Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Istraživanje o kojem saopštavamo u ovom radu bavi se socijalnom
kompetentnošću gluvih i nagluvih učenika. Najčešće ispitivane
oblasti socijalnog razvoja dece oštećenog sluha su: opšta socijalna
zrelost, socijalna interakcija, odnos sa roditeljima i značaj jezika
(oralnog i znakovnog) za socijalni razvoj deteta.
Koncept socijalne kompetentnosti odnosi se na adekvatnu upotrebu
socijalnih veština, uspešnost u interakciji i ispunjavanju zahteva
okruženja, čime daje obuhvatnu sliku delovanja pojedinca u socijalnom
polju.
Gluva deca koja se procenjuju kao najkompetentnija u socijalnom,
kognitivnom i jezičkom razvoju su ona koja aktivno učestvuju od ranog
uzrasta u interakciji sa roditeljima, bilo da su oni gluvi ili da čuju
(Vaccari & Marschrak, 1997).
Takođe, postoje dokazi da uspešnost uspostavljanja odnosa sa
vršnjacima ima kao medijator komunikativnu kompetentnost, pri čemu je
oralna veština prediktivna za prilagođavanje u inkluzivnom, a veština
korišćenja znakovnog jezik...a u segregiranom kontekstu (Leigh & Stinson,
1991, prema Musselman, Mootulal & MacKay, 1996).
Podatke o socijalnoj kompetentnosti dobili smo na osnovu procene
ponašanja učenika od strane nastavnika (defektologa) na Školskoj skali
socijalnog ponašanja 2 (School Social Behavior Scales, Second Edition,
Merrell, 2002). To je bihejvioralna skala procene sačinjena od 64 stavke,
podeljene u dve osnovne subskale (merenje socijalne kompetentnosti i
antisocijalnog ponašanja). Ispitano je 56 gluvih i nagluvih učenika iz
dve škole u Beogradu.
Rezultati pokazuju da ispitani učenici imaju zadovoljavajući nivo
socijalne kompetentnosti i da retko ispoljavaju antisocijalna
ponašanja. Oni potvrđuju pozitivnu korelaciju školskog uspeha sa
ispoljavanjem socijalno prihvatljivog ponašanja. Analize pokazuju da bi
obrazovanje roditelja i vrsta smeštaja (porodični ili internatski)
mogli biti deo objašnjenja za dobijene skorove na skali antisocijalnog
ponašanja. Takođe, kod devojčica se češće ispoljava socijalno
kompetentno, a ređe antisocijalno ponašanje.
Zanimljiv podatak jeste da nastavnici učenicima, koji su
savladali znakovni jezik i fluentno ga koriste, istovremeno pripisuju
veću učestalost i pozitivnih i negativnih oblika socijalnog ponašanja.
Кључне речи:
socijalna kompetentnost / antisocijalno ponašanje / oralni govor / znakovni jezik / gluvi i nagluvi učeniciИзвор:
Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije, 2018, 238-239Издавач:
- Društvo defektologa Srbije
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Isaković, Ljubica AU - Jolić Marjanović, Zorana AU - Kovačević, Tamara AU - Dimić, Nadežda PY - 2018 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2819 AB - Istraživanje o kojem saopštavamo u ovom radu bavi se socijalnom kompetentnošću gluvih i nagluvih učenika. Najčešće ispitivane oblasti socijalnog razvoja dece oštećenog sluha su: opšta socijalna zrelost, socijalna interakcija, odnos sa roditeljima i značaj jezika (oralnog i znakovnog) za socijalni razvoj deteta. Koncept socijalne kompetentnosti odnosi se na adekvatnu upotrebu socijalnih veština, uspešnost u interakciji i ispunjavanju zahteva okruženja, čime daje obuhvatnu sliku delovanja pojedinca u socijalnom polju. Gluva deca koja se procenjuju kao najkompetentnija u socijalnom, kognitivnom i jezičkom razvoju su ona koja aktivno učestvuju od ranog uzrasta u interakciji sa roditeljima, bilo da su oni gluvi ili da čuju (Vaccari & Marschrak, 1997). Takođe, postoje dokazi da uspešnost uspostavljanja odnosa sa vršnjacima ima kao medijator komunikativnu kompetentnost, pri čemu je oralna veština prediktivna za prilagođavanje u inkluzivnom, a veština korišćenja znakovnog jezika u segregiranom kontekstu (Leigh & Stinson, 1991, prema Musselman, Mootulal & MacKay, 1996). Podatke o socijalnoj kompetentnosti dobili smo na osnovu procene ponašanja učenika od strane nastavnika (defektologa) na Školskoj skali socijalnog ponašanja 2 (School Social Behavior Scales, Second Edition, Merrell, 2002). To je bihejvioralna skala procene sačinjena od 64 stavke, podeljene u dve osnovne subskale (merenje socijalne kompetentnosti i antisocijalnog ponašanja). Ispitano je 56 gluvih i nagluvih učenika iz dve škole u Beogradu. Rezultati pokazuju da ispitani učenici imaju zadovoljavajući nivo socijalne kompetentnosti i da retko ispoljavaju antisocijalna ponašanja. Oni potvrđuju pozitivnu korelaciju školskog uspeha sa ispoljavanjem socijalno prihvatljivog ponašanja. Analize pokazuju da bi obrazovanje roditelja i vrsta smeštaja (porodični ili internatski) mogli biti deo objašnjenja za dobijene skorove na skali antisocijalnog ponašanja. Takođe, kod devojčica se češće ispoljava socijalno kompetentno, a ređe antisocijalno ponašanje. Zanimljiv podatak jeste da nastavnici učenicima, koji su savladali znakovni jezik i fluentno ga koriste, istovremeno pripisuju veću učestalost i pozitivnih i negativnih oblika socijalnog ponašanja. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije T1 - Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta EP - 239 SP - 238 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819 ER -
@conference{ author = "Isaković, Ljubica and Jolić Marjanović, Zorana and Kovačević, Tamara and Dimić, Nadežda", year = "2018", abstract = "Istraživanje o kojem saopštavamo u ovom radu bavi se socijalnom kompetentnošću gluvih i nagluvih učenika. Najčešće ispitivane oblasti socijalnog razvoja dece oštećenog sluha su: opšta socijalna zrelost, socijalna interakcija, odnos sa roditeljima i značaj jezika (oralnog i znakovnog) za socijalni razvoj deteta. Koncept socijalne kompetentnosti odnosi se na adekvatnu upotrebu socijalnih veština, uspešnost u interakciji i ispunjavanju zahteva okruženja, čime daje obuhvatnu sliku delovanja pojedinca u socijalnom polju. Gluva deca koja se procenjuju kao najkompetentnija u socijalnom, kognitivnom i jezičkom razvoju su ona koja aktivno učestvuju od ranog uzrasta u interakciji sa roditeljima, bilo da su oni gluvi ili da čuju (Vaccari & Marschrak, 1997). Takođe, postoje dokazi da uspešnost uspostavljanja odnosa sa vršnjacima ima kao medijator komunikativnu kompetentnost, pri čemu je oralna veština prediktivna za prilagođavanje u inkluzivnom, a veština korišćenja znakovnog jezika u segregiranom kontekstu (Leigh & Stinson, 1991, prema Musselman, Mootulal & MacKay, 1996). Podatke o socijalnoj kompetentnosti dobili smo na osnovu procene ponašanja učenika od strane nastavnika (defektologa) na Školskoj skali socijalnog ponašanja 2 (School Social Behavior Scales, Second Edition, Merrell, 2002). To je bihejvioralna skala procene sačinjena od 64 stavke, podeljene u dve osnovne subskale (merenje socijalne kompetentnosti i antisocijalnog ponašanja). Ispitano je 56 gluvih i nagluvih učenika iz dve škole u Beogradu. Rezultati pokazuju da ispitani učenici imaju zadovoljavajući nivo socijalne kompetentnosti i da retko ispoljavaju antisocijalna ponašanja. Oni potvrđuju pozitivnu korelaciju školskog uspeha sa ispoljavanjem socijalno prihvatljivog ponašanja. Analize pokazuju da bi obrazovanje roditelja i vrsta smeštaja (porodični ili internatski) mogli biti deo objašnjenja za dobijene skorove na skali antisocijalnog ponašanja. Takođe, kod devojčica se češće ispoljava socijalno kompetentno, a ređe antisocijalno ponašanje. Zanimljiv podatak jeste da nastavnici učenicima, koji su savladali znakovni jezik i fluentno ga koriste, istovremeno pripisuju veću učestalost i pozitivnih i negativnih oblika socijalnog ponašanja.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije, Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije", title = "Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta", pages = "239-238", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819" }
Isaković, L., Jolić Marjanović, Z., Kovačević, T.,& Dimić, N.. (2018). Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije Društvo defektologa Srbije., 238-239. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819
Isaković L, Jolić Marjanović Z, Kovačević T, Dimić N. Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije. 2018;:238-239. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819 .
Isaković, Ljubica, Jolić Marjanović, Zorana, Kovačević, Tamara, Dimić, Nadežda, "Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije (2018):238-239, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819 .