Interdisciplinary research of verbal communication quality

Link to this page

info:eu-repo/grantAgreement/MESTD/Basic Research (BR or ON)/178027/RS//

Interdisciplinary research of verbal communication quality (en)
Интердисциплинарна истраживања квалитета вербалне комуникације (sr)
Interdisciplinarna istraživanja kvaliteta verbalne komunikacije (sr_RS)
Authors

Publications

Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena; Panić, Marijana; Žikić, Vladica

(Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Panić, Marijana
AU  - Žikić, Vladica
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1299
AB  - The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process.
AB  - Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa.
AB  - Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom
T1  - The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting
T1  - Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком
EP  - 237
IS  - 2
SP  - 213
VL  - 69
DO  - 10.5937/nasvas2002213G
ER  - 
@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Panić, Marijana and Žikić, Vladica",
year = "2020",
abstract = "The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process., Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa., Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom, The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting, Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком",
pages = "237-213",
number = "2",
volume = "69",
doi = "10.5937/nasvas2002213G"
}
Golubović, S., Ječmenica, N., Panić, M.,& Žikić, V.. (2020). Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 69(2), 213-237.
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G
Golubović S, Ječmenica N, Panić M, Žikić V. Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje. 2020;69(2):213-237.
doi:10.5937/nasvas2002213G .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Panić, Marijana, Žikić, Vladica, "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom" in Nastava i vaspitanje, 69, no. 2 (2020):213-237,
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G . .
1

The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis

Maletić-Sekulić, Ivana; Petković, Staša; Dragutinović, Ninoslava; Veselinović, Ivana; Jeličić, Ljiljana

(Srpsko lekarsko društvo, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Maletić-Sekulić, Ivana
AU  - Petković, Staša
AU  - Dragutinović, Ninoslava
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Jeličić, Ljiljana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1239
AB  - Introduction/Objective Presbycusis, elderly hearing loss, is a progressive, bilateral sensoryneural hearing loss characterized by reduced sensitivity of hearing and understanding speech in a noisy environment, thereby impairing communication and inducing anxiety. The objective was to examine the impact of hearing amplification on subjective hearing disability assessment and anxiety in people with presbycusis. Method Sample consisted of 120 respondents aged 47-85 with presbycusis, 60 subjects with and 60 subjects with no auditory amplification. The standardized Hearing Handicap Inventory for the Elderly and the Spielberger State Trait Anxiety Inventory were used in the study. Results In subjects with hearing amplification, test/retest has no statistical significance in the STAI and HHIE scales and subscales, except the HHIE-S (p = 0.004) with a lower score on the retest. Respondents in whom hearing amplification was performed during the year was statistically significant in HHIE (p = 0.016), HHIE-S (p = 0.004) and STAI-S (p = 0.029) which speaks of favorable effect of hearing amplification. In the group with no hearing amplification, statistical significance was observed in relation to the HHIE scores (p = 0.002), HHIE-E (p = 0.000), STAI (p = 0.000), STAI-S (p = 0.001) and STAI-T (p = 0.001) and it was noticed that anxiety, loss of emotional contacts, and more pronounced degree of hearing impairment were the result of unassisted hearing rehabilitation. Conclusion Audiological practice should include tests for assessment of hearing disability and anxiety in order to preserve health in later life.
AB  - Uvod/Cilj Presbiakuzija, staračka nagluvost, jeste progresivni, bilateralni senzorineuralni gubitak sluha koji karakteriše smanjena osetljivost sluha i razumevanja govora u bučnoj sredini, čime narušava komunikaciju i značajno utiče na ispoljavanje anksioznosti. Cilj rada je bio ispitati uticaj slušne amplifikacije na ispoljavanje slušne onesposobljenosti i anksioznosti kod osoba sa presbiakuzijom. Metode Uzorak su činila 120 ispitanika oba pola, starosti 47-85 godina sa presbiakuzijom, 60 ispitanika sa slušnom amplifikacijom i 60 bez sprovedene amplifikacije. U istraživanju su korišćene standardizovane skale Hearing Handicap Inventory for the Elderly i Spielberger State Trait Anxiety Inventory za procenu prisustva anksioznosti. Rezultati Kod ispitanika sa slušnom amplifikacijom test/retest nema statističke značajnosti u rezultatima skala i podskala STAI i HHIE, sem HHIE-S (p = 0,004) sa manjim rezultatom na retestu. Kod ispitanika kod kojih je tokom godine sprovedena slušna amplifikacija zapažena je statistički značajna razlika u HHIE (p = 0,016), HHIE-S (p = 0,004) i STAI-S (p = 0,029), što govori o povoljnom uticaju slušne amplifikacije. U grupi bez slušne amplifikacije zapažena je statistička značajnost u odnosu na rezultate HHIE (p = 0,002), HHIE-E (p = 0,000), STAI (p = 0,000), STAI-S (p = 0,001) i STAI-T (p = 0,001) i zapaženo je da su anksioznost, gubitak emocionalnih kontakata i izraženiji stepen slušne onesposobljenosti posledica nesprovedene slušne rehabilitacije. Zaključak U audiološku praksu bi trebalo uvesti testove za procenu slušne onesposobljenosti i anksioznosti u cilju očuvanja zdravlja u kasnijem životnom dobu.
PB  - Srpsko lekarsko društvo, Beograd
T2  - Srpski arhiv za celokupno lekarstvo
T1  - The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis
T1  - Efekti slušne amplifikacije na subjektivnu procenu slušne onesposobljenosti i anksioznost kod osoba sa presbiakuzijom
EP  - 467
IS  - 7-8
SP  - 461
VL  - 147
DO  - 10.2298/SARH190123067M
ER  - 
@article{
author = "Maletić-Sekulić, Ivana and Petković, Staša and Dragutinović, Ninoslava and Veselinović, Ivana and Jeličić, Ljiljana",
year = "2019",
abstract = "Introduction/Objective Presbycusis, elderly hearing loss, is a progressive, bilateral sensoryneural hearing loss characterized by reduced sensitivity of hearing and understanding speech in a noisy environment, thereby impairing communication and inducing anxiety. The objective was to examine the impact of hearing amplification on subjective hearing disability assessment and anxiety in people with presbycusis. Method Sample consisted of 120 respondents aged 47-85 with presbycusis, 60 subjects with and 60 subjects with no auditory amplification. The standardized Hearing Handicap Inventory for the Elderly and the Spielberger State Trait Anxiety Inventory were used in the study. Results In subjects with hearing amplification, test/retest has no statistical significance in the STAI and HHIE scales and subscales, except the HHIE-S (p = 0.004) with a lower score on the retest. Respondents in whom hearing amplification was performed during the year was statistically significant in HHIE (p = 0.016), HHIE-S (p = 0.004) and STAI-S (p = 0.029) which speaks of favorable effect of hearing amplification. In the group with no hearing amplification, statistical significance was observed in relation to the HHIE scores (p = 0.002), HHIE-E (p = 0.000), STAI (p = 0.000), STAI-S (p = 0.001) and STAI-T (p = 0.001) and it was noticed that anxiety, loss of emotional contacts, and more pronounced degree of hearing impairment were the result of unassisted hearing rehabilitation. Conclusion Audiological practice should include tests for assessment of hearing disability and anxiety in order to preserve health in later life., Uvod/Cilj Presbiakuzija, staračka nagluvost, jeste progresivni, bilateralni senzorineuralni gubitak sluha koji karakteriše smanjena osetljivost sluha i razumevanja govora u bučnoj sredini, čime narušava komunikaciju i značajno utiče na ispoljavanje anksioznosti. Cilj rada je bio ispitati uticaj slušne amplifikacije na ispoljavanje slušne onesposobljenosti i anksioznosti kod osoba sa presbiakuzijom. Metode Uzorak su činila 120 ispitanika oba pola, starosti 47-85 godina sa presbiakuzijom, 60 ispitanika sa slušnom amplifikacijom i 60 bez sprovedene amplifikacije. U istraživanju su korišćene standardizovane skale Hearing Handicap Inventory for the Elderly i Spielberger State Trait Anxiety Inventory za procenu prisustva anksioznosti. Rezultati Kod ispitanika sa slušnom amplifikacijom test/retest nema statističke značajnosti u rezultatima skala i podskala STAI i HHIE, sem HHIE-S (p = 0,004) sa manjim rezultatom na retestu. Kod ispitanika kod kojih je tokom godine sprovedena slušna amplifikacija zapažena je statistički značajna razlika u HHIE (p = 0,016), HHIE-S (p = 0,004) i STAI-S (p = 0,029), što govori o povoljnom uticaju slušne amplifikacije. U grupi bez slušne amplifikacije zapažena je statistička značajnost u odnosu na rezultate HHIE (p = 0,002), HHIE-E (p = 0,000), STAI (p = 0,000), STAI-S (p = 0,001) i STAI-T (p = 0,001) i zapaženo je da su anksioznost, gubitak emocionalnih kontakata i izraženiji stepen slušne onesposobljenosti posledica nesprovedene slušne rehabilitacije. Zaključak U audiološku praksu bi trebalo uvesti testove za procenu slušne onesposobljenosti i anksioznosti u cilju očuvanja zdravlja u kasnijem životnom dobu.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo, Beograd",
journal = "Srpski arhiv za celokupno lekarstvo",
title = "The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis, Efekti slušne amplifikacije na subjektivnu procenu slušne onesposobljenosti i anksioznost kod osoba sa presbiakuzijom",
pages = "467-461",
number = "7-8",
volume = "147",
doi = "10.2298/SARH190123067M"
}
Maletić-Sekulić, I., Petković, S., Dragutinović, N., Veselinović, I.,& Jeličić, L.. (2019). The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis. in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo
Srpsko lekarsko društvo, Beograd., 147(7-8), 461-467.
https://doi.org/10.2298/SARH190123067M
Maletić-Sekulić I, Petković S, Dragutinović N, Veselinović I, Jeličić L. The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis. in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. 2019;147(7-8):461-467.
doi:10.2298/SARH190123067M .
Maletić-Sekulić, Ivana, Petković, Staša, Dragutinović, Ninoslava, Veselinović, Ivana, Jeličić, Ljiljana, "The effects of auditory amplification on subjective assessments of hearing impairment and anxiety in people with presbycusis" in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 147, no. 7-8 (2019):461-467,
https://doi.org/10.2298/SARH190123067M . .
1
1

Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda

Golubović, Slavica; Balić, Bojana; Ječmenica, Nevena

(Resursni centar za specljalnu edukacju, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Balić, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3214
AB  - Dislalij a je, prern a Golubovi c (1 997, 1998 , 200 3, 2007, 2012 , lOl6) porerne caj iz
vora glasova u derera/osobc s normalnim fizioloskim sluhom, normalnorn inerva .. go.
. . b . . I CJJOllJ govorn1h organa, normalnim inrelekrualmm sposo nosuma 1 norma nom razvijeno •'
osralih jezickih sposobnosti.Cilj ovog isrrazivanja je da se utvrde sposobnosri or slcu
k k l h . • . . . a ne
pra sije , arcikulacione sposobnosti, fonems i s u ive srma s~aran1a P0Jmova kod dee
prvog razreda .U istrazivanje je ukljuceno 60 dece, uzrasta izmedu sedam i osarn e
d . I d ,. . . go.
Illa . Za procenu sposobnosri dece korisceni su s e eci merni mstrumenti: Global .
artikulacioni test i Test za ispitivanje razlikovanja fonema (Kostic, Vladisavljevic n,
Popovic, 1983), Test oralne praksije (Radicevic & Stevankovic, 1992) i subtest b; &
,,Vestina stvaranja pojmova" (AKADIA test razvojnih sposobnosti, Atkinson, Johnst~:
& Lindsay, 1972). '
Rezulrati istraiivanja su pokazali da sva deca iz uzorka pravilno izgovaraju od 24 do
29. glasova srpskog jezika, pri cemu su distorzije urvrdene kod I I glasova (C, C, D, C,
J?z , S, S, Z, R, L i Lj), dok su supsricucije urvrdene kod devet glasova (C, D, C, Dz, S
Z, R, L i Lj) . Na zadacima oralne praksije deca su u proseku bila uspesna na I 8 od 2{
zadatka, dok su na zadacima fonemskog sluha najcesce nepravilno diskriminisala fo.
nemske parove I- U i Z-Z. Na zadacima vdtine stvaranja pojmova deca su bila uspesna
na prosecno 14 od 20 zadaraka, pri cemu 8,33% dece zahteva tretman razvoja nekih
ele~enata jezickih sposobnosti (odscupanje za dve i vise SD). Komparacijom posrignuca
decaka i devojcica nisu urvrdene statisticki znacajne razlike na zadacima procene nekih
karakteristika govornih i jezickih sposobnosti (p > 0,05).
PB  - Resursni centar za specljalnu edukacju
C3  - U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
T1  - Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda
EP  - 38
SP  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Balić, Bojana and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Dislalij a je, prern a Golubovi c (1 997, 1998 , 200 3, 2007, 2012 , lOl6) porerne caj iz
vora glasova u derera/osobc s normalnim fizioloskim sluhom, normalnorn inerva .. go.
. . b . . I CJJOllJ govorn1h organa, normalnim inrelekrualmm sposo nosuma 1 norma nom razvijeno •'
osralih jezickih sposobnosti.Cilj ovog isrrazivanja je da se utvrde sposobnosri or slcu
k k l h . • . . . a ne
pra sije , arcikulacione sposobnosti, fonems i s u ive srma s~aran1a P0Jmova kod dee
prvog razreda .U istrazivanje je ukljuceno 60 dece, uzrasta izmedu sedam i osarn e
d . I d ,. . . go.
Illa . Za procenu sposobnosri dece korisceni su s e eci merni mstrumenti: Global .
artikulacioni test i Test za ispitivanje razlikovanja fonema (Kostic, Vladisavljevic n,
Popovic, 1983), Test oralne praksije (Radicevic & Stevankovic, 1992) i subtest b; &
,,Vestina stvaranja pojmova" (AKADIA test razvojnih sposobnosti, Atkinson, Johnst~:
& Lindsay, 1972). '
Rezulrati istraiivanja su pokazali da sva deca iz uzorka pravilno izgovaraju od 24 do
29. glasova srpskog jezika, pri cemu su distorzije urvrdene kod I I glasova (C, C, D, C,
J?z , S, S, Z, R, L i Lj), dok su supsricucije urvrdene kod devet glasova (C, D, C, Dz, S
Z, R, L i Lj) . Na zadacima oralne praksije deca su u proseku bila uspesna na I 8 od 2{
zadatka, dok su na zadacima fonemskog sluha najcesce nepravilno diskriminisala fo.
nemske parove I- U i Z-Z. Na zadacima vdtine stvaranja pojmova deca su bila uspesna
na prosecno 14 od 20 zadaraka, pri cemu 8,33% dece zahteva tretman razvoja nekih
ele~enata jezickih sposobnosti (odscupanje za dve i vise SD). Komparacijom posrignuca
decaka i devojcica nisu urvrdene statisticki znacajne razlike na zadacima procene nekih
karakteristika govornih i jezickih sposobnosti (p > 0,05).",
publisher = "Resursni centar za specljalnu edukacju",
journal = "U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“",
title = "Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda",
pages = "38-38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214"
}
Golubović, S., Balić, B.,& Ječmenica, N.. (2019). Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“
Resursni centar za specljalnu edukacju., 38-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214
Golubović S, Balić B, Ječmenica N. Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda. in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“. 2019;:38-38.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214 .
Golubović, Slavica, Balić, Bojana, Ječmenica, Nevena, "Izgovor glasova, fonemski sluh i veština stvaranja pojmova kod dece prvog razreda" in U: I. Sretenović i S. Potić (Ur.) VI stručno-naučni skup sa međunarodnim učešćem 'Aktuelnosti u edukaciji i rehabilitaciji osoba sa smetnjama u razvoju“ (2019):38-38,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3214 .

Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova

Golubović, Slavica; Radivojević, Nevena; Ječmenica, Nevena

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Radivojević, Nevena
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3045
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje fonološke svesnosti kod dece sa nepravilnim izgovorom
glasova. Ispitivani uzorak čini 85-oro dece (42 dečaka i 43 devojčice),
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je
Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević i Marinković, 1993) i Test za
procenu fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011), dok je za procenu artikulacionih
sposobnosti primenjen Globalni artikulacioni test (Kostić, Vladisavljević
i Popović, 1983). Rezultati istraživanja su pokazali da deca u proseku pravilno
izgovaraju 28 glasova srpskog jezika, kao i da su u grupi dece sa nepravilnim
izgovorom najučestalije supstitucije (41,2%) i distorzije glasova (26%).
Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da su deca postigla najveći uspeh
na zadacima prepoznavanja rime (93,6%), slogovne svesnosti (90,1%), analize
glasova u rečima (75,4%) i sinteze glasova u rečima od dva sloga (85,3% i
75,3%), dok je najmanji uspeh postignut na zadacima sinteze glasova u rečima
od tri i više slogova (33,2%). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca
sa pravilnim izgovorom glasova bila uspešnija na svim zadacima slogovne svesnosti,
sinteze glasova u rečima, kao i eliminacije i supstitucije početnog fonema
u odnosu na decu sa nepravilnim izgovorom glasova (p < 0,05). Sa druge
strane, između dece sa pravilnim izgovorom i dece sa nepravilnim izgovorom
nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i
analize glasova u rečima (p > 0,05). Rezultati ovog istraživanja mogu se primeniti
u praćenju i proceni tipičnog razvoja, ali i u detekciji poremećaja u cilju
poboljšanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora i fonoloških sposobnosti.
AB  - The aim of this research was to determine phonological awareness in children with
irregular pronunciation of phonemes. Our sample consisted of 85 children (42 boys and 43
girls), six to seven years of age. For the assessment of phonological awareness, the Test
of phoneme analysis and synthesis in words (Radičević and Marinković, 1993) and Test
for the assessment of phonological awareness-FONT (Subotić, 2011) were applied, while
the Global articulation test was applied for the evaluation of articulation abilities (Kostić,
Vladisavljević and Popović, 1983). The results showed that children on average correctly
pronounced 28 phonemes of the Serbian language, and that in the group of children with
irregular pronunciation of phonemes, substitutions (41.2%) and distortions of phonemes
(26%) were the most frequent. The analysis of the results showed that children achieved
the greatest success in rhymes recognition (93.6%), syllable awareness (90.1%), analysis of
phonemes in words (75.4%) and synthesis of phonemes in two-syllable words tasks (85.3%
and 75.3%) while the lowest success was achieved in synthesis of phonemes in three or moresyllable
words task (33.2%). Further analysis of the results showed that children with correct
pronunciation of phonemes were more successful in all tasks of syllable awareness, phoneme
synthesis in words, and elimination and substitution of the initial phoneme tasks compared
to children with irregular pronunciation of phonemes (p < 0.05). On the other hand, among
children with correct pronunciation and children with irregular pronunciation, statistically
significant differences in rhyme recognition and phoneme analysis in words (p > 0.05) were
not found. The results of this research can be applied in monitoring and evaluation of
typical development, but also in detection of disorders in order to improve ability of correct
pronunciation and phonological abilities.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova
T1  - Phonological awareness in children with irregular
pronunciation of phonemes
EP  - 162
SP  - 155
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Radivojević, Nevena and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj istraživanja je utvrđivanje fonološke svesnosti kod dece sa nepravilnim izgovorom
glasova. Ispitivani uzorak čini 85-oro dece (42 dečaka i 43 devojčice),
uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu fonološke svesnosti primenjen je
Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević i Marinković, 1993) i Test za
procenu fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011), dok je za procenu artikulacionih
sposobnosti primenjen Globalni artikulacioni test (Kostić, Vladisavljević
i Popović, 1983). Rezultati istraživanja su pokazali da deca u proseku pravilno
izgovaraju 28 glasova srpskog jezika, kao i da su u grupi dece sa nepravilnim
izgovorom najučestalije supstitucije (41,2%) i distorzije glasova (26%).
Analizom dobijenih rezultata utvrđeno je da su deca postigla najveći uspeh
na zadacima prepoznavanja rime (93,6%), slogovne svesnosti (90,1%), analize
glasova u rečima (75,4%) i sinteze glasova u rečima od dva sloga (85,3% i
75,3%), dok je najmanji uspeh postignut na zadacima sinteze glasova u rečima
od tri i više slogova (33,2%). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca
sa pravilnim izgovorom glasova bila uspešnija na svim zadacima slogovne svesnosti,
sinteze glasova u rečima, kao i eliminacije i supstitucije početnog fonema
u odnosu na decu sa nepravilnim izgovorom glasova (p < 0,05). Sa druge
strane, između dece sa pravilnim izgovorom i dece sa nepravilnim izgovorom
nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima prepoznavanja rime i
analize glasova u rečima (p > 0,05). Rezultati ovog istraživanja mogu se primeniti
u praćenju i proceni tipičnog razvoja, ali i u detekciji poremećaja u cilju
poboljšanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora i fonoloških sposobnosti., The aim of this research was to determine phonological awareness in children with
irregular pronunciation of phonemes. Our sample consisted of 85 children (42 boys and 43
girls), six to seven years of age. For the assessment of phonological awareness, the Test
of phoneme analysis and synthesis in words (Radičević and Marinković, 1993) and Test
for the assessment of phonological awareness-FONT (Subotić, 2011) were applied, while
the Global articulation test was applied for the evaluation of articulation abilities (Kostić,
Vladisavljević and Popović, 1983). The results showed that children on average correctly
pronounced 28 phonemes of the Serbian language, and that in the group of children with
irregular pronunciation of phonemes, substitutions (41.2%) and distortions of phonemes
(26%) were the most frequent. The analysis of the results showed that children achieved
the greatest success in rhymes recognition (93.6%), syllable awareness (90.1%), analysis of
phonemes in words (75.4%) and synthesis of phonemes in two-syllable words tasks (85.3%
and 75.3%) while the lowest success was achieved in synthesis of phonemes in three or moresyllable
words task (33.2%). Further analysis of the results showed that children with correct
pronunciation of phonemes were more successful in all tasks of syllable awareness, phoneme
synthesis in words, and elimination and substitution of the initial phoneme tasks compared
to children with irregular pronunciation of phonemes (p < 0.05). On the other hand, among
children with correct pronunciation and children with irregular pronunciation, statistically
significant differences in rhyme recognition and phoneme analysis in words (p > 0.05) were
not found. The results of this research can be applied in monitoring and evaluation of
typical development, but also in detection of disorders in order to improve ability of correct
pronunciation and phonological abilities.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova, Phonological awareness in children with irregular
pronunciation of phonemes",
pages = "162-155",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045"
}
Golubović, S., Radivojević, N.,& Ječmenica, N.. (2019). Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 155-162.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045
Golubović S, Radivojević N, Ječmenica N. Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;:155-162.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045 .
Golubović, Slavica, Radivojević, Nevena, Ječmenica, Nevena, "Fonološka svesnost kod dece sa nepravilnim izgovorom glasova" in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019):155-162,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3045 .

Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta

Ječmenica, Nevena; Golubović, Slavica; Kobac, Dubravka

(2019)

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3247
AB  - Razvojne sposobnosti kod dece imaju svoje uzrasne nonne I
prema misljenju veceg broja autora razvijaju se u ~roseku _do sedme
godine. Ukoliko se evidentira bilo kakvo odstupanJe, defimse se kao
atipicno u odnosu na uzrasni period . Cilj ovog iSlrazivanja je procena
nekih razvojnih sposobnosti kod dece predskolskog uzrasta. Uzora]c
istrazivanja cini 64-oro dece , uzrasta izmedu seS1 i sedam godina.
Istrazivanje je sprovedeno tokom 20 I 8. godine u Predskolskoj
ustanovi "Cika Jova Zmaj" u Beogradu. U istrazivanju su od memih
instrumenata korisceni: Globalni artikulacioni test, Test oralne
praksije, Test govorne razvijenosti I Test za procenu vizuelne
percepcije.
Rezultati istrazivanja su pokazali da 45.31 % dece iz uzorka
pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok 31.25% dece
nepravilno izgovara izmedu tri i pet glasova. Pravilno razvijena
logomotorika je utvrdena kod 74.44% dece, dok su vizuelna
percepcija I grafomotorne sposobnosti razvijene kod 73.44% dece iz
uzorka. Utvrdeno je 95.31 % dece koja dominantno pisu desnom
rukom, dok je nepravilan hvat olovke prisutan kod 39.06% dece. Na
zadacima govorne razvijenosti, utvrdeno je da 31.25% dece daje
odgovore koji nisu u skladu sa uzrastom - be z odgovora, eholalican j
pogresan odgovor. Na zadacima vizuelne percepcije, grafomotorne spretnosti i govorne razvijenosti devojcice su ostvarile statisticki
znacajno bolje rezultate u odnosu na decake (p<0.05).
Rezultati ovog istrazivanja mogu se primeniti u pracenju i
proceni tipicnog razvoja, ali i u ranoj detekciji poremecaja u cilju
poboljsanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora, oralne praksije,
govome razvijenosti I grafomotomih sposobnosti, sto je i bio cilj
naseg istrazivanja.
C3  - U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“
C3  - Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
T1  - Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta
EP  - 35
SP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247
ER  - 
@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Golubović, Slavica and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
abstract = "Razvojne sposobnosti kod dece imaju svoje uzrasne nonne I
prema misljenju veceg broja autora razvijaju se u ~roseku _do sedme
godine. Ukoliko se evidentira bilo kakvo odstupanJe, defimse se kao
atipicno u odnosu na uzrasni period . Cilj ovog iSlrazivanja je procena
nekih razvojnih sposobnosti kod dece predskolskog uzrasta. Uzora]c
istrazivanja cini 64-oro dece , uzrasta izmedu seS1 i sedam godina.
Istrazivanje je sprovedeno tokom 20 I 8. godine u Predskolskoj
ustanovi "Cika Jova Zmaj" u Beogradu. U istrazivanju su od memih
instrumenata korisceni: Globalni artikulacioni test, Test oralne
praksije, Test govorne razvijenosti I Test za procenu vizuelne
percepcije.
Rezultati istrazivanja su pokazali da 45.31 % dece iz uzorka
pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok 31.25% dece
nepravilno izgovara izmedu tri i pet glasova. Pravilno razvijena
logomotorika je utvrdena kod 74.44% dece, dok su vizuelna
percepcija I grafomotorne sposobnosti razvijene kod 73.44% dece iz
uzorka. Utvrdeno je 95.31 % dece koja dominantno pisu desnom
rukom, dok je nepravilan hvat olovke prisutan kod 39.06% dece. Na
zadacima govorne razvijenosti, utvrdeno je da 31.25% dece daje
odgovore koji nisu u skladu sa uzrastom - be z odgovora, eholalican j
pogresan odgovor. Na zadacima vizuelne percepcije, grafomotorne spretnosti i govorne razvijenosti devojcice su ostvarile statisticki
znacajno bolje rezultate u odnosu na decake (p<0.05).
Rezultati ovog istrazivanja mogu se primeniti u pracenju i
proceni tipicnog razvoja, ali i u ranoj detekciji poremecaja u cilju
poboljsanja u okviru sposobnosti pravilnog izgovora, oralne praksije,
govome razvijenosti I grafomotomih sposobnosti, sto je i bio cilj
naseg istrazivanja.",
journal = "U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“, Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka",
title = "Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta",
pages = "35-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247"
}
Ječmenica, N., Golubović, S.,& Kobac, D.. (2019). Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“, 34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247
Ječmenica N, Golubović S, Kobac D. Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta. in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“. 2019;:34-35.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247 .
Ječmenica, Nevena, Golubović, Slavica, Kobac, Dubravka, "Karakteristike razvojnih sposobnosti dece predškolskog uzrasta" in U: M. Šćepanović (Ur.) XIV Međunarnodna naučno-stručna konferencija 'Postojeći izazovi u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji“ (2019):34-35,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3247 .

Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena; Kobac, Dubravka

(Sarajevo,Pedagoški fakultet, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3037
PB  - Sarajevo,Pedagoški fakultet
C3  - Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea
T1  - Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta
T1  - Syllable awarness rhyme recognition and phonemic segmentation in preschool children
EP  - 60
SP  - 60
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
publisher = "Sarajevo,Pedagoški fakultet",
journal = "Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea",
title = "Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta, Syllable awarness rhyme recognition and phonemic segmentation in preschool children",
pages = "60-60",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037"
}
Golubović, S., Ječmenica, N.,& Kobac, D.. (2019). Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta. in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea
Sarajevo,Pedagoški fakultet., 60-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037
Golubović S, Ječmenica N, Kobac D. Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta. in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea. 2019;:60-60.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037 .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Kobac, Dubravka, "Slogovna svesnost, prepoznavanje rime i fonemska segmentacija dece predškolskog uzrasta" in Plenarno predavanje po pozivu. U H. Memišević i M. Omerović (Ur.) II Međunarodna naučno-stručna konferencija 'Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji“, Zbornik rezimea (2019):60-60,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3037 .

Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom

Golubović, Slavica; Guberinić, Marija; Ječmenica, Nevena; Živković, Zorica

(Drustvo defektologa Vojvodine, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3241
AB  - Cerebra/no parabza se e 1.m;, • . I
nepromenljivi poremecaj pokreta i/ili po 5t~e . tela 1 motonc~h
funkcija, koji nastaje kao posledica neprogre5ivmh abn~nnalno~ti u
razvoju nezrelog mozga. Cilj istrazivanja je da se .. utvrd1 se~ant1cka
razvijenost dece sa cerebralnom paralizom predskolskog 1 mladeg
skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i
prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istrazivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do
osam godina. Istrazivanje je sprovedeno tokom 2017 . godine na
Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr.
Simo Milosevic"- Igalo.U istrazivanju je kao memi instrument
koriscen Test pridevskih suprotnosti.
Rezultati istrazivanja su pokazali da najvise odgovora iz
kategorije: bez odgovora, eholalican i pogresan odgovor deca daju na
zadacima pridevskih suprotnosti za pojmove ,,dobar"(70%) i
,,slobodan"(70%), dok je najveci broj tacnih odgovora na zadatku
pridevskih suprotnostiutvrden za pojmove ,,crn"(23.3%) i
,, veliki''(20% ). Deca sa cerebralnom paralizomi prosecnom
inteligencijom dala su znacajno vise sintagmatskih i tacnih odgovora
(55.7%) u odnosu na 3.57% odgovora iz iste kategorije kod dece sa
cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenoscu.Deca koja imaju epifepsiju te~ce su davala pogre~ne iii eholali~ne odgovore, dok su
deca koja nemaju epilepsiju davala u vecoj meri tacne odgovore i
ta~ne odgovore sa negacijom, a ndto rede sintagmatske odgovore na
zadacima pridevskih suprotnosti. lmajuci u vidu znacnjnu povezanost
izmedu jezickog razvoja i kognitivnih sposobnosti. veoma je vazno
detaljnije ispitivati jezicke sposobnosti kod dece sa cerebralnom
paralizom. Novija istrrlivanja omogucila bi detaljnija saz nanja o
karakteristikama jezickih sposobnosti dece sa cerebralnom paralizom .
PB  - Drustvo defektologa Vojvodine
C3  - Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
T1  - Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom
EP  - 37
SP  - 36
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Guberinić, Marija and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
abstract = "Cerebra/no parabza se e 1.m;, • . I
nepromenljivi poremecaj pokreta i/ili po 5t~e . tela 1 motonc~h
funkcija, koji nastaje kao posledica neprogre5ivmh abn~nnalno~ti u
razvoju nezrelog mozga. Cilj istrazivanja je da se .. utvrd1 se~ant1cka
razvijenost dece sa cerebralnom paralizom predskolskog 1 mladeg
skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i
prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istrazivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do
osam godina. Istrazivanje je sprovedeno tokom 2017 . godine na
Institutu za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju "Dr.
Simo Milosevic"- Igalo.U istrazivanju je kao memi instrument
koriscen Test pridevskih suprotnosti.
Rezultati istrazivanja su pokazali da najvise odgovora iz
kategorije: bez odgovora, eholalican i pogresan odgovor deca daju na
zadacima pridevskih suprotnosti za pojmove ,,dobar"(70%) i
,,slobodan"(70%), dok je najveci broj tacnih odgovora na zadatku
pridevskih suprotnostiutvrden za pojmove ,,crn"(23.3%) i
,, veliki''(20% ). Deca sa cerebralnom paralizomi prosecnom
inteligencijom dala su znacajno vise sintagmatskih i tacnih odgovora
(55.7%) u odnosu na 3.57% odgovora iz iste kategorije kod dece sa
cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenoscu.Deca koja imaju epifepsiju te~ce su davala pogre~ne iii eholali~ne odgovore, dok su
deca koja nemaju epilepsiju davala u vecoj meri tacne odgovore i
ta~ne odgovore sa negacijom, a ndto rede sintagmatske odgovore na
zadacima pridevskih suprotnosti. lmajuci u vidu znacnjnu povezanost
izmedu jezickog razvoja i kognitivnih sposobnosti. veoma je vazno
detaljnije ispitivati jezicke sposobnosti kod dece sa cerebralnom
paralizom. Novija istrrlivanja omogucila bi detaljnija saz nanja o
karakteristikama jezickih sposobnosti dece sa cerebralnom paralizom .",
publisher = "Drustvo defektologa Vojvodine",
journal = "Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka",
title = "Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom",
pages = "37-36",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241"
}
Golubović, S., Guberinić, M., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom. in Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka
Drustvo defektologa Vojvodine., 36-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241
Golubović S, Guberinić M, Ječmenica N, Živković Z. Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom. in Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka. 2019;:36-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241 .
Golubović, Slavica, Guberinić, Marija, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Neke karakteristike semantičke razvijenosti kod dece sa cerebralnom paralizom" in Postojeci izazovi u specijalnoj
Edukaciji i rehabilitaciji
Zbornik saietaka (2019):36-37,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3241 .

Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta

Golubović, Slavica; Guberinić, Marija; Ječmenica, Nevena; Živković, Zorica

(Društvo defektologa Vojvodine, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3046
AB  - Cilj istraživanja je bio da se utvrdi razvijenost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
(CP) predškolskog i mla􀃿eg školskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istraživanja čini 30 dece
sa spastičnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od šest do osam godina. U istražiivanju
je kao merni instrument korišćen Test za ispitivanje govorne razvijenosti (Vasić, 1983).
Rezultati istraživanja su pokazali da kod dece sa CP51% odgovora spada u kategoriju: bez
odgovora, eholaličan i pogrešan odgovor, 36% odgovora dece smešteno je u kategorije:
funkcionalna, literarna i opisna definicija, dok 13% odgovora dece odgovara kategoriji
logičkih definicija. Frekvetnost i konkretnost pojmova je statistički značajno povezana sa
tipom definicija (p<0.05). Deca sa CP školskog uzrasta daju značajno veći procenat
odgovora u kategoriji logičkih definicija (21.4%) u odnosu na decu sa CP predškolskog
uzrasta (5%). Analizom dobijenih rezultata, utvrdili smo da su „više“ kategorije odgovora
bile statistički značajno povezane sa nivoom intelektualnog funkcionisanja dece iz uzorka
(r=0.877; df=5; p=0.00).Utvr􀃿eno je da su deca sa CP kod koje neurološkim pregledom
nije utvr􀃿eno prisustvo epilepsije, ostvarila statistički značajno veći uspeh, odnosno imala
su više definicija koje uključuju semantičke karakteristike i/ili figurativno značenje u
odnosu na decu sa CP i epilepsijom (r=0.714; df=5; p=0.001).
AB  - The aim of the research was to determine the development of speech in children with
cerebral palsy (CP) pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists of 30
children with spastic cerebral palsy, aged six to eight years. In the research, a Test for
speech development was used as a measuring instrument (Vasić, 1983).
The results of the study showed that in children with CP- 51% of answers belongs to the
category: no answer, an echolalia and wrong answer, 36% of children's answers are
classified into categories: functional, literary and descriptive definition, while 13% of
children's answers correspond to the category of logical definitions. The frequency and
concreteness of terms is statistically significantly related to the type of definitions
(p<0.05). School aged children with CP give a significantly higher percentage of answers
in the category of logical definitions (21.4%) compared to pre-school age children with CP
(5%).By analyzing the results, we found that "higher" categories of children's answers
were statistically significantly related to the level of intellectual functioning in children
from the sample (r=0.877; df=5; p=0.00). It was found that children with CP with absence
of epilepsy, achieved statistically significantly higher success and had more definitions
involving semantic characteristics and/or figurative meaning in relation to children with
CP and epilepsy (r=0.714; df=5; p= 0.001).
PB  - Društvo defektologa Vojvodine
C3  - Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
C3  - Izuzetna deca: obrazovanje i tretman
T1  - Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta
T1  - Development of speech in children with cerebral
palsy of preschool and young school age
EP  - 44
SP  - 34
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Guberinić, Marija and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
abstract = "Cilj istraživanja je bio da se utvrdi razvijenost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
(CP) predškolskog i mla􀃿eg školskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepsije. Uzorak istraživanja čini 30 dece
sa spastičnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od šest do osam godina. U istražiivanju
je kao merni instrument korišćen Test za ispitivanje govorne razvijenosti (Vasić, 1983).
Rezultati istraživanja su pokazali da kod dece sa CP51% odgovora spada u kategoriju: bez
odgovora, eholaličan i pogrešan odgovor, 36% odgovora dece smešteno je u kategorije:
funkcionalna, literarna i opisna definicija, dok 13% odgovora dece odgovara kategoriji
logičkih definicija. Frekvetnost i konkretnost pojmova je statistički značajno povezana sa
tipom definicija (p<0.05). Deca sa CP školskog uzrasta daju značajno veći procenat
odgovora u kategoriji logičkih definicija (21.4%) u odnosu na decu sa CP predškolskog
uzrasta (5%). Analizom dobijenih rezultata, utvrdili smo da su „više“ kategorije odgovora
bile statistički značajno povezane sa nivoom intelektualnog funkcionisanja dece iz uzorka
(r=0.877; df=5; p=0.00).Utvr􀃿eno je da su deca sa CP kod koje neurološkim pregledom
nije utvr􀃿eno prisustvo epilepsije, ostvarila statistički značajno veći uspeh, odnosno imala
su više definicija koje uključuju semantičke karakteristike i/ili figurativno značenje u
odnosu na decu sa CP i epilepsijom (r=0.714; df=5; p=0.001)., The aim of the research was to determine the development of speech in children with
cerebral palsy (CP) pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists of 30
children with spastic cerebral palsy, aged six to eight years. In the research, a Test for
speech development was used as a measuring instrument (Vasić, 1983).
The results of the study showed that in children with CP- 51% of answers belongs to the
category: no answer, an echolalia and wrong answer, 36% of children's answers are
classified into categories: functional, literary and descriptive definition, while 13% of
children's answers correspond to the category of logical definitions. The frequency and
concreteness of terms is statistically significantly related to the type of definitions
(p<0.05). School aged children with CP give a significantly higher percentage of answers
in the category of logical definitions (21.4%) compared to pre-school age children with CP
(5%).By analyzing the results, we found that "higher" categories of children's answers
were statistically significantly related to the level of intellectual functioning in children
from the sample (r=0.877; df=5; p=0.00). It was found that children with CP with absence
of epilepsy, achieved statistically significantly higher success and had more definitions
involving semantic characteristics and/or figurative meaning in relation to children with
CP and epilepsy (r=0.714; df=5; p= 0.001).",
publisher = "Društvo defektologa Vojvodine",
journal = "Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“, Izuzetna deca: obrazovanje i tretman",
title = "Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta, Development of speech in children with cerebral
palsy of preschool and young school age",
pages = "44-34",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046"
}
Golubović, S., Guberinić, M., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
Društvo defektologa Vojvodine., 34-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046
Golubović S, Guberinić M, Ječmenica N, Živković Z. Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“. 2019;:34-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046 .
Golubović, Slavica, Guberinić, Marija, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Razvijenost govora dece sa cerebralnom paralizom predškolskog i mlađeg školskog uzrasta" in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“ (2019):34-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3046 .

Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije

Golubović, Slavica; Guberinić, Marija; Ječmenica, Nevena; Živković, Zorica

(Perfecta, Sarajevo, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Guberinić, Marija
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Živković, Zorica
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3044
AB  - Cilj ovog istrazivanja je da se utvrdi razumljlvost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
predskolskog i mladeg skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepslje. Uzorak istraiivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do osam godina. U
istraziivanju je kao merni instrument koriscen Test za ispitivanje razumljivosti govora
(Vladisavljevic, 1983).
Prema rezultatima procene razumljivosti govora, najveci procenat dece sa spasticnim
oblikom cerebralne paralize ima blago distorzovan govor (33.3%}, zatim slede deca
sa veoma distorzovanim govorom (23.3%) i potpuno nerazumljvim govorom (23.3%),
dok 20% dece ima razumljiv govor. lstrazivanjem je utvrden statisticki znacajan uticaj
prisustva intelektualne ometenosti i epilepsije na razumljivost govora kod dece sa
spasticnim oblikom cerebralne paralize (p<0.05).
AB  - The aim of this research is to determine the intelligibility of speech in children with
cerebral palsy of pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists
of 30 children with spastic cerebral palsy, aged 6 to 8 years. In the research, a Test
for intelligibility of speech was used as a measuring instrument (Vladisavljevic, 1983).
According to the results of the assessment of speech intelligibility, the highest percentage
of children with spastic cerebral palsy has a slightly distorted speech (33.3%),
followed by children with very distorted speech (23.3%) and completely incomprehensible
speech (23.3%), while 20% of children have an intelligible speech. Research has found
statistically significant effect of the presence of intellectual disability and epilepsy
on the intelligibility of speech in children with spastic cerebral palsy (p < 0.05).
PB  - Perfecta, Sarajevo
C3  - Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova
T1  - Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije
T1  - Speech intelligibility in children with
cerebral palsy in relation to the level
of intellectual functioning and the
presence of epilepsy
EP  - 7
SP  - 19
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Guberinić, Marija and Ječmenica, Nevena and Živković, Zorica",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istrazivanja je da se utvrdi razumljlvost govora kod dece sa cerebralnom paralizom
predskolskog i mladeg skolskog uzrasta u odnosu na stepen intelektualnog
funkcionisanja i prisustvo, odnosno odsustvo epilepslje. Uzorak istraiivanja cini 30
dece sa spasticnim oblikom cerebralne paralize, uzrasta od sest do osam godina. U
istraziivanju je kao merni instrument koriscen Test za ispitivanje razumljivosti govora
(Vladisavljevic, 1983).
Prema rezultatima procene razumljivosti govora, najveci procenat dece sa spasticnim
oblikom cerebralne paralize ima blago distorzovan govor (33.3%}, zatim slede deca
sa veoma distorzovanim govorom (23.3%) i potpuno nerazumljvim govorom (23.3%),
dok 20% dece ima razumljiv govor. lstrazivanjem je utvrden statisticki znacajan uticaj
prisustva intelektualne ometenosti i epilepsije na razumljivost govora kod dece sa
spasticnim oblikom cerebralne paralize (p<0.05)., The aim of this research is to determine the intelligibility of speech in children with
cerebral palsy of pre-school and young school age in relation to the level of intellectual
functioning and the presence or absence of epilepsy. The research sample consists
of 30 children with spastic cerebral palsy, aged 6 to 8 years. In the research, a Test
for intelligibility of speech was used as a measuring instrument (Vladisavljevic, 1983).
According to the results of the assessment of speech intelligibility, the highest percentage
of children with spastic cerebral palsy has a slightly distorted speech (33.3%),
followed by children with very distorted speech (23.3%) and completely incomprehensible
speech (23.3%), while 20% of children have an intelligible speech. Research has found
statistically significant effect of the presence of intellectual disability and epilepsy
on the intelligibility of speech in children with spastic cerebral palsy (p < 0.05).",
publisher = "Perfecta, Sarajevo",
journal = "Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova",
title = "Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije, Speech intelligibility in children with
cerebral palsy in relation to the level
of intellectual functioning and the
presence of epilepsy",
pages = "7-19",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044"
}
Golubović, S., Guberinić, M., Ječmenica, N.,& Živković, Z.. (2019). Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije. in Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova
Perfecta, Sarajevo., 19-7.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044
Golubović S, Guberinić M, Ječmenica N, Živković Z. Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije. in Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova. 2019;:19-7.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044 .
Golubović, Slavica, Guberinić, Marija, Ječmenica, Nevena, Živković, Zorica, "Razumljivost govora kod dece sa cerebralnom paralizom u odnosu na stepen intelektualnog funkcionisanja i prisustvo epilepsije" in Međunarodna konferencija
''Multidisciplinarni pristupi u edukaciji i rehabilitaciji"
zbornik radova (2019):19-7,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3044 .

Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta

Golubović, Slavica; Đorđievski, Ivana; Ječmenica, Nevena

(Društvo defektologa Vojvodine, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Đorđievski, Ivana
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3033
AB  - Cilj ovog istraživanja je procena stanja fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke
svesnosti kao i utvr􀃿ivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.Za
potrebe ovog istraživanja formiran je uzorak od 36 dece uzrasta izme􀃿u šest i sedam
godina. U istraživanju su korišćeni sledeći merni instrumenti: Globalni artikulacioni test,
Test za ispitivanje razlikovanja fonema i Test za procenu fonološke svesnosti-FONT test.
Rezultati su pokazali da 47.2% dece pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok
52.8% dece pravilno izgovara izme􀃿u 24 i 29 glasova. Na zadacima fonemskog sluha
41.7% dece uspešno diskriminiše sve glasove, dok je niska diskriminativnost najčešće
utvr􀃿ena za parove fonema P i B (16.7%) i L i R (13.9%). Rezultati na zadacima
fonološke svesnosti su pokazali da deca ostvaruju najveći uspeh na zadacima spajanja
slogova i slogovne segmentacije. Analizom rezultata nisu utvr􀃿ene statistički značajne
razlike u uspešnosti izme􀃿u dečaka i devojčica na svim zadacima (p>0.05).
AB  - The aim of this research is to assess the state of phonemic hearing and phonological
awareness as well as to determine the articulation skills in preschool children.For the
purposes of this research, a sample of 36 children aged 6 to 7 years was formed. The study used the following instruments: Globally Articulation Test, Test to examine the phoneme
differentiation and Test for the evaluation of phonological awareness FONT-test.
The results showed that 47.2% children correctly pronounce all the phonemes of the
mother tongue, while 52.8% children correctly pronounce between 24 and 29 phonemes.
On phonemic hearing tasks 41.7% of children successfully discriminates against all
phonemes, while low discriminability is the most set for the phoneme pairs P and B
(16.7%) and L and R (13.9%). Results on phonological awareness tasks showed that
children achieved the greatest success in tasks: merge syllables and syllable segmentation.
The task of elimination of the initial phonemes proved to be the most difficult for the
children from the sample. The analysis of the survey results showed that there are no
statistically significant differences in performance between boys and girls at all applied
tasks (p> 0.05).
PB  - Društvo defektologa Vojvodine
C3  - Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
C3  - Exceptional children: education and treatment
Vol.1, No. 1, 2019
T1  - Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Assessment of phonemic hearing and phonological
awareness in preschool children
EP  - 9
SP  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Đorđievski, Ivana and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je procena stanja fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke
svesnosti kao i utvr􀃿ivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.Za
potrebe ovog istraživanja formiran je uzorak od 36 dece uzrasta izme􀃿u šest i sedam
godina. U istraživanju su korišćeni sledeći merni instrumenti: Globalni artikulacioni test,
Test za ispitivanje razlikovanja fonema i Test za procenu fonološke svesnosti-FONT test.
Rezultati su pokazali da 47.2% dece pravilno izgovara sve glasove srpskog jezika, dok
52.8% dece pravilno izgovara izme􀃿u 24 i 29 glasova. Na zadacima fonemskog sluha
41.7% dece uspešno diskriminiše sve glasove, dok je niska diskriminativnost najčešće
utvr􀃿ena za parove fonema P i B (16.7%) i L i R (13.9%). Rezultati na zadacima
fonološke svesnosti su pokazali da deca ostvaruju najveći uspeh na zadacima spajanja
slogova i slogovne segmentacije. Analizom rezultata nisu utvr􀃿ene statistički značajne
razlike u uspešnosti izme􀃿u dečaka i devojčica na svim zadacima (p>0.05)., The aim of this research is to assess the state of phonemic hearing and phonological
awareness as well as to determine the articulation skills in preschool children.For the
purposes of this research, a sample of 36 children aged 6 to 7 years was formed. The study used the following instruments: Globally Articulation Test, Test to examine the phoneme
differentiation and Test for the evaluation of phonological awareness FONT-test.
The results showed that 47.2% children correctly pronounce all the phonemes of the
mother tongue, while 52.8% children correctly pronounce between 24 and 29 phonemes.
On phonemic hearing tasks 41.7% of children successfully discriminates against all
phonemes, while low discriminability is the most set for the phoneme pairs P and B
(16.7%) and L and R (13.9%). Results on phonological awareness tasks showed that
children achieved the greatest success in tasks: merge syllables and syllable segmentation.
The task of elimination of the initial phonemes proved to be the most difficult for the
children from the sample. The analysis of the survey results showed that there are no
statistically significant differences in performance between boys and girls at all applied
tasks (p> 0.05).",
publisher = "Društvo defektologa Vojvodine",
journal = "Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“, Exceptional children: education and treatment
Vol.1, No. 1, 2019",
title = "Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta, Assessment of phonemic hearing and phonological
awareness in preschool children",
pages = "9-22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033"
}
Golubović, S., Đorđievski, I.,& Ječmenica, N.. (2019). Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“
Društvo defektologa Vojvodine., 22-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033
Golubović S, Đorđievski I, Ječmenica N. Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“. 2019;:22-9.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033 .
Golubović, Slavica, Đorđievski, Ivana, Ječmenica, Nevena, "Procena fonemskog sluha i nekih elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta" in Tematski zbornik radova međunarodnog značaja 'Izuzetna deca: obrazovanje i tretman-Exceptional children:education and treatment“ (2019):22-9,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3033 .

Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena

(Društvo defektologa Srbije, 2019)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3081
AB  - Cilj ovog istraživanja je procena fonemskog sluha i elemenata fonološke
svesnosti, kao i utvrđivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.
Ispitivani uzorak čini 50 dece, uzrasta od pet do šest godina, od toga 30 (60%)
dečaka i 20 (40%) devojčica. Istraživanje je sprovedeno tokom 2018. godine u
okviru predškolskih ustanova u Beogradu. Za procenu sposobnosti artikulacije
glasova korišćen je „Globalni artikulacioni test“ (Kostić, Vladisavljević i
Popović, 1983), dok su za procenu jezičkih sposobnosti korišćeni „Test za
ispitivanje razlikovanja fonema“ (Kostić, Vladisavljević i Popović, 1983) i „Test
fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011).
Procena sposobnosti artikulacije glasova je pokazala da sva deca iz
uzorka pravilno izgovaraju 17 od 30 glasova srpskog jezika i to: A, E, I, O, U, P,
B, T, D, K, G, F, V, H, J, M i N. Utvrđeno je da deca u proseku pravilno izgovaraju
27 (SD = 2,54) glasova, dok 21 dete (42%) pravilno izgovara svih 30 glasova srpskog
jezika. Takođe smo utvrdili da 46% dece supstituiše neke od glasova, 26% dece
ispoljava distorzije, dok su omisije glasova najređe (2%). Na zadacima procene
fonemskog sluha deca su u proseku bila uspešna na 33 od 40 zadataka diskriminacije
fonemskih parova, pri čemu se najčešće nepravilno diskriminišu parovi
fonema: S-Z; L-R; S-Š i U-I. Sa uzrastom dece povećavao se i broj tačnih
odgovora na zadacima fonemskog sluha (r= 0,41; p< .05).
Najveći uspeh na testu fonološke svesnosti deca su ostvarila na zadacima:
spajanja slogova, slogovne segmentacije, identifikovanja početnog fonema i prepoznavanja rime
(72%-99.6% uspešnosti), dok je uspeh na zadacima fonemske segmentacije i
identifikovanja završnog fonema nešto niži (47%-54% uspešnosti). Na zadacima
eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije (početni fonem), deca iz našeg
uzorka su ostvarila najniži rezultat (18%-41% uspešnosti), što upućuje na
zaključak da fonološke sposobnosti koje uključuju eliminaciju i manipulaciju
fonemama predstavljaju više nivoe fonološkog razvoja i javljaju se na starijem
uzrastu. Uprkos slabijem postignuću dece na zadacima fonemske supstitucije
(početnog fonema), utvrđeno je da se jedino kod ovog zadatka sa uzrastom dece
povećavao broj tačnih odgovora (r= 0,35; p<.05).
Komparacija broja utvrđenih distorzija, supstitucija i omisija na
zadacima procene kvaliteta izgovora, kao i uspešnosti na zadacima fonološke
svesnosti u odnosu na pol nije pokazala statistički značajne razlike u datom uzorku
(p>.05). Na zadacima fonemskog sluha, samo u okviru tri fonemska para su utvrđene
statistički značajne razlike u odnosu na pol (p<.05) (I-U, M-B i L-Lj).
AB  - The aim of this study is the assessment of phonemic hearing and phonological awareness
elements, as well as the determination of articulation abilities in pre-school children. The
sample consisted of 50 children, aged five to six years, of whom 30 (60%) boys and 20
(40%) girls. The research was conducted in 2018. within preschool institutions in
Belgrade. The "Global Articulation test" (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) was used
to assess the ability of articulation of phonemes, while "Test for phonemes differentiation"
(Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) and "Phonological awareness test-FONT“ (Subotić,
2011) were used to assess language abilities.
The assessment of the ability to articulate phonemes has shown that all of the
children in the sample correctly pronounce 17 of 30 phonemes in Serbian language: A,
E, I, O, U, P, B, T, D, K, G, F, V, H, J, M and N. It was found that children correctly
pronounce 27 (SD = 2.54) phonemes on average, while 21 children (42%) correctly
pronounce all 30 phonemes of Serbian language. We also found that 46% of children
substitute some of the phonemes, 26% of children show distortions, while omissions of
phonemes are the rarest (2%). On the phonemic hearing assessment, children were on
average successful on 33 of the 40 tasks of phonemic pairs differentiation, with the most
common incorrectly discriminating phonemic pairs: S-Z; L-R; S-Š and U-I. The number
of accurate responses in phonemic hearing tasks increased with the age of children (r = 0.41;
p <.05).
The greatest achievement on phonological awareness test children achieved on tasks:
merge syllables, syllable segmentation, identifying initial phoneme, recognition rhymes (72% -99.6% of
the performance), while the success on the phonemic segmentation and identifying the final
phonemes tasks were slightly lower (47% - 54% of the performance). On the tasks of
elimination of the initial phoneme and phonemic substitution (the initial phoneme), children from
our sample achieved the lowest score (18% -41% of the performance), suggesting that
the phonological abilities that involve elimination and manipulation of the phonemes represent
higher levels of phonological development and occur on older age. Despite the lower
achievement of children in phonemic substitution tasks (initial phonemes), it was found that
only in this task number of points increased with age (r = 0.35; p <.05). Comparison of
the number of determined distortions, substitutions and omissions on the assessing the
quality of pronunciation task, as well as the performance in the tasks of phonological awareness
in relation to gender did not show a statistically significant difference in our sample (p>
.05). On phonemic hearing task, only within the three phonemic pairs were statistically
significant differences in relation to gender (p <.05) (I-U, M-B and L-Lj).
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem
T1  - Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece
T1  - Articulation abilities, phonemic hearing and some elements of
phonological awareness in five-year old children
EP  - 51
SP  - 50
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je procena fonemskog sluha i elemenata fonološke
svesnosti, kao i utvrđivanje artikulacionih sposobnosti kod dece predškolskog uzrasta.
Ispitivani uzorak čini 50 dece, uzrasta od pet do šest godina, od toga 30 (60%)
dečaka i 20 (40%) devojčica. Istraživanje je sprovedeno tokom 2018. godine u
okviru predškolskih ustanova u Beogradu. Za procenu sposobnosti artikulacije
glasova korišćen je „Globalni artikulacioni test“ (Kostić, Vladisavljević i
Popović, 1983), dok su za procenu jezičkih sposobnosti korišćeni „Test za
ispitivanje razlikovanja fonema“ (Kostić, Vladisavljević i Popović, 1983) i „Test
fonološke svesnosti-FONT (Subotić, 2011).
Procena sposobnosti artikulacije glasova je pokazala da sva deca iz
uzorka pravilno izgovaraju 17 od 30 glasova srpskog jezika i to: A, E, I, O, U, P,
B, T, D, K, G, F, V, H, J, M i N. Utvrđeno je da deca u proseku pravilno izgovaraju
27 (SD = 2,54) glasova, dok 21 dete (42%) pravilno izgovara svih 30 glasova srpskog
jezika. Takođe smo utvrdili da 46% dece supstituiše neke od glasova, 26% dece
ispoljava distorzije, dok su omisije glasova najređe (2%). Na zadacima procene
fonemskog sluha deca su u proseku bila uspešna na 33 od 40 zadataka diskriminacije
fonemskih parova, pri čemu se najčešće nepravilno diskriminišu parovi
fonema: S-Z; L-R; S-Š i U-I. Sa uzrastom dece povećavao se i broj tačnih
odgovora na zadacima fonemskog sluha (r= 0,41; p< .05).
Najveći uspeh na testu fonološke svesnosti deca su ostvarila na zadacima:
spajanja slogova, slogovne segmentacije, identifikovanja početnog fonema i prepoznavanja rime
(72%-99.6% uspešnosti), dok je uspeh na zadacima fonemske segmentacije i
identifikovanja završnog fonema nešto niži (47%-54% uspešnosti). Na zadacima
eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije (početni fonem), deca iz našeg
uzorka su ostvarila najniži rezultat (18%-41% uspešnosti), što upućuje na
zaključak da fonološke sposobnosti koje uključuju eliminaciju i manipulaciju
fonemama predstavljaju više nivoe fonološkog razvoja i javljaju se na starijem
uzrastu. Uprkos slabijem postignuću dece na zadacima fonemske supstitucije
(početnog fonema), utvrđeno je da se jedino kod ovog zadatka sa uzrastom dece
povećavao broj tačnih odgovora (r= 0,35; p<.05).
Komparacija broja utvrđenih distorzija, supstitucija i omisija na
zadacima procene kvaliteta izgovora, kao i uspešnosti na zadacima fonološke
svesnosti u odnosu na pol nije pokazala statistički značajne razlike u datom uzorku
(p>.05). Na zadacima fonemskog sluha, samo u okviru tri fonemska para su utvrđene
statistički značajne razlike u odnosu na pol (p<.05) (I-U, M-B i L-Lj)., The aim of this study is the assessment of phonemic hearing and phonological awareness
elements, as well as the determination of articulation abilities in pre-school children. The
sample consisted of 50 children, aged five to six years, of whom 30 (60%) boys and 20
(40%) girls. The research was conducted in 2018. within preschool institutions in
Belgrade. The "Global Articulation test" (Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) was used
to assess the ability of articulation of phonemes, while "Test for phonemes differentiation"
(Kostić, Vladisavljević & Popović, 1983) and "Phonological awareness test-FONT“ (Subotić,
2011) were used to assess language abilities.
The assessment of the ability to articulate phonemes has shown that all of the
children in the sample correctly pronounce 17 of 30 phonemes in Serbian language: A,
E, I, O, U, P, B, T, D, K, G, F, V, H, J, M and N. It was found that children correctly
pronounce 27 (SD = 2.54) phonemes on average, while 21 children (42%) correctly
pronounce all 30 phonemes of Serbian language. We also found that 46% of children
substitute some of the phonemes, 26% of children show distortions, while omissions of
phonemes are the rarest (2%). On the phonemic hearing assessment, children were on
average successful on 33 of the 40 tasks of phonemic pairs differentiation, with the most
common incorrectly discriminating phonemic pairs: S-Z; L-R; S-Š and U-I. The number
of accurate responses in phonemic hearing tasks increased with the age of children (r = 0.41;
p <.05).
The greatest achievement on phonological awareness test children achieved on tasks:
merge syllables, syllable segmentation, identifying initial phoneme, recognition rhymes (72% -99.6% of
the performance), while the success on the phonemic segmentation and identifying the final
phonemes tasks were slightly lower (47% - 54% of the performance). On the tasks of
elimination of the initial phoneme and phonemic substitution (the initial phoneme), children from
our sample achieved the lowest score (18% -41% of the performance), suggesting that
the phonological abilities that involve elimination and manipulation of the phonemes represent
higher levels of phonological development and occur on older age. Despite the lower
achievement of children in phonemic substitution tasks (initial phonemes), it was found that
only in this task number of points increased with age (r = 0.35; p <.05). Comparison of
the number of determined distortions, substitutions and omissions on the assessing the
quality of pronunciation task, as well as the performance in the tasks of phonological awareness
in relation to gender did not show a statistically significant difference in our sample (p>
.05). On phonemic hearing task, only within the three phonemic pairs were statistically
significant differences in relation to gender (p <.05) (I-U, M-B and L-Lj).",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem",
title = "Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece, Articulation abilities, phonemic hearing and some elements of
phonological awareness in five-year old children",
pages = "51-50",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081"
}
Golubović, S.,& Ječmenica, N.. (2019). Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece. in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem
Društvo defektologa Srbije., 50-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081
Golubović S, Ječmenica N. Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece. in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem. 2019;:50-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081 .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, "Plenarno predavanje po pozivu sa skupa nacionalnog značaja. Artikulacione sposobnosti, fonemski sluh i neki elementi fonološke svesnosti kod petogodišnje dece" in Zbornik rezimea stručno-naučne konferencije sa međunarodnim učešćem (2019):50-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3081 .

The articulation abilities and phonological awareness of five- to seven-year-olds

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena; Jovanović-Simić, Nadica; Petrović-Lazić, Mirjana

(Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Jovanović-Simić, Nadica
AU  - Petrović-Lazić, Mirjana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1240
AB  - The development of the child's speech sound articulation ability and phonological awareness goes through different stages during the child's preschool years. The aim of our research was to determine the articulation abilities and phonological awareness level in children with typical development. Our sample comprised 195 children aged five to seven. Speech sound articulation abilities and phonological awareness were assessed by means of the Global Test of Articulation and the FONT Phonological Awareness Test. The research results indicate that, depending on age, 42% to 78.3% of children are able to articulate clearly all 30 sounds of the Serbian language. An analysis of the Phonological Awareness Test results shows children performed best in the following tasks: syllable blending (99.1%), syllable segmentation (85%) and initial phoneme identification (86.1%), while they were least successful in the task of initial phoneme deletion (48.8%). Results have shown that children's success in most tasks within the framework of the elements of phonological awareness assessed - such as initial phoneme identification, rhyme recognition, phoneme segmentation, final phoneme identification, initial phoneme deletion and phoneme substitution (initial phoneme) - increases with children's age. The development of final phoneme identification, initial phoneme deletion and phoneme substitution (initial phoneme) abilities continues after children start school, as shown by data on the success rate among seven-year-olds. In view of the fact that phonological awareness plays an important role in the development and acquisition of reading ability, when working with preschool-age children particular attention should be devoted to tasks that stimulate the development of phonological awareness.
AB  - Razvoj sposobnosti artikulacije glasova i fonološke svesnosti prolazi kroz različite faze tokom predškolskog perioda. Cilj našeg istraživanja je utvrđivanje artikulacionih sposobnosti i nivoa razvijenosti fonološke svesnosti kod dece tipičnog razvoja. U istraživanju je učestvovalo 195 dece, uzrasta od petdo sedam godina. Za procenu sposobnosti artikulacije glasova i fonološke svesnosti primenjeni su Globalni artikulacioni test i Test za ispitivanje fonološke svesnosti - FONT test. Rezultati istraživanja su pokazali da u zavisnosti od uzrasta od 42% do 78,3% dece pravilno izgovara svih 30 glasova srpskog jezika. Analizom rezultata utvrdili smo da su prilikom procene elemenata fonološke svesnosti deca postigla najveći uspeh na zadacima: spajanje slogova (99,1%), slogovna segmentacija (85%) i identifikovanje početnog fonema (86,1%), dok je najmanji uspeh postignut na zadatku eliminacije početnog fonema (48,8%). Rezultati su pokazali da se s uzrastom dece povećava i njihova uspešnost na najvećem broju zadataka u okviru procenjenih elemenata fonološke svesnosti, kao što su: identifikovanje početnog fonema, prepoznavanje rime, fonemska segmentacija, identifikovanje završnog fonema, eliminacija početnog fonema i fonemska supstitucija (početni fonem). Razvoj sposobnosti identifikovanja završnog fonema, eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije (početni fonem) nastavlja se i dalje tokom polaska u školu, o čemu govore podaci o procentualnoj uspešnosti dece na uzrastu od sedam godina. S obzirom na to da fonološka svesnost ima značajnu ulogu u razvoju i sticanju sposobnosti čitanja, u radu sa decom predškolskog uzrasta posebnu pažnju treba posvetiti zadacima koji podstiču razvoj fonološke svesnosti.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - The articulation abilities and phonological awareness of five- to seven-year-olds
T1  - Артикуляционные и фонологические способности детей в возрасте от пяти до семи лет
T1  - Artikulacione i fonološke sposobnosti dece uzrasta od pet do sedam godina
EP  - 283
IS  - 2
SP  - 265
VL  - 68
DO  - 10.5937/nasvas1902265G
ER  - 
@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Jovanović-Simić, Nadica and Petrović-Lazić, Mirjana",
year = "2019",
abstract = "The development of the child's speech sound articulation ability and phonological awareness goes through different stages during the child's preschool years. The aim of our research was to determine the articulation abilities and phonological awareness level in children with typical development. Our sample comprised 195 children aged five to seven. Speech sound articulation abilities and phonological awareness were assessed by means of the Global Test of Articulation and the FONT Phonological Awareness Test. The research results indicate that, depending on age, 42% to 78.3% of children are able to articulate clearly all 30 sounds of the Serbian language. An analysis of the Phonological Awareness Test results shows children performed best in the following tasks: syllable blending (99.1%), syllable segmentation (85%) and initial phoneme identification (86.1%), while they were least successful in the task of initial phoneme deletion (48.8%). Results have shown that children's success in most tasks within the framework of the elements of phonological awareness assessed - such as initial phoneme identification, rhyme recognition, phoneme segmentation, final phoneme identification, initial phoneme deletion and phoneme substitution (initial phoneme) - increases with children's age. The development of final phoneme identification, initial phoneme deletion and phoneme substitution (initial phoneme) abilities continues after children start school, as shown by data on the success rate among seven-year-olds. In view of the fact that phonological awareness plays an important role in the development and acquisition of reading ability, when working with preschool-age children particular attention should be devoted to tasks that stimulate the development of phonological awareness., Razvoj sposobnosti artikulacije glasova i fonološke svesnosti prolazi kroz različite faze tokom predškolskog perioda. Cilj našeg istraživanja je utvrđivanje artikulacionih sposobnosti i nivoa razvijenosti fonološke svesnosti kod dece tipičnog razvoja. U istraživanju je učestvovalo 195 dece, uzrasta od petdo sedam godina. Za procenu sposobnosti artikulacije glasova i fonološke svesnosti primenjeni su Globalni artikulacioni test i Test za ispitivanje fonološke svesnosti - FONT test. Rezultati istraživanja su pokazali da u zavisnosti od uzrasta od 42% do 78,3% dece pravilno izgovara svih 30 glasova srpskog jezika. Analizom rezultata utvrdili smo da su prilikom procene elemenata fonološke svesnosti deca postigla najveći uspeh na zadacima: spajanje slogova (99,1%), slogovna segmentacija (85%) i identifikovanje početnog fonema (86,1%), dok je najmanji uspeh postignut na zadatku eliminacije početnog fonema (48,8%). Rezultati su pokazali da se s uzrastom dece povećava i njihova uspešnost na najvećem broju zadataka u okviru procenjenih elemenata fonološke svesnosti, kao što su: identifikovanje početnog fonema, prepoznavanje rime, fonemska segmentacija, identifikovanje završnog fonema, eliminacija početnog fonema i fonemska supstitucija (početni fonem). Razvoj sposobnosti identifikovanja završnog fonema, eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije (početni fonem) nastavlja se i dalje tokom polaska u školu, o čemu govore podaci o procentualnoj uspešnosti dece na uzrastu od sedam godina. S obzirom na to da fonološka svesnost ima značajnu ulogu u razvoju i sticanju sposobnosti čitanja, u radu sa decom predškolskog uzrasta posebnu pažnju treba posvetiti zadacima koji podstiču razvoj fonološke svesnosti.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "The articulation abilities and phonological awareness of five- to seven-year-olds, Артикуляционные и фонологические способности детей в возрасте от пяти до семи лет, Artikulacione i fonološke sposobnosti dece uzrasta od pet do sedam godina",
pages = "283-265",
number = "2",
volume = "68",
doi = "10.5937/nasvas1902265G"
}
Golubović, S., Ječmenica, N., Jovanović-Simić, N.,& Petrović-Lazić, M.. (2019). The articulation abilities and phonological awareness of five- to seven-year-olds. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 68(2), 265-283.
https://doi.org/10.5937/nasvas1902265G
Golubović S, Ječmenica N, Jovanović-Simić N, Petrović-Lazić M. The articulation abilities and phonological awareness of five- to seven-year-olds. in Nastava i vaspitanje. 2019;68(2):265-283.
doi:10.5937/nasvas1902265G .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Jovanović-Simić, Nadica, Petrović-Lazić, Mirjana, "The articulation abilities and phonological awareness of five- to seven-year-olds" in Nastava i vaspitanje, 68, no. 2 (2019):265-283,
https://doi.org/10.5937/nasvas1902265G . .
2

Development of phonological awareness in six to eight years old children

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena; Subotić, Siniša; Kobac, Dubravka

(Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Odsek za psihologiju, Novi Sad, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Subotić, Siniša
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1207
AB  - The goal of the research is to determine the course of development of elements of phonological awareness and interaction between these elements in children with typical development. The sample included 60 children of both sexes (51.6% boys and 48.4% girls), ages of six (33.3%), seven (38.3%), and eight (28.3%) years. Phonological awareness was measured using the revised FONT test, which contains eight types of phonological tasks. The results show generally high achievement of children in all types of phonological tasks (success rates between 73.3% and 90.8%). However, it was possible to differentiate relatively easy tasks (blending syllables, identifying rhyming, syllable segmentation, and identifying initial phonemes) from relatively difficult tasks (phonemic segmentation, phoneme substitution (initial phoneme), and elimination of the initial phoneme). The more difficult types of tasks were more intensely inter-correlated, while easier types of tasks were less correlated with other tasks (due to narrowed range of the values, i.e., very high average scores). The age differences were observed only on more difficult tasks, while on the easier ones, even six-year-olds achieved scores comparable to older children. Functional mastering of the hardest phonological skills is established at the age of about seven years. Gender, as well as gender and age interactions, did not prove to be important sources of difference in phonological achievement. We suggest that when examining phonological awareness in children with typical development (who show no indications of language difficulties), even at the age of six years, it is sufficient to use only four types of tasks that we identified as relatively more difficult.
PB  - Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Odsek za psihologiju, Novi Sad
T2  - Primenjena psihologija
T1  - Development of phonological awareness in six to eight years old children
EP  - 182
IS  - 2
SP  - 157
VL  - 12
DO  - 10.19090/pp.2019.2.157-182
ER  - 
@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Subotić, Siniša and Kobac, Dubravka",
year = "2019",
abstract = "The goal of the research is to determine the course of development of elements of phonological awareness and interaction between these elements in children with typical development. The sample included 60 children of both sexes (51.6% boys and 48.4% girls), ages of six (33.3%), seven (38.3%), and eight (28.3%) years. Phonological awareness was measured using the revised FONT test, which contains eight types of phonological tasks. The results show generally high achievement of children in all types of phonological tasks (success rates between 73.3% and 90.8%). However, it was possible to differentiate relatively easy tasks (blending syllables, identifying rhyming, syllable segmentation, and identifying initial phonemes) from relatively difficult tasks (phonemic segmentation, phoneme substitution (initial phoneme), and elimination of the initial phoneme). The more difficult types of tasks were more intensely inter-correlated, while easier types of tasks were less correlated with other tasks (due to narrowed range of the values, i.e., very high average scores). The age differences were observed only on more difficult tasks, while on the easier ones, even six-year-olds achieved scores comparable to older children. Functional mastering of the hardest phonological skills is established at the age of about seven years. Gender, as well as gender and age interactions, did not prove to be important sources of difference in phonological achievement. We suggest that when examining phonological awareness in children with typical development (who show no indications of language difficulties), even at the age of six years, it is sufficient to use only four types of tasks that we identified as relatively more difficult.",
publisher = "Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Odsek za psihologiju, Novi Sad",
journal = "Primenjena psihologija",
title = "Development of phonological awareness in six to eight years old children",
pages = "182-157",
number = "2",
volume = "12",
doi = "10.19090/pp.2019.2.157-182"
}
Golubović, S., Ječmenica, N., Subotić, S.,& Kobac, D.. (2019). Development of phonological awareness in six to eight years old children. in Primenjena psihologija
Univerzitet u Novom Sadu - Filozofski fakultet - Odsek za psihologiju, Novi Sad., 12(2), 157-182.
https://doi.org/10.19090/pp.2019.2.157-182
Golubović S, Ječmenica N, Subotić S, Kobac D. Development of phonological awareness in six to eight years old children. in Primenjena psihologija. 2019;12(2):157-182.
doi:10.19090/pp.2019.2.157-182 .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Subotić, Siniša, Kobac, Dubravka, "Development of phonological awareness in six to eight years old children" in Primenjena psihologija, 12, no. 2 (2019):157-182,
https://doi.org/10.19090/pp.2019.2.157-182 . .
6

Phonological abilities of preschool children

Golubović, Slavica; Radivojević, Nevena D.; Ječmenica, Nevena

(Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Radivojević, Nevena D.
AU  - Ječmenica, Nevena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1186
AB  - The aim of the research is to identify phonological abilities - voice analysis and word synthesis - and elements of phonological awareness in preschool children. The sample consisted of 85 children (42 boys and 43 girls), ages 6-7. The Test of the Speech Sound Analysis and Word Synthesis (Radičević & Marinković, 1993) was used to assess the ability of the speech sound analysis and synthesis, while the Test for Assessing Phonological Awareness - FONT Test (Subotić, 2011) was used to assess the respondents' phonological awareness. The results of the research showed that, in six out of eight tasks assessing the elements of phonological awareness, the children demonstrated an average and above average development of phonological abilities: syllable merging, syllabic segmentation, identifying the initial phoneme, identifying rhyme, phonemic segmentation, and identifying the final phoneme, while the lowest achievement was observed in the tasks of eliminating the initial phoneme and phonemic substitution of the initial phoneme. No statistically significant differences were found between boys and girls in their achievement on the FONT test tasks (p> 0.05). By further analyzing the results, and based on the results of average achievement, we found that the children constituting the research sample were more successful in the tasks of synthesizing monosyllabic and two-syllable words, than in the analysis of monosyllabic and two-syllable words. Differences in achievement between boys and girls regarding the speech sound analysis and synthesis tasks were identified in the tasks involving the speech sound synthesis (p  lt 0.05).
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje fonoloških sposobnosti - glasovne analize i sinteze u rečima - i elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini osamdeset petoro dece (četrdeset dva dečaka i četrdeset tri devojčice), uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu sposobnosti glasovne analize i sinteze primenjen je Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević & Marinković, 1993), dok je za procenu fonološke svesnosti primenjen Test za procenu fonološke svesnosti - FONT test (Subotić, 2011). Rezultati istraživanja su pokazali da su prilikom procene elemenata fonološke svesnosti deca na šest od osam zadataka pokazala prosečnu i natprosečnu razvijenost fonoloških sposobnosti: spajanje slogova, slogovna segmentacija, identifikovanje početnog fonema, prepoznavanje rime, fonemska segmentacija i identifikovanje završnog fonema, dok su najniža postignuća ostvarena na zadacima eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije početnog fonema. Nisu utvrđene statistički značajne razlike između dečaka i devojčica u postignuću na zadacima u okviru FONT testa (p>0.05). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca iz uzorka bila uspešnija na zadacima sinteze jednosložnih i dvosložnih reči u odnosu na analizu jednosložnih i dvosložnih reči, posmatrajući rezultate prosečnog postignuća. Na zadacima analize i sinteze glasova utvrđene su razlike u postignuću među dečacima i devojčicama na zadacima sinteze glasova (p lt 0.05).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd
T2  - Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
T1  - Phonological abilities of preschool children
T1  - Fonološke sposobnosti dece predškolskog uzrasta
EP  - 89
IS  - 3
SP  - 74
VL  - 32
DO  - 10.5937/inovacije1903074G
ER  - 
@article{
author = "Golubović, Slavica and Radivojević, Nevena D. and Ječmenica, Nevena",
year = "2019",
abstract = "The aim of the research is to identify phonological abilities - voice analysis and word synthesis - and elements of phonological awareness in preschool children. The sample consisted of 85 children (42 boys and 43 girls), ages 6-7. The Test of the Speech Sound Analysis and Word Synthesis (Radičević & Marinković, 1993) was used to assess the ability of the speech sound analysis and synthesis, while the Test for Assessing Phonological Awareness - FONT Test (Subotić, 2011) was used to assess the respondents' phonological awareness. The results of the research showed that, in six out of eight tasks assessing the elements of phonological awareness, the children demonstrated an average and above average development of phonological abilities: syllable merging, syllabic segmentation, identifying the initial phoneme, identifying rhyme, phonemic segmentation, and identifying the final phoneme, while the lowest achievement was observed in the tasks of eliminating the initial phoneme and phonemic substitution of the initial phoneme. No statistically significant differences were found between boys and girls in their achievement on the FONT test tasks (p> 0.05). By further analyzing the results, and based on the results of average achievement, we found that the children constituting the research sample were more successful in the tasks of synthesizing monosyllabic and two-syllable words, than in the analysis of monosyllabic and two-syllable words. Differences in achievement between boys and girls regarding the speech sound analysis and synthesis tasks were identified in the tasks involving the speech sound synthesis (p  lt 0.05)., Cilj istraživanja je utvrđivanje fonoloških sposobnosti - glasovne analize i sinteze u rečima - i elemenata fonološke svesnosti kod dece predškolskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini osamdeset petoro dece (četrdeset dva dečaka i četrdeset tri devojčice), uzrasta od šest do sedam godina. Za procenu sposobnosti glasovne analize i sinteze primenjen je Test glasovne analize i sinteze u rečima (Radičević & Marinković, 1993), dok je za procenu fonološke svesnosti primenjen Test za procenu fonološke svesnosti - FONT test (Subotić, 2011). Rezultati istraživanja su pokazali da su prilikom procene elemenata fonološke svesnosti deca na šest od osam zadataka pokazala prosečnu i natprosečnu razvijenost fonoloških sposobnosti: spajanje slogova, slogovna segmentacija, identifikovanje početnog fonema, prepoznavanje rime, fonemska segmentacija i identifikovanje završnog fonema, dok su najniža postignuća ostvarena na zadacima eliminacije početnog fonema i fonemske supstitucije početnog fonema. Nisu utvrđene statistički značajne razlike između dečaka i devojčica u postignuću na zadacima u okviru FONT testa (p>0.05). Daljom analizom rezultata utvrdili smo da su deca iz uzorka bila uspešnija na zadacima sinteze jednosložnih i dvosložnih reči u odnosu na analizu jednosložnih i dvosložnih reči, posmatrajući rezultate prosečnog postignuća. Na zadacima analize i sinteze glasova utvrđene su razlike u postignuću među dečacima i devojčicama na zadacima sinteze glasova (p lt 0.05).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd",
journal = "Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu",
title = "Phonological abilities of preschool children, Fonološke sposobnosti dece predškolskog uzrasta",
pages = "89-74",
number = "3",
volume = "32",
doi = "10.5937/inovacije1903074G"
}
Golubović, S., Radivojević, N. D.,& Ječmenica, N.. (2019). Phonological abilities of preschool children. in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu
Univerzitet u Beogradu - Učiteljski fakultet, Beograd., 32(3), 74-89.
https://doi.org/10.5937/inovacije1903074G
Golubović S, Radivojević ND, Ječmenica N. Phonological abilities of preschool children. in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu. 2019;32(3):74-89.
doi:10.5937/inovacije1903074G .
Golubović, Slavica, Radivojević, Nevena D., Ječmenica, Nevena, "Phonological abilities of preschool children" in Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu, 32, no. 3 (2019):74-89,
https://doi.org/10.5937/inovacije1903074G . .
3

Stres roditelja dece oštećenog sluha

Veselinović, Ivana; Slavnić, Svetlana; Jeličić, Ljiljana; Ostojić Zeljković, Sanja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Slavnić, Svetlana
AU  - Jeličić, Ljiljana
AU  - Ostojić Zeljković, Sanja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4547
AB  - Dijagnostikovanje oštećenja sluha kod deteta predstavlja
ogroman šok za roditelje. Pred roditeljima se odjednom nalaze ozbiljni
problemi i potreba za pronalaženjem drugačijih načina za ostvarivanje
kvalitetne komunikacije sa detetom. Ovo zahteva ogromno vreme,
strpljenje i trud, To fizički i emocionalno iscrpljuje kapacitete
roditelja i utiče na povećanje nivoa stresa.
Cilj našeg istraživanja bio je da se ispita i objasni uticaj prisustva
oštećenja sluha kod dece na podizanje nivoa stresa kod roditelja.
Uzorak je obuhvatio 160 ispitanika starosti 23-53 godine. Svi
ispitanici su roditelji dece predškolskog uzrasta (0-7 godina).
Eksperimentalnu grupu sačinjavalo je 80 roditelja dece oštećenog
sluha. Kao kontrolna grupa ispitano je 80 roditelja dece tipičnog
razvoja. Ispitanici ženskog i muškog pola (očevi i majke) bili su za-
stupljeni u istom broju.
U istraživanju je korišćena Roditeljska stres skala (Parental
Stress Scale; PSS; Berry & Jones, 1995) i Upitnik za procenu kvaliteta
komunikacije roditelj-dete, osmišljen za potrebe našeg istraživanja.
Statistička analiza dobijenih rezultata istraživanja rađena je
programom SPSS v. 23zaWIDOWS.
Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno, a zatim su i
diskutovani
AB  - It is a huge stress for parents when child’s hearing impairment is diagnosed.
Suddenly there are serious problems and need for parents to find different
ways to achieve quality communication with the child. This requires a lot of
time, patience and effort, physically and emotionally exhausting the parents
capacities and increases the level of parenting stress.
Research aim was to examine and explain the effects of hearing loss in
children on raising the level of parenting stress in parents who have hearing
impaireџцd children.
The sample included N=160 subjects aged 23–53 years. All subjects are
parents of pre-school children (0-7 years). The experimental group consisted
of N=80 parents who have hearing impaired children, while Control group
consisted of N=80 parents whose children have typical development. Female
and male respondents (fathers and mothers) were represented in the same
number.
Methodological procedures included the application of Parental Stress
Scale (PSS, Berry, Jones, 1995), and the questionnaire for parents – child
comuunication assessment which was designed for the needs of our research.
The statistical analysis of the obtained results was done by SPSS v. 23 for
WINDOWS.
Research results are presented in tables and discussed in paper
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
T1  - Stres roditelja dece oštećenog sluha
T1  - Parenting stress in hearing impaired children
EP  - 297
SP  - 283
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547
ER  - 
@conference{
author = "Veselinović, Ivana and Slavnić, Svetlana and Jeličić, Ljiljana and Ostojić Zeljković, Sanja",
year = "2018",
abstract = "Dijagnostikovanje oštećenja sluha kod deteta predstavlja
ogroman šok za roditelje. Pred roditeljima se odjednom nalaze ozbiljni
problemi i potreba za pronalaženjem drugačijih načina za ostvarivanje
kvalitetne komunikacije sa detetom. Ovo zahteva ogromno vreme,
strpljenje i trud, To fizički i emocionalno iscrpljuje kapacitete
roditelja i utiče na povećanje nivoa stresa.
Cilj našeg istraživanja bio je da se ispita i objasni uticaj prisustva
oštećenja sluha kod dece na podizanje nivoa stresa kod roditelja.
Uzorak je obuhvatio 160 ispitanika starosti 23-53 godine. Svi
ispitanici su roditelji dece predškolskog uzrasta (0-7 godina).
Eksperimentalnu grupu sačinjavalo je 80 roditelja dece oštećenog
sluha. Kao kontrolna grupa ispitano je 80 roditelja dece tipičnog
razvoja. Ispitanici ženskog i muškog pola (očevi i majke) bili su za-
stupljeni u istom broju.
U istraživanju je korišćena Roditeljska stres skala (Parental
Stress Scale; PSS; Berry & Jones, 1995) i Upitnik za procenu kvaliteta
komunikacije roditelj-dete, osmišljen za potrebe našeg istraživanja.
Statistička analiza dobijenih rezultata istraživanja rađena je
programom SPSS v. 23zaWIDOWS.
Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno, a zatim su i
diskutovani, It is a huge stress for parents when child’s hearing impairment is diagnosed.
Suddenly there are serious problems and need for parents to find different
ways to achieve quality communication with the child. This requires a lot of
time, patience and effort, physically and emotionally exhausting the parents
capacities and increases the level of parenting stress.
Research aim was to examine and explain the effects of hearing loss in
children on raising the level of parenting stress in parents who have hearing
impaireџцd children.
The sample included N=160 subjects aged 23–53 years. All subjects are
parents of pre-school children (0-7 years). The experimental group consisted
of N=80 parents who have hearing impaired children, while Control group
consisted of N=80 parents whose children have typical development. Female
and male respondents (fathers and mothers) were represented in the same
number.
Methodological procedures included the application of Parental Stress
Scale (PSS, Berry, Jones, 1995), and the questionnaire for parents – child
comuunication assessment which was designed for the needs of our research.
The statistical analysis of the obtained results was done by SPSS v. 23 for
WINDOWS.
Research results are presented in tables and discussed in paper",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.",
title = "Stres roditelja dece oštećenog sluha, Parenting stress in hearing impaired children",
pages = "297-283",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547"
}
Veselinović, I., Slavnić, S., Jeličić, L.,& Ostojić Zeljković, S.. (2018). Stres roditelja dece oštećenog sluha. in Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 283-297.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547
Veselinović I, Slavnić S, Jeličić L, Ostojić Zeljković S. Stres roditelja dece oštećenog sluha. in Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018.. 2018;:283-297.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547 .
Veselinović, Ivana, Slavnić, Svetlana, Jeličić, Ljiljana, Ostojić Zeljković, Sanja, "Stres roditelja dece oštećenog sluha" in Tematski zbornik radova -  „Specifičnost oštećenja sluha – koraci i iskoraci,” Beograd, 2018. (2018):283-297,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4547 .

Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children

Maletić-Sekulić, Ivana; Veselinović, Ivana; Jeličić, Ljiljana; Šijan-Gobeljić, Mirjana; Dragutinović, Ninoslava

(Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Maletić-Sekulić, Ivana
AU  - Veselinović, Ivana
AU  - Jeličić, Ljiljana
AU  - Šijan-Gobeljić, Mirjana
AU  - Dragutinović, Ninoslava
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1176
AB  - Background/Aim. Initial experiences in rehabilitation of children with cochlear implants and frequent debates regarding the effects of their application have imposed the necessity to compare the effects of speech rehabilitation in children with hearing aids with those having cochlear implants. The aim of this study was to evaluate and compare the level of lexical development in hearing impaired children who are involved in the process of hearing and speech-language rehabilitation and who were amplified by hearing aids or cochlear implants. Methods. The sample consisted of 55 children aged 3-6 years, diagnosed with prelingual bilateral hearing impairment with a hearing threshold above 90 dB. All examined children had average intellectual abilities and no additonal impairments. The sample was divided into 2 groups: E1 group consisted of 30 children with cochlear implants and E2 group consisted of 25 children who were amplified by individual hearing aids. Research methodology included a Test of Vocabulary. The testing was performed individually. A year after the testing, a retest was done. Statistical analysis was performed using the SPSS v. 17 for Windows. Results. The largest number of children had average achievements on a Test of Vocabulary during initial testing. After a year (retest) significant improvements were noticed. A large number of children had above average achievements (46.7% in the E1 and 36% in the E2 group) while the number of children with below average achievements was significantly reduced (3.3% in the E1 and 8% in the E2). A comparative analysis of the test and those with gearing aids achievements showed that there was no statistically significant difference between children with cochlear implants and retest. Conclusion. Significant improvement of the achievements on retest in both groups can be explained by positive effects of systematic, planned, intensive and continuous rehabilitation of hearing impaired children, and not by application of certain type of hearing amplification.
AB  - Uvod/Cilj. Početna iskustva sa rehabilitacijom dece sa kohlearnim implantima i česte debate u vezi efekata njihove primene nameću neophodnost poređenja efekata rehabilitacije govora dece sa slušnim pomagalima sa decom koja imaju kohlearne implante. Cilj ovog rada bio je da se proceni i uporedi nivo razvijenosti leksičkog fonda dece oštećenog sluha koja su uključena u proces rehabilitacije slušanja i govora, a koja su amplifikovana slušnim aparatima ili kohlearnim implantom. Metode. Uzorak je obuhvatio 55-oro dece uzrasta 3-6 godina kod kojih je dijagnostifikovano prelingvalno obostrano oštećenje sluha sa pragom čujnosti od preko 90 dB. Sva deca, su imala prosečne intelektualne sposobnosti i bila su bez dodatnih oštećenja. Uzorak je podeljen na grupu dece koja su kohlearno implantirana (E1 grupa = 30) i grupu dece koja su amplifikovana individualnim slušnim aparatima (E2 grupa = 25). U istraživanju je korišćen Test rečnik. Testiranje je obavljano individualno. Nakon godinu dana od testiranja, rađen je retest. Statistička obrada rezultata izvršena je pomoću je programom SPSS v. 17 for WIDOWS. Rezultati. Najveći broj ispitanika pokazao je prosečna postignuća na Test rečniku, na prvom testiranju. Nakon godinu dana (na retestu) uočena su značajna poboljšanja. Veliki broj ispitanika imao je iznadprosečna postignuća (46,7% u grupi E1 i 36% u grupi E2), a smanjen je i broj ispitanika koji su imali ispodprosečna postignuća (3.3% u grupi E1 i 8% u grupi E2). Komparativnom analizom postignuća dece (na testu i retestu) sa kohlearnim implantom i dece sa individualnim slušnim aparatima primećeno je da između pomenutih grupa ispitanika nije bilo statistički značajne razlike. Zaključak. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja možemo zaključiti da je značajno poboljšanje postignuća ispitanika na retestu u obe ispitivane grupe moguće objasniti pozitivnim efektima sistematski planirane, intenzivne i kontinuirane rehabilitacije dece oštećenog sluha, a ne primenom određenog tipa slušne amplifikacije.
PB  - Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd
T2  - Vojnosanitetski pregled
T1  - Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children
T1  - Pozitivni efekti rehabilitacije sluha i govora na kvalitet leksičkog fonda dece sa oštećenim sluhom
EP  - 581
IS  - 6
SP  - 576
VL  - 75
DO  - 10.2298/VSP160815375M
ER  - 
@article{
author = "Maletić-Sekulić, Ivana and Veselinović, Ivana and Jeličić, Ljiljana and Šijan-Gobeljić, Mirjana and Dragutinović, Ninoslava",
year = "2018",
abstract = "Background/Aim. Initial experiences in rehabilitation of children with cochlear implants and frequent debates regarding the effects of their application have imposed the necessity to compare the effects of speech rehabilitation in children with hearing aids with those having cochlear implants. The aim of this study was to evaluate and compare the level of lexical development in hearing impaired children who are involved in the process of hearing and speech-language rehabilitation and who were amplified by hearing aids or cochlear implants. Methods. The sample consisted of 55 children aged 3-6 years, diagnosed with prelingual bilateral hearing impairment with a hearing threshold above 90 dB. All examined children had average intellectual abilities and no additonal impairments. The sample was divided into 2 groups: E1 group consisted of 30 children with cochlear implants and E2 group consisted of 25 children who were amplified by individual hearing aids. Research methodology included a Test of Vocabulary. The testing was performed individually. A year after the testing, a retest was done. Statistical analysis was performed using the SPSS v. 17 for Windows. Results. The largest number of children had average achievements on a Test of Vocabulary during initial testing. After a year (retest) significant improvements were noticed. A large number of children had above average achievements (46.7% in the E1 and 36% in the E2 group) while the number of children with below average achievements was significantly reduced (3.3% in the E1 and 8% in the E2). A comparative analysis of the test and those with gearing aids achievements showed that there was no statistically significant difference between children with cochlear implants and retest. Conclusion. Significant improvement of the achievements on retest in both groups can be explained by positive effects of systematic, planned, intensive and continuous rehabilitation of hearing impaired children, and not by application of certain type of hearing amplification., Uvod/Cilj. Početna iskustva sa rehabilitacijom dece sa kohlearnim implantima i česte debate u vezi efekata njihove primene nameću neophodnost poređenja efekata rehabilitacije govora dece sa slušnim pomagalima sa decom koja imaju kohlearne implante. Cilj ovog rada bio je da se proceni i uporedi nivo razvijenosti leksičkog fonda dece oštećenog sluha koja su uključena u proces rehabilitacije slušanja i govora, a koja su amplifikovana slušnim aparatima ili kohlearnim implantom. Metode. Uzorak je obuhvatio 55-oro dece uzrasta 3-6 godina kod kojih je dijagnostifikovano prelingvalno obostrano oštećenje sluha sa pragom čujnosti od preko 90 dB. Sva deca, su imala prosečne intelektualne sposobnosti i bila su bez dodatnih oštećenja. Uzorak je podeljen na grupu dece koja su kohlearno implantirana (E1 grupa = 30) i grupu dece koja su amplifikovana individualnim slušnim aparatima (E2 grupa = 25). U istraživanju je korišćen Test rečnik. Testiranje je obavljano individualno. Nakon godinu dana od testiranja, rađen je retest. Statistička obrada rezultata izvršena je pomoću je programom SPSS v. 17 for WIDOWS. Rezultati. Najveći broj ispitanika pokazao je prosečna postignuća na Test rečniku, na prvom testiranju. Nakon godinu dana (na retestu) uočena su značajna poboljšanja. Veliki broj ispitanika imao je iznadprosečna postignuća (46,7% u grupi E1 i 36% u grupi E2), a smanjen je i broj ispitanika koji su imali ispodprosečna postignuća (3.3% u grupi E1 i 8% u grupi E2). Komparativnom analizom postignuća dece (na testu i retestu) sa kohlearnim implantom i dece sa individualnim slušnim aparatima primećeno je da između pomenutih grupa ispitanika nije bilo statistički značajne razlike. Zaključak. Na osnovu dobijenih rezultata istraživanja možemo zaključiti da je značajno poboljšanje postignuća ispitanika na retestu u obe ispitivane grupe moguće objasniti pozitivnim efektima sistematski planirane, intenzivne i kontinuirane rehabilitacije dece oštećenog sluha, a ne primenom određenog tipa slušne amplifikacije.",
publisher = "Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd",
journal = "Vojnosanitetski pregled",
title = "Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children, Pozitivni efekti rehabilitacije sluha i govora na kvalitet leksičkog fonda dece sa oštećenim sluhom",
pages = "581-576",
number = "6",
volume = "75",
doi = "10.2298/VSP160815375M"
}
Maletić-Sekulić, I., Veselinović, I., Jeličić, L., Šijan-Gobeljić, M.,& Dragutinović, N.. (2018). Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children. in Vojnosanitetski pregled
Vojnomedicinska akademija - Institut za naučne informacije, Beograd., 75(6), 576-581.
https://doi.org/10.2298/VSP160815375M
Maletić-Sekulić I, Veselinović I, Jeličić L, Šijan-Gobeljić M, Dragutinović N. Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children. in Vojnosanitetski pregled. 2018;75(6):576-581.
doi:10.2298/VSP160815375M .
Maletić-Sekulić, Ivana, Veselinović, Ivana, Jeličić, Ljiljana, Šijan-Gobeljić, Mirjana, Dragutinović, Ninoslava, "Positive effects of hearing and speech rehabilitation on lexical range quality in hearing impaired children" in Vojnosanitetski pregled, 75, no. 6 (2018):576-581,
https://doi.org/10.2298/VSP160815375M . .

Upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova kod dece predškolskog uzrasta

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena; Kobac, Dubravka

(Društvo defektologa Vojvodine, 2018)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2827
AB  - Cilj našeg istraživanja je analiza nekih karakteristika sposobnosti jezičke produkcije i govorne razvijenosti kod dece uzrasta od pet godina, odnosno upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova.
Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 135 dece, oba pola, uzrasta od pet do šest godina, a obavljeno je u Predškolsoj ustanovi „Čika Jova Zmaj“ u Beogradu. U istraživanju su korišćeni sledeći merni instrumenti: 1. Test govorno-jezičke produkcije - Strip priča, koji se sastoji od četiri slike, međusobno povezane redosledom događaja i 2. Test za ispitivanje govorne razvijenosti, koji je namenjen za procenu sposobnosti definisanja pojmova.
Rezultati istraživanja su pokazali da samostalno izražavanje dece prilikom opisivanja priče u slikama karakteriše izrazita upotreba prosto-proširenih rečenica (AS=4.71; SD=1.73), zatim prostih rečenica (AS=2.14; SD=1.76), dok su u najmanjoj meri prisutne složene rečenice (AS=1.71; SD=1.31). Analizom rezultata istraživanja utvrđene su statistički značajne razlike u korist starije grupe dece u produkciji prosto-proširenih rečenica, gramatički pravilnih rečenica i gramatički nepravilnih rečenica (p<.05).
Utvrđene surazlike između dečaka i devojčica u upotrebi prosto-proširenih i složenih rečenica (p<.05). Najveći broj definicija dece uključivao je literarne, deskriptivne i funkcionalne definicije. Na definisanje pojmova u najvećoj meri su uticali konkretnost i frekventnost imenica. Buduća istraživanja treba da budu usmerena na sposobnost definisanja i ostalih vrsta reči, kao i njihovog međusobnog poređenja.
AB  - The aim of the research was to analyze the linguistic abilities of production and to determine the speech development of preschool children.
The study was conducted on a sample of 135 children, both sexes, aged five to six, and was conducted at Pre-school institution “Cika Jova Zmaj” in Belgrade. The study used the following test instruments: 1. Test of production speech-language – Strip story, which consists of four images, interconnected by the sequence of events and 2. The test of speech development, which is intended for assessing the ability to define concepts.
The results showed that the self-expression of children when describing the story in the pictures is characterized by the pronounced use of expanded sentences (AS = 4.71; SD = 1.73), then simple sentences (AS = 2.14; SD = 1.76),while the least likely are complex sentencences (AS = 1.71; SD = 1.31). Analyzing the results of the study, statistically significant differences were found in 29avour of the older group of children in the production of expanded sentences, grammatically correct sentences and grammatically incorrect sentences (p <.05).
There were significant differences between boys and girls in the use of expanded and complex sentences (p<.05). The largest number of children’s definitions included literary, descriptive and functional definitions. On the definition of concepts largely influenced concreteness and frequency of nouns. Future research should focus on the ability to define other types of words as well as their mutual comparison.
PB  - Društvo defektologa Vojvodine
C3  - Obrazovanje dece i učenika u inkluzivnim uslovima
C3  - Obrazovanje dece i učenika 
u inkluzivnim uslovima 
Tematski zbornik radova međunarodnog značaja
T1  - Upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova kod dece predškolskog uzrasta
T1  - Using different types of sentences and defining concepts in preschool children
EP  - 43
SP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2827
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Kobac, Dubravka",
year = "2018",
abstract = "Cilj našeg istraživanja je analiza nekih karakteristika sposobnosti jezičke produkcije i govorne razvijenosti kod dece uzrasta od pet godina, odnosno upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova.
Ispitivanje je izvršeno na uzorku od 135 dece, oba pola, uzrasta od pet do šest godina, a obavljeno je u Predškolsoj ustanovi „Čika Jova Zmaj“ u Beogradu. U istraživanju su korišćeni sledeći merni instrumenti: 1. Test govorno-jezičke produkcije - Strip priča, koji se sastoji od četiri slike, međusobno povezane redosledom događaja i 2. Test za ispitivanje govorne razvijenosti, koji je namenjen za procenu sposobnosti definisanja pojmova.
Rezultati istraživanja su pokazali da samostalno izražavanje dece prilikom opisivanja priče u slikama karakteriše izrazita upotreba prosto-proširenih rečenica (AS=4.71; SD=1.73), zatim prostih rečenica (AS=2.14; SD=1.76), dok su u najmanjoj meri prisutne složene rečenice (AS=1.71; SD=1.31). Analizom rezultata istraživanja utvrđene su statistički značajne razlike u korist starije grupe dece u produkciji prosto-proširenih rečenica, gramatički pravilnih rečenica i gramatički nepravilnih rečenica (p<.05).
Utvrđene surazlike između dečaka i devojčica u upotrebi prosto-proširenih i složenih rečenica (p<.05). Najveći broj definicija dece uključivao je literarne, deskriptivne i funkcionalne definicije. Na definisanje pojmova u najvećoj meri su uticali konkretnost i frekventnost imenica. Buduća istraživanja treba da budu usmerena na sposobnost definisanja i ostalih vrsta reči, kao i njihovog međusobnog poređenja., The aim of the research was to analyze the linguistic abilities of production and to determine the speech development of preschool children.
The study was conducted on a sample of 135 children, both sexes, aged five to six, and was conducted at Pre-school institution “Cika Jova Zmaj” in Belgrade. The study used the following test instruments: 1. Test of production speech-language – Strip story, which consists of four images, interconnected by the sequence of events and 2. The test of speech development, which is intended for assessing the ability to define concepts.
The results showed that the self-expression of children when describing the story in the pictures is characterized by the pronounced use of expanded sentences (AS = 4.71; SD = 1.73), then simple sentences (AS = 2.14; SD = 1.76),while the least likely are complex sentencences (AS = 1.71; SD = 1.31). Analyzing the results of the study, statistically significant differences were found in 29avour of the older group of children in the production of expanded sentences, grammatically correct sentences and grammatically incorrect sentences (p <.05).
There were significant differences between boys and girls in the use of expanded and complex sentences (p<.05). The largest number of children’s definitions included literary, descriptive and functional definitions. On the definition of concepts largely influenced concreteness and frequency of nouns. Future research should focus on the ability to define other types of words as well as their mutual comparison.",
publisher = "Društvo defektologa Vojvodine",
journal = "Obrazovanje dece i učenika u inkluzivnim uslovima, Obrazovanje dece i učenika 
u inkluzivnim uslovima 
Tematski zbornik radova međunarodnog značaja",
title = "Upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova kod dece predškolskog uzrasta, Using different types of sentences and defining concepts in preschool children",
pages = "43-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2827"
}
Golubović, S., Ječmenica, N.,& Kobac, D.. (2018). Upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova kod dece predškolskog uzrasta. in Obrazovanje dece i učenika u inkluzivnim uslovima
Društvo defektologa Vojvodine., 28-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2827
Golubović S, Ječmenica N, Kobac D. Upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova kod dece predškolskog uzrasta. in Obrazovanje dece i učenika u inkluzivnim uslovima. 2018;:28-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2827 .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Kobac, Dubravka, "Upotreba različitih vrsta reči i definisanje pojmova kod dece predškolskog uzrasta" in Obrazovanje dece i učenika u inkluzivnim uslovima (2018):28-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2827 .

Izgovor glasova i razumljivost govora kod petogodišnje i šestogodišnje dece

Golubović, Slavica; Ječmenica, Nevena; Kobac, Dubravka

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Kobac, Dubravka
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2843
AB  - Cilj ovog istraživanja bio je procena artikulacionih sposobnosti kod
petogodišnje i šestogodišnje dece, kao i utvrđivanje odnosa između artiku-
lacionih sposobnosti i razumljivosti govora kod dece sa nepravilnim izgovo-
rom glasova. Ispitivani uzorak se sastojao od 135 dečaka i devojčica tipičnog
razvoja, koji su prema uzrastu podeljeni u dve grupe. U istraživanju su kao merni
instrumenti korišćeni Globalni artikulacioni test i Test za ispitivanje
razumljivosti govora.
Rezultati istraživanja su pokazali da od 37.78% dece sa nepravilnim izgo-
vorom glasova, najveći broj dece nepravilno izgovara glasove po tipu sigma-
tizma (12.59%). Najučestalije su distorzije glasova (31.85%), za njima slede
supstitucije (25.18%), dok omisija nema. Najčešće su ispitivana deca nepravil-
no izgovarala glasove iz grupe frikativa (24.38%). U starijoj grupi dece među
devojčicama sa i bez nepravilnosti u izgovoru glasova, utvrđene su statistič-
ki značajne razlike prosečnih ocena na Testu razumljivosti govora (p<.05).
Dete od pet i po godina trebalo bi da pravilno izgovara sve glasove maternjeg
jezika. Blagovremeno uključivanje u tretman nepravilnog izgovora glaso-
va poboljšava kvalitet izgovora i podstiče celokupan razvoj deteta, kao i
uspešnost u učenju i socijalne kontakte.
AB  - The aim of this study was to assess the
articulation abilities of five-year-old and sixyear-
old children, as well as to determine the
relationship between articulation abilities
and speech intelligibility in children with
irregular pronunciation of phonemes. The
sample consisted of 135 boys and girls of
typical development, who were divided into
two groups according to their age. In the
survey, the Global articulation test and the
Test of speech intelligibility were used as
measuring instruments.
The results showed that out of 37.78%
of children with incorrect pronunciation
of phonemes, the majority of children
incorrectly pronounce phonemes by type of
sigmatism (12.59%). The most frequent are
distortions of phonemes (31.85%), followed
by substitutions (25.18%), while there is no
omission. Fricatives were the most commonly
incorrectly pronounced phonemes in a sample
of children (24.38%). In the older group
of children among girls with and without
irregularities in pronunciation of phonemes,
statistically significant differences of average
points on the speech intelligibility test (p
<.05) were found.
A five and a half years old children should
correctly pronounce all the phonemes of
the mother tongue. The timely involvement
in treatment of irregular pronunciations
of phonemes improves the quality of
pronunciation and encourages the overall
development of the child, as well as success in
learning and social contacts.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.
T1  - Izgovor glasova i razumljivost govora kod petogodišnje i šestogodišnje dece
T1  - The articulation of phonemes
and the intelligibility of speech
in five-year and six-year olds
EP  - 153
SP  - 143
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2843
ER  - 
@conference{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Kobac, Dubravka",
year = "2018",
abstract = "Cilj ovog istraživanja bio je procena artikulacionih sposobnosti kod
petogodišnje i šestogodišnje dece, kao i utvrđivanje odnosa između artiku-
lacionih sposobnosti i razumljivosti govora kod dece sa nepravilnim izgovo-
rom glasova. Ispitivani uzorak se sastojao od 135 dečaka i devojčica tipičnog
razvoja, koji su prema uzrastu podeljeni u dve grupe. U istraživanju su kao merni
instrumenti korišćeni Globalni artikulacioni test i Test za ispitivanje
razumljivosti govora.
Rezultati istraživanja su pokazali da od 37.78% dece sa nepravilnim izgo-
vorom glasova, najveći broj dece nepravilno izgovara glasove po tipu sigma-
tizma (12.59%). Najučestalije su distorzije glasova (31.85%), za njima slede
supstitucije (25.18%), dok omisija nema. Najčešće su ispitivana deca nepravil-
no izgovarala glasove iz grupe frikativa (24.38%). U starijoj grupi dece među
devojčicama sa i bez nepravilnosti u izgovoru glasova, utvrđene su statistič-
ki značajne razlike prosečnih ocena na Testu razumljivosti govora (p<.05).
Dete od pet i po godina trebalo bi da pravilno izgovara sve glasove maternjeg
jezika. Blagovremeno uključivanje u tretman nepravilnog izgovora glaso-
va poboljšava kvalitet izgovora i podstiče celokupan razvoj deteta, kao i
uspešnost u učenju i socijalne kontakte., The aim of this study was to assess the
articulation abilities of five-year-old and sixyear-
old children, as well as to determine the
relationship between articulation abilities
and speech intelligibility in children with
irregular pronunciation of phonemes. The
sample consisted of 135 boys and girls of
typical development, who were divided into
two groups according to their age. In the
survey, the Global articulation test and the
Test of speech intelligibility were used as
measuring instruments.
The results showed that out of 37.78%
of children with incorrect pronunciation
of phonemes, the majority of children
incorrectly pronounce phonemes by type of
sigmatism (12.59%). The most frequent are
distortions of phonemes (31.85%), followed
by substitutions (25.18%), while there is no
omission. Fricatives were the most commonly
incorrectly pronounced phonemes in a sample
of children (24.38%). In the older group
of children among girls with and without
irregularities in pronunciation of phonemes,
statistically significant differences of average
points on the speech intelligibility test (p
<.05) were found.
A five and a half years old children should
correctly pronounce all the phonemes of
the mother tongue. The timely involvement
in treatment of irregular pronunciations
of phonemes improves the quality of
pronunciation and encourages the overall
development of the child, as well as success in
learning and social contacts.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.",
title = "Izgovor glasova i razumljivost govora kod petogodišnje i šestogodišnje dece, The articulation of phonemes
and the intelligibility of speech
in five-year and six-year olds",
pages = "153-143",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2843"
}
Golubović, S., Ječmenica, N.,& Kobac, D.. (2018). Izgovor glasova i razumljivost govora kod petogodišnje i šestogodišnje dece. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 143-153.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2843
Golubović S, Ječmenica N, Kobac D. Izgovor glasova i razumljivost govora kod petogodišnje i šestogodišnje dece. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.. 2018;:143-153.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2843 .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Kobac, Dubravka, "Izgovor glasova i razumljivost govora kod petogodišnje i šestogodišnje dece" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018. (2018):143-153,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2843 .

Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder

Stanojević, Nina; Fatić, Saška; Stokić, Miodrag

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Stanojević, Nina
AU  - Fatić, Saška
AU  - Stokić, Miodrag
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3383
AB  - In addition to difficulties in social interaction and communication,
children with autistic spectrum disorder (ASD) also exhibit behaviors
that interfere with daily activities and are difficult to control, which
can lead to disturbances in the household and extended family. The
child’s limited social, emotional and communicative abilities, their
unequal cognitive development and maladaptive behaviors are a
source of stress for parents. The goal of our study was to assess the
level of stress in parents of children with ASD in relation to gender,
education, age of parents, the child’s age, and speech and language
skills. The sample of this study consisted of 40 parents (20 mothers
and 20 fathers) 21 to 56 years of age. All respondents were parents of
children with ASD; 22 were parents of children receiving treatment
at the Institute for Experimental Phonetics and Speech Pathology
„Đorđe Kostić“ and 18 parents were members of the Association of
parents of children with autism. In this study, we used The Parental Stress Scale (Berry & Jones, 1995) to assess the level of stress among
parents. The results show that there are no statistically significant
differences in the level of stress in relation to parental sex, parental age,
the child’s age and child’s expressive language development. We found
a statistically significant effect of parental education level (p=0.005),
child’s receptive language development (p=0.008), and child’s verbal
communication development (p=0.015) on parental stress level.
Parental lower education level, child’s inability to understand speech,
and undeveloped verbal communication of the child can lead to greater
parental stress. The stress of parents can significantly complicate and
slow down the process of child rehabilitation. It is important to know
that it is equally necessary to support fathers and mothers, parents
of all ages, parents of children of all ages and different speech and
language skills and that particular attention should be given to
parents with lower education.
AB  - Pored poteškoća u oblasti socijalne interakcije i komunikacije,
deca sa autističkim spektrom poremećaja (ASP) ispoljavaju ponašanje
koja ometa svakodnevne aktivnosti, što može dovesti do teškoća u
funkcionisanju uže i šire porodice. Ograničene socijalne, emotivne i
komunikativne sposobnosti dece sa ASP, njihov neujednačen kognitivni
razvoj i maladaptivno ponašanje su izvor stresa za roditelje.
Cilj našeg istraživanja bio je da se proceni nivo stresa kod roditelja
dece sa ASP u odnosu na pol, uzrast, obrazovanje i starost roditelja
kao i u odnosu na govorno-jezičke sposobnosti deteta (ekspresivni/
receptivni govor, upotreba govora u službi komunikacije). Uzorak je
činilo 40 roditelja (20 majki i 20 očeva) starosti od 21 do 56 godina. Svi
ispitanici su bili roditelji dece sa ASP, od kojih je 22 roditelja dece koja
su na tretmanu u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju
govora “Đorđe Kostić” i 18 roditelja koji su članovi Udruženja roditelja
dece sa autizmom. U ovoj studiji, koristili smo Skalu za procenu nivoa
roditeljskog stresa (Parental Stress Scale – Berry & Jones, 1995). Rezultati
pokazuju da ne postoje statistički značajne razlike u nivou roditeljskog
stresa u odnosu na pol i starost roditelja, uzrast deteta i razvijenost
ekspresivnog govora. Na nivo roditeljskog stresa dece sa ASP značajno
utiču nivo obrazovanja roditelja (p=0,005), razvijenost receptivnog
govora (p=0,008), i razvijenost verbalne komunikacije kod deteta
(p=0,015). Niži obrazovni nivo i teškoće u produkciji i razumevanju
govora kod deteta mogu da budu uzrok višeg nivoa roditeljskog stresa.
Primenom linearne regresije utvrđeno je da stepen obrazovanja roditelja
i razvijenosti razumevanja (receptivni govor) govora kod deteta, kao
prediktori predstavljaju statistički značajno prediktivan model kojim
se može predvideti nivo roditeljskog stresa. Roditeljski stres može
značajno komplikovati i usporiti proces rehabilitacije deteta. Važno je znati da je pomoć i podrška podjednako potrebna roditeljima različitih
starosnih grupa, roditeljima dece različite starosti i različitih verbalnih
sposobnosti. Posebno je potrebna podrška i pomoć roditeljima nižeg
obrazovanja.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder
T1  - Ispitivanje faktora stresa kod roditelja dece sa autističnim spektrom poremećaja
EP  - 463
IS  - 4
SP  - 463
VL  - 16
DO  - 10.5937/specedreh16-13861
ER  - 
@article{
author = "Stanojević, Nina and Fatić, Saška and Stokić, Miodrag",
year = "2017",
abstract = "In addition to difficulties in social interaction and communication,
children with autistic spectrum disorder (ASD) also exhibit behaviors
that interfere with daily activities and are difficult to control, which
can lead to disturbances in the household and extended family. The
child’s limited social, emotional and communicative abilities, their
unequal cognitive development and maladaptive behaviors are a
source of stress for parents. The goal of our study was to assess the
level of stress in parents of children with ASD in relation to gender,
education, age of parents, the child’s age, and speech and language
skills. The sample of this study consisted of 40 parents (20 mothers
and 20 fathers) 21 to 56 years of age. All respondents were parents of
children with ASD; 22 were parents of children receiving treatment
at the Institute for Experimental Phonetics and Speech Pathology
„Đorđe Kostić“ and 18 parents were members of the Association of
parents of children with autism. In this study, we used The Parental Stress Scale (Berry & Jones, 1995) to assess the level of stress among
parents. The results show that there are no statistically significant
differences in the level of stress in relation to parental sex, parental age,
the child’s age and child’s expressive language development. We found
a statistically significant effect of parental education level (p=0.005),
child’s receptive language development (p=0.008), and child’s verbal
communication development (p=0.015) on parental stress level.
Parental lower education level, child’s inability to understand speech,
and undeveloped verbal communication of the child can lead to greater
parental stress. The stress of parents can significantly complicate and
slow down the process of child rehabilitation. It is important to know
that it is equally necessary to support fathers and mothers, parents
of all ages, parents of children of all ages and different speech and
language skills and that particular attention should be given to
parents with lower education., Pored poteškoća u oblasti socijalne interakcije i komunikacije,
deca sa autističkim spektrom poremećaja (ASP) ispoljavaju ponašanje
koja ometa svakodnevne aktivnosti, što može dovesti do teškoća u
funkcionisanju uže i šire porodice. Ograničene socijalne, emotivne i
komunikativne sposobnosti dece sa ASP, njihov neujednačen kognitivni
razvoj i maladaptivno ponašanje su izvor stresa za roditelje.
Cilj našeg istraživanja bio je da se proceni nivo stresa kod roditelja
dece sa ASP u odnosu na pol, uzrast, obrazovanje i starost roditelja
kao i u odnosu na govorno-jezičke sposobnosti deteta (ekspresivni/
receptivni govor, upotreba govora u službi komunikacije). Uzorak je
činilo 40 roditelja (20 majki i 20 očeva) starosti od 21 do 56 godina. Svi
ispitanici su bili roditelji dece sa ASP, od kojih je 22 roditelja dece koja
su na tretmanu u Institutu za eksperimentalnu fonetiku i patologiju
govora “Đorđe Kostić” i 18 roditelja koji su članovi Udruženja roditelja
dece sa autizmom. U ovoj studiji, koristili smo Skalu za procenu nivoa
roditeljskog stresa (Parental Stress Scale – Berry & Jones, 1995). Rezultati
pokazuju da ne postoje statistički značajne razlike u nivou roditeljskog
stresa u odnosu na pol i starost roditelja, uzrast deteta i razvijenost
ekspresivnog govora. Na nivo roditeljskog stresa dece sa ASP značajno
utiču nivo obrazovanja roditelja (p=0,005), razvijenost receptivnog
govora (p=0,008), i razvijenost verbalne komunikacije kod deteta
(p=0,015). Niži obrazovni nivo i teškoće u produkciji i razumevanju
govora kod deteta mogu da budu uzrok višeg nivoa roditeljskog stresa.
Primenom linearne regresije utvrđeno je da stepen obrazovanja roditelja
i razvijenosti razumevanja (receptivni govor) govora kod deteta, kao
prediktori predstavljaju statistički značajno prediktivan model kojim
se može predvideti nivo roditeljskog stresa. Roditeljski stres može
značajno komplikovati i usporiti proces rehabilitacije deteta. Važno je znati da je pomoć i podrška podjednako potrebna roditeljima različitih
starosnih grupa, roditeljima dece različite starosti i različitih verbalnih
sposobnosti. Posebno je potrebna podrška i pomoć roditeljima nižeg
obrazovanja.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder, Ispitivanje faktora stresa kod roditelja dece sa autističnim spektrom poremećaja",
pages = "463-463",
number = "4",
volume = "16",
doi = "10.5937/specedreh16-13861"
}
Stanojević, N., Fatić, S.,& Stokić, M.. (2017). Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 16(4), 463-463.
https://doi.org/10.5937/specedreh16-13861
Stanojević N, Fatić S, Stokić M. Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2017;16(4):463-463.
doi:10.5937/specedreh16-13861 .
Stanojević, Nina, Fatić, Saška, Stokić, Miodrag, "Exploring factors of stress level in parents of children with autistic spectrum disorder" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 16, no. 4 (2017):463-463,
https://doi.org/10.5937/specedreh16-13861 . .
12

The social disability model and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation

Nenadović, Vanja; Stanimirović, Dragana; Dimoski, Sanja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Nenadović, Vanja
AU  - Stanimirović, Dragana
AU  - Dimoski, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1085
AB  - This paper represents a review of genesis and basic assertions of the social disability model (SDM) and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation. With its view on disability as a form of oppression, SDM is focused on changing society. The developmental pathway from the earliest radical forms of the SDM to the recent more neutral orientation is shown. The study then turns to the changes in psychological theory and practice. The contribution of critical psychology in the struggle for social change is described first. Afterwards, traditional psychology is criticized on several levels, with more contemporary views offered in the spirit of the new disability paradigm. These are shown as useful for assessment and intervention of disabled persons. The work is especially focused on psychological counselling, with a brief overview of theoretical aspects of counselling, compatible with the SDM and recommendations of different authors within this framework, concerning counselling practice in psychology and rehabilitation.
AB  - Ova studija predstavlja prikaz razvoja socijalnog modela ometenosti (SMO), njegove osnovne pretpostavke, kao i uticaj na teoriju i praksu u psihologiji i rehabilitaciji. Posmatrajući ometenost kao formu ugnjetavanja, SMO je fokusiran na podsticanje društvenih promena. Prikazan je razvojni put od najranijih radikalnih oblika SMO do neutralnije socijalne orijentacije. Zatim su predstavljene promene u psihološ koj teoriji i praksi. Opisan je doprinos kritičke psihologije u borbi za socijalne promene. Tradicionalna psihologija je kritikovana na više nivoa i ponuđeno je nekoliko savremenih shvatanja u duhu nove paradigme ometenosti. Diskusija je dalje usmerena na savremene pristupe, bazirane na težnji za socijalnim promenama, a koji mogu biti od koristi za procenu i intervencije kod osoba s ometenošću. Poseban prostor je posvećen psihološkom savetovanju, s kratkim osvrtom na teorijske aspekte savetovanja koji su kompatibilni sa SMO, kao i preporukama različitih autora unutar SMO, u vezi s praksom savetovanja u psihologiji i rehabilitaciji.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - The social disability model and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation
T1  - Socijalni model ometenosti i njegov uticaj na teoriju i praksu u psihologiji i rehabilitaciji
EP  - 489
IS  - 4
SP  - 467
VL  - 16
DO  - 10.5937/specedreh16-14735
ER  - 
@article{
author = "Nenadović, Vanja and Stanimirović, Dragana and Dimoski, Sanja",
year = "2017",
abstract = "This paper represents a review of genesis and basic assertions of the social disability model (SDM) and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation. With its view on disability as a form of oppression, SDM is focused on changing society. The developmental pathway from the earliest radical forms of the SDM to the recent more neutral orientation is shown. The study then turns to the changes in psychological theory and practice. The contribution of critical psychology in the struggle for social change is described first. Afterwards, traditional psychology is criticized on several levels, with more contemporary views offered in the spirit of the new disability paradigm. These are shown as useful for assessment and intervention of disabled persons. The work is especially focused on psychological counselling, with a brief overview of theoretical aspects of counselling, compatible with the SDM and recommendations of different authors within this framework, concerning counselling practice in psychology and rehabilitation., Ova studija predstavlja prikaz razvoja socijalnog modela ometenosti (SMO), njegove osnovne pretpostavke, kao i uticaj na teoriju i praksu u psihologiji i rehabilitaciji. Posmatrajući ometenost kao formu ugnjetavanja, SMO je fokusiran na podsticanje društvenih promena. Prikazan je razvojni put od najranijih radikalnih oblika SMO do neutralnije socijalne orijentacije. Zatim su predstavljene promene u psihološ koj teoriji i praksi. Opisan je doprinos kritičke psihologije u borbi za socijalne promene. Tradicionalna psihologija je kritikovana na više nivoa i ponuđeno je nekoliko savremenih shvatanja u duhu nove paradigme ometenosti. Diskusija je dalje usmerena na savremene pristupe, bazirane na težnji za socijalnim promenama, a koji mogu biti od koristi za procenu i intervencije kod osoba s ometenošću. Poseban prostor je posvećen psihološkom savetovanju, s kratkim osvrtom na teorijske aspekte savetovanja koji su kompatibilni sa SMO, kao i preporukama različitih autora unutar SMO, u vezi s praksom savetovanja u psihologiji i rehabilitaciji.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "The social disability model and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation, Socijalni model ometenosti i njegov uticaj na teoriju i praksu u psihologiji i rehabilitaciji",
pages = "489-467",
number = "4",
volume = "16",
doi = "10.5937/specedreh16-14735"
}
Nenadović, V., Stanimirović, D.,& Dimoski, S.. (2017). The social disability model and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 16(4), 467-489.
https://doi.org/10.5937/specedreh16-14735
Nenadović V, Stanimirović D, Dimoski S. The social disability model and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2017;16(4):467-489.
doi:10.5937/specedreh16-14735 .
Nenadović, Vanja, Stanimirović, Dragana, Dimoski, Sanja, "The social disability model and its impact on theory and practice in psychology and rehabilitation" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 16, no. 4 (2017):467-489,
https://doi.org/10.5937/specedreh16-14735 . .
2

Evaluacija uspeha učenika oštećenog sluha u redovnoj školi

Pavković, Ivana P.

(Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију, 2016)

TY  - THES
AU  - Pavković, Ivana P.
PY  - 2016
UR  - http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/7914
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=4797
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:15096/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=48843791
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3575
AB  - Cilj istraživanja je bio da se utvrdi školski uspeh gluvih učenika koji suuključeni u sistem redovnog školovanja, dok su posebni ciljevi bili: utvrditiškolski uspeh gluvih učenika koji su uključeni u redovne razrede izpojedinačnih nastavnih predmeta; utvrditi povezanost dužine ranogsurdološkog tretmana i školskog uspeha gluvih učenika uključenih u redovnerazrede; utvrditi oblike ponašanja gluvih učenika uključenih u redovne razrede;utvrditi povezanost ranog surdološkog tretmana i integracije gluvih učenika uredovne škole...
AB  - Aim of this research was to determine the academic achievement of students withhearing impairment who are involved in regular schooling system, while specificobjectives were: to identify school achievement of students with hearing impairmentincluded in regular classes from individual subjects; to determine correlation betweenearly audiology treatment and school achievement of students with hearing impairmentincluded in regular classes; to determine behaviors of students with hearing impairmentincluded in regular classes; to determine the relationship between early audiologytreatment and integration of students with hearing impairment into regular schools...
PB  - Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију
T2  - Универзитет у Београду
T1  - Evaluacija uspeha učenika oštećenog sluha u redovnoj školi
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7914
ER  - 
@phdthesis{
author = "Pavković, Ivana P.",
year = "2016",
abstract = "Cilj istraživanja je bio da se utvrdi školski uspeh gluvih učenika koji suuključeni u sistem redovnog školovanja, dok su posebni ciljevi bili: utvrditiškolski uspeh gluvih učenika koji su uključeni u redovne razrede izpojedinačnih nastavnih predmeta; utvrditi povezanost dužine ranogsurdološkog tretmana i školskog uspeha gluvih učenika uključenih u redovnerazrede; utvrditi oblike ponašanja gluvih učenika uključenih u redovne razrede;utvrditi povezanost ranog surdološkog tretmana i integracije gluvih učenika uredovne škole..., Aim of this research was to determine the academic achievement of students withhearing impairment who are involved in regular schooling system, while specificobjectives were: to identify school achievement of students with hearing impairmentincluded in regular classes from individual subjects; to determine correlation betweenearly audiology treatment and school achievement of students with hearing impairmentincluded in regular classes; to determine behaviors of students with hearing impairmentincluded in regular classes; to determine the relationship between early audiologytreatment and integration of students with hearing impairment into regular schools...",
publisher = "Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију",
journal = "Универзитет у Београду",
title = "Evaluacija uspeha učenika oštećenog sluha u redovnoj školi",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7914"
}
Pavković, I. P.. (2016). Evaluacija uspeha učenika oštećenog sluha u redovnoj školi. in Универзитет у Београду
Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7914
Pavković IP. Evaluacija uspeha učenika oštećenog sluha u redovnoj školi. in Универзитет у Београду. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7914 .
Pavković, Ivana P., "Evaluacija uspeha učenika oštećenog sluha u redovnoj školi" in Универзитет у Београду (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_7914 .

Specifičnosti komunikacijskih profila roditelja i dece sa austičkim spektrom poremećaja

Nenadović, Vanja; Stokić, Miodrag

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Nenadović, Vanja
AU  - Stokić, Miodrag
PY  - 2015
UR  - https://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3375
AB  - Ovaj rad predstavlja osvrt na dosadašnja istraživanja komunikacijskih
i afektivnih specifičnosti u dijadama dece sa autističkim
spektrom poremećaja i njihovih roditelja. Rad ima za cilj da utvrdi
postoje li specifični obrasci komunikacije koji karakterišu ovu populaciju
dece kada su u interakciji sa bliskim osobama. U pokušaju opisivanja
osnovnih karakteristika ovih dijada, prednost je data deficitu
neverbalne komunikacije koji deca sa autističkim spektrom poremećaja
ispoljavaju, posebno deficit zajedničke pažnje. Zatim su dijade
prikazane sa aspekta afektivne razmene. Opisane su afektivne reakcije
deteta unutar epizoda zajedničke pažnje, empatija deteta, kao i
rezultati studija koje su uzimale u obzir emocionalnu reakciju majke.
Nakon opisa specifičnosti, postavljeno je pitanje kakve strategije su u
ovim dijadama u upotrebi u problematičnim etapama komunikacije
ili tačkama prekida u komunikaciji. Takođe, u nameri da ukažemo
na specifičnosti druge strane dijade ili roditelja, kao posebne varijable
izdvojili smo stres i umor. Ovi faktori vrše snažan, svakodnevni uticaj
na interakciju roditelja sa detetom. Naglašena je neophodnost uzimanja u obzir ovih faktora u postojećim terapijskim intervencijama koje
se u velikoj meri oslanjaju na kapacitete roditelja.
AB  - This paper represents a review of current studies of communication
and affective characteristics in dyads of children with autistic spectrum
disorder and their parents. The review is aimed at establishing if specific
features of communication exist in this population when there is an
interaction with a close partner. In an attempt to describe the basic
characteristics of these dyads, advantage is given to the deficit in
nonverbal communication shown by children with autistic spectrum
disorder, especially the joint attention deficit. Also, the dyads are
described from the perspective of coordination of affect. Affective
reactions of the child are described within the dyads, including empathy.
Numerous study results focusing on emotional reactions of the mother
are reviewed. After describing the characteristics, the question is posed
concerning the strategies used in the dyads in difficult communication
phases or following communication break offs. In an attempt to describe
the characteristics of the other partner in communication – the parent,
stress and fatigue are especially treated. These factors have a strong
influence on everyday interactions of the parent and child. We have
accented the importance of careful examination of these factors when
making decisions on therapeutic interventions, because they need to be
based on parents’ strengths.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Specifičnosti komunikacijskih profila roditelja i dece sa austičkim spektrom poremećaja
T1  - Characteristics of communication profiles of children with, autistic spectrum disorder and their parents
EP  - 100
IS  - 1
SP  - 77
VL  - 14
DO  - 10.5937/specedreh1-7281
ER  - 
@article{
author = "Nenadović, Vanja and Stokić, Miodrag",
year = "2015",
abstract = "Ovaj rad predstavlja osvrt na dosadašnja istraživanja komunikacijskih
i afektivnih specifičnosti u dijadama dece sa autističkim
spektrom poremećaja i njihovih roditelja. Rad ima za cilj da utvrdi
postoje li specifični obrasci komunikacije koji karakterišu ovu populaciju
dece kada su u interakciji sa bliskim osobama. U pokušaju opisivanja
osnovnih karakteristika ovih dijada, prednost je data deficitu
neverbalne komunikacije koji deca sa autističkim spektrom poremećaja
ispoljavaju, posebno deficit zajedničke pažnje. Zatim su dijade
prikazane sa aspekta afektivne razmene. Opisane su afektivne reakcije
deteta unutar epizoda zajedničke pažnje, empatija deteta, kao i
rezultati studija koje su uzimale u obzir emocionalnu reakciju majke.
Nakon opisa specifičnosti, postavljeno je pitanje kakve strategije su u
ovim dijadama u upotrebi u problematičnim etapama komunikacije
ili tačkama prekida u komunikaciji. Takođe, u nameri da ukažemo
na specifičnosti druge strane dijade ili roditelja, kao posebne varijable
izdvojili smo stres i umor. Ovi faktori vrše snažan, svakodnevni uticaj
na interakciju roditelja sa detetom. Naglašena je neophodnost uzimanja u obzir ovih faktora u postojećim terapijskim intervencijama koje
se u velikoj meri oslanjaju na kapacitete roditelja., This paper represents a review of current studies of communication
and affective characteristics in dyads of children with autistic spectrum
disorder and their parents. The review is aimed at establishing if specific
features of communication exist in this population when there is an
interaction with a close partner. In an attempt to describe the basic
characteristics of these dyads, advantage is given to the deficit in
nonverbal communication shown by children with autistic spectrum
disorder, especially the joint attention deficit. Also, the dyads are
described from the perspective of coordination of affect. Affective
reactions of the child are described within the dyads, including empathy.
Numerous study results focusing on emotional reactions of the mother
are reviewed. After describing the characteristics, the question is posed
concerning the strategies used in the dyads in difficult communication
phases or following communication break offs. In an attempt to describe
the characteristics of the other partner in communication – the parent,
stress and fatigue are especially treated. These factors have a strong
influence on everyday interactions of the parent and child. We have
accented the importance of careful examination of these factors when
making decisions on therapeutic interventions, because they need to be
based on parents’ strengths.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Specifičnosti komunikacijskih profila roditelja i dece sa austičkim spektrom poremećaja, Characteristics of communication profiles of children with, autistic spectrum disorder and their parents",
pages = "100-77",
number = "1",
volume = "14",
doi = "10.5937/specedreh1-7281"
}
Nenadović, V.,& Stokić, M.. (2015). Specifičnosti komunikacijskih profila roditelja i dece sa austičkim spektrom poremećaja. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 14(1), 77-100.
https://doi.org/10.5937/specedreh1-7281
Nenadović V, Stokić M. Specifičnosti komunikacijskih profila roditelja i dece sa austičkim spektrom poremećaja. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2015;14(1):77-100.
doi:10.5937/specedreh1-7281 .
Nenadović, Vanja, Stokić, Miodrag, "Specifičnosti komunikacijskih profila roditelja i dece sa austičkim spektrom poremećaja" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 14, no. 1 (2015):77-100,
https://doi.org/10.5937/specedreh1-7281 . .

The changes in relation of auditory and visual input acitivity between hemispheres analized in cartographic EEG in a child with hyperactivity syndrome

Radičević, Zoran; Jeličić, Ljiljana; Bogavac, Ivana; Stokić, Miodrag; Sovilj, Mirjana; Subotić, Miško

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Radičević, Zoran
AU  - Jeličić, Ljiljana
AU  - Bogavac, Ivana
AU  - Stokić, Miodrag
AU  - Sovilj, Mirjana
AU  - Subotić, Miško
PY  - 2015
UR  - https://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3369
AB  - The paper discusses the changes in relations of visual and auditory inputs between the hemispheres in a child with hyperactive syndrome and its effects which may lead to better attention engagement in auditory and visual information analysis. The method included the use of cartographic EEG and clinical procedure in a 10-year-old boy with hyperactive syndrome and attention deficit disorder, who has theta dysfunction manifested in standard EEG. Cartographic EEG patterns was performed on NihonKohden Corporation, EEG – 1200K Neurofax apparatus in longitudinal bipolar electrode assembly schedule by utilizing10/20 International electrode positioning. Impedance was maintained below 5 kΩ, with not more than 1 kΩ differences between the electrodes. Lower filter was set at 0.53 Hz and higher filter at 35 Hz. Recording was performed in a quiet period and during stimulation procedures that include speech and language basis.Standard EEG and Neurofeedback (NFB) treatment indicated
higher theta load, alpha 2 and beta 1 activity measured in the
cartographic EEG which was done after the relative failure of NFB
treatment. After this, the NFB treatment was applied which lasted for
six months, in a way that when the boy was reading, the visual input
was enhanced to the left hemisphere and auditory input was reduced
to the right hemisphere. Repeated EEG mapping analysis showed that
there was a significant improvement, both in EEG findings as well as
in attention, behavioural and learning disorders. The paper discusses
some aspects of learning, attention and behaviour in relation to
changes in the standard EEG, especially in cartographic EEG and
NFB findings.
AB  - U radu se analiziraju promene pri preusmeravanju vizuelne i auditivne
informacije između hemisfera kod deteta sa sindromom hiperakrivnosti
i njihovi efekti koji mogu dovesti do boljeg angažovanja pažnje
pri analizi auditivne i vizuelne informacije. Metod je uključio upotrebu
kartografskog EEG-a u toku kliničke procedure kod desetogodišnjeg
dečaka sa poremećajem pažnje i sindromom hiperaktivnosti, koji je
imao theta disfunkciju manifestovanu na standardnom EEG-u. Kvantitativni
EEG profil je meren pomoću NihonKohden Corporation, EEG
– 1200K Neurofaxaparata, koji obezbeđuje 19 EEG kanala. Elektrode su
pozicionirane prema 10/20 Internacionalnom sistemu za pozicioniranje
elektroda. Impendanca je bila održavana ispod 5кΩ, sa ne više od 1кΩ
razlike između elektroda. Niži filter je bio postavljen na 0,53Hz i viši
filter na 35Hz. Snimanje je vršeno tokom mirnog perioda kao i tokom
stimulacije koja je uključivala osnove govora i jezika.
Standardni EEG i Neurofidbek (NFB) tretman su indikovali više
theta opterećenje, alpha 2 i beta 1 aktivnost, merene kartografskim
EEG-om, što je urađeno nakon relativnog neuspeha NFB tretmana.
Nakon ovoga, primenjen je NBF tretman u trajanju od šest meseci, na
način da kada dečak čita vizuelna informacija je prosleđivana levoj hemisferi,
a auditivna informacija ograničena na desnu hemisferu. Ponovljene
EEG mape su pokazale značajno poboljšanje na planu pažnje i na
planu ponašanja i učenja. U radu se diskutuje o određenim aspektima
učenja, pažnje i ponašanja u odnosu na promene na standardnom EEGu,
posebno kartografskom EEG-u i NFB saznanjima.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - The changes in relation of auditory and visual input acitivity between hemispheres analized in cartographic EEG in a child with hyperactivity syndrome
T1  - Promene pri preusmeravanju auditivne i vizuelne informacije između hemisvera analizirane kartografskim EEG - om kod deteta sa sindromom hiperaktivnosti
EP  - 458
IS  - 4
SP  - 441
VL  - 14
DO  - 10.5937/specedreh14-8622
ER  - 
@article{
author = "Radičević, Zoran and Jeličić, Ljiljana and Bogavac, Ivana and Stokić, Miodrag and Sovilj, Mirjana and Subotić, Miško",
year = "2015",
abstract = "The paper discusses the changes in relations of visual and auditory inputs between the hemispheres in a child with hyperactive syndrome and its effects which may lead to better attention engagement in auditory and visual information analysis. The method included the use of cartographic EEG and clinical procedure in a 10-year-old boy with hyperactive syndrome and attention deficit disorder, who has theta dysfunction manifested in standard EEG. Cartographic EEG patterns was performed on NihonKohden Corporation, EEG – 1200K Neurofax apparatus in longitudinal bipolar electrode assembly schedule by utilizing10/20 International electrode positioning. Impedance was maintained below 5 kΩ, with not more than 1 kΩ differences between the electrodes. Lower filter was set at 0.53 Hz and higher filter at 35 Hz. Recording was performed in a quiet period and during stimulation procedures that include speech and language basis.Standard EEG and Neurofeedback (NFB) treatment indicated
higher theta load, alpha 2 and beta 1 activity measured in the
cartographic EEG which was done after the relative failure of NFB
treatment. After this, the NFB treatment was applied which lasted for
six months, in a way that when the boy was reading, the visual input
was enhanced to the left hemisphere and auditory input was reduced
to the right hemisphere. Repeated EEG mapping analysis showed that
there was a significant improvement, both in EEG findings as well as
in attention, behavioural and learning disorders. The paper discusses
some aspects of learning, attention and behaviour in relation to
changes in the standard EEG, especially in cartographic EEG and
NFB findings., U radu se analiziraju promene pri preusmeravanju vizuelne i auditivne
informacije između hemisfera kod deteta sa sindromom hiperakrivnosti
i njihovi efekti koji mogu dovesti do boljeg angažovanja pažnje
pri analizi auditivne i vizuelne informacije. Metod je uključio upotrebu
kartografskog EEG-a u toku kliničke procedure kod desetogodišnjeg
dečaka sa poremećajem pažnje i sindromom hiperaktivnosti, koji je
imao theta disfunkciju manifestovanu na standardnom EEG-u. Kvantitativni
EEG profil je meren pomoću NihonKohden Corporation, EEG
– 1200K Neurofaxaparata, koji obezbeđuje 19 EEG kanala. Elektrode su
pozicionirane prema 10/20 Internacionalnom sistemu za pozicioniranje
elektroda. Impendanca je bila održavana ispod 5кΩ, sa ne više od 1кΩ
razlike između elektroda. Niži filter je bio postavljen na 0,53Hz i viši
filter na 35Hz. Snimanje je vršeno tokom mirnog perioda kao i tokom
stimulacije koja je uključivala osnove govora i jezika.
Standardni EEG i Neurofidbek (NFB) tretman su indikovali više
theta opterećenje, alpha 2 i beta 1 aktivnost, merene kartografskim
EEG-om, što je urađeno nakon relativnog neuspeha NFB tretmana.
Nakon ovoga, primenjen je NBF tretman u trajanju od šest meseci, na
način da kada dečak čita vizuelna informacija je prosleđivana levoj hemisferi,
a auditivna informacija ograničena na desnu hemisferu. Ponovljene
EEG mape su pokazale značajno poboljšanje na planu pažnje i na
planu ponašanja i učenja. U radu se diskutuje o određenim aspektima
učenja, pažnje i ponašanja u odnosu na promene na standardnom EEGu,
posebno kartografskom EEG-u i NFB saznanjima.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "The changes in relation of auditory and visual input acitivity between hemispheres analized in cartographic EEG in a child with hyperactivity syndrome, Promene pri preusmeravanju auditivne i vizuelne informacije između hemisvera analizirane kartografskim EEG - om kod deteta sa sindromom hiperaktivnosti",
pages = "458-441",
number = "4",
volume = "14",
doi = "10.5937/specedreh14-8622"
}
Radičević, Z., Jeličić, L., Bogavac, I., Stokić, M., Sovilj, M.,& Subotić, M.. (2015). The changes in relation of auditory and visual input acitivity between hemispheres analized in cartographic EEG in a child with hyperactivity syndrome. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 14(4), 441-458.
https://doi.org/10.5937/specedreh14-8622
Radičević Z, Jeličić L, Bogavac I, Stokić M, Sovilj M, Subotić M. The changes in relation of auditory and visual input acitivity between hemispheres analized in cartographic EEG in a child with hyperactivity syndrome. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2015;14(4):441-458.
doi:10.5937/specedreh14-8622 .
Radičević, Zoran, Jeličić, Ljiljana, Bogavac, Ivana, Stokić, Miodrag, Sovilj, Mirjana, Subotić, Miško, "The changes in relation of auditory and visual input acitivity between hemispheres analized in cartographic EEG in a child with hyperactivity syndrome" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 14, no. 4 (2015):441-458,
https://doi.org/10.5937/specedreh14-8622 . .

Povezanost položaja očiju u budnom stanju I vestibulookularnog refleksa Kod zdrave novorođenčadi

Antonović, Olga; Adamović, Tatjana

(Drustvo defektologa Srbije, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Antonović, Olga
AU  - Adamović, Tatjana
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3651
AB  - Posmatranje položaja očiju i njihove usklađenosti na najranijem uz- rastu je od izuzetne važnosti. Bitan preduslov za normalan razvoj vidne funkcije je paralelan položaj očiju. Razne devijacije ili skretanje oka, koje se mogu evidentirati već kod novorođenčadi i ukazivati na nedozrelost struktura centralnog nervnog sistema, istovremeno mogu biti i predik- tor pojave strabizma odnosno razrokosti. Učestalost ovog poremećaja kod dece je do 5%. S obzirom da se strabizam često susreće kod dece koja pokazuju poteškoće u savladavanju veština čitanja i pisanja, neophodno ga je što ranije otkriti kako bi se preduzele mere za pravovremenu korekciju. Inter- val između početka razrokosti i tretmana je ključni faktor za postizanje boljeg kvaliteta binokularnog vida.
Cilj ovog rada je bio da utvrdi da li postoji povezanost između položa- ja očiju u budnom stanju i vestibulookularnog refleksa kod beba ispitanih neposredno po rođenju.
Posmatranje položaja očiju u budnom stanju (POB) i testiranje vesti- bulo-okularnog refleksa (VOR), sprovedeno je u Institutu za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije (IGA KCS), na uzorku od N=100 no- vorođenčadi. Kriterijumi za odabir ispitivanog uzorka su bili sledeći: uredne trudnoće, zdrava terminska novorođenčad, najviše vrednosti Apgar scor-a 9 ili 10, starosna dob novorođenčeta u vreme ispitivanja – 3. dan po rođenju, približno jednak broj novorođenčadi muškog i ženskog pola. U test situaciji, ispitivana beba je morala biti naspavana, u stanju optimalne relaksiranosti i kooperabilnosti. Kod sve novorođenčadi uzeti su podaci o polu, telesnoj težini (TT), telesnoj dužini (TD) i obimu glave (OG). Dobi- jeni podaci su dokumentovani uz pomoć digitalne kamere, zatim bodovani, statistički i deskriptivno obrađeni.
Rezultati istraživanja su pokazali da ne postoji statistički zna- čajna povezanost između prisutnosti VOR s jedne strane, i položaja očiju kod novorođenčadi u budnom stanju, s druge strane. Dakle, stepen prisutno- sti pomenutog refleksa nije povezan sa time da li oči bebe imaju normalnu poziciju (kada su u srednjoj liniji) ili njihova pozicija odstupa od normale (kada nisu u srednjoj liniji).
AB  - Observing the position of the eyes in the awake state and their alignment
at the earliest age is of great importance. An essential prerequisite for normal
visual development is parallel position of the eyes. Various deviations
or deflections of the eye, that may already be recorded in newborns and
indicate immaturity of the structure of the central nervous system, at the
same time can be a predictor of occurrence of strabismus. The incidence
of this disorder in children is up to 5%. Since the strabismus is frequently
found in children who show difficulties in mastering the skills of reading and
writing, it is necessary to detect it as early as possible in order to undertake
certain exercises for timely correction. The interval between the onset of
strabismus and the treatment is the key factor for achieving a better quality
of binocular vision.
The aim of this study was to determine whether there is a correlation
between ocular alignment in the awake state and vestibulo-ocular reflex in
healthy babies immediately after birth.
Observation of ocular alignment in the awake state (OAA) and
testing vestibulo-ocular reflex (VOR), were conducted at the Institute
of Gynecology and Obstetrics, Clinical Center of Serbia, on a sample of
N = 100 newborns. Criteria for the selection of tested sample were as
follows: regular pregnancies and childbirth, healthy newborns, full-term
newborns, maximum value of Apgar scores (9 or 10), infant age at the
time of testing – the third day upon birth and approximately the same
number of male and female babies. In the test situation, a baby who is
tested should be rested and relaxed. Besides that, data on body mass on
birth, body weight (BW), body length (BL) and head circumference (HC)
were recorded for all newborns. The obtained results were recorded by
means of a digital camera, then scored and statistically and descriptively
processed.The research results showed that there was no statistically significant
correlation between the presence of a VOR on the one hand, and the ocular
alignment in newborns in the awake state, on the other hand. Thus, the
degree of presence of the aforementioned reflex is not associated with
the fact that baby‘s eyes have the normal position (when they are in the
midline), or their position deviates from the norm (when they are not in
the midline).
PB  - Drustvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Povezanost položaja očiju u budnom stanju I vestibulookularnog refleksa Kod zdrave novorođenčadi
T1  - Connection between ocular alignment In the awake state and vestibuloocular Reflex in healthy newborns
EP  - 105
IS  - 1
SP  - 89
VL  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3651
ER  - 
@article{
author = "Antonović, Olga and Adamović, Tatjana",
year = "2014",
abstract = "Posmatranje položaja očiju i njihove usklađenosti na najranijem uz- rastu je od izuzetne važnosti. Bitan preduslov za normalan razvoj vidne funkcije je paralelan položaj očiju. Razne devijacije ili skretanje oka, koje se mogu evidentirati već kod novorođenčadi i ukazivati na nedozrelost struktura centralnog nervnog sistema, istovremeno mogu biti i predik- tor pojave strabizma odnosno razrokosti. Učestalost ovog poremećaja kod dece je do 5%. S obzirom da se strabizam često susreće kod dece koja pokazuju poteškoće u savladavanju veština čitanja i pisanja, neophodno ga je što ranije otkriti kako bi se preduzele mere za pravovremenu korekciju. Inter- val između početka razrokosti i tretmana je ključni faktor za postizanje boljeg kvaliteta binokularnog vida.
Cilj ovog rada je bio da utvrdi da li postoji povezanost između položa- ja očiju u budnom stanju i vestibulookularnog refleksa kod beba ispitanih neposredno po rođenju.
Posmatranje položaja očiju u budnom stanju (POB) i testiranje vesti- bulo-okularnog refleksa (VOR), sprovedeno je u Institutu za ginekologiju i akušerstvo Kliničkog centra Srbije (IGA KCS), na uzorku od N=100 no- vorođenčadi. Kriterijumi za odabir ispitivanog uzorka su bili sledeći: uredne trudnoće, zdrava terminska novorođenčad, najviše vrednosti Apgar scor-a 9 ili 10, starosna dob novorođenčeta u vreme ispitivanja – 3. dan po rođenju, približno jednak broj novorođenčadi muškog i ženskog pola. U test situaciji, ispitivana beba je morala biti naspavana, u stanju optimalne relaksiranosti i kooperabilnosti. Kod sve novorođenčadi uzeti su podaci o polu, telesnoj težini (TT), telesnoj dužini (TD) i obimu glave (OG). Dobi- jeni podaci su dokumentovani uz pomoć digitalne kamere, zatim bodovani, statistički i deskriptivno obrađeni.
Rezultati istraživanja su pokazali da ne postoji statistički zna- čajna povezanost između prisutnosti VOR s jedne strane, i položaja očiju kod novorođenčadi u budnom stanju, s druge strane. Dakle, stepen prisutno- sti pomenutog refleksa nije povezan sa time da li oči bebe imaju normalnu poziciju (kada su u srednjoj liniji) ili njihova pozicija odstupa od normale (kada nisu u srednjoj liniji)., Observing the position of the eyes in the awake state and their alignment
at the earliest age is of great importance. An essential prerequisite for normal
visual development is parallel position of the eyes. Various deviations
or deflections of the eye, that may already be recorded in newborns and
indicate immaturity of the structure of the central nervous system, at the
same time can be a predictor of occurrence of strabismus. The incidence
of this disorder in children is up to 5%. Since the strabismus is frequently
found in children who show difficulties in mastering the skills of reading and
writing, it is necessary to detect it as early as possible in order to undertake
certain exercises for timely correction. The interval between the onset of
strabismus and the treatment is the key factor for achieving a better quality
of binocular vision.
The aim of this study was to determine whether there is a correlation
between ocular alignment in the awake state and vestibulo-ocular reflex in
healthy babies immediately after birth.
Observation of ocular alignment in the awake state (OAA) and
testing vestibulo-ocular reflex (VOR), were conducted at the Institute
of Gynecology and Obstetrics, Clinical Center of Serbia, on a sample of
N = 100 newborns. Criteria for the selection of tested sample were as
follows: regular pregnancies and childbirth, healthy newborns, full-term
newborns, maximum value of Apgar scores (9 or 10), infant age at the
time of testing – the third day upon birth and approximately the same
number of male and female babies. In the test situation, a baby who is
tested should be rested and relaxed. Besides that, data on body mass on
birth, body weight (BW), body length (BL) and head circumference (HC)
were recorded for all newborns. The obtained results were recorded by
means of a digital camera, then scored and statistically and descriptively
processed.The research results showed that there was no statistically significant
correlation between the presence of a VOR on the one hand, and the ocular
alignment in newborns in the awake state, on the other hand. Thus, the
degree of presence of the aforementioned reflex is not associated with
the fact that baby‘s eyes have the normal position (when they are in the
midline), or their position deviates from the norm (when they are not in
the midline).",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Povezanost položaja očiju u budnom stanju I vestibulookularnog refleksa Kod zdrave novorođenčadi, Connection between ocular alignment In the awake state and vestibuloocular Reflex in healthy newborns",
pages = "105-89",
number = "1",
volume = "20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3651"
}
Antonović, O.,& Adamović, T.. (2014). Povezanost položaja očiju u budnom stanju I vestibulookularnog refleksa Kod zdrave novorođenčadi. in Beogradska defektološka škola
Drustvo defektologa Srbije., 20(1), 89-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3651
Antonović O, Adamović T. Povezanost položaja očiju u budnom stanju I vestibulookularnog refleksa Kod zdrave novorođenčadi. in Beogradska defektološka škola. 2014;20(1):89-105.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3651 .
Antonović, Olga, Adamović, Tatjana, "Povezanost položaja očiju u budnom stanju I vestibulookularnog refleksa Kod zdrave novorođenčadi" in Beogradska defektološka škola, 20, no. 1 (2014):89-105,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3651 .

Moroov refleks kao pokazatelj zrelosti Vestibularnog čula kod novorođenčadi

Adamović, Tatjana; Sovilj, Mirjana

(Drustvo defektologa Srbije, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Adamović, Tatjana
AU  - Sovilj, Mirjana
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3650
AB  - Moroov refleks je obično najranije ispitivani koordinacijski obrazac prilikom procene neurološkog statusa novorođenčeta. Brojne studije još uvek diskutuju poreklo aferentnih puteva za izazivanje Moroovog reflek- sa, bilo da je ono primarno vestibularno, proprioceptivno ili ekstero- ceptivno. Ipak, većina autora zastupa stanovište da je Moroov refleks vestibularni refleks i da nastaje stimulacijom otolita labirinta. Od- sustvo Moroovog refleksa tokom perioda novorođenčeta i ranog odojčeta je bitan dijagnostički znak koji može ukazivati na širok spektar oboljenja centralnog nervnog sistema.
Cilj ovog rada je bio da se kroz procenu prisutnosti Moroovog refleksa utvrdi u kojoj meri vestibularno čulo ostvaruje svoju funkciju kod zdrave terminske novorođenčadi.
Kliničko ispitivanje Moroovog refleksa (MOR) primenjeno je na uzor- ku od N=100 zdrave, terminske novorođenčadi iz urednih trudnoća, 3. dan po rođenju. Za način ispitivanja MOR-a odabran je najčešće primenjivan, t.zv. „head-drop“ metod koji podrazumeva aktivaciju vestibularisa, oto- lita, a ne taktilnih i proprioceptivnih receptora. Testiranje MOR u ispitivanom uzorku izvodilo je isključivo obučeno medicinsko osoblje, a ispitivač je vršio instruiranje, opservaciju i beleženje podataka. Kod sve novorođenčadi uzeti su podaci o polu, telesnoj težini (TT), telesnoj dužini (TD) i obimu glave (OG). Dobijeni podaci su dokumentovani uz po- moć digitalne kamere, zatim bodovani, statistički i deskriptivno ob- rađeni.
Rezultati istraživanja su pokazali da je maksimalna prisutnost MOR utvrđena kod ukupno 52% ispitanog uzorka, dok je bez punog opsega po- kreta ovaj refleks registrovan kod 46% ispitanika. Odsustvo MOR nije zabeleženo ni kod jednog novorođenčeta. Statistički značajna povezanost između pola beba, TT, TD i OG , s jedne strane, i stepena prisutnosti MOR, s druge strane, nije utvrđena.
AB  - Moro reflex is commonly the earliest examined coordination pattern
when assessing the neurological status of the newborn. Numerous studies
are still discussing the origin of afferent pathways for the Moro reflex,
whether it is primarily vestibular, proprioceptive, or exteroceptive.
Nevertheless, most authors support the viewpoint that Moro reflex is vestibular
reflex and that occurs by stimulation of the labyrinth otoliths. The
absence of the Moro response during the neonatal period and early infancy
is of especial clinical significance and may indicate to a wide range of disorders
of the central nervous system.
The purpose of this paper was to determine the degree of presence of
Moro reflex in the function of evaluating the vestibular sense maturity in
healthy term newborns.
In a sample of N = 100 healthy, term newborns from normal pregnancies,
the 3th day upon birth, clinical trial of Moro reflex (MOR) were applied. For
examining of Moro reflex, the so-called head-drop method which involves
the activation of vestibularis, otoliths, and not tactile and proprioceptive
receptors, has been chosen as the most widely used. Testing of MOR in
all babies from the examined sample, was carried out by trained medical
staff, whereas the examiner performed instructing, observation and data
recording. Besides that, data on body mass on birth, body weight (BW), body
length (BL) and head circumference (HC) were recorded for all newborns.
The obtained results were recorded by means of a digital camera, then
scored and statistically and descriptively processed.
Obtained results showed that the maximum presence of MOR was
identified in 52% of tested sample, while the reflex without full range of
motion, was recorded in 46% of patients. The absence of MOR was not
recorded in any of the newborn. Statistically significant connection between
babies’ gender, BW, BL and HC, on the one side, and MOR, on the other
side, was not established.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Moroov refleks kao pokazatelj zrelosti Vestibularnog čula kod novorođenčadi
T1  - Moro reflex as an indicator of the vestibular sense Maturity in newborns
EP  - 87
IS  - 1
SP  - 73
VL  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3650
ER  - 
@article{
author = "Adamović, Tatjana and Sovilj, Mirjana",
year = "2014",
abstract = "Moroov refleks je obično najranije ispitivani koordinacijski obrazac prilikom procene neurološkog statusa novorođenčeta. Brojne studije još uvek diskutuju poreklo aferentnih puteva za izazivanje Moroovog reflek- sa, bilo da je ono primarno vestibularno, proprioceptivno ili ekstero- ceptivno. Ipak, većina autora zastupa stanovište da je Moroov refleks vestibularni refleks i da nastaje stimulacijom otolita labirinta. Od- sustvo Moroovog refleksa tokom perioda novorođenčeta i ranog odojčeta je bitan dijagnostički znak koji može ukazivati na širok spektar oboljenja centralnog nervnog sistema.
Cilj ovog rada je bio da se kroz procenu prisutnosti Moroovog refleksa utvrdi u kojoj meri vestibularno čulo ostvaruje svoju funkciju kod zdrave terminske novorođenčadi.
Kliničko ispitivanje Moroovog refleksa (MOR) primenjeno je na uzor- ku od N=100 zdrave, terminske novorođenčadi iz urednih trudnoća, 3. dan po rođenju. Za način ispitivanja MOR-a odabran je najčešće primenjivan, t.zv. „head-drop“ metod koji podrazumeva aktivaciju vestibularisa, oto- lita, a ne taktilnih i proprioceptivnih receptora. Testiranje MOR u ispitivanom uzorku izvodilo je isključivo obučeno medicinsko osoblje, a ispitivač je vršio instruiranje, opservaciju i beleženje podataka. Kod sve novorođenčadi uzeti su podaci o polu, telesnoj težini (TT), telesnoj dužini (TD) i obimu glave (OG). Dobijeni podaci su dokumentovani uz po- moć digitalne kamere, zatim bodovani, statistički i deskriptivno ob- rađeni.
Rezultati istraživanja su pokazali da je maksimalna prisutnost MOR utvrđena kod ukupno 52% ispitanog uzorka, dok je bez punog opsega po- kreta ovaj refleks registrovan kod 46% ispitanika. Odsustvo MOR nije zabeleženo ni kod jednog novorođenčeta. Statistički značajna povezanost između pola beba, TT, TD i OG , s jedne strane, i stepena prisutnosti MOR, s druge strane, nije utvrđena., Moro reflex is commonly the earliest examined coordination pattern
when assessing the neurological status of the newborn. Numerous studies
are still discussing the origin of afferent pathways for the Moro reflex,
whether it is primarily vestibular, proprioceptive, or exteroceptive.
Nevertheless, most authors support the viewpoint that Moro reflex is vestibular
reflex and that occurs by stimulation of the labyrinth otoliths. The
absence of the Moro response during the neonatal period and early infancy
is of especial clinical significance and may indicate to a wide range of disorders
of the central nervous system.
The purpose of this paper was to determine the degree of presence of
Moro reflex in the function of evaluating the vestibular sense maturity in
healthy term newborns.
In a sample of N = 100 healthy, term newborns from normal pregnancies,
the 3th day upon birth, clinical trial of Moro reflex (MOR) were applied. For
examining of Moro reflex, the so-called head-drop method which involves
the activation of vestibularis, otoliths, and not tactile and proprioceptive
receptors, has been chosen as the most widely used. Testing of MOR in
all babies from the examined sample, was carried out by trained medical
staff, whereas the examiner performed instructing, observation and data
recording. Besides that, data on body mass on birth, body weight (BW), body
length (BL) and head circumference (HC) were recorded for all newborns.
The obtained results were recorded by means of a digital camera, then
scored and statistically and descriptively processed.
Obtained results showed that the maximum presence of MOR was
identified in 52% of tested sample, while the reflex without full range of
motion, was recorded in 46% of patients. The absence of MOR was not
recorded in any of the newborn. Statistically significant connection between
babies’ gender, BW, BL and HC, on the one side, and MOR, on the other
side, was not established.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Moroov refleks kao pokazatelj zrelosti Vestibularnog čula kod novorođenčadi, Moro reflex as an indicator of the vestibular sense Maturity in newborns",
pages = "87-73",
number = "1",
volume = "20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3650"
}
Adamović, T.,& Sovilj, M.. (2014). Moroov refleks kao pokazatelj zrelosti Vestibularnog čula kod novorođenčadi. in Beogradska defektološka škola
Drustvo defektologa Srbije., 20(1), 73-87.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3650
Adamović T, Sovilj M. Moroov refleks kao pokazatelj zrelosti Vestibularnog čula kod novorođenčadi. in Beogradska defektološka škola. 2014;20(1):73-87.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3650 .
Adamović, Tatjana, Sovilj, Mirjana, "Moroov refleks kao pokazatelj zrelosti Vestibularnog čula kod novorođenčadi" in Beogradska defektološka škola, 20, no. 1 (2014):73-87,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3650 .