dc.description.abstract | Čitanje predstavlja kompleksnu kognitivnu sposobnost, koja u sebe
uključuje koordinaciju niza okulomotornih i perceptivnih procesa, kao i
sposobnost razumevanja pročitanog. Cilj istraživanja je utvrđivanje brzine
čitanja, broja grešaka i sposobnosti razumevanja pročitanog kod dece mlađeg
školskog uzrasta. Ispitivani uzorak čini 75 dece III i IV razreda, i to 36 dečaka
(48%) i 39 devojčica (52%). Za procenu sposobnosti čitanja primenjen je
Trodimenzionalni test čitanja, koji predstavlja adaptaciju standardizovanog
testa Helene Saks i namenjen je proceni brzine čitanja, broja grešaka i
razumevanja pročitanog materijala. Istraživanje je obavljeno tokom 2017. i 2018.
godine u osnovnim školama „Ivan Goran Kovačić“ i „Kralj Petar I“ u Beogradu.
Istraživanjem je utvrđeno da deca iz uzorka čitaju tekst za prosečno 57.78
sekundi (SD=23.01), pri čemu deca trećeg razreda čitaju tekst za prosečno 65.81
sekundi (SD=26.23), dok deca četvrtog razreda u proseku čitaju tekst za 50.37
sekundi (SD=16.73), što je u skladu sa uzrasnim normama Helene Saks. Između dece
trećeg i četvrtog razreda utvrđene su statistički značajne razlike u brzini
čitanja, u korist dece četvrtog razreda (t=3.06; df=73; p<.05). Analizom dobijenih
rezultata utvrđeno je da je prosečan broj grešaka prilikom čitanja kod dece iz
uzorka u skladu sa uzrasnim normama (AS=3.33; SD=3.09), pri čemu deca trećeg
razreda prave prosečno više grešaka u čitanju (AS=4.03; SD=3.85) u odnosu na
decu četvrtog razreda (AS=2.69; SD=2.01), bez utvrđivanja statistički značajnih
razlika (p>.05). Razumevanje pročitanog materijala dece iz uzorka je takođe u
skladu sa uzrasnim normama, čemu govore u prilog prosečne vrednosti broja
navedenih činjenica prilikom prepričavanja teksta (AS=6.93; SD=2.05), dok su
deca trećeg razreda navela prosečno manji broj činjenica prilikom
prepričavanja teksta (AS=6.47; SD=2.49) u odnosu na decu četvrtog razreda
(AS=7.36; SD=1.46), bez utvrđivanja statistički značajnih razlika (p>.05).
Rezultati istraživanja su pokazali da je brzina čitanja statistički
značajno povezana sa brojem grešaka i razumevanjem pročitanog, s obzirom da su
deca koja su manje vremena čitala zadati tekst imala bolje razumevanje pročitanog
teksta (r=-0.54; p<.05). Sa druge strane, duže vreme čitanja je prema našim
rezultatima pratio veći broj grešaka (r=0.31; p<.05). Takođe, bolje razumevanje
pročitanog teksta je statistički značajno povezano sa manjim brojem grešaka
prilikom čitanja (r=-0.27; p<.05), što pokazuju rezultati našeg istraživanja.
Analizirajući pojedinačne rezultate dece iz uzorka u odnosu na norme
Helene Saks utvrđeno je da 13.33% dece ima brzinu čitanja manju u odnosu na
uzrast, 6.66% dece pravi veći broj grešaka u odnosu na uzrast, dok 4% dece ima
lošije razumevanje pročitanog materijala u odnosu na uzrast. S obzirom da
čitanje i pisanje predstavljaju najznačajnije činioce u procesu sticanja znanja u
školi, nephodna je primena odgovarajućih postupaka i procedura za
prepoznavanje, dijagnostiku i tretman smetnji u učenju. | |