dc.description.abstract | Pozicija omladinskog rada u Republici Srbiji, posmatrano sa aspekta
profesionalizacije zanimanja i definisanja standarda kompetencija omladinskih radnika,
značajno je unapređena tokom poslednje decenije. Međutim, primena procesa
kvalifikacije kao formalnog priznavanja stečenih kompetencija i procesa validacije
neformalnog i informalnog učenja kojim su, kroz životno ili radno iskustvo, stečena
potrebna znanja, veštine i sposobnosti, odvijaju se daleko sporije nego što to aktuelni
nivo razvijenosti prakse omladinskog rada zahteva. Otuda se sve više aktuelizuje pitanje
formalnog obrazovanja omladinskih radnika u okviru nastavnih programa na studijama
prvog i drugog stepena. U cilju sagledavanja mogućnosti uvođenja nacionalnih studijskih
programa omladinskog rada u okvirima visokog obrazovanja, sprovedena je
komparativna analiza formalnog obrazovanja omladinskih radnika na evropskom nivou.
Rezultati analize pokazali su da veći broj evropskih zemalja ima dostupno formalno
obrazovanje omladinskih radnika na osnovnim i/ili master studijama, i to u jednom od
dva modaliteta. Prvi čine studijski programi specifično i usko vezani za omladinski rad
(npr. „youth work management“, „youth work“, „civic activities and youth work“), koji
postoje u Estoniji, Finskoj, Irskoj, Malti, Rusiji, Škotskoj i Ujedinjenom kraljevstvu
(Engleskoj i Velsu). Drugu grupu čine studijski programi koji su vezani za oblasti srodne
omladinskom radu, poput socijalnog rada ili socijalne pedagogije, ali koji daju formalni
„legitimitet“ osobama da se bave i omladinskim radom (npr. „social culture work“,
„social work“, „leisure studies and social education“), što je slučaj u Bugarskoj, Belgiji
(Flandriji), Francuskoj, Nemačkoj, Grčkoj, Islandu, Letoniji, Luksemburgu, Holandiji i
Rumuniji. U kom pravcu će se usmeravati ovaj proces u Srbiji u velikoj meri zavisi od
struktura odgovornih za kreiranje okvira i implementaciju omladinske politike,
nacionalne legislative vezane za omladinski rad, društvene prepoznatljivosti i nacionalnog
okvira osiguranja kvaliteta omladinskog rada, okvira kompetencija omladinskih radnika,
statusa omladinskog rada kao profesije, kao i karijernog razvoja i mogućnosti zaposlenja
omladinskih radnika. Identifikacija primera dobre prakse na evropskom nivou može biti
polazna osnova za postavljanje realno dosežnih ciljeva i selekciju studijskih programa koji
u najvećoj meri odgovaraju ne samo aktuelnoj poziciji omladinskog rada u Srbiji, već i
nacionalnom sistemu visokog obrazovanja, potrebama tržišta rada, te kulturalnim,
ekonomskim i političkim specifičnostima naše zemlje. | sr |