Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
Na nesvesnim nivoima, u svima nama više ili manje je aktivan mehanizam
pounutrenja predrasuda o grupi kojoj pripadamo, kao da su one istine o nama samima.
U slučaju negativno obojenih predrasuda o manjinskim grupama, koje su uglavnom
udružene sa diskriminacijom, ovaj proces naziva se internalizovana opresija.
Cilj ovog rada je prikaz teorijskih razmatranja internalizovane opresije iz ugla
socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas.
U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih
nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze.
Mitovi o tome kakve su osobe sa ometenošću, koji se perpetuiraju kroz izostanak
pozitivnih modela u filmovima, medijima, kulturnoj i sportskoj sferi, kao i kroz nasilan
jezik, podsmešljive poštapalice, poslovice, izreke i viceve, dodatno potvrđuju da je mnogo
razloga da se osoba sa ometenošću oseti, i kontinuirano oseća, bespomoćno i
obespravljeno i da će vremenom poverovati u poruke koje dobija od... okruženja.
Psihoanaliza, u domenu teorije objektnih odnosa, internalizovanu opresiju opisuje kroz
mehanizam projekcije sa neometenih na one sa ometenošću, koji su konstituisani kao
Drugi, na taj način sugerišući da je ona neizbežno iskustvo za sve osobe sa ometenošću.
Tomasova donekle preispituje ovo stanovište, ističući da osobe sa ometenošću nisu
homogena grupa, te da sklonost internalizaciji opresije može varirati u odnosu na to da li
je ometenost stečena ili prisutna od rođenja, odlike ličnosti, kontekst. Antropološka
literatura sugeriše i značajne razlike u odnosu na kulturu, jer postoje zajednice koje ne
isključuju osobe sa ometenošću.
Uprkos tome što je veoma široko rasprostranjen i ugrožavajući, fenomen
internalizovane opresije ostao je relativno zanemaren u studijama ometenosti. Posledice
internalizovane opresije prepoznatljive su u poteškoćama da se izgradi i održi
samopoštovanje i nivo aspiracije koji odgovara ličnim snagama i potencijalima. Shodno
tome, za kvalitetan i celovit rad defektologa značajno ih je prepoznati i razumeti njihove
efekte na razvoj i dobrobit korisnika.
Ključne reči:
internalizovana opresija / ometenost / socijalno-relacioni modelIzvor:
Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022., 2022, 125-125Izdavač:
- Drustvo defektologa Srbije
Institucija/grupa
rFASPERTY - CONF AU - Strižak, Nevena AU - Bogetić, Dragica AU - Mijatović, Luka PY - 2022 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4149 AB - Na nesvesnim nivoima, u svima nama više ili manje je aktivan mehanizam pounutrenja predrasuda o grupi kojoj pripadamo, kao da su one istine o nama samima. U slučaju negativno obojenih predrasuda o manjinskim grupama, koje su uglavnom udružene sa diskriminacijom, ovaj proces naziva se internalizovana opresija. Cilj ovog rada je prikaz teorijskih razmatranja internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas. U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze. Mitovi o tome kakve su osobe sa ometenošću, koji se perpetuiraju kroz izostanak pozitivnih modela u filmovima, medijima, kulturnoj i sportskoj sferi, kao i kroz nasilan jezik, podsmešljive poštapalice, poslovice, izreke i viceve, dodatno potvrđuju da je mnogo razloga da se osoba sa ometenošću oseti, i kontinuirano oseća, bespomoćno i obespravljeno i da će vremenom poverovati u poruke koje dobija od okruženja. Psihoanaliza, u domenu teorije objektnih odnosa, internalizovanu opresiju opisuje kroz mehanizam projekcije sa neometenih na one sa ometenošću, koji su konstituisani kao Drugi, na taj način sugerišući da je ona neizbežno iskustvo za sve osobe sa ometenošću. Tomasova donekle preispituje ovo stanovište, ističući da osobe sa ometenošću nisu homogena grupa, te da sklonost internalizaciji opresije može varirati u odnosu na to da li je ometenost stečena ili prisutna od rođenja, odlike ličnosti, kontekst. Antropološka literatura sugeriše i značajne razlike u odnosu na kulturu, jer postoje zajednice koje ne isključuju osobe sa ometenošću. Uprkos tome što je veoma široko rasprostranjen i ugrožavajući, fenomen internalizovane opresije ostao je relativno zanemaren u studijama ometenosti. Posledice internalizovane opresije prepoznatljive su u poteškoćama da se izgradi i održi samopoštovanje i nivo aspiracije koji odgovara ličnim snagama i potencijalima. Shodno tome, za kvalitetan i celovit rad defektologa značajno ih je prepoznati i razumeti njihove efekte na razvoj i dobrobit korisnika. PB - Drustvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. T1 - Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas EP - 125 SP - 125 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149 ER -
@conference{ author = "Strižak, Nevena and Bogetić, Dragica and Mijatović, Luka", year = "2022", abstract = "Na nesvesnim nivoima, u svima nama više ili manje je aktivan mehanizam pounutrenja predrasuda o grupi kojoj pripadamo, kao da su one istine o nama samima. U slučaju negativno obojenih predrasuda o manjinskim grupama, koje su uglavnom udružene sa diskriminacijom, ovaj proces naziva se internalizovana opresija. Cilj ovog rada je prikaz teorijskih razmatranja internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas. U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze. Mitovi o tome kakve su osobe sa ometenošću, koji se perpetuiraju kroz izostanak pozitivnih modela u filmovima, medijima, kulturnoj i sportskoj sferi, kao i kroz nasilan jezik, podsmešljive poštapalice, poslovice, izreke i viceve, dodatno potvrđuju da je mnogo razloga da se osoba sa ometenošću oseti, i kontinuirano oseća, bespomoćno i obespravljeno i da će vremenom poverovati u poruke koje dobija od okruženja. Psihoanaliza, u domenu teorije objektnih odnosa, internalizovanu opresiju opisuje kroz mehanizam projekcije sa neometenih na one sa ometenošću, koji su konstituisani kao Drugi, na taj način sugerišući da je ona neizbežno iskustvo za sve osobe sa ometenošću. Tomasova donekle preispituje ovo stanovište, ističući da osobe sa ometenošću nisu homogena grupa, te da sklonost internalizaciji opresije može varirati u odnosu na to da li je ometenost stečena ili prisutna od rođenja, odlike ličnosti, kontekst. Antropološka literatura sugeriše i značajne razlike u odnosu na kulturu, jer postoje zajednice koje ne isključuju osobe sa ometenošću. Uprkos tome što je veoma široko rasprostranjen i ugrožavajući, fenomen internalizovane opresije ostao je relativno zanemaren u studijama ometenosti. Posledice internalizovane opresije prepoznatljive su u poteškoćama da se izgradi i održi samopoštovanje i nivo aspiracije koji odgovara ličnim snagama i potencijalima. Shodno tome, za kvalitetan i celovit rad defektologa značajno ih je prepoznati i razumeti njihove efekte na razvoj i dobrobit korisnika.", publisher = "Drustvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.", title = "Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas", pages = "125-125", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149" }
Strižak, N., Bogetić, D.,& Mijatović, L.. (2022). Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. Drustvo defektologa Srbije., 125-125. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149
Strižak N, Bogetić D, Mijatović L. Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.. 2022;:125-125. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149 .
Strižak, Nevena, Bogetić, Dragica, Mijatović, Luka, "Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. (2022):125-125, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149 .