dc.description.abstract | Termin senzorne smetnje obuhvata smetnje čula vida (slepoća i sla-
bovidost), smetnje čula sluha (gluvoća i nagluvost), kao i multisenzorne
smetnje čula vida i sluha (odnosi se na kontinuum različitih stepena i
različitih kombinacija u stepenu oštećenja vida i sluha).
Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit, velike učestalos-
ti, 1:1000, ali varira u zavisnosti od starosti, pola, geografskih fakto-
ra, rase i dr. Prema nalazima Svetske zdravstvene organizacije oko 360
miliona ljudi širom sveta pogođeno je ovim deficitom, a od tog broja,
blizu 32 miliona su deca mlađa od 15 godina (WHO, 2012). U zavisnosti
od vremena nastanka, vrste i stepena oštećenja sluha, dolazi do različi-
tih posledica na intelektualni, psihički (kognitivni), emocionalni
i socijalni razvoj osoba oštećenog sluha. Postoje različite definicije
oštećenja sluha u zavisnosti od medicinskih, psiholoških, pedagoš-
kih, socioloških i drugih aspekata oštećenja. Takođe, postoje i razli-
čite klasifikacije oštećenja koje se odnose na vreme nastanka, vrstu
i stepen oštećenja sluha (Brajović, Matejić, Radoman, Brajović, 1997).
Sa surdološkog stanovišta, najznačajnija podela oštećenja sluha je na
gluvoću i nagluvost, pa se pod gluvoćom podrazumeva potpuno isključenje
auditivne funkcije, a pod nagluvošću ograničena sposobnost slušanja.
Pod poremećajem sluha podrazumevaju se smetnje u prijemu zvučnih signa-
la i zvučnih informacija (Dimić, Andrejević, Kašić, i sar., 2005).
Jedna od značajnijih posledica koje ostavlja slušno oštećenje je
nedovoljna razvijenost govora, pa su deca oštećenog sluha u nepovoljnoj
situaciji u odnosu na vršnjake tipičnog razvoja, naročito prilikom
usvajanja apstraktnih pojmova, što se odražava i na uspeh u pojedinim
nastavnim oblastima (Karić, 2006; Simonović, 1994). Nisu sve sfere
saznajnog funkcionisanja podjednako pogođene oštećenjem sluha i go-
vora. Rezultati mnogobrojnih empirijskih studija ukazuju da oštećenje
sluha selektivno pogađa određene aspekte saznajnog funkcionisanja:
verbalnu inteligenciju, sposobnost apstraktnog mišljenja, otkrivanja
logičkog značenja i upotrebe simbola, usvajanja principa konzervacije, | |