dc.description.abstract | Na nesvesnim nivoima, u svima nama više ili manje je aktivan mehanizam
pounutrenja predrasuda o grupi kojoj pripadamo, kao da su one istine o nama samima.
U slučaju negativno obojenih predrasuda o manjinskim grupama, koje su uglavnom
udružene sa diskriminacijom, ovaj proces naziva se internalizovana opresija.
Cilj ovog rada je prikaz teorijskih razmatranja internalizovane opresije iz ugla
socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas.
U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih
nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze.
Mitovi o tome kakve su osobe sa ometenošću, koji se perpetuiraju kroz izostanak
pozitivnih modela u filmovima, medijima, kulturnoj i sportskoj sferi, kao i kroz nasilan
jezik, podsmešljive poštapalice, poslovice, izreke i viceve, dodatno potvrđuju da je mnogo
razloga da se osoba sa ometenošću oseti, i kontinuirano oseća, bespomoćno i
obespravljeno i da će vremenom poverovati u poruke koje dobija od okruženja.
Psihoanaliza, u domenu teorije objektnih odnosa, internalizovanu opresiju opisuje kroz
mehanizam projekcije sa neometenih na one sa ometenošću, koji su konstituisani kao
Drugi, na taj način sugerišući da je ona neizbežno iskustvo za sve osobe sa ometenošću.
Tomasova donekle preispituje ovo stanovište, ističući da osobe sa ometenošću nisu
homogena grupa, te da sklonost internalizaciji opresije može varirati u odnosu na to da li
je ometenost stečena ili prisutna od rođenja, odlike ličnosti, kontekst. Antropološka
literatura sugeriše i značajne razlike u odnosu na kulturu, jer postoje zajednice koje ne
isključuju osobe sa ometenošću.
Uprkos tome što je veoma široko rasprostranjen i ugrožavajući, fenomen
internalizovane opresije ostao je relativno zanemaren u studijama ometenosti. Posledice
internalizovane opresije prepoznatljive su u poteškoćama da se izgradi i održi
samopoštovanje i nivo aspiracije koji odgovara ličnim snagama i potencijalima. Shodno
tome, za kvalitetan i celovit rad defektologa značajno ih je prepoznati i razumeti njihove
efekte na razvoj i dobrobit korisnika. | sr |