Dimić, Nadežda

Link to this page

Authority KeyName Variants
efb152f7-a88c-4f6d-a36b-024d8c71f173
  • Dimić, Nadežda (120)
Projects

Author's Bibliography

Upotreba znakovnog jezika u Edukaciji gluve i nagluve dece Osnovnoškolskog uzrasta

Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda; Isaković, Ljubica

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Isaković, Ljubica
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20200914_1-Tematski-zbornik-Surdo-2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3488
AB  - Znakovni jezik je prirodan i primaran jezički izraz gluvih, dok je govor-
Ni jezik njihov sekundarni jezik. Gluvom detetu treba omogućiti da usvoji
Dva jezika, znakovni jezik sveta gluvih i govorni jezik većine koja čuje. Za
Onu decu sa oštećenjem sluha koja nemaju kapaciteta za usvajanje jezika i
Razvoj govora putem slušanja, potreban je drugačiji pristup u vaspitanju
I obrazovanju, koji će maksimalno koristiti njihove kapacitete za vi-
Zuelnu obradu i koji će im omogućiti usvajanje jezika, znanja i veština
Primerenih njihovim individualnim sposobnostima i mogućnostima. To
Se može postići korišćenjem znakovnog jezika u njihovoj edukaciji.
Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost upotrebe znakovnog
Jezika u nastavi. Anketa je sprovedena u pet škola za gluve i nagluve
Učenike u Srbiji. Uzorak je činio 71 nastavnik. U istraživanju je
Korišćen Upitnik za nastavnike (Dimić, Kovačević, 2013).
Nastavnici najčešće komuniciraju kombinacijom verbalnog
(govornog) i znakovnog jezika sa gluvom i nagluvom decom. Defektolozi
Značajno češće koriste znakovni jezik u svim nastavnim predmeti-
Ma, u odnosu na nastavnike koji nisu po struci defektolozi. Dobijeni
Rezultati ukazuju na važnost znakovne komunikacije učenika u edu-
Kaciji, kao i u svakodnevnim situacijama, sa vršnjacima i roditelji-
Ma. Neophodno je postojanje različitih pristupa u školovanju gluve
Dece, kako bi se uspešno zadovoljile njihove komunikacijske i obrazovne
Potrebe.
AB  - Sign language is a natural and primary linguistic expression of the deaf,
while spoken language is their secondary language. A deaf child should be
provided with an opportunity to adopt two languages, the sign language of
the world of the deaf, and the spoken language of the hearing majority. For
those hearing impaired children who don’t have the capacity for language
acquisition and speech development through listening, a different approach
in education is needed, which will use their visual processing capabilities to
the maximum and enable them to adopt the language, knowledge and skills
appropriate for their individual abilities and possibilities. This can be achieved
by using sign language in their education.
The aim of the research was to examine the frequency of use of sign
language in teaching. The survey was conducted in five schools for deaf and
hard of hearing pupils in Serbia. The sample group consisted of 71 teachers. The
questionnaire for teachers (Dimić, Kovačević, 2013) was used in the research.
Teachers most often communicate with deaf and hard of hearing children
using a combination of verbal (spoken) and sign language. Special education
teachers use sign language in all teaching subjects significantly more often
in comparison to the teachers that are not special education teachers by
profession. The obtained results point to the importance of sign communication
of the pupils in education as well as in everyday situations, with their peers
and parents. It is necessary that there are different approaches to educating
deaf children in order to meet their communication and education needs
successfully.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
T1  - Upotreba znakovnog jezika u Edukaciji gluve i nagluve dece Osnovnoškolskog uzrasta
T1  - The use of sign language in the education of deaf And hard of hearing primary school children
EP  - 167
SP  - 151
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3488
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda and Isaković, Ljubica",
year = "2020",
abstract = "Znakovni jezik je prirodan i primaran jezički izraz gluvih, dok je govor-
Ni jezik njihov sekundarni jezik. Gluvom detetu treba omogućiti da usvoji
Dva jezika, znakovni jezik sveta gluvih i govorni jezik većine koja čuje. Za
Onu decu sa oštećenjem sluha koja nemaju kapaciteta za usvajanje jezika i
Razvoj govora putem slušanja, potreban je drugačiji pristup u vaspitanju
I obrazovanju, koji će maksimalno koristiti njihove kapacitete za vi-
Zuelnu obradu i koji će im omogućiti usvajanje jezika, znanja i veština
Primerenih njihovim individualnim sposobnostima i mogućnostima. To
Se može postići korišćenjem znakovnog jezika u njihovoj edukaciji.
Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost upotrebe znakovnog
Jezika u nastavi. Anketa je sprovedena u pet škola za gluve i nagluve
Učenike u Srbiji. Uzorak je činio 71 nastavnik. U istraživanju je
Korišćen Upitnik za nastavnike (Dimić, Kovačević, 2013).
Nastavnici najčešće komuniciraju kombinacijom verbalnog
(govornog) i znakovnog jezika sa gluvom i nagluvom decom. Defektolozi
Značajno češće koriste znakovni jezik u svim nastavnim predmeti-
Ma, u odnosu na nastavnike koji nisu po struci defektolozi. Dobijeni
Rezultati ukazuju na važnost znakovne komunikacije učenika u edu-
Kaciji, kao i u svakodnevnim situacijama, sa vršnjacima i roditelji-
Ma. Neophodno je postojanje različitih pristupa u školovanju gluve
Dece, kako bi se uspešno zadovoljile njihove komunikacijske i obrazovne
Potrebe., Sign language is a natural and primary linguistic expression of the deaf,
while spoken language is their secondary language. A deaf child should be
provided with an opportunity to adopt two languages, the sign language of
the world of the deaf, and the spoken language of the hearing majority. For
those hearing impaired children who don’t have the capacity for language
acquisition and speech development through listening, a different approach
in education is needed, which will use their visual processing capabilities to
the maximum and enable them to adopt the language, knowledge and skills
appropriate for their individual abilities and possibilities. This can be achieved
by using sign language in their education.
The aim of the research was to examine the frequency of use of sign
language in teaching. The survey was conducted in five schools for deaf and
hard of hearing pupils in Serbia. The sample group consisted of 71 teachers. The
questionnaire for teachers (Dimić, Kovačević, 2013) was used in the research.
Teachers most often communicate with deaf and hard of hearing children
using a combination of verbal (spoken) and sign language. Special education
teachers use sign language in all teaching subjects significantly more often
in comparison to the teachers that are not special education teachers by
profession. The obtained results point to the importance of sign communication
of the pupils in education as well as in everyday situations, with their peers
and parents. It is necessary that there are different approaches to educating
deaf children in order to meet their communication and education needs
successfully.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova",
title = "Upotreba znakovnog jezika u Edukaciji gluve i nagluve dece Osnovnoškolskog uzrasta, The use of sign language in the education of deaf And hard of hearing primary school children",
pages = "167-151",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3488"
}
Kovačević, T., Dimić, N.,& Isaković, L.. (2020). Upotreba znakovnog jezika u Edukaciji gluve i nagluve dece Osnovnoškolskog uzrasta. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 151-167.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3488
Kovačević T, Dimić N, Isaković L. Upotreba znakovnog jezika u Edukaciji gluve i nagluve dece Osnovnoškolskog uzrasta. in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova. 2020;:151-167.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3488 .
Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, Isaković, Ljubica, "Upotreba znakovnog jezika u Edukaciji gluve i nagluve dece Osnovnoškolskog uzrasta" in Specifičnost oštećenja sluha – nove tendencije tematski zbornik radova (2020):151-167,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3488 .

Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta

Kovačević, Tamara; Đoković, Sanja; Isaković, Ljubica; Dimić, Nadežda

(Društvo defektologa Srbije, 2020)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3326
AB  - Bilingvizam gluvog deteta podrazumeva poznavanje i redovnu upotrebu
znakovnog jezika, koji koristi zajednica gluvih i govornog jezika koji koristi čujuća većina.
Rani bilingvizam gluve i nagluve dece (poznavanje znakovnog jezika i
govornog/pisanog jezika) je od neprocenjive važnosti za njihov razvoj. Primerena i
efikasna rana komunikacija bez obzira u okviru kog jezičkog modaliteta se odvija
(znakovni ili govorni), zajedno sa prihvatanjem deteta i njegovog oštećenja je osnova
uspešnog kognitivnog razvoja i razvoja ličnosti deteta, što predstavlja osnovu
komunikacije i izgradnje jezičkih veština. Koji način komunikacije će gluva i nagluva deca
koristiti i razviti u velikoj meri zavisi od toga da li potiču iz porodice gluvih ili roditelja
koji čuju.
Poznavajući i koristeći znakovni i govorni jezik, gluva i nagluva deca će ostvariti
svoje pune potencijale u intelektualnom, govornom i socijalnom razvoju.
Oštećenje sluha i govora dovodi do određenih specifičnosti i teškoća u razvoju
ove dece, što zahteva adekvatne metode i pristupe u procesu rehabilitacije i edukacije,
veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske ustanove i okoline.
Bilingvalni pristup počinje primenom ranih interventnih programa u radu s
čujućim roditeljima i malim gluvim bebama. Ranim interventnim programima
omogućava se čujućim roditeljima: učenje nacionalnog znakovnog jezika; savetodavna
pomoć u pogledu postupaka s detetom; uključivanje u život zajednice gluvih; druženje s
odraslim gluvim osobama i gluvim vršnjacima njihove gluve dece.
Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci da nastave da usvajaju
jezik koja su počela da usvajaju u porodici, a najbolje će ga usvojiti kroz interakcije sa
drugim fluentnim govornicima- odraslima i decom
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020
T1  - Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta
EP  - 118
SP  - 108
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Đoković, Sanja and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda",
year = "2020",
abstract = "Bilingvizam gluvog deteta podrazumeva poznavanje i redovnu upotrebu
znakovnog jezika, koji koristi zajednica gluvih i govornog jezika koji koristi čujuća većina.
Rani bilingvizam gluve i nagluve dece (poznavanje znakovnog jezika i
govornog/pisanog jezika) je od neprocenjive važnosti za njihov razvoj. Primerena i
efikasna rana komunikacija bez obzira u okviru kog jezičkog modaliteta se odvija
(znakovni ili govorni), zajedno sa prihvatanjem deteta i njegovog oštećenja je osnova
uspešnog kognitivnog razvoja i razvoja ličnosti deteta, što predstavlja osnovu
komunikacije i izgradnje jezičkih veština. Koji način komunikacije će gluva i nagluva deca
koristiti i razviti u velikoj meri zavisi od toga da li potiču iz porodice gluvih ili roditelja
koji čuju.
Poznavajući i koristeći znakovni i govorni jezik, gluva i nagluva deca će ostvariti
svoje pune potencijale u intelektualnom, govornom i socijalnom razvoju.
Oštećenje sluha i govora dovodi do određenih specifičnosti i teškoća u razvoju
ove dece, što zahteva adekvatne metode i pristupe u procesu rehabilitacije i edukacije,
veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske ustanove i okoline.
Bilingvalni pristup počinje primenom ranih interventnih programa u radu s
čujućim roditeljima i malim gluvim bebama. Ranim interventnim programima
omogućava se čujućim roditeljima: učenje nacionalnog znakovnog jezika; savetodavna
pomoć u pogledu postupaka s detetom; uključivanje u život zajednice gluvih; druženje s
odraslim gluvim osobama i gluvim vršnjacima njihove gluve dece.
Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci da nastave da usvajaju
jezik koja su počela da usvajaju u porodici, a najbolje će ga usvojiti kroz interakcije sa
drugim fluentnim govornicima- odraslima i decom",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020",
title = "Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta",
pages = "118-108",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326"
}
Kovačević, T., Đoković, S., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2020). Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020
Društvo defektologa Srbije., 108-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326
Kovačević T, Đoković S, Isaković L, Dimić N. Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020. 2020;:108-118.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326 .
Kovačević, Tamara, Đoković, Sanja, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 (2020):108-118,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326 .

Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika

Isaković, Ljubica; Kovačević, Tamara; Šešum, Mia; Dimić, Nadežda

(2020)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Šešum, Mia
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3297
AB  - Danas su mnoga istraživanja posvećena procesu usvajanja i razvoja jezika. Nama
su značajna ona, koja se bave načinima na koji deca koja ne čuju, usvajaju svoj jezik. Ovde
se misli na gluvu decu gluvih roditelja koja znakovni jezik usvajaju kao maternji, odnosno
prvi jezik. Međutim, najveći procenat gluve dece čine deca roditelja urednog sluha koja
su od rođenja izložena specifičnim uslovima i razvijaju svoj govor i jezik na drugačiji,
znatno teži način.
Cilj ovog rada je da ukaže na značaj i prednosti ranog usvajanja znakovnog jezika.
U radu će biti prikazana istraživanja koja se odnose na rano usvajanje znakovnog
jezika kod gluve dece gluvih roditelja, ali i gluve dece koja odrastaju u porodicama koje
čuju. Gluva deca gluvih roditelja su od prvog dana izložena pokretu, baš kao deca koja
čuju zvuku i govoru. Oni rano počinju da imitiraju pokrete svojih roditelja i uspostavljaju
komunikaciju. Prvi pokreti mogu se javiti već oko osmog meseca života. Sa druge strane,
gluva deca koja se rađaju u porodicama u kojima roditelji čuju u velikoj meri ostaju
uskraćena za prvu, najraniju komunikaciju, jer se roditelji uglavnom odlučuju da sa
svojom decom komuniciraju isključivo putem govora. Ukoliko porodica gluvih roditelja
dobije dete urednog sluha, ono će paralelno, veoma lako savladavati oba jezika. Znakovni
u komunikaciji sa roditeljima, govorni u kontaktu sa sredinom. Takva deca najčešće
postaju bilingvalna - potpuno jezički kompetentna u oba jezika. Ukazaće se i na značaj
dečjih (bebi) znakova koji predstavljaju prve podsticaje za razvoj osnovne – rane
komunikacije.
Rani pristup i interakcija putem jezika utiče na nivo jezičke kompetencije u
odraslom dobu, a samim tim i na edukativna postignuća. Ovo važi za oba jezika - govorni
i znakovni. Gluvi odrasli koji nisu imali pristup znakovnoj interakciji pre četvrte godine
života poseduju značajno manje jezičke veštine od gluvih koji su od najranijeg uzrasta bili
izloženi znakovnom jeziku i odraslih kasnije ogluvelih osoba, koje su prethodno usvojile
govorni jezik.
C3  - Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020
T1  - Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika
EP  - 119
SP  - 119
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Šešum, Mia and Dimić, Nadežda",
year = "2020",
abstract = "Danas su mnoga istraživanja posvećena procesu usvajanja i razvoja jezika. Nama
su značajna ona, koja se bave načinima na koji deca koja ne čuju, usvajaju svoj jezik. Ovde
se misli na gluvu decu gluvih roditelja koja znakovni jezik usvajaju kao maternji, odnosno
prvi jezik. Međutim, najveći procenat gluve dece čine deca roditelja urednog sluha koja
su od rođenja izložena specifičnim uslovima i razvijaju svoj govor i jezik na drugačiji,
znatno teži način.
Cilj ovog rada je da ukaže na značaj i prednosti ranog usvajanja znakovnog jezika.
U radu će biti prikazana istraživanja koja se odnose na rano usvajanje znakovnog
jezika kod gluve dece gluvih roditelja, ali i gluve dece koja odrastaju u porodicama koje
čuju. Gluva deca gluvih roditelja su od prvog dana izložena pokretu, baš kao deca koja
čuju zvuku i govoru. Oni rano počinju da imitiraju pokrete svojih roditelja i uspostavljaju
komunikaciju. Prvi pokreti mogu se javiti već oko osmog meseca života. Sa druge strane,
gluva deca koja se rađaju u porodicama u kojima roditelji čuju u velikoj meri ostaju
uskraćena za prvu, najraniju komunikaciju, jer se roditelji uglavnom odlučuju da sa
svojom decom komuniciraju isključivo putem govora. Ukoliko porodica gluvih roditelja
dobije dete urednog sluha, ono će paralelno, veoma lako savladavati oba jezika. Znakovni
u komunikaciji sa roditeljima, govorni u kontaktu sa sredinom. Takva deca najčešće
postaju bilingvalna - potpuno jezički kompetentna u oba jezika. Ukazaće se i na značaj
dečjih (bebi) znakova koji predstavljaju prve podsticaje za razvoj osnovne – rane
komunikacije.
Rani pristup i interakcija putem jezika utiče na nivo jezičke kompetencije u
odraslom dobu, a samim tim i na edukativna postignuća. Ovo važi za oba jezika - govorni
i znakovni. Gluvi odrasli koji nisu imali pristup znakovnoj interakciji pre četvrte godine
života poseduju značajno manje jezičke veštine od gluvih koji su od najranijeg uzrasta bili
izloženi znakovnom jeziku i odraslih kasnije ogluvelih osoba, koje su prethodno usvojile
govorni jezik.",
journal = "Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020",
title = "Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika",
pages = "119-119",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297"
}
Isaković, L., Kovačević, T., Šešum, M.,& Dimić, N.. (2020). Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020, 119-119.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297
Isaković L, Kovačević T, Šešum M, Dimić N. Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020. 2020;:119-119.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Šešum, Mia, Dimić, Nadežda, "Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika" in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 (2020):119-119,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297 .

Upotreba reči suprotnog značenja u pisanom i znakovnom jeziku

Isaković, Ljubica; Šešum, Mia; Dimić, Nadežda

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2019)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Šešum, Mia
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3116
AB  - Odsustvo slušanja kod gluve i nagluve dece komplikuje i otežava razvoj govora
i jezika. Oni se usvajaju na specifičan način i razvijenost će, u velikoj meri, zavisiti od podsticaja iz okoline. Poseban problem je izgradnja rečnika, usvajanje
novih reči, kao i njihovo adekvatno povezivanje sa značenjem. Znakovni jezik
za njih nije hendikep već prirodni oblik izražavanja, uporediv sa izražajnim potencijalom govornog jezika. On im omogućava kognitivna, komunikativna i
kreativna iskustva. Cilj ovog rada bio je da se utvrdi stepen usvojenosti reči
suprotnog značenja datih imenica, glagola, prideva i priloga u pisanom i znakovnom jeziku gluvih i nagluvih učenika. Korišćen je segment Jezičkog korpusa
za procenu leksičko-stilskih specifičnosti (Dimić i Isaković, 2003). Od dece se
tražilo da daju suprotna značenja na zadate reči, koristeći pisani i znakovni
jezik. Ispitivanjem je oduhvaćeno 54 učenika sa oštećenjem sluha uzrasta od
petog do osmog razreda i obavljeno je u Beogradu. Računali smo frekvencije
i procente, aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju, t-test i njegov značaj,
Vilkoksonov test označenih rangova. Uočava se uticaj uzrasta na adekvatnu
upotrebu reči suprotnog značenja. Najveći broj pravilno korišćenih reči suprotnog značenja i bolji rezultati dati su u znakovnom jeziku (imenice t = -3,82, p
< 0,01; glagoli t = -9,11, p < 0,01; pridevi t = -4,73, p < 0,01; prilozi t = -6,89,
p < 0,01). Znakovni jezik treba da bude osnova za razvoj pisanog jezika gluve
dece. Njegov razvoj prati razvoj pisanog govora, utiče na bolje razumevanje
značenja postojećih reči, kao i na usvajanje značenja nepoznatih reči. Uočene
su i date specifične greške.
AB  - The absence of the auditory component in deaf children complicates or completely
incapacitates the development of speech and language. Language is adopted in a specific
manner and its development depends greatly on the stimulus from the environment. Problem
in vocabulary building is the assimilation of new words and their adequate association with
their meaning. For deaf children, sign language is not a handicap, but a natural form of
expression, comparable to the expressive potential of spoken language which provides them
with cognitive, communicative and creative experiences. The purpose of this paper was to
examine the level of adoption of the opposite meaning of the given nouns, verbs, adjectives
and adverbs in written and sign language of deaf and hard of hearing students. The study
incorporated a segment of the Language corpus for the evaluation of lexical-style related
characteristics (Dimic & Isakovic, 2003). In the tasks that were given to the children, they were
asked to give opposite meanings of the given words using written and sing language. The
study consisted of 54 deaf students attending fifth to eight grade at two schools in Belgrade.
We calculated frequencies and percentage mean score and standard deviations, t-test and its
significance, Wilcoxon Signed Ranks Test. We determined the influence of age on adequate
use of words of the opposite meanings. The greatest number of correctly used words of the
opposite meaning was used in the sign form of expression (nouns t = -3.82, p < 0.01; verbs t =
-9.11, p < 0.01; adjectives t = -4.73, p < 0.01; adverbs t = -6.89, p < 0.01). Sign language should
be the basis for the development of the written language of deaf children. Its development
follows the development of written speech, influences a better understanding of the meaning
of existing words, and the acceptance of the meaning of unknown words. Different specific
mistakes were observed.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija,
T1  - Upotreba reči suprotnog značenja u pisanom i znakovnom jeziku
T1  - The use of words of the opposite meaning in
written and sign language
EP  - 431
SP  - 425
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3116
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Šešum, Mia and Dimić, Nadežda",
year = "2019",
abstract = "Odsustvo slušanja kod gluve i nagluve dece komplikuje i otežava razvoj govora
i jezika. Oni se usvajaju na specifičan način i razvijenost će, u velikoj meri, zavisiti od podsticaja iz okoline. Poseban problem je izgradnja rečnika, usvajanje
novih reči, kao i njihovo adekvatno povezivanje sa značenjem. Znakovni jezik
za njih nije hendikep već prirodni oblik izražavanja, uporediv sa izražajnim potencijalom govornog jezika. On im omogućava kognitivna, komunikativna i
kreativna iskustva. Cilj ovog rada bio je da se utvrdi stepen usvojenosti reči
suprotnog značenja datih imenica, glagola, prideva i priloga u pisanom i znakovnom jeziku gluvih i nagluvih učenika. Korišćen je segment Jezičkog korpusa
za procenu leksičko-stilskih specifičnosti (Dimić i Isaković, 2003). Od dece se
tražilo da daju suprotna značenja na zadate reči, koristeći pisani i znakovni
jezik. Ispitivanjem je oduhvaćeno 54 učenika sa oštećenjem sluha uzrasta od
petog do osmog razreda i obavljeno je u Beogradu. Računali smo frekvencije
i procente, aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju, t-test i njegov značaj,
Vilkoksonov test označenih rangova. Uočava se uticaj uzrasta na adekvatnu
upotrebu reči suprotnog značenja. Najveći broj pravilno korišćenih reči suprotnog značenja i bolji rezultati dati su u znakovnom jeziku (imenice t = -3,82, p
< 0,01; glagoli t = -9,11, p < 0,01; pridevi t = -4,73, p < 0,01; prilozi t = -6,89,
p < 0,01). Znakovni jezik treba da bude osnova za razvoj pisanog jezika gluve
dece. Njegov razvoj prati razvoj pisanog govora, utiče na bolje razumevanje
značenja postojećih reči, kao i na usvajanje značenja nepoznatih reči. Uočene
su i date specifične greške., The absence of the auditory component in deaf children complicates or completely
incapacitates the development of speech and language. Language is adopted in a specific
manner and its development depends greatly on the stimulus from the environment. Problem
in vocabulary building is the assimilation of new words and their adequate association with
their meaning. For deaf children, sign language is not a handicap, but a natural form of
expression, comparable to the expressive potential of spoken language which provides them
with cognitive, communicative and creative experiences. The purpose of this paper was to
examine the level of adoption of the opposite meaning of the given nouns, verbs, adjectives
and adverbs in written and sign language of deaf and hard of hearing students. The study
incorporated a segment of the Language corpus for the evaluation of lexical-style related
characteristics (Dimic & Isakovic, 2003). In the tasks that were given to the children, they were
asked to give opposite meanings of the given words using written and sing language. The
study consisted of 54 deaf students attending fifth to eight grade at two schools in Belgrade.
We calculated frequencies and percentage mean score and standard deviations, t-test and its
significance, Wilcoxon Signed Ranks Test. We determined the influence of age on adequate
use of words of the opposite meanings. The greatest number of correctly used words of the
opposite meaning was used in the sign form of expression (nouns t = -3.82, p < 0.01; verbs t =
-9.11, p < 0.01; adjectives t = -4.73, p < 0.01; adverbs t = -6.89, p < 0.01). Sign language should
be the basis for the development of the written language of deaf children. Its development
follows the development of written speech, influences a better understanding of the meaning
of existing words, and the acceptance of the meaning of unknown words. Different specific
mistakes were observed.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija,",
title = "Upotreba reči suprotnog značenja u pisanom i znakovnom jeziku, The use of words of the opposite meaning in
written and sign language",
pages = "431-425",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3116"
}
Isaković, L., Šešum, M.,& Dimić, N.. (2019). Upotreba reči suprotnog značenja u pisanom i znakovnom jeziku. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija,
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 425-431.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3116
Isaković L, Šešum M, Dimić N. Upotreba reči suprotnog značenja u pisanom i znakovnom jeziku. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija,. 2019;:425-431.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3116 .
Isaković, Ljubica, Šešum, Mia, Dimić, Nadežda, "Upotreba reči suprotnog značenja u pisanom i znakovnom jeziku" in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, (2019):425-431,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3116 .

O znakovnom jeziku

Dimić, Nadežda; Isaković, Ljubica

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Izdavački centar (ICF), 2018)

TY  - BOOK
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Isaković, Ljubica
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2873
AB  - Cilj poglavlja „Uvodni stavovi o znakovnom jeziku” je da
upozna studente sa nastankom znakovnih jezika, uvodnim, opreč-
nim, stavovima o njihovom korišćenju, kao i počecima njihove
upotrebe. Ističe se potreba za komunikacijom i nužnost na-
stanka konvencionalnih znakovnih jezika. Posebno se ističe zna-
čaj začetnika lingvistike američkog znakovnog jezika Vilijama
Stokoa i njegov uticaj na formiranje i prihvatanje jednog od
najrazvijenijih znakovnih jezika u svetu. Posebno se ističe da se
putem znakovnih jezika, ili nekim njihovim modifikovanim seg-
mentima, mogu sporazumevati, ne samo gluve osobe, već i osobe sa
psihičkim problemima, sa cerebralnom paralizom, nemogućnošću
govora, višestrukim oštećenjima...
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Izdavački centar (ICF)
T1  - O znakovnom jeziku
SP  - 202
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2873
ER  - 
@book{
author = "Dimić, Nadežda and Isaković, Ljubica",
year = "2018",
abstract = "Cilj poglavlja „Uvodni stavovi o znakovnom jeziku” je da
upozna studente sa nastankom znakovnih jezika, uvodnim, opreč-
nim, stavovima o njihovom korišćenju, kao i počecima njihove
upotrebe. Ističe se potreba za komunikacijom i nužnost na-
stanka konvencionalnih znakovnih jezika. Posebno se ističe zna-
čaj začetnika lingvistike američkog znakovnog jezika Vilijama
Stokoa i njegov uticaj na formiranje i prihvatanje jednog od
najrazvijenijih znakovnih jezika u svetu. Posebno se ističe da se
putem znakovnih jezika, ili nekim njihovim modifikovanim seg-
mentima, mogu sporazumevati, ne samo gluve osobe, već i osobe sa
psihičkim problemima, sa cerebralnom paralizom, nemogućnošću
govora, višestrukim oštećenjima...",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Izdavački centar (ICF)",
title = "O znakovnom jeziku",
pages = "202",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2873"
}
Dimić, N.,& Isaković, L.. (2018). O znakovnom jeziku. 
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Izdavački centar (ICF)., 202.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2873
Dimić N, Isaković L. O znakovnom jeziku. 2018;:202.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2873 .
Dimić, Nadežda, Isaković, Ljubica, "O znakovnom jeziku" (2018):202,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2873 .

Gesture frequency in communication of cochlear implanted children

Ostojić-Zeljković, Sanja; Đoković, Sanja; Slavnić, Svetlana; Dimić, Nadežda; Nikolić, Mina

(2018)

TY  - CONF
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Nikolić, Mina
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2967
AB  - This study is observing both natural and learned gestures as a part of communication in hearing impaired children with cochlear implant and/or hearing aids, accompaning certain action or verbal statement. The objective of the study was to observe the frequency of gesture use in deaf and hard of hearing children with different types of amplification Various impact factors affecting frequency of gesture use, such as gender, chronological age,onset of rehabiliation and educational settings were taken into consideartion as well. The sample consisted of 40 children with severe to profound sensorineural hearing loss divided in two groups according to amplification type. Younger group consisted of children aged 5 to 10 years and older group 11 to 15 years. The cochlear implant group consisted of 18 children and hearing aid group of 22. The pairs of children with adjusted age and type of amplification have been filmed during play in the ‖ shop „with ten objects or age appropriate toys.The videos were analyzed afterwards and communication has been classified as verbal, total or gestual. Word list has been based on video records. The results have shown statistically significant advantage of boys regarding oral use of verbs (t(14) = 2,569, p<0,0) and early rehabilitated children (oral use of verbs t(14) = 2,575, p<0,05 and pronouns t(14) = 2,763, p<0,05). Gesture use is more frequent in older children with conventional hearing aids. Younger children tend to use more words than gestures. Cochlear implanted children use considerably less gestures. Overall number of words and gestures used in communication increases over time.. Key words: cochlear implant, gesture, hearing aid, children *Part of the project of Ministry of science and technological development of Serbia ―Influence of cochlear implantation on education of deaf and hard of hearing children ―.
C3  - Book of abstracts HeAL 2018
T1  - Gesture frequency in communication of cochlear implanted children
EP  - 194
SP  - 194
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967
ER  - 
@conference{
author = "Ostojić-Zeljković, Sanja and Đoković, Sanja and Slavnić, Svetlana and Dimić, Nadežda and Nikolić, Mina",
year = "2018",
abstract = "This study is observing both natural and learned gestures as a part of communication in hearing impaired children with cochlear implant and/or hearing aids, accompaning certain action or verbal statement. The objective of the study was to observe the frequency of gesture use in deaf and hard of hearing children with different types of amplification Various impact factors affecting frequency of gesture use, such as gender, chronological age,onset of rehabiliation and educational settings were taken into consideartion as well. The sample consisted of 40 children with severe to profound sensorineural hearing loss divided in two groups according to amplification type. Younger group consisted of children aged 5 to 10 years and older group 11 to 15 years. The cochlear implant group consisted of 18 children and hearing aid group of 22. The pairs of children with adjusted age and type of amplification have been filmed during play in the ‖ shop „with ten objects or age appropriate toys.The videos were analyzed afterwards and communication has been classified as verbal, total or gestual. Word list has been based on video records. The results have shown statistically significant advantage of boys regarding oral use of verbs (t(14) = 2,569, p<0,0) and early rehabilitated children (oral use of verbs t(14) = 2,575, p<0,05 and pronouns t(14) = 2,763, p<0,05). Gesture use is more frequent in older children with conventional hearing aids. Younger children tend to use more words than gestures. Cochlear implanted children use considerably less gestures. Overall number of words and gestures used in communication increases over time.. Key words: cochlear implant, gesture, hearing aid, children *Part of the project of Ministry of science and technological development of Serbia ―Influence of cochlear implantation on education of deaf and hard of hearing children ―.",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018",
title = "Gesture frequency in communication of cochlear implanted children",
pages = "194-194",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967"
}
Ostojić-Zeljković, S., Đoković, S., Slavnić, S., Dimić, N.,& Nikolić, M.. (2018). Gesture frequency in communication of cochlear implanted children. in Book of abstracts HeAL 2018, 194-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967
Ostojić-Zeljković S, Đoković S, Slavnić S, Dimić N, Nikolić M. Gesture frequency in communication of cochlear implanted children. in Book of abstracts HeAL 2018. 2018;:194-194.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967 .
Ostojić-Zeljković, Sanja, Đoković, Sanja, Slavnić, Svetlana, Dimić, Nadežda, Nikolić, Mina, "Gesture frequency in communication of cochlear implanted children" in Book of abstracts HeAL 2018 (2018):194-194,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2967 .

Funkcija čitanja govora sa usana kod gluve i nagluve dece

Dimić, Nadežda; Pažin, Stojan; Isaković, Ljubica

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Pažin, Stojan
AU  - Isaković, Ljubica
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2867
AB  - Čitanje govora sa usana je sposobnost razumevanja oralno-glasovnog
govora vizuelnim putem na osnovu vizuelnih informacija dobijenih
sa usta i lica govornika, uključujući preostale ostatke sluha, ge-
stove, držanje i govor tela. Čitanje oralno-glasovnog govora sa usta i
lica sagovornika je misaoni proces koji u sebi objedinjuje visoko efi-
kasne perceptivne procese u kombinaciji sa podesnim kognitivnim
funkcionisanjem.
Cilj našeg istraživanja bio je ispitati specifičnost čitanja
govora sa usana kod gluve i nagluve dece i povezanost između ocene iz
srpskog jezika i specifičnosti čitanja govora. Istraživanje je sprove-
deno u školama Republike Srbije koje pohađaju gluvi i nagluvi (Beograd,
Zemun, Novi Sad, Jagodina, Niš). Uzorak je činilo 60 gluvih i nagluvih
učenika od četvrtog do osmog razreda. Instrument je bila Podražajna
lista reči ІІ (D. Dimić, N. Dimić, 2003).
Zaključili smo da gluva i nagluva deca uspešnije čitaju govor sa usa-
na u složenijim jezičkim strukturama. Bolji rezultati gluve i nagluve
dece u složenijim jezičkim strukturama posledica su boljeg poznavanja
pojmova i njihovog značenja koje poseduju u svom rečniku, kao i sposobno-
sti korišćenja informacija iz konteksta. Ocena iz srpskog jezika ima
uticaja na čitanje govora sa usana kod gluve i nagluve dece.
AB  - Lip reading is the ability of understanding oral voice speech visually on
the basis of visual information received from the mouth and the face of a
speaker, including the remaining remnants of hearing, gestures, posture and
body language. Reading oral voice speech from the mouth and the face of
an interlocutor is a thought process consolidating in itself highly efficient
perceptive processes in combination with appropriate cognitive functioning.
The aim of our study was to examine the specificity of lip reading with
deaf and hard of hearing children and the correlation between the grade in
Serbian and the specificity of speech reading. The study was conducted at
schools in the Republic of Serbia which are attended bythe deaf and hard of
hearing (Belgrade, Zemun, Novi Sad, Jagodina, Niš).The sample comprised
60 deaf and hard of hearing children from the fourth to the eighth grade. The
instrument was the Stimulus Word List ІІ (D.Dimić, N. Dimić, 2003).
We have come to the conclusion that deaf and hard of hearing children lip
read with more success in more complex language structures. Better results
of deaf and hard of hearing children in more complex language structures are
the result of better knowledge of terms and their meaning which they have in
their vocabulary as well as of the ability to use information from the context.
The grade in Serbian has an effect on lip reading with deaf and hard of hearing
students.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
T1  - Funkcija čitanja govora sa usana kod gluve i nagluve dece
T1  - The function of lip reading with deaf and hard
of hearing children
EP  - 148
SP  - 135
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2867
ER  - 
@conference{
author = "Dimić, Nadežda and Pažin, Stojan and Isaković, Ljubica",
year = "2018",
abstract = "Čitanje govora sa usana je sposobnost razumevanja oralno-glasovnog
govora vizuelnim putem na osnovu vizuelnih informacija dobijenih
sa usta i lica govornika, uključujući preostale ostatke sluha, ge-
stove, držanje i govor tela. Čitanje oralno-glasovnog govora sa usta i
lica sagovornika je misaoni proces koji u sebi objedinjuje visoko efi-
kasne perceptivne procese u kombinaciji sa podesnim kognitivnim
funkcionisanjem.
Cilj našeg istraživanja bio je ispitati specifičnost čitanja
govora sa usana kod gluve i nagluve dece i povezanost između ocene iz
srpskog jezika i specifičnosti čitanja govora. Istraživanje je sprove-
deno u školama Republike Srbije koje pohađaju gluvi i nagluvi (Beograd,
Zemun, Novi Sad, Jagodina, Niš). Uzorak je činilo 60 gluvih i nagluvih
učenika od četvrtog do osmog razreda. Instrument je bila Podražajna
lista reči ІІ (D. Dimić, N. Dimić, 2003).
Zaključili smo da gluva i nagluva deca uspešnije čitaju govor sa usa-
na u složenijim jezičkim strukturama. Bolji rezultati gluve i nagluve
dece u složenijim jezičkim strukturama posledica su boljeg poznavanja
pojmova i njihovog značenja koje poseduju u svom rečniku, kao i sposobno-
sti korišćenja informacija iz konteksta. Ocena iz srpskog jezika ima
uticaja na čitanje govora sa usana kod gluve i nagluve dece., Lip reading is the ability of understanding oral voice speech visually on
the basis of visual information received from the mouth and the face of a
speaker, including the remaining remnants of hearing, gestures, posture and
body language. Reading oral voice speech from the mouth and the face of
an interlocutor is a thought process consolidating in itself highly efficient
perceptive processes in combination with appropriate cognitive functioning.
The aim of our study was to examine the specificity of lip reading with
deaf and hard of hearing children and the correlation between the grade in
Serbian and the specificity of speech reading. The study was conducted at
schools in the Republic of Serbia which are attended bythe deaf and hard of
hearing (Belgrade, Zemun, Novi Sad, Jagodina, Niš).The sample comprised
60 deaf and hard of hearing children from the fourth to the eighth grade. The
instrument was the Stimulus Word List ІІ (D.Dimić, N. Dimić, 2003).
We have come to the conclusion that deaf and hard of hearing children lip
read with more success in more complex language structures. Better results
of deaf and hard of hearing children in more complex language structures are
the result of better knowledge of terms and their meaning which they have in
their vocabulary as well as of the ability to use information from the context.
The grade in Serbian has an effect on lip reading with deaf and hard of hearing
students.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.",
title = "Funkcija čitanja govora sa usana kod gluve i nagluve dece, The function of lip reading with deaf and hard
of hearing children",
pages = "148-135",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2867"
}
Dimić, N., Pažin, S.,& Isaković, L.. (2018). Funkcija čitanja govora sa usana kod gluve i nagluve dece. in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 135-148.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2867
Dimić N, Pažin S, Isaković L. Funkcija čitanja govora sa usana kod gluve i nagluve dece. in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.. 2018;:135-148.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2867 .
Dimić, Nadežda, Pažin, Stojan, Isaković, Ljubica, "Funkcija čitanja govora sa usana kod gluve i nagluve dece" in Tematski zbornik radova - 
„Specifičnost oštećenja
sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018. (2018):135-148,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2867 .

Upotreba znakovnog jezika u obrazovanju gluve i nagluve dece

Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda; Srzić, Maja

(2018)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Srzić, Maja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3030
C3  - Zbornik sažetaka ''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji'', Sarajevo
T1  - Upotreba znakovnog jezika u obrazovanju gluve i nagluve dece
EP  - 65
SP  - 64
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3030
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda and Srzić, Maja",
year = "2018",
journal = "Zbornik sažetaka ''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji'', Sarajevo",
title = "Upotreba znakovnog jezika u obrazovanju gluve i nagluve dece",
pages = "65-64",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3030"
}
Kovačević, T., Dimić, N.,& Srzić, M.. (2018). Upotreba znakovnog jezika u obrazovanju gluve i nagluve dece. in Zbornik sažetaka ''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji'', Sarajevo, 64-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3030
Kovačević T, Dimić N, Srzić M. Upotreba znakovnog jezika u obrazovanju gluve i nagluve dece. in Zbornik sažetaka ''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji'', Sarajevo. 2018;:64-65.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3030 .
Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, Srzić, Maja, "Upotreba znakovnog jezika u obrazovanju gluve i nagluve dece" in Zbornik sažetaka ''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji'', Sarajevo (2018):64-65,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3030 .

Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants

Dimić, Nadežda; Isaković, Ljubica; Ostojić-Zeljković, Sanja; Kovačević, Tamara

(2018)

TY  - CONF
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Ostojić-Zeljković, Sanja
AU  - Kovačević, Tamara
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2945
C3  - Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy
T1  - Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants
EP  - 158
SP  - 157
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945
ER  - 
@conference{
author = "Dimić, Nadežda and Isaković, Ljubica and Ostojić-Zeljković, Sanja and Kovačević, Tamara",
year = "2018",
journal = "Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy",
title = "Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants",
pages = "158-157",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945"
}
Dimić, N., Isaković, L., Ostojić-Zeljković, S.,& Kovačević, T.. (2018). Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants. in Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy, 157-158.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945
Dimić N, Isaković L, Ostojić-Zeljković S, Kovačević T. Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants. in Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy. 2018;:157-158.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945 .
Dimić, Nadežda, Isaković, Ljubica, Ostojić-Zeljković, Sanja, Kovačević, Tamara, "Characteristics of sentences in deaf and hard of hearing students and students with cochlear implants" in Book of abstracts HeAL 2018, Cernobio, Lake Como, Italy (2018):157-158,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2945 .

Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta

Isaković, Ljubica; Jolić Marjanović, Zorana; Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda

(Društvo defektologa Srbije, 2018)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Jolić Marjanović, Zorana
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2819
AB  - Istraživanje o kojem saopštavamo u ovom radu bavi se socijalnom
kompetentnošću gluvih i nagluvih učenika. Najčešće ispitivane
oblasti socijalnog razvoja dece oštećenog sluha su: opšta socijalna
zrelost, socijalna interakcija, odnos sa roditeljima i značaj jezika
(oralnog i znakovnog) za socijalni razvoj deteta.
Koncept socijalne kompetentnosti odnosi se na adekvatnu upotrebu
socijalnih veština, uspešnost u interakciji i ispunjavanju zahteva
okruženja, čime daje obuhvatnu sliku delovanja pojedinca u socijalnom
polju.
Gluva deca koja se procenjuju kao najkompetentnija u socijalnom,
kognitivnom i jezičkom razvoju su ona koja aktivno učestvuju od ranog
uzrasta u interakciji sa roditeljima, bilo da su oni gluvi ili da čuju
(Vaccari & Marschrak, 1997).
Takođe, postoje dokazi da uspešnost uspostavljanja odnosa sa
vršnjacima ima kao medijator komunikativnu kompetentnost, pri čemu je
oralna veština prediktivna za prilagođavanje u inkluzivnom, a veština
korišćenja znakovnog jezika u segregiranom kontekstu (Leigh & Stinson,
1991, prema Musselman, Mootulal & MacKay, 1996).
Podatke o socijalnoj kompetentnosti dobili smo na osnovu procene
ponašanja učenika od strane nastavnika (defektologa) na Školskoj skali
socijalnog ponašanja 2 (School Social Behavior Scales, Second Edition,
Merrell, 2002). To je bihejvioralna skala procene sačinjena od 64 stavke,
podeljene u dve osnovne subskale (merenje socijalne kompetentnosti i
antisocijalnog ponašanja). Ispitano je 56 gluvih i nagluvih učenika iz
dve škole u Beogradu.
Rezultati pokazuju da ispitani učenici imaju zadovoljavajući nivo
socijalne kompetentnosti i da retko ispoljavaju antisocijalna
ponašanja. Oni potvrđuju pozitivnu korelaciju školskog uspeha sa
ispoljavanjem socijalno prihvatljivog ponašanja. Analize pokazuju da bi
obrazovanje roditelja i vrsta smeštaja (porodični ili internatski)
mogli biti deo objašnjenja za dobijene skorove na skali antisocijalnog
ponašanja. Takođe, kod devojčica se češće ispoljava socijalno
kompetentno, a ređe antisocijalno ponašanje.
Zanimljiv podatak jeste da nastavnici učenicima, koji su
savladali znakovni jezik i fluentno ga koriste, istovremeno pripisuju
veću učestalost i pozitivnih i negativnih oblika socijalnog ponašanja.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta
EP  - 239
SP  - 238
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Jolić Marjanović, Zorana and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda",
year = "2018",
abstract = "Istraživanje o kojem saopštavamo u ovom radu bavi se socijalnom
kompetentnošću gluvih i nagluvih učenika. Najčešće ispitivane
oblasti socijalnog razvoja dece oštećenog sluha su: opšta socijalna
zrelost, socijalna interakcija, odnos sa roditeljima i značaj jezika
(oralnog i znakovnog) za socijalni razvoj deteta.
Koncept socijalne kompetentnosti odnosi se na adekvatnu upotrebu
socijalnih veština, uspešnost u interakciji i ispunjavanju zahteva
okruženja, čime daje obuhvatnu sliku delovanja pojedinca u socijalnom
polju.
Gluva deca koja se procenjuju kao najkompetentnija u socijalnom,
kognitivnom i jezičkom razvoju su ona koja aktivno učestvuju od ranog
uzrasta u interakciji sa roditeljima, bilo da su oni gluvi ili da čuju
(Vaccari & Marschrak, 1997).
Takođe, postoje dokazi da uspešnost uspostavljanja odnosa sa
vršnjacima ima kao medijator komunikativnu kompetentnost, pri čemu je
oralna veština prediktivna za prilagođavanje u inkluzivnom, a veština
korišćenja znakovnog jezika u segregiranom kontekstu (Leigh & Stinson,
1991, prema Musselman, Mootulal & MacKay, 1996).
Podatke o socijalnoj kompetentnosti dobili smo na osnovu procene
ponašanja učenika od strane nastavnika (defektologa) na Školskoj skali
socijalnog ponašanja 2 (School Social Behavior Scales, Second Edition,
Merrell, 2002). To je bihejvioralna skala procene sačinjena od 64 stavke,
podeljene u dve osnovne subskale (merenje socijalne kompetentnosti i
antisocijalnog ponašanja). Ispitano je 56 gluvih i nagluvih učenika iz
dve škole u Beogradu.
Rezultati pokazuju da ispitani učenici imaju zadovoljavajući nivo
socijalne kompetentnosti i da retko ispoljavaju antisocijalna
ponašanja. Oni potvrđuju pozitivnu korelaciju školskog uspeha sa
ispoljavanjem socijalno prihvatljivog ponašanja. Analize pokazuju da bi
obrazovanje roditelja i vrsta smeštaja (porodični ili internatski)
mogli biti deo objašnjenja za dobijene skorove na skali antisocijalnog
ponašanja. Takođe, kod devojčica se češće ispoljava socijalno
kompetentno, a ređe antisocijalno ponašanje.
Zanimljiv podatak jeste da nastavnici učenicima, koji su
savladali znakovni jezik i fluentno ga koriste, istovremeno pripisuju
veću učestalost i pozitivnih i negativnih oblika socijalnog ponašanja.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije, Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta",
pages = "239-238",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819"
}
Isaković, L., Jolić Marjanović, Z., Kovačević, T.,& Dimić, N.. (2018). Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 238-239.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819
Isaković L, Jolić Marjanović Z, Kovačević T, Dimić N. Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije. 2018;:238-239.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819 .
Isaković, Ljubica, Jolić Marjanović, Zorana, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, "Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije (2018):238-239,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819 .

Karakteristike čitanja gluhe i nagluhe djece

Srzić, Maja; Isaković, Ljubica; Dimić, Nadežda

(2018)

TY  - CONF
AU  - Srzić, Maja
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2980
C3  - Međunarodna konferencija Multidisciplinarni pristupi u edukaciji, Sarajevo, Zbornik sažetaka
T1  - Karakteristike čitanja gluhe i nagluhe djece
EP  - 111
SP  - 110
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2980
ER  - 
@conference{
author = "Srzić, Maja and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda",
year = "2018",
journal = "Međunarodna konferencija Multidisciplinarni pristupi u edukaciji, Sarajevo, Zbornik sažetaka",
title = "Karakteristike čitanja gluhe i nagluhe djece",
pages = "111-110",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2980"
}
Srzić, M., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2018). Karakteristike čitanja gluhe i nagluhe djece. in Međunarodna konferencija Multidisciplinarni pristupi u edukaciji, Sarajevo, Zbornik sažetaka, 110-111.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2980
Srzić M, Isaković L, Dimić N. Karakteristike čitanja gluhe i nagluhe djece. in Međunarodna konferencija Multidisciplinarni pristupi u edukaciji, Sarajevo, Zbornik sažetaka. 2018;:110-111.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2980 .
Srzić, Maja, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Karakteristike čitanja gluhe i nagluhe djece" in Međunarodna konferencija Multidisciplinarni pristupi u edukaciji, Sarajevo, Zbornik sažetaka (2018):110-111,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2980 .

Understanding Notions in Deaf and Hard of Hearing Children of Elementary School Age

Kovačević, Tamara; Isaković, Ljubica; Dimić, Nadežda

(2017)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2733
C3  - The 9th International Conference of the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences ,ERFCON, Book of Abstracts, Zagreb, Croatia
T1  - Understanding Notions in Deaf and Hard of Hearing Children of Elementary School Age
EP  - 385
SP  - 384
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2733
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda",
year = "2017",
journal = "The 9th International Conference of the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences ,ERFCON, Book of Abstracts, Zagreb, Croatia",
title = "Understanding Notions in Deaf and Hard of Hearing Children of Elementary School Age",
pages = "385-384",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2733"
}
Kovačević, T., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2017). Understanding Notions in Deaf and Hard of Hearing Children of Elementary School Age. in The 9th International Conference of the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences ,ERFCON, Book of Abstracts, Zagreb, Croatia, 384-385.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2733
Kovačević T, Isaković L, Dimić N. Understanding Notions in Deaf and Hard of Hearing Children of Elementary School Age. in The 9th International Conference of the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences ,ERFCON, Book of Abstracts, Zagreb, Croatia. 2017;:384-385.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2733 .
Kovačević, Tamara, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Understanding Notions in Deaf and Hard of Hearing Children of Elementary School Age" in The 9th International Conference of the Faculty of Education and Rehabilitation Sciences ,ERFCON, Book of Abstracts, Zagreb, Croatia (2017):384-385,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2733 .

Učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa gluvom i nagluvom decom

Kovačević, Tamara; Isaković, Ljubica; Dimić, Nadežda

(Društvo defektologa Srbije, 2017)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2694
AB  - Znakovni jezik je prirodan i primaran jezički izraz gluvih, dok je govorni jezik
njihov sekundarni jezik. Gluvom detetu treba omogućiti da usvoji dva jezika, znakovni
jezik sveta gluvih i govorni jezik većine koja čuje. 
U surdopedagoškoj nastavi pod znakovnim jezikom treba podrazumevati uslovljene
pokrete ruku koje imaju određeno dogovoreno značenje i odgovaraju određenom pojmu.
Gestom- znakom se predstavlja jedan pojam na nivou jedne reči, ili čitave rečenice. 
Gluva deca gluvih roditelja prilikom dolaska u školu su socijalno komunikativno
razvijenija od gluve dece roditelja koji čuju, jer su putem gesta-znaka, razvili
sposobnost sporazumevanja. 
Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa
gluvom i nagluvom decom. 
Uzorak je činio 71 nastavnik. U istraživanju je korišćen Upitnik za nastavnike
(N.Dimić; T.Kovačević).  
Anketa je sprovedena u pet škola za gluve i nagluve učenike u Srbiji.
Dobijeni rezultati ukazuju na važnost znakovne komunikacije učenika u nastavi,  kao
i u svakodnevnim situacijama, sa vršnjacima i roditeljima.
Nastavnici najčešće komuniciraju kombinacijom verbalnog (govornog) i znakovnog
jezika sa gluvom i nagluvom decom.
Defektolozi značajno češće koriste znakovni jezik u svim nastavnim predmetima, u
odnosu na nastavnike koji nisu po struci defektolozi. 
Heterogenost populacije gluve i nagluve dece je uz pojavu kohlearno implantirane, kao
i dece sa višestrukim smetnjama mnogo veća. Neophodno je postojanje različitih
pristupa u školovanju gluve dece, kako bi se uspešno zadovoljile njihove 
komunikacijske i obrazovne potrebe.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije,Novi Sad
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
T1  - Učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa gluvom i nagluvom decom
EP  - 48
SP  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2694
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda",
year = "2017",
abstract = "Znakovni jezik je prirodan i primaran jezički izraz gluvih, dok je govorni jezik
njihov sekundarni jezik. Gluvom detetu treba omogućiti da usvoji dva jezika, znakovni
jezik sveta gluvih i govorni jezik većine koja čuje. 
U surdopedagoškoj nastavi pod znakovnim jezikom treba podrazumevati uslovljene
pokrete ruku koje imaju određeno dogovoreno značenje i odgovaraju određenom pojmu.
Gestom- znakom se predstavlja jedan pojam na nivou jedne reči, ili čitave rečenice. 
Gluva deca gluvih roditelja prilikom dolaska u školu su socijalno komunikativno
razvijenija od gluve dece roditelja koji čuju, jer su putem gesta-znaka, razvili
sposobnost sporazumevanja. 
Cilj istraživanja bio je ispitati učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa
gluvom i nagluvom decom. 
Uzorak je činio 71 nastavnik. U istraživanju je korišćen Upitnik za nastavnike
(N.Dimić; T.Kovačević).  
Anketa je sprovedena u pet škola za gluve i nagluve učenike u Srbiji.
Dobijeni rezultati ukazuju na važnost znakovne komunikacije učenika u nastavi,  kao
i u svakodnevnim situacijama, sa vršnjacima i roditeljima.
Nastavnici najčešće komuniciraju kombinacijom verbalnog (govornog) i znakovnog
jezika sa gluvom i nagluvom decom.
Defektolozi značajno češće koriste znakovni jezik u svim nastavnim predmetima, u
odnosu na nastavnike koji nisu po struci defektolozi. 
Heterogenost populacije gluve i nagluve dece je uz pojavu kohlearno implantirane, kao
i dece sa višestrukim smetnjama mnogo veća. Neophodno je postojanje različitih
pristupa u školovanju gluve dece, kako bi se uspešno zadovoljile njihove 
komunikacijske i obrazovne potrebe.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije,Novi Sad, Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.",
title = "Učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa gluvom i nagluvom decom",
pages = "48-48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2694"
}
Kovačević, T., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2017). Učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa gluvom i nagluvom decom. in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije,Novi Sad
Društvo defektologa Srbije., 48-48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2694
Kovačević T, Isaković L, Dimić N. Učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa gluvom i nagluvom decom. in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije,Novi Sad. 2017;:48-48.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2694 .
Kovačević, Tamara, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Učestalost upotrebe znakovnog jezika u radu sa gluvom i nagluvom decom" in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije,Novi Sad (2017):48-48,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2694 .

Jezička razvijenost gluvih i nagluvih učenika

Isaković, Ljubica; Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda

(Društvo defektologa Srbije, 2017)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2615
AB  - Za razliku od jezičkih sposobnosti dece urednog sluha, jezik gluvih i nagluvih učenika
Odlikuje se nizom posebnosti i specifičnosti. Razvijenost jezika gluvih zavisiće od
Mnogih faktora, a jedan od njih je i koji vid izražavanja koriste. Da li su govornici
Znakovnog jezika, ili se prevashodno izražavaju putem govora i pisanog izraza.  
Pogodno sredstvo za ispitivanje jezičkih sposobnosti dece jesu slike, koje kao
Podsticaji pomažu u prikupljanju jezičkog materijala. 
Cilj istraživanja bio je ispitati sposobnost upotrebe različitih vrsta rečenica u 
Okviru pisanog izraza i znakovnog jezika kod gluve i nagluve dece. Interesovao nas je
I uticaj uzrasta i ocene iz srpskog jezika na upotrebu različitih vrsta rečenica. 
Uzorkom je obuhvaćeno 84 učenika uzrasta od trećeg do osmog razreda, koji pohađaju
Škole za gluvu decu u srbiji. U radu je korišćena strip priča (vladisavljević, 1983). 
Analiza podataka izvršena je primenom statističkog paketa za obradu podataka spssv.20.

Računali smo frekvencije i procente, aritmetičke sredine i standardne
Devijacije. Međugrupne razlike proveravane su primenom t-testa. 
Gluvi i nagluvi učenici se, izuzev rečenicama, izražavaju i putem pojedinačnih
Pojmova. Ovo je naročito uočeno na nižem uzrastu. Veći broj prostih (t=-5,988, df=82,
P=0,01),  proširenih (t=-5,113, df=82, p=0,01) i složenih rečenica koristi se u okviru
Znakovnog izraza (t=-5,233, df=82, p=0,01). Dobijeni rezultati sugerišu na nizak nivo
Jezičke razvijenosti, naročito u okviru pisanog jezika. Izražavanje putem znakovnog
Jezika je zrelije, bogatije i jasnije.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
T1  - Jezička razvijenost gluvih i nagluvih učenika
EP  - 112
SP  - 112
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2615
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda",
year = "2017",
abstract = "Za razliku od jezičkih sposobnosti dece urednog sluha, jezik gluvih i nagluvih učenika
Odlikuje se nizom posebnosti i specifičnosti. Razvijenost jezika gluvih zavisiće od
Mnogih faktora, a jedan od njih je i koji vid izražavanja koriste. Da li su govornici
Znakovnog jezika, ili se prevashodno izražavaju putem govora i pisanog izraza.  
Pogodno sredstvo za ispitivanje jezičkih sposobnosti dece jesu slike, koje kao
Podsticaji pomažu u prikupljanju jezičkog materijala. 
Cilj istraživanja bio je ispitati sposobnost upotrebe različitih vrsta rečenica u 
Okviru pisanog izraza i znakovnog jezika kod gluve i nagluve dece. Interesovao nas je
I uticaj uzrasta i ocene iz srpskog jezika na upotrebu različitih vrsta rečenica. 
Uzorkom je obuhvaćeno 84 učenika uzrasta od trećeg do osmog razreda, koji pohađaju
Škole za gluvu decu u srbiji. U radu je korišćena strip priča (vladisavljević, 1983). 
Analiza podataka izvršena je primenom statističkog paketa za obradu podataka spssv.20.

Računali smo frekvencije i procente, aritmetičke sredine i standardne
Devijacije. Međugrupne razlike proveravane su primenom t-testa. 
Gluvi i nagluvi učenici se, izuzev rečenicama, izražavaju i putem pojedinačnih
Pojmova. Ovo je naročito uočeno na nižem uzrastu. Veći broj prostih (t=-5,988, df=82,
P=0,01),  proširenih (t=-5,113, df=82, p=0,01) i složenih rečenica koristi se u okviru
Znakovnog izraza (t=-5,233, df=82, p=0,01). Dobijeni rezultati sugerišu na nizak nivo
Jezičke razvijenosti, naročito u okviru pisanog jezika. Izražavanje putem znakovnog
Jezika je zrelije, bogatije i jasnije.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.",
title = "Jezička razvijenost gluvih i nagluvih učenika",
pages = "112-112",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2615"
}
Isaković, L., Kovačević, T.,& Dimić, N.. (2017). Jezička razvijenost gluvih i nagluvih učenika. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
Društvo defektologa Srbije., 112-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2615
Isaković L, Kovačević T, Dimić N. Jezička razvijenost gluvih i nagluvih učenika. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.. 2017;:112-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2615 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, "Jezička razvijenost gluvih i nagluvih učenika" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017. (2017):112-112,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2615 .

TEOAE in Disorders of Ear Conduction Apparatus at Non-compensated and Compensated pressure in Cavum tympani

Karić, Aleksandar; Đoković, Sanja; Dimić, Nadežda; Savić, Radomir

(2016)

TY  - JOUR
AU  - Karić, Aleksandar
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Savić, Radomir
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2597
AB  - Objective: Transitory otoacoustic emissions (TEOAE) can be significant for diagnosing the hearing defect and for monitoring healing treatment for some diseases of ear conduction apparatus. They were investigated for non-compensated and compensated pressure in a middle ear in the two groups of diseases (inflammatory and non-inflammatory).  Methods: Following TEOAE parameters were analysed: amplitude (A), correlational response (CR), stimulus level (STL), relationship between stimulus and noise (S/N) and level of pressure. Relationship between stimulus and noise in dB response at different frequencies (0.5, 1.5, 2.5 and 3.5 kHz) was observed.  Results: Pressure compensation caused higher values of all TEOAE parameters in relation to the parameters of emission at ambiental pressure. Pressure linear regression effect on parameter values indicates linear decrease in the value of amplitude (A) and relationship of stimulus and noise at frequency of 1.5 kHz for 0.02 dB SPL and 0.03 dB when the pressure was increased by one daPa. Within the groups of diseases, registered emission of CR and STL at pressure compensation was higher (p<0.01) in both groups. Pressure compensation caused a statistically significantly higher value of the relationship of stimulus and noise (S/N) only in the group of non-inflammatory disorders (p=0.0312). Within middle ear inflammatory disorders difference has not been found only between the relationship of stimulus and noise at frequency of 0.5 kHz. Compensational treatment in non-inflammatory diseases caused significantly higher relationship of stimulus and noise at all investigated frequencies.  Conclusion: Pressure compensation in middle ear had a significant effect on obtaining TEOAE responses and their size.
T2  - West Indian Medical Journal
T1  - TEOAE in Disorders of Ear Conduction Apparatus at Non-compensated and Compensated pressure in Cavum tympani
EP  - 14
SP  - 1
VL  - 65
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2597
ER  - 
@article{
author = "Karić, Aleksandar and Đoković, Sanja and Dimić, Nadežda and Savić, Radomir",
year = "2016",
abstract = "Objective: Transitory otoacoustic emissions (TEOAE) can be significant for diagnosing the hearing defect and for monitoring healing treatment for some diseases of ear conduction apparatus. They were investigated for non-compensated and compensated pressure in a middle ear in the two groups of diseases (inflammatory and non-inflammatory).  Methods: Following TEOAE parameters were analysed: amplitude (A), correlational response (CR), stimulus level (STL), relationship between stimulus and noise (S/N) and level of pressure. Relationship between stimulus and noise in dB response at different frequencies (0.5, 1.5, 2.5 and 3.5 kHz) was observed.  Results: Pressure compensation caused higher values of all TEOAE parameters in relation to the parameters of emission at ambiental pressure. Pressure linear regression effect on parameter values indicates linear decrease in the value of amplitude (A) and relationship of stimulus and noise at frequency of 1.5 kHz for 0.02 dB SPL and 0.03 dB when the pressure was increased by one daPa. Within the groups of diseases, registered emission of CR and STL at pressure compensation was higher (p<0.01) in both groups. Pressure compensation caused a statistically significantly higher value of the relationship of stimulus and noise (S/N) only in the group of non-inflammatory disorders (p=0.0312). Within middle ear inflammatory disorders difference has not been found only between the relationship of stimulus and noise at frequency of 0.5 kHz. Compensational treatment in non-inflammatory diseases caused significantly higher relationship of stimulus and noise at all investigated frequencies.  Conclusion: Pressure compensation in middle ear had a significant effect on obtaining TEOAE responses and their size.",
journal = "West Indian Medical Journal",
title = "TEOAE in Disorders of Ear Conduction Apparatus at Non-compensated and Compensated pressure in Cavum tympani",
pages = "14-1",
volume = "65",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2597"
}
Karić, A., Đoković, S., Dimić, N.,& Savić, R.. (2016). TEOAE in Disorders of Ear Conduction Apparatus at Non-compensated and Compensated pressure in Cavum tympani. in West Indian Medical Journal, 65, 1-14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2597
Karić A, Đoković S, Dimić N, Savić R. TEOAE in Disorders of Ear Conduction Apparatus at Non-compensated and Compensated pressure in Cavum tympani. in West Indian Medical Journal. 2016;65:1-14.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2597 .
Karić, Aleksandar, Đoković, Sanja, Dimić, Nadežda, Savić, Radomir, "TEOAE in Disorders of Ear Conduction Apparatus at Non-compensated and Compensated pressure in Cavum tympani" in West Indian Medical Journal, 65 (2016):1-14,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2597 .

Neke karakteristike socijalne inkluzije gluvih i nagluvih učenika

Isaković, Ljubica; Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2607
AB  - Interesovanja vezana za gluvu i nagluvu decu uglavnom su bila
usmerena na razvoj jezika i govora. Taj razvoj ključan je za razvoj
komunikacije, koja je osnovni preduslov kvalitetnih socijalnih
interakcija. Fluentna konverzacija znači da njeni učesnici budu
osetljivi na međusobne potrebe. Kada se poruka adekvatno ne pre-
nese ili ne primi nastaje neuspešna komunikacija.
Pošto se sve veći broj gluve i nagluve dece uključuje u redov-
ni sistem školovanja aktuelna su pitanja vezana za kvalitet i
kvantitet njihovih socijalnih interakcija, a naročito pitanje
odnosa sa vršnjacima koji čuju.
Istraživanja socijalnog razvoja gluvih i nagluvih najčešće
su usmerena na oblasti ispitivanja opšte socijalne zrelo-
sti, socijalnih interakcija (odnosa sa užom i širom porodi-
com, roditeljima i vršnjacima), kao i značaja usvajanja jezika za
socijalni razvoje dece. Socijalno funkcionisanje se može posma-
trati u kontekstu segregiranog ili inkluzivnog obrazovanja, a
interakcije se mogu uspostavljati sa vršnjacima sa oštećenjem
ili bez oštećenja sluha.
Rezultati većine istraživanja ukazuju da socijalna inkluzija
gluvih i nagluvih učenika u redovnim školama nije uspešna, i
da je osnovni uzrok tome problem u komunikaciji, ali postoje i
istraživanja koja govore da ukoliko se gluvim i nagluvim učeni-
cima omogući podsticajno okruženje, oni stupaju u interakcije i
uspostavljaju pozitivne socijalne odnose sa vršnjacima koji čuju.
AB  - Interests linked to the deaf and hard of hearing children are mainly focused on the
development of language and speech. This development is crucial for the development
of communication, which is the basic precondition for quality social interaction. fluent
conversation means that its participants need to be sensitive to each other’s needs.
When a message is not transferred properly or does not receive the communication
failure occurs.
Since an increasing number of deaf and hard of hearing children included in the regular
school system are the current issues related to the quantity and quality of their social
interactions and especially the question of relations with peers who hear.
Research of social development of deaf and hard of hearing are mostly focused on the
field of researches of general social maturity, social interaction (relationships with
the immediate and extended family, parents and peers), as well as the importance of
language acquisition for the social development of children. Social functioning can
be seen in the context of segregated or inclusive education, and interaction can be
established with their peers with hearing or no hearing loss.
The results of most studies indicate that the social inclusion of deaf and hard of hearing
students in mainstream schools is not successful, and that the primary cause of this
problem in communication, but there are studies that show that if the deaf and hard
of hearing students provide a supportive environment, they interact and establish
positive social relationships with peers who can hear.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Neke karakteristike socijalne inkluzije gluvih i nagluvih učenika
T1  - Some characteristics of social inclusion of deaf and hard of hearing students
EP  - 247
SP  - 237
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2607
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda",
year = "2016",
abstract = "Interesovanja vezana za gluvu i nagluvu decu uglavnom su bila
usmerena na razvoj jezika i govora. Taj razvoj ključan je za razvoj
komunikacije, koja je osnovni preduslov kvalitetnih socijalnih
interakcija. Fluentna konverzacija znači da njeni učesnici budu
osetljivi na međusobne potrebe. Kada se poruka adekvatno ne pre-
nese ili ne primi nastaje neuspešna komunikacija.
Pošto se sve veći broj gluve i nagluve dece uključuje u redov-
ni sistem školovanja aktuelna su pitanja vezana za kvalitet i
kvantitet njihovih socijalnih interakcija, a naročito pitanje
odnosa sa vršnjacima koji čuju.
Istraživanja socijalnog razvoja gluvih i nagluvih najčešće
su usmerena na oblasti ispitivanja opšte socijalne zrelo-
sti, socijalnih interakcija (odnosa sa užom i širom porodi-
com, roditeljima i vršnjacima), kao i značaja usvajanja jezika za
socijalni razvoje dece. Socijalno funkcionisanje se može posma-
trati u kontekstu segregiranog ili inkluzivnog obrazovanja, a
interakcije se mogu uspostavljati sa vršnjacima sa oštećenjem
ili bez oštećenja sluha.
Rezultati većine istraživanja ukazuju da socijalna inkluzija
gluvih i nagluvih učenika u redovnim školama nije uspešna, i
da je osnovni uzrok tome problem u komunikaciji, ali postoje i
istraživanja koja govore da ukoliko se gluvim i nagluvim učeni-
cima omogući podsticajno okruženje, oni stupaju u interakcije i
uspostavljaju pozitivne socijalne odnose sa vršnjacima koji čuju., Interests linked to the deaf and hard of hearing children are mainly focused on the
development of language and speech. This development is crucial for the development
of communication, which is the basic precondition for quality social interaction. fluent
conversation means that its participants need to be sensitive to each other’s needs.
When a message is not transferred properly or does not receive the communication
failure occurs.
Since an increasing number of deaf and hard of hearing children included in the regular
school system are the current issues related to the quantity and quality of their social
interactions and especially the question of relations with peers who hear.
Research of social development of deaf and hard of hearing are mostly focused on the
field of researches of general social maturity, social interaction (relationships with
the immediate and extended family, parents and peers), as well as the importance of
language acquisition for the social development of children. Social functioning can
be seen in the context of segregated or inclusive education, and interaction can be
established with their peers with hearing or no hearing loss.
The results of most studies indicate that the social inclusion of deaf and hard of hearing
students in mainstream schools is not successful, and that the primary cause of this
problem in communication, but there are studies that show that if the deaf and hard
of hearing students provide a supportive environment, they interact and establish
positive social relationships with peers who can hear.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Neke karakteristike socijalne inkluzije gluvih i nagluvih učenika, Some characteristics of social inclusion of deaf and hard of hearing students",
pages = "247-237",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2607"
}
Isaković, L., Kovačević, T.,& Dimić, N.. (2016). Neke karakteristike socijalne inkluzije gluvih i nagluvih učenika. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 237-247.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2607
Isaković L, Kovačević T, Dimić N. Neke karakteristike socijalne inkluzije gluvih i nagluvih učenika. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;:237-247.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2607 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, "Neke karakteristike socijalne inkluzije gluvih i nagluvih učenika" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016):237-247,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2607 .

Lip reading with deaf and hard of hearing preschool children

Isaković, Ljubica; Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda

(University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2016)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2555
AB  - Pedagogical and educational work with deaf and hard of hearing children is
characterized by the application and teaching of lip-reading. Speech is acquired
spontaneously by listening. In the absence of auditory stimuli, deaf and hard of hearing
children follow carefully the movements of the lips of a person who speaks. Thus, visible
images of the movements of speech organs which take part in the articulation are
created. Visual perception of speech does not only involve recognition of each individual
sound, but it is also important that a child should perceive the information as a whole and
understand its meaning.
The aim of our research was to establish the level of success in lip-reading separate
terms and sentences with deaf and hard of hearing preschool children.
We examined the success in lip-reading within the following areas: body parts,
domestic and wild animals and clothes and shoes. Moreover, we examined the acquisition
of first adjectives, verbs and pronouns which children at this age should have learnt as
well as the success in lip-reading sentences (which related to the story “the Gigantic
Turnip“), which we checked though pictures.
The sample comprised 15 preschool children who attend preschool groups at schools
in Belgrade.
The results obtained show that the terms within the area of body parts are best lipread,
while the poorest results were achieved in lip-reading terms relating to clothes
and shoes. The terms which are more frequent, which are used more and which the
children have had some experience with are better lip-read although they are less legible
by the structure of sounds. The significance of early knowledge of signs facilitates the
acquisition of terms as well as lip-reading. A lot of children responded to the spoken
term with an adequate sign and showed a higher level of understanding of what was
spoken than the children who did not use a sign (a gesture). In lip-reading sentences, the
children perceived the length of sentences and recognized individual terms, while they
gave adequate responses from the context of pictures.
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
T1  - Lip reading with deaf and hard of hearing preschool children
EP  - 207
SP  - 195
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2555
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda",
year = "2016",
abstract = "Pedagogical and educational work with deaf and hard of hearing children is
characterized by the application and teaching of lip-reading. Speech is acquired
spontaneously by listening. In the absence of auditory stimuli, deaf and hard of hearing
children follow carefully the movements of the lips of a person who speaks. Thus, visible
images of the movements of speech organs which take part in the articulation are
created. Visual perception of speech does not only involve recognition of each individual
sound, but it is also important that a child should perceive the information as a whole and
understand its meaning.
The aim of our research was to establish the level of success in lip-reading separate
terms and sentences with deaf and hard of hearing preschool children.
We examined the success in lip-reading within the following areas: body parts,
domestic and wild animals and clothes and shoes. Moreover, we examined the acquisition
of first adjectives, verbs and pronouns which children at this age should have learnt as
well as the success in lip-reading sentences (which related to the story “the Gigantic
Turnip“), which we checked though pictures.
The sample comprised 15 preschool children who attend preschool groups at schools
in Belgrade.
The results obtained show that the terms within the area of body parts are best lipread,
while the poorest results were achieved in lip-reading terms relating to clothes
and shoes. The terms which are more frequent, which are used more and which the
children have had some experience with are better lip-read although they are less legible
by the structure of sounds. The significance of early knowledge of signs facilitates the
acquisition of terms as well as lip-reading. A lot of children responded to the spoken
term with an adequate sign and showed a higher level of understanding of what was
spoken than the children who did not use a sign (a gesture). In lip-reading sentences, the
children perceived the length of sentences and recognized individual terms, while they
gave adequate responses from the context of pictures.",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.",
title = "Lip reading with deaf and hard of hearing preschool children",
pages = "207-195",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2555"
}
Isaković, L., Kovačević, T.,& Dimić, N.. (2016). Lip reading with deaf and hard of hearing preschool children. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 195-207.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2555
Isaković L, Kovačević T, Dimić N. Lip reading with deaf and hard of hearing preschool children. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.. 2016;:195-207.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2555 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, "Lip reading with deaf and hard of hearing preschool children" in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016. (2016):195-207,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2555 .

The age of deaf and hard of hearing children and lip-reading ability

Isaković, Ljubica; Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda; Pažin, Stojan

(2016)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Pažin, Stojan
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2513
C3  - Proceedings from the International Scientific and Vocational Conference, Contemporary Theoretical and Practical Trends in Special Education and Rehabilitation
T1  - The age of deaf and hard of hearing children and lip-reading ability
EP  - 143
SP  - 137
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2513
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda and Pažin, Stojan",
year = "2016",
journal = "Proceedings from the International Scientific and Vocational Conference, Contemporary Theoretical and Practical Trends in Special Education and Rehabilitation",
title = "The age of deaf and hard of hearing children and lip-reading ability",
pages = "143-137",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2513"
}
Isaković, L., Kovačević, T., Dimić, N.,& Pažin, S.. (2016). The age of deaf and hard of hearing children and lip-reading ability. in Proceedings from the International Scientific and Vocational Conference, Contemporary Theoretical and Practical Trends in Special Education and Rehabilitation, 137-143.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2513
Isaković L, Kovačević T, Dimić N, Pažin S. The age of deaf and hard of hearing children and lip-reading ability. in Proceedings from the International Scientific and Vocational Conference, Contemporary Theoretical and Practical Trends in Special Education and Rehabilitation. 2016;:137-143.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2513 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, Pažin, Stojan, "The age of deaf and hard of hearing children and lip-reading ability" in Proceedings from the International Scientific and Vocational Conference, Contemporary Theoretical and Practical Trends in Special Education and Rehabilitation (2016):137-143,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2513 .

Socijalna inkluzija i komunikacija gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta

Kovačević, Tamara; Isaković, Ljubica; Dimić, Nadežda

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2472
AB  - Inkluzija u predškolskim ustanovama podrazumeva povećanu
mogućnost učešća u igri i učenju za svu decu. U predškolskim
ustanovama, deca kroz igru uče o svom okruženju, objektima,
situacijama, usvajaju jezik i razvijaju sposobnosti interakcije.
Uzrasno adekvatno usvajanje jezika i govora daje mogućnost
detetu da se igra, usvaja pojmove i da bude uključeno u socijalnu
interakciju sa svojim vršnjacima. Deca koja uspešno komuniciraju
lakše uspostavljaju socijalne odnose. Detetova nemogućnost da
se igra i komunicira sa drugom decom ga vremenom izoluje i vodi ka
dubljim teškoćama na emocionalnom, socijalnom i planu ukupnog
razvoja.
Veliki broj gluve i nagluve dece ima specifične probleme na
planu komunikacije i interakcije. Oštećenje sluha i govora dovo-
di do određenih specifičnosti i teškoća u razvoju ove dece, što
zahteva adekvatne metode i postupke u procesu rehabilitacije
i edukacije, veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske
ustanove i okoline.
Usvojenost znakovnog jezika, od najranijeg uzrasta, pomaže glu-
vom detetu, da upozna svet, da razvija svoje kognitivne sposobno-
sti, komunicira sa svojim roditeljima i okolinom.
Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci
da nastave da usvajaju jezik koja su počela da usvajaju u porodici
(znakovni ili govorni). Deca će najbolje usvojiti oba jezička mo-
daliteta kroz interakcije sa drugim fluentnim govornicima
(odraslima i decom).
AB  - Inclusion, in preschools,means increased possibility, for all children, to participate
in playing and learning. In preschools children learn, through playing, about their
environment, objects, situations, they adopt the language and develop interaction skills.
age-appropriate language and speech acquisition gives the child the possibility to
play, adopt notions and be involved in social interaction with its peers. Children who
communicate successfully establish social relations more easily. The child’s inability
to play and communicate with other children isolates it, with the passage of time, and
leads to deeper difficulties in the social and emotional plan and overall development.
a large number of deaf children have specific problems in the field of communication
and interaction.
Hearing and speech impairment leads to certain specificities and difficulties in the
development of these children, which requires adequate methods and procedures in
the process of rehabilitation and education, strong support and encouragement of the
family, nursery school and the environment.
The adoption of sign language from the earliest age helps a deaf child to get to know the
world, developits cognitive abilities, communicate with its parents and the environment.
at a child’s preschool age, the task of a nursery school is to enable children to continue
adopting the language which they started adopting in the family (sign or spoken
language). Children will learn both linguistic modalities best through the interaction
with other fluent speakers (adults and children).
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Socijalna inkluzija i komunikacija gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta
T1  - Сocial incluсion and communication of deaf and hard of
hearing preсchool children
EP  - 226
SP  - 217
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2472
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda",
year = "2016",
abstract = "Inkluzija u predškolskim ustanovama podrazumeva povećanu
mogućnost učešća u igri i učenju za svu decu. U predškolskim
ustanovama, deca kroz igru uče o svom okruženju, objektima,
situacijama, usvajaju jezik i razvijaju sposobnosti interakcije.
Uzrasno adekvatno usvajanje jezika i govora daje mogućnost
detetu da se igra, usvaja pojmove i da bude uključeno u socijalnu
interakciju sa svojim vršnjacima. Deca koja uspešno komuniciraju
lakše uspostavljaju socijalne odnose. Detetova nemogućnost da
se igra i komunicira sa drugom decom ga vremenom izoluje i vodi ka
dubljim teškoćama na emocionalnom, socijalnom i planu ukupnog
razvoja.
Veliki broj gluve i nagluve dece ima specifične probleme na
planu komunikacije i interakcije. Oštećenje sluha i govora dovo-
di do određenih specifičnosti i teškoća u razvoju ove dece, što
zahteva adekvatne metode i postupke u procesu rehabilitacije
i edukacije, veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske
ustanove i okoline.
Usvojenost znakovnog jezika, od najranijeg uzrasta, pomaže glu-
vom detetu, da upozna svet, da razvija svoje kognitivne sposobno-
sti, komunicira sa svojim roditeljima i okolinom.
Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci
da nastave da usvajaju jezik koja su počela da usvajaju u porodici
(znakovni ili govorni). Deca će najbolje usvojiti oba jezička mo-
daliteta kroz interakcije sa drugim fluentnim govornicima
(odraslima i decom)., Inclusion, in preschools,means increased possibility, for all children, to participate
in playing and learning. In preschools children learn, through playing, about their
environment, objects, situations, they adopt the language and develop interaction skills.
age-appropriate language and speech acquisition gives the child the possibility to
play, adopt notions and be involved in social interaction with its peers. Children who
communicate successfully establish social relations more easily. The child’s inability
to play and communicate with other children isolates it, with the passage of time, and
leads to deeper difficulties in the social and emotional plan and overall development.
a large number of deaf children have specific problems in the field of communication
and interaction.
Hearing and speech impairment leads to certain specificities and difficulties in the
development of these children, which requires adequate methods and procedures in
the process of rehabilitation and education, strong support and encouragement of the
family, nursery school and the environment.
The adoption of sign language from the earliest age helps a deaf child to get to know the
world, developits cognitive abilities, communicate with its parents and the environment.
at a child’s preschool age, the task of a nursery school is to enable children to continue
adopting the language which they started adopting in the family (sign or spoken
language). Children will learn both linguistic modalities best through the interaction
with other fluent speakers (adults and children).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Socijalna inkluzija i komunikacija gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta, Сocial incluсion and communication of deaf and hard of
hearing preсchool children",
pages = "226-217",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2472"
}
Kovačević, T., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2016). Socijalna inkluzija i komunikacija gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 217-226.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2472
Kovačević T, Isaković L, Dimić N. Socijalna inkluzija i komunikacija gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;:217-226.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2472 .
Kovačević, Tamara, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Socijalna inkluzija i komunikacija gluve i nagluve dece predškolskog uzrasta" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016):217-226,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2472 .

Bilingualism with deaf and hard of hearing preschool children

Kovačević, Tamara; Isaković, Ljubica; Dimić, Nadežda

(University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2016)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2424
AB  - Bilingualism of a deaf child means the knowledge and regular use of sign language,
which is used by the community of the deaf, and the spoken language, which is used
by the majority who can hear. Knowing and using sign and spoken language, deaf and
hard of hearing children will realize their full potential in intellectual, speech and social
development.
The knowledge of sign language from the earliest age helps deaf children acquaint
with the world, develop their cognitive abilities, communicate with their parents and the
surroundings.
The creation of suitable early intervention programmes focusing on the family
which offer the possibility of choice for parents and deaf and hard of hearing children
is necessary.
At preschool age, the task of a nursery school is to enable children to continue to
learn the language which they started learning in the family (sign or spoken language).
Children will learn both linguistic modalities the best though the interaction with other
fluent speakers (adults and children).
The aim of the research was to examine the level of knowledge of sign and spoken
linguistic expression with deaf and hard of hearing preschool children within 5 lexical
areas: family, food and drinks, professions, home, travels. Stimulus pictures were used in
the research. The sample comprised 11 children attending preschool classes at schools
for deaf and hard of hearing children.
Sign language with preschool children was more developed and richer in comparison
to their spoken linguistic expression. On average, deaf and hard of hearing children used
more signs (gestures) than spoken words.
The best results were achieved within the lexical area of Food and Drinks, while the
poorest results were achieved in the area of Professions.
There are great individual differences in the number of used words within different
lexical areas. The deficiency in sign and spoken linguistic expression within the width of
vocabulary and lexical readiness as well as within the understanding of the meaning of
words was observed.
The development of the entire personality of a deaf child (emotional, social and
cognitive development)is to a great extent determined by auditory deprivation and
difficulties in language acquisition. As a result, difficulties in using and understanding
terms occur.
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
T1  - Bilingualism with deaf and hard of hearing preschool children
EP  - 360
SP  - 347
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2424
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda",
year = "2016",
abstract = "Bilingualism of a deaf child means the knowledge and regular use of sign language,
which is used by the community of the deaf, and the spoken language, which is used
by the majority who can hear. Knowing and using sign and spoken language, deaf and
hard of hearing children will realize their full potential in intellectual, speech and social
development.
The knowledge of sign language from the earliest age helps deaf children acquaint
with the world, develop their cognitive abilities, communicate with their parents and the
surroundings.
The creation of suitable early intervention programmes focusing on the family
which offer the possibility of choice for parents and deaf and hard of hearing children
is necessary.
At preschool age, the task of a nursery school is to enable children to continue to
learn the language which they started learning in the family (sign or spoken language).
Children will learn both linguistic modalities the best though the interaction with other
fluent speakers (adults and children).
The aim of the research was to examine the level of knowledge of sign and spoken
linguistic expression with deaf and hard of hearing preschool children within 5 lexical
areas: family, food and drinks, professions, home, travels. Stimulus pictures were used in
the research. The sample comprised 11 children attending preschool classes at schools
for deaf and hard of hearing children.
Sign language with preschool children was more developed and richer in comparison
to their spoken linguistic expression. On average, deaf and hard of hearing children used
more signs (gestures) than spoken words.
The best results were achieved within the lexical area of Food and Drinks, while the
poorest results were achieved in the area of Professions.
There are great individual differences in the number of used words within different
lexical areas. The deficiency in sign and spoken linguistic expression within the width of
vocabulary and lexical readiness as well as within the understanding of the meaning of
words was observed.
The development of the entire personality of a deaf child (emotional, social and
cognitive development)is to a great extent determined by auditory deprivation and
difficulties in language acquisition. As a result, difficulties in using and understanding
terms occur.",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.",
title = "Bilingualism with deaf and hard of hearing preschool children",
pages = "360-347",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2424"
}
Kovačević, T., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2016). Bilingualism with deaf and hard of hearing preschool children. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 347-360.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2424
Kovačević T, Isaković L, Dimić N. Bilingualism with deaf and hard of hearing preschool children. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.. 2016;:347-360.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2424 .
Kovačević, Tamara, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Bilingualism with deaf and hard of hearing preschool children" in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016. (2016):347-360,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2424 .

The assessment of career indecision of deaf and hard of hearing primary and secondary school students

Šešum, Mia; Dimić, Nadežda; Isaković, Ljubica

(Univerzitet u Nišu, Niš, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Šešum, Mia
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Isaković, Ljubica
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1024
AB  - This study examines the connection between career indecision of deaf and hard of hearing students and gender, age, the number of school years completed, the level of hearing impairment, the primary mode of communication and general performance at school at the end of a school term. The sample was comprised of 97 deaf and hard of hearing students attending seventh and eighth grades of primary school as well as all grades of secondary school who are educated in special schools for deaf and hard of hearing on the territory of Serbia. Osipow's (Osipow, 1980) 'Career Decision Scale' was used as the instrument, which was adjusted to cognitive and linguistic abilities of deaf and hard of hearing students for the purpose of this study. The results which the study gave following the data analysis point to the connection between career indecisiveness of deaf and hard of hearing students and the number of school years completed, age and general performance at school, while the correlation between gender, the level of hearing impairment and the primary mode of communication and career indecision of the examinees has not been confirmed.
AB  - U radu se ispituje povezanost između profesionalne neodlučnosti gluvih i nagluvih učenika i pola, uzrasta, broja godina školovanja, stepena oštećenja sluha, primarnog načina komunikacije i opšteg školskog uspeha na kraju polugodišta. Uzorak je činilo 97 gluvih i nagluvih učenika sedmog i osmog razreda osnovne i svih razreda srednje škole koji se školuju u školama za gluve i nagluve na teritoriji Srbije. Upotrebljena je Osipova (Osipow, 1980) Skala za procenu odlučnosti u donošenju profesionalnih odluka kao instrument koji je, za potrebe ovog istraživanja, prilagođen kognitivnim i jezičkim mogućnostima gluvih i nagluvih učenika. Rezultati istraživanja koji su dobijeni nakon izvršene analize podataka ukazuju na povezanost profesionalne neodlučnosti gluvih i nagluvih učenika sa brojem godina školovanja, uzrastom i opštim školskim uspehom, dok nije potvrđena korelacija pola, stepena oštećenja sluha i primarnog načina komunikacije sa profesionalnom neodlučnošću ispitanika.
PB  - Univerzitet u Nišu, Niš
T2  - Теме – Journal for Social Sciences
T1  - The assessment of career indecision of deaf and hard of hearing primary and secondary school students
T1  - Procenjivanje profesionalne neodlučnosti gluvih i nagluvih učenika osnovnih i srednjih škola
EP  - 999
IS  - 3
SP  - 987
VL  - 40
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1024
ER  - 
@article{
author = "Šešum, Mia and Dimić, Nadežda and Isaković, Ljubica",
year = "2016",
abstract = "This study examines the connection between career indecision of deaf and hard of hearing students and gender, age, the number of school years completed, the level of hearing impairment, the primary mode of communication and general performance at school at the end of a school term. The sample was comprised of 97 deaf and hard of hearing students attending seventh and eighth grades of primary school as well as all grades of secondary school who are educated in special schools for deaf and hard of hearing on the territory of Serbia. Osipow's (Osipow, 1980) 'Career Decision Scale' was used as the instrument, which was adjusted to cognitive and linguistic abilities of deaf and hard of hearing students for the purpose of this study. The results which the study gave following the data analysis point to the connection between career indecisiveness of deaf and hard of hearing students and the number of school years completed, age and general performance at school, while the correlation between gender, the level of hearing impairment and the primary mode of communication and career indecision of the examinees has not been confirmed., U radu se ispituje povezanost između profesionalne neodlučnosti gluvih i nagluvih učenika i pola, uzrasta, broja godina školovanja, stepena oštećenja sluha, primarnog načina komunikacije i opšteg školskog uspeha na kraju polugodišta. Uzorak je činilo 97 gluvih i nagluvih učenika sedmog i osmog razreda osnovne i svih razreda srednje škole koji se školuju u školama za gluve i nagluve na teritoriji Srbije. Upotrebljena je Osipova (Osipow, 1980) Skala za procenu odlučnosti u donošenju profesionalnih odluka kao instrument koji je, za potrebe ovog istraživanja, prilagođen kognitivnim i jezičkim mogućnostima gluvih i nagluvih učenika. Rezultati istraživanja koji su dobijeni nakon izvršene analize podataka ukazuju na povezanost profesionalne neodlučnosti gluvih i nagluvih učenika sa brojem godina školovanja, uzrastom i opštim školskim uspehom, dok nije potvrđena korelacija pola, stepena oštećenja sluha i primarnog načina komunikacije sa profesionalnom neodlučnošću ispitanika.",
publisher = "Univerzitet u Nišu, Niš",
journal = "Теме – Journal for Social Sciences",
title = "The assessment of career indecision of deaf and hard of hearing primary and secondary school students, Procenjivanje profesionalne neodlučnosti gluvih i nagluvih učenika osnovnih i srednjih škola",
pages = "999-987",
number = "3",
volume = "40",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1024"
}
Šešum, M., Dimić, N.,& Isaković, L.. (2016). The assessment of career indecision of deaf and hard of hearing primary and secondary school students. in Теме – Journal for Social Sciences
Univerzitet u Nišu, Niš., 40(3), 987-999.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1024
Šešum M, Dimić N, Isaković L. The assessment of career indecision of deaf and hard of hearing primary and secondary school students. in Теме – Journal for Social Sciences. 2016;40(3):987-999.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1024 .
Šešum, Mia, Dimić, Nadežda, Isaković, Ljubica, "The assessment of career indecision of deaf and hard of hearing primary and secondary school students" in Теме – Journal for Social Sciences, 40, no. 3 (2016):987-999,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1024 .

Deaf and hard of hearing children and lip - reading abilities

Dimić, Nadežda; Pažin, Stojan; Isaković, Ljubica

(2016)

TY  - CONF
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Pažin, Stojan
AU  - Isaković, Ljubica
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2412
C3  - NHS and AHS Conferences, Book of Abstracts
T1  - Deaf and hard of hearing children and lip - reading abilities
EP  - 152
SP  - 152
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2412
ER  - 
@conference{
author = "Dimić, Nadežda and Pažin, Stojan and Isaković, Ljubica",
year = "2016",
journal = "NHS and AHS Conferences, Book of Abstracts",
title = "Deaf and hard of hearing children and lip - reading abilities",
pages = "152-152",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2412"
}
Dimić, N., Pažin, S.,& Isaković, L.. (2016). Deaf and hard of hearing children and lip - reading abilities. in NHS and AHS Conferences, Book of Abstracts, 152-152.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2412
Dimić N, Pažin S, Isaković L. Deaf and hard of hearing children and lip - reading abilities. in NHS and AHS Conferences, Book of Abstracts. 2016;:152-152.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2412 .
Dimić, Nadežda, Pažin, Stojan, Isaković, Ljubica, "Deaf and hard of hearing children and lip - reading abilities" in NHS and AHS Conferences, Book of Abstracts (2016):152-152,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2412 .

The influence of pressure compensation in the middle ear on the detection of distortion product otoacoustic emissions

Karić, Aleksandar; Đoković, Sanja; Dimić, Nadežda; Slavnić, Svetlana; Savić, Radomir

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Karić, Aleksandar
AU  - Đoković, Sanja
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Savić, Radomir
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1020
AB  - The aim of this study was to assess the effects of pressure compensation in the middle ear on the size of the response of distortion product otoacoustic emissions (DPOAEs) at frequencies from 1 to 6 kHz. The testing was performed on 150 patients, within three age groups (2­15; 16-40; 41-71 years of age). The pressure in the middle ear varied from negative to positive (-329 to 195 daPa). Increasing the pressure in the compensation for 1 daPa led to an increase in amplitude at frequencies of 1.0, 1.3 and 1.6 kHz to 0.02, 0.03 and 0.02 dB SPL (decibel of sound pressure level), and the noise level at frequencies from 1.0 to 2.0 kHz, causing an increase of 0.02 to 0.03 dB SPL. Compensatory treatment led to an increase in DPOAE response (amplitude and noise level). The largest amplitude was determined at frequencies lower than 2 kHz within the levels of both examined influences. Pressure compensation had a stimulating influence on the detectability of DPOAE, which increases the reliability of this method when testing the functionality of the middle ear.
AB  - Cilj ovog rada bio je utvrđivanje uticaja kompenzacije pritiska u srednjem uvu na veličinu odgovora distorzionih otoakustičkih emisija (DPOAE) na frekvencijama od 1 do 6 kHz. Ispitivanje je obavljeno na 150 pacijenata, unutar pola i tri starosne grupe (2-15; 16-40; 41-71 godine). Pritisak u srednjem uvu je varirao od negativnog do pozitivnog (-329 do 195 daPa). Povećanje pritiska pri kompenzaciji za 1 daPa dovelo je do povećanja amplituda pri frekvencijama od 1.0, 1.3 i 1.6 kHz za 0,02, 0,03 i 0,02 dB SPL (decibel nivoa zvučnog pritiska), a nivoa buke pri frekvencijama od 1.0 do 2.0 kHz, uslovljavajući povećanje od 0,02 do 0,03 dB SPL. Kompenzacioni tretman je doveo do povećanja odgovora DPOAE (amplitude i nivoa buke). Povećanje amplituda je bilo najveće na frekvencijama manjim od 2 kHz unutar nivoa oba ispitivana uticaja. Kompenzacija pritiska uticala je stimulativno na detektabilnost DPOAE, čime se povećava pouzdanost primene ove metode prilikom ispitivanja funkcionalnosti srednjeg uva.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - The influence of pressure compensation in the middle ear on the detection of distortion product otoacoustic emissions
T1  - Uticaj kompenzacije pritiska u srednjem uvu na registrovanje distorzionih otoakustičkih emisija
EP  - 62
IS  - 1
SP  - 43
VL  - 15
DO  - 10.5937/specedreh15-10090
ER  - 
@article{
author = "Karić, Aleksandar and Đoković, Sanja and Dimić, Nadežda and Slavnić, Svetlana and Savić, Radomir",
year = "2016",
abstract = "The aim of this study was to assess the effects of pressure compensation in the middle ear on the size of the response of distortion product otoacoustic emissions (DPOAEs) at frequencies from 1 to 6 kHz. The testing was performed on 150 patients, within three age groups (2­15; 16-40; 41-71 years of age). The pressure in the middle ear varied from negative to positive (-329 to 195 daPa). Increasing the pressure in the compensation for 1 daPa led to an increase in amplitude at frequencies of 1.0, 1.3 and 1.6 kHz to 0.02, 0.03 and 0.02 dB SPL (decibel of sound pressure level), and the noise level at frequencies from 1.0 to 2.0 kHz, causing an increase of 0.02 to 0.03 dB SPL. Compensatory treatment led to an increase in DPOAE response (amplitude and noise level). The largest amplitude was determined at frequencies lower than 2 kHz within the levels of both examined influences. Pressure compensation had a stimulating influence on the detectability of DPOAE, which increases the reliability of this method when testing the functionality of the middle ear., Cilj ovog rada bio je utvrđivanje uticaja kompenzacije pritiska u srednjem uvu na veličinu odgovora distorzionih otoakustičkih emisija (DPOAE) na frekvencijama od 1 do 6 kHz. Ispitivanje je obavljeno na 150 pacijenata, unutar pola i tri starosne grupe (2-15; 16-40; 41-71 godine). Pritisak u srednjem uvu je varirao od negativnog do pozitivnog (-329 do 195 daPa). Povećanje pritiska pri kompenzaciji za 1 daPa dovelo je do povećanja amplituda pri frekvencijama od 1.0, 1.3 i 1.6 kHz za 0,02, 0,03 i 0,02 dB SPL (decibel nivoa zvučnog pritiska), a nivoa buke pri frekvencijama od 1.0 do 2.0 kHz, uslovljavajući povećanje od 0,02 do 0,03 dB SPL. Kompenzacioni tretman je doveo do povećanja odgovora DPOAE (amplitude i nivoa buke). Povećanje amplituda je bilo najveće na frekvencijama manjim od 2 kHz unutar nivoa oba ispitivana uticaja. Kompenzacija pritiska uticala je stimulativno na detektabilnost DPOAE, čime se povećava pouzdanost primene ove metode prilikom ispitivanja funkcionalnosti srednjeg uva.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "The influence of pressure compensation in the middle ear on the detection of distortion product otoacoustic emissions, Uticaj kompenzacije pritiska u srednjem uvu na registrovanje distorzionih otoakustičkih emisija",
pages = "62-43",
number = "1",
volume = "15",
doi = "10.5937/specedreh15-10090"
}
Karić, A., Đoković, S., Dimić, N., Slavnić, S.,& Savić, R.. (2016). The influence of pressure compensation in the middle ear on the detection of distortion product otoacoustic emissions. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 15(1), 43-62.
https://doi.org/10.5937/specedreh15-10090
Karić A, Đoković S, Dimić N, Slavnić S, Savić R. The influence of pressure compensation in the middle ear on the detection of distortion product otoacoustic emissions. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2016;15(1):43-62.
doi:10.5937/specedreh15-10090 .
Karić, Aleksandar, Đoković, Sanja, Dimić, Nadežda, Slavnić, Svetlana, Savić, Radomir, "The influence of pressure compensation in the middle ear on the detection of distortion product otoacoustic emissions" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 15, no. 1 (2016):43-62,
https://doi.org/10.5937/specedreh15-10090 . .
1

Analogni oblici izražavanja pri opisu slika kod gluvih i nagluvih učenika

Isaković, Ljubica; Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda

(2015)

TY  - CONF
AU  - Isaković, Ljubica
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2346
C3  - Knjiga rezimea, IX međunarodni naučni skup, Specijalna edukacija i rehabilitacija - danas
T1  - Analogni oblici izražavanja pri opisu slika kod gluvih i nagluvih učenika
EP  - 49
SP  - 48
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2346
ER  - 
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda",
year = "2015",
journal = "Knjiga rezimea, IX međunarodni naučni skup, Specijalna edukacija i rehabilitacija - danas",
title = "Analogni oblici izražavanja pri opisu slika kod gluvih i nagluvih učenika",
pages = "49-48",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2346"
}
Isaković, L., Kovačević, T.,& Dimić, N.. (2015). Analogni oblici izražavanja pri opisu slika kod gluvih i nagluvih učenika. in Knjiga rezimea, IX međunarodni naučni skup, Specijalna edukacija i rehabilitacija - danas, 48-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2346
Isaković L, Kovačević T, Dimić N. Analogni oblici izražavanja pri opisu slika kod gluvih i nagluvih učenika. in Knjiga rezimea, IX međunarodni naučni skup, Specijalna edukacija i rehabilitacija - danas. 2015;:48-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2346 .
Isaković, Ljubica, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, "Analogni oblici izražavanja pri opisu slika kod gluvih i nagluvih učenika" in Knjiga rezimea, IX međunarodni naučni skup, Specijalna edukacija i rehabilitacija - danas (2015):48-49,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2346 .

Karakteristike znakovnog i govornog vokabulara gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta

Kovačević, Tamara; Dimić, Nadežda; Isaković, Ljubica

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2014)

TY  - CONF
AU  - Kovačević, Tamara
AU  - Dimić, Nadežda
AU  - Isaković, Ljubica
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2297
AB  - Gluvo dete istovremeno uči da izgovara reči i samo značenje te reči, odnosno
i reč i pojam koji je tom rečju označen. Cilj istraživanja bio je ispitivanje
stepena usvojenosti znakovnog i govornog jezičkog izraza kod gluvih
i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta, i razumevanje pojmova
u okviru leksičke oblasti Komunikacija. Uzorak je činilo 91 gluve i nagluve
dece osnovnoškolskog uzrasta. Uzrast i ocena iz srpskog jezika utiču na
poznavanje i razumevanje pojmova (p=0,01).Razvoj znakovnog jezika prati
razvoj govora, utiče na bolje razumevanje značenja postojećih reči, kao i na
usvajanje značenja novih-nepoznatih reči. Uočene su izvesne specifičnosti u
znakovnom i govornom izražavanju gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog
uzrasta. Gluva i nagluva deca su pokazala slabo razumevanje pojmova,
teškoće u razumevanju pročitanog i poznavanju značenja reči.
AB  - The deaf child learns to pronounce words and their factual meaning, meaning both
the word and notion signified by that word. The aim of the research was to examine the
level of acquisition of the sign language and speech by deaf and hard of hearing pupils
of the elementary school age, and their understanding the notions within the lexical
field Communication. The sample comprised 91 deaf and hard of hearing children of
elementary school age. The results show that age and the grade in Serbian language
have impact on understanding the notions (p=0.01). The development of sign language
coincides with the development of speech and that it facilitates the better understanding of
the meanings of existing words, as well as the adoption of the meanings of new-unknown
words.Certain specific characteristics were observed in sign language expression and
spoken expression of deaf and hard of hearing pupils of elementary school age. Deaf and
hard of hearing children showed little understanding of notions, difficulty in reading
and understanding the read text and difficulty in knowing the meanings of words.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014
T1  - Karakteristike znakovnog i govornog vokabulara gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta
T1  - Characteristics оf sign and spoken vocabulary of deaf and
hard of hearing pupils of elementary school age
EP  - 298
SP  - 291
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2297
ER  - 
@conference{
author = "Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda and Isaković, Ljubica",
year = "2014",
abstract = "Gluvo dete istovremeno uči da izgovara reči i samo značenje te reči, odnosno
i reč i pojam koji je tom rečju označen. Cilj istraživanja bio je ispitivanje
stepena usvojenosti znakovnog i govornog jezičkog izraza kod gluvih
i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta, i razumevanje pojmova
u okviru leksičke oblasti Komunikacija. Uzorak je činilo 91 gluve i nagluve
dece osnovnoškolskog uzrasta. Uzrast i ocena iz srpskog jezika utiču na
poznavanje i razumevanje pojmova (p=0,01).Razvoj znakovnog jezika prati
razvoj govora, utiče na bolje razumevanje značenja postojećih reči, kao i na
usvajanje značenja novih-nepoznatih reči. Uočene su izvesne specifičnosti u
znakovnom i govornom izražavanju gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog
uzrasta. Gluva i nagluva deca su pokazala slabo razumevanje pojmova,
teškoće u razumevanju pročitanog i poznavanju značenja reči., The deaf child learns to pronounce words and their factual meaning, meaning both
the word and notion signified by that word. The aim of the research was to examine the
level of acquisition of the sign language and speech by deaf and hard of hearing pupils
of the elementary school age, and their understanding the notions within the lexical
field Communication. The sample comprised 91 deaf and hard of hearing children of
elementary school age. The results show that age and the grade in Serbian language
have impact on understanding the notions (p=0.01). The development of sign language
coincides with the development of speech and that it facilitates the better understanding of
the meanings of existing words, as well as the adoption of the meanings of new-unknown
words.Certain specific characteristics were observed in sign language expression and
spoken expression of deaf and hard of hearing pupils of elementary school age. Deaf and
hard of hearing children showed little understanding of notions, difficulty in reading
and understanding the read text and difficulty in knowing the meanings of words.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014",
title = "Karakteristike znakovnog i govornog vokabulara gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta, Characteristics оf sign and spoken vocabulary of deaf and
hard of hearing pupils of elementary school age",
pages = "298-291",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2297"
}
Kovačević, T., Dimić, N.,& Isaković, L.. (2014). Karakteristike znakovnog i govornog vokabulara gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 291-298.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2297
Kovačević T, Dimić N, Isaković L. Karakteristike znakovnog i govornog vokabulara gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014. 2014;:291-298.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2297 .
Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, Isaković, Ljubica, "Karakteristike znakovnog i govornog vokabulara gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta" in Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014 (2014):291-298,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2297 .