Prikaz osnovnih podataka o dokumentu
Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta
dc.creator | Isaković, Ljubica | |
dc.creator | Jolić Marjanović, Zorana | |
dc.creator | Kovačević, Tamara | |
dc.creator | Dimić, Nadežda | |
dc.date.accessioned | 2021-06-17T13:41:17Z | |
dc.date.available | 2021-06-17T13:41:17Z | |
dc.date.issued | 2018 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-84765-54-5 | |
dc.identifier.uri | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2819 | |
dc.description.abstract | Istraživanje o kojem saopštavamo u ovom radu bavi se socijalnom kompetentnošću gluvih i nagluvih učenika. Najčešće ispitivane oblasti socijalnog razvoja dece oštećenog sluha su: opšta socijalna zrelost, socijalna interakcija, odnos sa roditeljima i značaj jezika (oralnog i znakovnog) za socijalni razvoj deteta. Koncept socijalne kompetentnosti odnosi se na adekvatnu upotrebu socijalnih veština, uspešnost u interakciji i ispunjavanju zahteva okruženja, čime daje obuhvatnu sliku delovanja pojedinca u socijalnom polju. Gluva deca koja se procenjuju kao najkompetentnija u socijalnom, kognitivnom i jezičkom razvoju su ona koja aktivno učestvuju od ranog uzrasta u interakciji sa roditeljima, bilo da su oni gluvi ili da čuju (Vaccari & Marschrak, 1997). Takođe, postoje dokazi da uspešnost uspostavljanja odnosa sa vršnjacima ima kao medijator komunikativnu kompetentnost, pri čemu je oralna veština prediktivna za prilagođavanje u inkluzivnom, a veština korišćenja znakovnog jezika u segregiranom kontekstu (Leigh & Stinson, 1991, prema Musselman, Mootulal & MacKay, 1996). Podatke o socijalnoj kompetentnosti dobili smo na osnovu procene ponašanja učenika od strane nastavnika (defektologa) na Školskoj skali socijalnog ponašanja 2 (School Social Behavior Scales, Second Edition, Merrell, 2002). To je bihejvioralna skala procene sačinjena od 64 stavke, podeljene u dve osnovne subskale (merenje socijalne kompetentnosti i antisocijalnog ponašanja). Ispitano je 56 gluvih i nagluvih učenika iz dve škole u Beogradu. Rezultati pokazuju da ispitani učenici imaju zadovoljavajući nivo socijalne kompetentnosti i da retko ispoljavaju antisocijalna ponašanja. Oni potvrđuju pozitivnu korelaciju školskog uspeha sa ispoljavanjem socijalno prihvatljivog ponašanja. Analize pokazuju da bi obrazovanje roditelja i vrsta smeštaja (porodični ili internatski) mogli biti deo objašnjenja za dobijene skorove na skali antisocijalnog ponašanja. Takođe, kod devojčica se češće ispoljava socijalno kompetentno, a ređe antisocijalno ponašanje. Zanimljiv podatak jeste da nastavnici učenicima, koji su savladali znakovni jezik i fluentno ga koriste, istovremeno pripisuju veću učestalost i pozitivnih i negativnih oblika socijalnog ponašanja. | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Društvo defektologa Srbije | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ | |
dc.source | Zbornik rezimea, Dani defektologa Srbije | |
dc.source | Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije | |
dc.subject | socijalna kompetentnost | |
dc.subject | antisocijalno ponašanje | |
dc.subject | oralni govor | |
dc.subject | znakovni jezik | |
dc.subject | gluvi i nagluvi učenici | |
dc.title | Socijalna kompetentnost gluvih i nagluvih učenika osnovnoškolskog uzrasta | sr |
dc.type | conferenceObject | |
dc.rights.license | BY-SA | |
dc.citation.epage | 239 | |
dc.citation.other | : 238-239 | |
dc.citation.spage | 238 | |
dc.identifier.fulltext | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/6042/bitstream_6042.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2819 | |
dc.type.version | publishedVersion |