",
pages = "297-283",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547"
}
Veselinović, I., Slavnić, S., Jeličić, L.,& Ostojić Zeljković, S.. (2018). Stres roditelja dece oštećenog sluha. in Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 283-297.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547
Veselinović I, Slavnić S, Jeličić L, Ostojić Zeljković S. Stres roditelja dece oštećenog sluha. in Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.. 2018;:283-297.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547 .
Veselinović, Ivana, Slavnić, Svetlana, Jeličić, Ljiljana, Ostojić Zeljković, Sanja, "Stres roditelja dece oštećenog sluha" in Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018. (2018):283-297,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547 .

The influence of gestational age on auditory development in preterm babies

Nikolić, Mina; Slavnić, Svetlana; Ostojić-Zeljković, Sanja

(2018)

TY  - CONF
AU  - Nikolić, Mina
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3021
AB  - The incidence of hearing loss in population of prematurely born babies is twenty times higher (2-4 per 1000) than in well babies population (1-3 per 1000) due to numeorus risk factors. Although early birth is not a risk factor for hearing loss per se, the number of risk factors is in strong correlation with gestational age (Nikolić, 2016). Hearing loss is not allways present at birth, but it could be developed over first years of life as well. Progressive hearing loss could be missed through neonatal hearing screening, so that further monitoring of auditory function is mandatory in population of preterm babies (JCIH, 2007). The goal of this study was to establish the impact of gestational age on auditory development in preterm babies. The study has been conducted in Institute for neonatology in Belgrade, which is the referent hospital for treatment and follow-up of prematurely born babies. The group consisted of 150 prematurely born babies of both genders, 85 girls (56.7%) and 65 boys (43.3%)., which made gender neutral sample (χ2 = 2.67, df = 1, p = .12). The babies were born between 25. and 37. gestational week, with average gestational age of 31.87 weeks (Mdn = 32.5, SD = 2.67). The instrument for auditory assessment was LittlEars® Auditory Questionnaire (Tsiakpini et al, 2004), which is widely implemented for assessment of auditory development in preverbal phase. Previous studies have proven high correlation between scores and age, which implies that it is a good instrument for measurement of age related auditory behavior (Coninx et al., 2009; Nikolić, 2016; Tsiakpini et al., 2004; Weichbold, Tsiakpini, Coninx, & D`Haese, 2005). The data on auditory behavior of babies were summoned from parents at corrected age of 3, 6, 9 and 12 months for each baby. The data were analyzed using descriptive analysis, inferrential statistics and hyerachy multivariatt linear modelling. The influence of gestational age on LittlEars® scale score have shown moderate positive correlation Statistically significant correlation was found at 3 and 12 months corrected age (3 months - rs = .21, p = .01; 12 months - rs = .22, p = .01), which implies possibility of slower auditory development in babies with lower gestational age. The scores obtained at 6 and 9 months corrected age have shown positive correlation without statistical significance (6 months - rs = .16, p = .05; 9 months - rs = .15, p = .07). Further analysis have shown the impact of gestational age on auditory development, taking both calendary and corrected age of preterm babies into consideration. The results have shown considerable effect of gestational age on initial auditory achievement (χ2(128) = 199.94, p < .001), as well as on the pace of subsequent auditory developmentt (χ2(128) = 156.11, p = .046). The results have shown that each week of gestation adds 0.39 points to the initial auditory achievement and 0.41 points to the dynamics of auditory development, during the first year of life in preterm babies (corrected age). It is of utmost importance to determine criteria for follow-up of infants with risk factors for early or progressive hearing loss to develop quality early hearing detection and intervention (EHDI) program. Our study has shown that gestational age could significantly affect auditory development and help define precise criteria for typical auditory achievements of prematurely born babies.
C3  - Book of abstracts HeAL 2018
T1  - The influence of gestational age on auditory development in preterm babies
EP  - 124
EP  - M34
SP  - 124
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3021
ER  - 
@conference{
author = "Nikolić, Mina and Slavnić, Svetlana and Ostojić-Zeljković, Sanja",
year = "2018",
abstract = "The incidence of hearing loss in population of prematurely born babies is twenty times higher (2-4 per 1000) than in well babies population (1-3 per 1000) due to numeorus risk factors. Although early birth is not a risk factor for hearing loss per se, the number of risk factors is in strong correlation with gestational age (Nikolić, 2016). Hearing loss is not allways present at birth, but it could be developed over first years of life as well. Progressive hearing loss could be missed through neonatal hearing screening, so that further monitoring of auditory function is mandatory in population of preterm babies (JCIH, 2007). The goal of this study was to establish the impact of gestational age on auditory development in preterm babies. The study has been conducted in Institute for neonatology in Belgrade, which is the referent hospital for treatment and follow-up of prematurely born babies. The group consisted of 150 prematurely born babies of both genders, 85 girls (56.7%) and 65 boys (43.3%)., which made gender neutral sample (χ2 = 2.67, df = 1, p = .12). The babies were born between 25. and 37. gestational week, with average gestational age of 31.87 weeks (Mdn = 32.5, SD = 2.67). The instrument for auditory assessment was LittlEars® Auditory Questionnaire (Tsiakpini et al, 2004), which is widely implemented for assessment of auditory development in preverbal phase. Previous studies have proven high correlation between scores and age, which implies that it is a good instrument for measurement of age related auditory behavior (Coninx et al., 2009; Nikolić, 2016; Tsiakpini et al., 2004; Weichbold, Tsiakpini, Coninx, & D`Haese, 2005). The data on auditory behavior of babies were summoned from parents at corrected age of 3, 6, 9 and 12 months for each baby. The data were analyzed using descriptive analysis, inferrential statistics and hyerachy multivariatt linear modelling. The influence of gestational age on LittlEars® scale score have shown moderate positive correlation Statistically significant correlation was found at 3 and 12 months corrected age (3 months - rs = .21, p = .01; 12 months - rs = .22, p = .01), which implies possibility of slower auditory development in babies with lower gestational age. The scores obtained at 6 and 9 months corrected age have shown positive correlation without statistical significance (6 months - rs = .16, p = .05; 9 months - rs = .15, p = .07). Further analysis have shown the impact of gestational age on auditory development, taking both calendary and corrected age of preterm babies into consideration. The results have shown considerable effect of gestational age on initial auditory achievement (χ2(128) = 199.94, p < .001), as well as on the pace of subsequent auditory developmentt (χ2(128) = 156.11, p = .046). The results have shown that each week of gestation adds 0.39 points to the initial auditory achievement and 0.41 points to the dynamics of auditory development, during the first year of life in preterm babies (corrected age). It is of utmost importance to determine criteria for follow-up of infants with risk factors for early or progressive hearing loss to develop quality early hearing detection and intervention (EHDI) program. Our study has shown that gestational age could significantly affect auditory development and help define precise criteria for typical auditory achievements of prematurely born babies.",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018",
title = "The influence of gestational age on auditory development in preterm babies",
pages = "124-M34-124",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3021"
}
Nikolić, M., Slavnić, S.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2018). The influence of gestational age on auditory development in preterm babies. in Book of abstracts HeAL 2018, 124-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3021
Nikolić M, Slavnić S, Ostojić-Zeljković S. The influence of gestational age on auditory development in preterm babies. in Book of abstracts HeAL 2018. 2018;:124-124.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3021 .
Nikolić, Mina, Slavnić, Svetlana, Ostojić-Zeljković, Sanja, "The influence of gestational age on auditory development in preterm babies" in Book of abstracts HeAL 2018 (2018):124-124,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3021 .

Auditivno ponašanje gluve i nagluve dece različitog uzrasta

Ostojić-Zeljković, Sanja; Nikolić, Mina

(2018)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2954
AB  - Auditivno ponašanje podrazumeva specifičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili nekim drugim zvučnim stimulusom, i na ranom uzrastu predstavlja socijalnu veštinu. Auditivno ponašanje se definiše kao sistem međusobno povezanih radnji, koje se vrše radi obavljanja neke funkcije (govor, komunikacija, svest o okruženju, funkcionalna nezavisnost), i koje zahteva interakciju subjekta sa njegovim okruženjem. U literaturi se navodi postojanje određenih fenomena auditivnog ponašanja kod novorođenčadi. Istraživanja nesumnjivo potvrđuju povišenu senzitivnost beba na jezičke stimuluse tokom ranog, preverbalnog razvoja omogućavajući novorođenčetu da prepoznaje određene pravilnosti u govornom toku, koje mu pomažu u diskriminaciji jezičkih elemenata i principa. U radu će biti predstavljene karakteristike auditivnog ponašanja čujuće populacije kao i rezultati ispitivanja auditivnog ponašanja gluve i nagluve dece različitog uzrasta. Usvajanje auditivnog ponašanja gluve i nagluve dece (putem amplifikacije) označava sazrevanje slušanja i komunikacije, koje omogućavaju samostalno i efikasno funkcionisanje u čujućem okruženju. Auditivno ponašanje se ispituje različitim vrstama upitnika za surdologe/terapeute, roditelje/staratelje, radi sticanja znanja o funkcionisanju amplifikovanih osoba u kontaktu sa drugim osobama i u različitim životnim situacijama.
AB  - Auditory behavior is a social skill representing specific response to sound, speech or other acoustic stimuli. Auditory behavior is a system of dependant actions dedicated to certain functions (speech, communication, awareness of social environment, independent functioning), which requires interaction of a subject and his environment. Development of auditory behavior in deaf and hard of hearing (amplified) children, which is represented by improvement of hearing and communicational skills, enables independent and efficient functioning in a hearing environment. In order to learn about functioning of hearing impaired children in contact with others in various situations assessment of auditory behavior is done by numerous questionnaires for parents/caregivers. Some specifics of auditory behavior in newborns are state in researches. The researches confirm babies increased sensitivity for linguistic stimuli during early, preverbal development. That allows newborn to recognize certain regularities in the speech flow, which can help him to discriminate between language elements and principles. This paper represents the characteristics of auditory behavior of hearing children as well as auditory behavior of hearing impaired children of different ages.
C3  - Zbornik radova II Simpozijuma logopeda Srbije
T1  - Auditivno ponašanje gluve i nagluve dece različitog uzrasta
EP  - 93
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2954
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Nikolić, Mina",
year = "2018",
abstract = "Auditivno ponašanje podrazumeva specifičan odgovor na stimulaciju zvukom, govorom ili nekim drugim zvučnim stimulusom, i na ranom uzrastu predstavlja socijalnu veštinu. Auditivno ponašanje se definiše kao sistem međusobno povezanih radnji, koje se vrše radi obavljanja neke funkcije (govor, komunikacija, svest o okruženju, funkcionalna nezavisnost), i koje zahteva interakciju subjekta sa njegovim okruženjem. U literaturi se navodi postojanje određenih fenomena auditivnog ponašanja kod novorođenčadi. Istraživanja nesumnjivo potvrđuju povišenu senzitivnost beba na jezičke stimuluse tokom ranog, preverbalnog razvoja omogućavajući novorođenčetu da prepoznaje određene pravilnosti u govornom toku, koje mu pomažu u diskriminaciji jezičkih elemenata i principa. U radu će biti predstavljene karakteristike auditivnog ponašanja čujuće populacije kao i rezultati ispitivanja auditivnog ponašanja gluve i nagluve dece različitog uzrasta. Usvajanje auditivnog ponašanja gluve i nagluve dece (putem amplifikacije) označava sazrevanje slušanja i komunikacije, koje omogućavaju samostalno i efikasno funkcionisanje u čujućem okruženju. Auditivno ponašanje se ispituje različitim vrstama upitnika za surdologe/terapeute, roditelje/staratelje, radi sticanja znanja o funkcionisanju amplifikovanih osoba u kontaktu sa drugim osobama i u različitim životnim situacijama., Auditory behavior is a social skill representing specific response to sound, speech or other acoustic stimuli. Auditory behavior is a system of dependant actions dedicated to certain functions (speech, communication, awareness of social environment, independent functioning), which requires interaction of a subject and his environment. Development of auditory behavior in deaf and hard of hearing (amplified) children, which is represented by improvement of hearing and communicational skills, enables independent and efficient functioning in a hearing environment. In order to learn about functioning of hearing impaired children in contact with others in various situations assessment of auditory behavior is done by numerous questionnaires for parents/caregivers. Some specifics of auditory behavior in newborns are state in researches. The researches confirm babies increased sensitivity for linguistic stimuli during early, preverbal development. That allows newborn to recognize certain regularities in the speech flow, which can help him to discriminate between language elements and principles. This paper represents the characteristics of auditory behavior of hearing children as well as auditory behavior of hearing impaired children of different ages.",
journal = "Zbornik radova II Simpozijuma logopeda Srbije",
title = "Auditivno ponašanje gluve i nagluve dece različitog uzrasta",
pages = "93",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2954"
}
Ostojić-Zeljković, S.,& Nikolić, M.. (2018). Auditivno ponašanje gluve i nagluve dece različitog uzrasta. in Zbornik radova II Simpozijuma logopeda Srbije.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2954
Ostojić-Zeljković S, Nikolić M. Auditivno ponašanje gluve i nagluve dece različitog uzrasta. in Zbornik radova II Simpozijuma logopeda Srbije. 2018;:null-93.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2954 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Nikolić, Mina, "Auditivno ponašanje gluve i nagluve dece različitog uzrasta" in Zbornik radova II Simpozijuma logopeda Srbije (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2954 .

Gesture frequency in communication of cochlear implanted children

Ostojić-Zeljković, Sanja; Đoković, Sanja; Slavnić, Svetlana; Dimić, Nadežda; Nikolić, Mina

(2018)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Nikolić, Mina
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2967
AB  - This study is observing both natural and learned gestures as a part of communication in hearing impaired children with cochlear implant and/or hearing aids, accompaning certain action or verbal statement. The objective of the study was to observe the frequency of gesture use in deaf and hard of hearing children with different types of amplification Various impact factors affecting frequency of gesture use, such as gender, chronological age,onset of rehabiliation and educational settings were taken into consideartion as well. The sample consisted of 40 children with severe to profound sensorineural hearing loss divided in two groups according to amplification type. Younger group consisted of children aged 5 to 10 years and older group 11 to 15 years. The cochlear implant group consisted of 18 children and hearing aid group of 22. The pairs of children with adjusted age and type of amplification have been filmed during play in the ‖ shop „with ten objects or age appropriate toys.The videos were analyzed afterwards and communication has been classified as verbal, total or gestual. Word list has been based on video records. The results have shown statistically significant advantage of boys regarding oral use of verbs (t(14) = 2,569, p<0,0) and early rehabilitated children (oral use of verbs t(14) = 2,575, p<0,05 and pronouns t(14) = 2,763, p<0,05). Gesture use is more frequent in older children with conventional hearing aids. Younger children tend to use more words than gestures. Cochlear implanted children use considerably less gestures. Overall number of words and gestures used in communication increases over time.. Key words: cochlear implant, gesture, hearing aid, children *Part of the project of Ministry of science and technological development of Serbia ―Influence of cochlear implantation on education of deaf and hard of hearing children ―.
C3  - Book of abstracts HeAL 2018
T1  - Gesture frequency in communication of cochlear implanted children
EP  - 194
SP  - 194
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Đoković, Sanja and Slavnić, Svetlana and Dimić, Nadežda and Nikolić, Mina",
year = "2018",
abstract = "This study is observing both natural and learned gestures as a part of communication in hearing impaired children with cochlear implant and/or hearing aids, accompaning certain action or verbal statement. The objective of the study was to observe the frequency of gesture use in deaf and hard of hearing children with different types of amplification Various impact factors affecting frequency of gesture use, such as gender, chronological age,onset of rehabiliation and educational settings were taken into consideartion as well. The sample consisted of 40 children with severe to profound sensorineural hearing loss divided in two groups according to amplification type. Younger group consisted of children aged 5 to 10 years and older group 11 to 15 years. The cochlear implant group consisted of 18 children and hearing aid group of 22. The pairs of children with adjusted age and type of amplification have been filmed during play in the ‖ shop „with ten objects or age appropriate toys.The videos were analyzed afterwards and communication has been classified as verbal, total or gestual. Word list has been based on video records. The results have shown statistically significant advantage of boys regarding oral use of verbs (t(14) = 2,569, p<0,0) and early rehabilitated children (oral use of verbs t(14) = 2,575, p<0,05 and pronouns t(14) = 2,763, p<0,05). Gesture use is more frequent in older children with conventional hearing aids. Younger children tend to use more words than gestures. Cochlear implanted children use considerably less gestures. Overall number of words and gestures used in communication increases over time.. Key words: cochlear implant, gesture, hearing aid, children *Part of the project of Ministry of science and technological development of Serbia ―Influence of cochlear implantation on education of deaf and hard of hearing children ―.",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018",
title = "Gesture frequency in communication of cochlear implanted children",
pages = "194-194",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967"
}
Ostojić-Zeljković, S., Đoković, S., Slavnić, S., Dimić, N.,& Nikolić, M.. (2018). Gesture frequency in communication of cochlear implanted children. in Book of abstracts HeAL 2018, 194-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967
Ostojić-Zeljković S, Đoković S, Slavnić S, Dimić N, Nikolić M. Gesture frequency in communication of cochlear implanted children. in Book of abstracts HeAL 2018. 2018;:194-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Đoković, Sanja, Slavnić, Svetlana, Dimić, Nadežda, Nikolić, Mina, "Gesture frequency in communication of cochlear implanted children" in Book of abstracts HeAL 2018 (2018):194-194,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967 .

Speech perception assesment in children with cochler implant in free hearing field

Slavnić, Svetlana; Mirić, Danica; Ostojić-Zeljković, Sanja; Mirić, Maja; Đoković, Sanja; Nikolić, Mina

(2018)

TY  - CONF
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Mirić, Danica
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Mirić, Maja
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Nikolić, Mina
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2985
AB  - Speech audiometry, as one of the methods for hearing examination has been applied in our country. Compared to tonal audiometry, it provides us with the information how an individual hears and understand speech. It is practiced with adults and children. In our practical work, this method has proved useful for following results of re/habilitation of hearing and speech in children. The aim of this work is to examine speech perception of children with cochlear implant in free hearing field. Work method: the sample consisted of twenty children with cochlear implant, they were of average intellectual abilities, without other impairments, of both sexes, of chronological age between 5 to 9 and they were included into re/habilitation treatment for at least a year. With speech audiometry in free hearing field we estimated the ability to perceive one syllable and two syllable words. The word list was taken from Triage Articulation Test (Vladisavljevic, Kostic)which was standardized for our speech - language area, and consists of 30 words. The examiner presented a list of words presented by the microphone without the ability to read and see words from face and lips. Results present that two thirds of examined children had more than 80% correctly repeated words, that they perceived two syllable words and to those that had high tone sounds. Understanding one syllable words greatly lowered no matter what the sound structure is.
C3  - Book of abstracts HeAL 2018
T1  - Speech perception assesment in children with cochler implant in free hearing field
EP  - 195
SP  - 195
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2985
ER  - 
@conference{
author = "Slavnić, Svetlana and Mirić, Danica and Ostojić-Zeljković, Sanja and Mirić, Maja and Đoković, Sanja and Nikolić, Mina",
year = "2018",
abstract = "Speech audiometry, as one of the methods for hearing examination has been applied in our country. Compared to tonal audiometry, it provides us with the information how an individual hears and understand speech. It is practiced with adults and children. In our practical work, this method has proved useful for following results of re/habilitation of hearing and speech in children. The aim of this work is to examine speech perception of children with cochlear implant in free hearing field. Work method: the sample consisted of twenty children with cochlear implant, they were of average intellectual abilities, without other impairments, of both sexes, of chronological age between 5 to 9 and they were included into re/habilitation treatment for at least a year. With speech audiometry in free hearing field we estimated the ability to perceive one syllable and two syllable words. The word list was taken from Triage Articulation Test (Vladisavljevic, Kostic)which was standardized for our speech - language area, and consists of 30 words. The examiner presented a list of words presented by the microphone without the ability to read and see words from face and lips. Results present that two thirds of examined children had more than 80% correctly repeated words, that they perceived two syllable words and to those that had high tone sounds. Understanding one syllable words greatly lowered no matter what the sound structure is.",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018",
title = "Speech perception assesment in children with cochler implant in free hearing field",
pages = "195-195",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2985"
}
Slavnić, S., Mirić, D., Ostojić-Zeljković, S., Mirić, M., Đoković, S.,& Nikolić, M.. (2018). Speech perception assesment in children with cochler implant in free hearing field. in Book of abstracts HeAL 2018, 195-195.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2985
Slavnić S, Mirić D, Ostojić-Zeljković S, Mirić M, Đoković S, Nikolić M. Speech perception assesment in children with cochler implant in free hearing field. in Book of abstracts HeAL 2018. 2018;:195-195.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2985 .
Slavnić, Svetlana, Mirić, Danica, Ostojić-Zeljković, Sanja, Mirić, Maja, Đoković, Sanja, Nikolić, Mina, "Speech perception assesment in children with cochler implant in free hearing field" in Book of abstracts HeAL 2018 (2018):195-195,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2985 .

Definisanje pojmova kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta

Đoković, Sanja; Kovačević, Tamara; Ostojić-Zeljković, Sanja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2870
AB  - Definisanje pojmova je složen jezički zadatak na koji utiče veći
broj faktora: uzrast, kognicija, bogatsvo rečnika, jezičko umeće i dru-
go. Da bi se pojam mogao definisati na pravilan način on mora biti
potpuno usvojen. Učenje ili formiranje pojmova je dinamičan proces koji
počinje na ranom predškolskom uzrastu, a završava se, u većini slučaje-
va na srednjoškolskom uzrastu ili traje čitav život. Cilj rada je bio
utvrđivanje načina na koji kohlearno implantirana deca predškolskog
uzrasta definišu neke osnovne pojmove. Takođe, cilj je bio utvrditi da
li postoje razlike u definisanju pojmova u odnosu na pol, hronološki uz-
rast, uzrast implantacije i slušni uzrast i utvrditi da li postoji
povezanost između zavisnih i nezavisnih varijabli. U uzorku je bilo 25
dece oba pola uzrasta od 4 do 8 godina. Rezultati pokazuju da kohlearno
implantirana deca predškolskog uzrasta u 74,4% ne mogu prihvatlji-
vo definisati pojmove a da u 25,6% definišu pojmove prihvatljivim
definicijama. Najzastupljenije su literarne, zatim deskriptivne,
podjednako funkcionalne i logičke sa karakteristikom i najmanje lo-
gičke definicije. Ne postoji statistički značajna razlika u odnosu na
pol i hronološki uzrast a statistički značajne razlike se pojavljuju
u odnosu na uzrast implantacije i slušni uzrast. Takođe,utvrđena je
povezanost između definisanja pojmova uzrasta implantacije i sluš-
nog uzrasta.
AB  - Defining the term is a complex language task which is affected by
numerous factors: age, cognition, vocabulary, linguistic knowledge etc... For
a term to be defined correctly, it must be completely accepted. Learning or
forming terms is a dynamic process which starts during early pre-school age,
and it ends, in most cases, during high school years or lasts the entire lifetime.
The goal of study was to determine how children with cochlear implants
of preschool age define some basic terms. Thus, the goal was to determine
whether there is a difference in defining a term in relation to gender,
chronological age, implantation age and hearing age, and whether there is a
link between dependent and independent variables. There were 25 children
in the sample, both genders, aged 4 to 8 years. The results show that children
with cochlear implants, of preschool age, in 74.4% cases cannot define terms
within acceptable parameters while in 25.6% cases they can. Literary terms
are represented the most, followed by descriptive, functional and logical with
characteristics, with logical definitions being the least represented. There is
no statistically significant differences in gender and chronological age, while
statistically significant differences occurs in relation to the age of implantation
and hearing age. Also, has been established between the definition of the term
and the age of implantation and the hearing age.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
T1  - Definisanje pojmova kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta
T1  - Defining terms of cochlear implanted children of
pre-school age
EP  - 71
SP  - 57
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2870
ER  - 
@conference{
author = "Đoković, Sanja and Kovačević, Tamara and Ostojić-Zeljković, Sanja",
year = "2018",
abstract = "Definisanje pojmova je složen jezički zadatak na koji utiče veći
broj faktora: uzrast, kognicija, bogatsvo rečnika, jezičko umeće i dru-
go. Da bi se pojam mogao definisati na pravilan način on mora biti
potpuno usvojen. Učenje ili formiranje pojmova je dinamičan proces koji
počinje na ranom predškolskom uzrastu, a završava se, u većini slučaje-
va na srednjoškolskom uzrastu ili traje čitav život. Cilj rada je bio
utvrđivanje načina na koji kohlearno implantirana deca predškolskog
uzrasta definišu neke osnovne pojmove. Takođe, cilj je bio utvrditi da
li postoje razlike u definisanju pojmova u odnosu na pol, hronološki uz-
rast, uzrast implantacije i slušni uzrast i utvrditi da li postoji
povezanost između zavisnih i nezavisnih varijabli. U uzorku je bilo 25
dece oba pola uzrasta od 4 do 8 godina. Rezultati pokazuju da kohlearno
implantirana deca predškolskog uzrasta u 74,4% ne mogu prihvatlji-
vo definisati pojmove a da u 25,6% definišu pojmove prihvatljivim
definicijama. Najzastupljenije su literarne, zatim deskriptivne,
podjednako funkcionalne i logičke sa karakteristikom i najmanje lo-
gičke definicije. Ne postoji statistički značajna razlika u odnosu na
pol i hronološki uzrast a statistički značajne razlike se pojavljuju
u odnosu na uzrast implantacije i slušni uzrast. Takođe,utvrđena je
povezanost između definisanja pojmova uzrasta implantacije i sluš-
nog uzrasta., Defining the term is a complex language task which is affected by
numerous factors: age, cognition, vocabulary, linguistic knowledge etc... For
a term to be defined correctly, it must be completely accepted. Learning or
forming terms is a dynamic process which starts during early pre-school age,
and it ends, in most cases, during high school years or lasts the entire lifetime.
The goal of study was to determine how children with cochlear implants
of preschool age define some basic terms. Thus, the goal was to determine
whether there is a difference in defining a term in relation to gender,
chronological age, implantation age and hearing age, and whether there is a
link between dependent and independent variables. There were 25 children
in the sample, both genders, aged 4 to 8 years. The results show that children
with cochlear implants, of preschool age, in 74.4% cases cannot define terms
within acceptable parameters while in 25.6% cases they can. Literary terms
are represented the most, followed by descriptive, functional and logical with
characteristics, with logical definitions being the least represented. There is
no statistically significant differences in gender and chronological age, while
statistically significant differences occurs in relation to the age of implantation
and hearing age. Also, has been established between the definition of the term
and the age of implantation and the hearing age.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.",
title = "Definisanje pojmova kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta, Defining terms of cochlear implanted children of
pre-school age",
pages = "71-57",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2870"
}
Đoković, S., Kovačević, T.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2018). Definisanje pojmova kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta. in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 57-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2870
Đoković S, Kovačević T, Ostojić-Zeljković S. Definisanje pojmova kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta. in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.. 2018;:57-71.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2870 .
Đoković, Sanja, Kovačević, Tamara, Ostojić-Zeljković, Sanja, "Definisanje pojmova kohlearno implantirane dece predškolskog uzrasta" in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018. (2018):57-71,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2870 .

Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants

Dimić, Nadežda; Isaković, Ljubica; Ostojić-Zeljković, Sanja; Kovačević, Tamara

(2018)

TY  - CONF
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Kovačević, Tamara
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2945
C3  - Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy
T1  - Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants
EP  - 158
SP  - 157
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945
ER  - 
@conference{
author = "Dimić, Nadežda and Isaković, Ljubica and Ostojić-Zeljković, Sanja and Kovačević, Tamara",
year = "2018",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy",
title = "Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants",
pages = "158-157",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945"
}
Dimić, N., Isaković, L., Ostojić-Zeljković, S.,& Kovačević, T.. (2018). Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants. in Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy, 157-158.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945
Dimić N, Isaković L, Ostojić-Zeljković S, Kovačević T. Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants. in Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy. 2018;:157-158.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945 .
Dimić, Nadežda, Isaković, Ljubica, Ostojić-Zeljković, Sanja, Kovačević, Tamara, "Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants" in Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy (2018):157-158,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945 .

Assesment of ability to define meanings of words in children with cochlear implants

Đoković, Sanja; Ostojić-Zeljković, Sanja; Slavnić, Svetlana; Kovačević, Tamara

(2018)

TY  - CONF
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Kovačević, Tamara
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2933
C3  - Book of abstracts HeAL 2018, Lake Como, Italy
T1  - Assesment of ability to define meanings of words in children with cochlear implants
EP  - 194
SP  - 193
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2933
ER  - 
@conference{
author = "Đoković, Sanja and Ostojić-Zeljković, Sanja and Slavnić, Svetlana and Kovačević, Tamara",
year = "2018",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018, Lake Como, Italy",
title = "Assesment of ability to define meanings of words in children with cochlear implants",
pages = "194-193",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2933"
}
Đoković, S., Ostojić-Zeljković, S., Slavnić, S.,& Kovačević, T.. (2018). Assesment of ability to define meanings of words in children with cochlear implants. in Book of abstracts HeAL 2018, Lake Como, Italy, 193-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2933
Đoković S, Ostojić-Zeljković S, Slavnić S, Kovačević T. Assesment of ability to define meanings of words in children with cochlear implants. in Book of abstracts HeAL 2018, Lake Como, Italy. 2018;:193-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2933 .
Đoković, Sanja, Ostojić-Zeljković, Sanja, Slavnić, Svetlana, Kovačević, Tamara, "Assesment of ability to define meanings of words in children with cochlear implants" in Book of abstracts HeAL 2018, Lake Como, Italy (2018):193-194,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2933 .