TY  - JOUR
AU  - Cvijetić, Marija
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - https://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3380
AB  - Prema nalazima u literaturi, motoričke sposobnosti dece sa poremećajem
autističkog spektra uglavnom odstupaju od uzrasnih očekivanja
i sve češće se dovode u vezu sa govorno-jezičkim i socijalnim
razvojem i adaptivnim ponašanjem.
Cilj istraživanja bio je da se utvrdi odnos nivoa razvoja finih
i grubih motoričkih sposobnosti i težine autizma kod dece sa poremećajem
autističkog spektra. Uzorkom je obuhvaćeno tridesetoro
dece sa poremećajem autističkog spektra i pridruženom intelektualnom
ometenošću, uzrasta od sedam do devetnaest godina (AS=11,97;
SD=3,70). Procena je realizovana primenom Pibodi skale motoričkog
razvoja, Vineland skale adaptivnog ponašanja i kriterijuma za opis
nivoa težine poremećaja autističkog spektra (APA, 2013).
Rezultati su pokazali da motoričke sposobnosti naših ispitanika
značajno koreliraju sa socijalnom komunikacijom (Pibodi fina motorika
r=-0,452; p=0,012; Vineland fina motorika r=-0,511; p=0,004;
Vineland ukupno r=-0,391; p=0,032) i ograničenim, repetitivnim ponašanjima
(Pibodi fina motorika r=-0,383; p=0,037; Vineland fina
motorika r=-0,433; p=0,017; Vineland ukupno r=-0,371; p=0,044).
Niži stepen autističke simptomatologije povezan je sa boljim motoričkim
postignućima.
Potrebno je posvetiti više pažnje proceni i tretmanu motoričkih
sposobnosti dece sa poremećajem autističkog spektra, s obzirom na utvrđeno zaostajanje u razvoju ovih sposobnosti, a imajući u vidu
njihovu povezanost sa težinom simptoma autističkog poremećaja.
Blagovremeno prepoznavanje motoričkih poremećaja omogućilo bi
primenu ranog tretmana i potencijalno vodilo boljim rezultatima, u
odnosu na kasnije uključivanje u interventne programe.
AB  - According to the findings in literature, motor skills of children
with autism spectrum disorders generally differ from age expectations
and are increasingly being associated with speech and language and
social development, and adaptive behavior.
The aim of the research was to determine the relationship between
the development level of fine and gross motor skills and autism severity
of children with autism spectrum disorder. The sample included 30
children with autism spectrum disorder and associated intellectual
disability, seven to 19 years of age (M=11.97; SD=3.70). The assessment
was conducted using the Peabody Motor Development Scale, the
Vineland Adaptive Behavior Scale, and the criteria for describing the
level of severity of autism spectrum disorder (APA, 2013).
The results have shown that participants` motor skills significantly
correlate with social communication (Peabody fine motor skills r=-
0.452; p=0.012; Vineland fine motor skills r=-0.511; p=0.004; Vineland
total r=-0.391; p=0.032) and restricted, repetitive behaviors (Peabody
fine motor skills r=-0.383; p=0.037; Vineland fine motor skills r=-
0.433; p=0.017; Vineland total r=-0.371; p=0.044). Lower level of autistic
symptomatology is associated with higher motor achievements.
It is necessary to pay more attention to the assessment and treatment
of motor skills in children with autism spectrum disorder, given the
established delay in the development of these skills, and bearing in mind
their relationship with the severity of the symptoms of autism spectrum
disorder. Timely identification of motor disorders would allow the use
of early treatment and potentially lead to better results, compared to
later inclusion in intervention programs.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Odnos motoričkih sposobnosti i težine poremećaja autističkog spektra
T1  - Relationship between motor abilities and severity autism spectrum disorder
EP  - 54
IS  - 1
SP  - 35
VL  - 16
DO  - 10.5937/specedreh16-12404
DO  - 2406-1328 (eISSN)
ER  - 

@article{
author = "Cvijetić, Marija and Gagić, Sanja",
year = "2017",
abstract = "Prema nalazima u literaturi, motoričke sposobnosti dece sa poremećajem
autističkog spektra uglavnom odstupaju od uzrasnih očekivanja
i sve češće se dovode u vezu sa govorno-jezičkim i socijalnim
razvojem i adaptivnim ponašanjem.
Cilj istraživanja bio je da se utvrdi odnos nivoa razvoja finih
i grubih motoričkih sposobnosti i težine autizma kod dece sa poremećajem
autističkog spektra. Uzorkom je obuhvaćeno tridesetoro
dece sa poremećajem autističkog spektra i pridruženom intelektualnom
ometenošću, uzrasta od sedam do devetnaest godina (AS=11,97;
SD=3,70). Procena je realizovana primenom Pibodi skale motoričkog
razvoja, Vineland skale adaptivnog ponašanja i kriterijuma za opis
nivoa težine poremećaja autističkog spektra (APA, 2013).
Rezultati su pokazali da motoričke sposobnosti naših ispitanika
značajno koreliraju sa socijalnom komunikacijom (Pibodi fina motorika
r=-0,452; p=0,012; Vineland fina motorika r=-0,511; p=0,004;
Vineland ukupno r=-0,391; p=0,032) i ograničenim, repetitivnim ponašanjima
(Pibodi fina motorika r=-0,383; p=0,037; Vineland fina
motorika r=-0,433; p=0,017; Vineland ukupno r=-0,371; p=0,044).
Niži stepen autističke simptomatologije povezan je sa boljim motoričkim
postignućima.
Potrebno je posvetiti više pažnje proceni i tretmanu motoričkih
sposobnosti dece sa poremećajem autističkog spektra, s obzirom na utvrđeno zaostajanje u razvoju ovih sposobnosti, a imajući u vidu
njihovu povezanost sa težinom simptoma autističkog poremećaja.
Blagovremeno prepoznavanje motoričkih poremećaja omogućilo bi
primenu ranog tretmana i potencijalno vodilo boljim rezultatima, u
odnosu na kasnije uključivanje u interventne programe., According to the findings in literature, motor skills of children
with autism spectrum disorders generally differ from age expectations
and are increasingly being associated with speech and language and
social development, and adaptive behavior.
The aim of the research was to determine the relationship between
the development level of fine and gross motor skills and autism severity
of children with autism spectrum disorder. The sample included 30
children with autism spectrum disorder and associated intellectual
disability, seven to 19 years of age (M=11.97; SD=3.70). The assessment
was conducted using the Peabody Motor Development Scale, the
Vineland Adaptive Behavior Scale, and the criteria for describing the
level of severity of autism spectrum disorder (APA, 2013).
The results have shown that participants` motor skills significantly
correlate with social communication (Peabody fine motor skills r=-
0.452; p=0.012; Vineland fine motor skills r=-0.511; p=0.004; Vineland
total r=-0.391; p=0.032) and restricted, repetitive behaviors (Peabody
fine motor skills r=-0.383; p=0.037; Vineland fine motor skills r=-
0.433; p=0.017; Vineland total r=-0.371; p=0.044). Lower level of autistic
symptomatology is associated with higher motor achievements.
It is necessary to pay more attention to the assessment and treatment
of motor skills in children with autism spectrum disorder, given the
established delay in the development of these skills, and bearing in mind
their relationship with the severity of the symptoms of autism spectrum
disorder. Timely identification of motor disorders would allow the use
of early treatment and potentially lead to better results, compared to
later inclusion in intervention programs.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Odnos motoričkih sposobnosti i težine poremećaja autističkog spektra, Relationship between motor abilities and severity autism spectrum disorder",
pages = "54-35",
number = "1",
volume = "16",
doi = "10.5937/specedreh16-12404, 2406-1328 (eISSN)"
}

Cvijetić, M.,& Gagić, S.. (2017). Odnos motoričkih sposobnosti i težine poremećaja autističkog spektra. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 16(1), 35-54.
https://doi.org/10.5937/specedreh16-12404

Cvijetić M, Gagić S. Odnos motoričkih sposobnosti i težine poremećaja autističkog spektra. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2017;16(1):35-54.
doi:10.5937/specedreh16-12404 .

Cvijetić, Marija, Gagić, Sanja, "Odnos motoričkih sposobnosti i težine poremećaja autističkog spektra" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 16, no. 1 (2017):35-54,
https://doi.org/10.5937/specedreh16-12404 . .

TY  - JOUR
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Ranković, Stefan
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1091
AB  - There are not many studies that analyze the quality of phoneme articulation in students with cerebral palsy who have a cognitive deficit. Studies on articulation abilities in the context of cerebral palsy usually included subjects without cognitive deficits. The aim of this paper was to determine the quality of phoneme articulation in students with cerebral palsy combined with intellectual disability, as well as its relation to age and gender of the participants. The sample consisted of 33 patients with cerebral palsy with combined mild intellectual disability, aged seven to ten years and eleven months (M=8.91; SD=0.947), of both genders. Triage articulation test, which determines the quality of phoneme articulation in the Serbian language (Kostić, Vladisavljević, 1983), was used for data collecting. The participants achieved the best quality of articulation in pronouncing vowels, and the worst in pronouncing phonemes from the group of fricatives. One-way analysis of variance showed no significant differences between the quality of phoneme articulation in the Serbian language and calendar age of the participants (F=1.061, p=0.508). Although boys from the tested sample showed a higher quality of articulated phonemes, that quality was not on the level of statistical significance with regard to the quality of articulated phonemes in girls (F=0.746, p=0.727). The results indicate significant difficulties in phoneme articulation in these students, who were three to seven years behind compared to the expected quality typical of certain age.
AB  - Ne postoji veliki broj studija koje su se bavile analizom kvaliteta izgovora glasova kod učenika s cerebralnom paralizom koji imaju udružen kognitivni deficit. Studije o artikulacionim sposobnostima u okviru cerebralne paralize uglavnom su obuhvatale ispitanike bez kognitivnog deficita. Cilj rada je da utvrdi kvalitet artikulacije glasova kod učenika s cerebralnom paralizom i udruženom lakom intelektualnom ometenošću, kao i njegovu povezanost sa starošću i polom ispitanika. Uzorak je činilo 33 ispitanika sa cerebralnom paralizom i udruženom lakom intelektualnom ometenošću, uzrasta od sedam do deset godina i jedanaest meseci (AS=8,91; SD=0,947), oba pola. U prikupljanju podataka za utvrđivanje kvaliteta artikulacije glasova u srpskom jeziku kod ispitanika je primenjen Trijažni artikulacioni test (Kostić i Vladisavljević, 1983). Najbolji kvalitet artikulacije ispitanici postižu pri izgovoru glasova iz grupe vokala, a najlošiji pri izgovaranju glasova iz grupe frikativa. Jednofaktorskom analizom varijanse nije utvrđena statistička značajnost između kvaliteta artikulacije glasova srpskog jezika i kalendarskog uzrasta ispitanika (F=1,061, p=0,508). Iako dečaci u ispitivanom uzorku pokazuju veći kvalitet izgovorenih glasova, taj kvalitet se ne nalazi na dovoljnom nivou statističke značajnosti u odnosu na kvalitet izgovora glasova kod devojčica (F=0,746, p=0,727). Nalazi ukazuju na značajne teškoće u artikulaciji glasova kod ovih učenika, koje se manifestuju zaostajanjem od oko tri do sedam godina u odnosu na očekivani kvalitet tipičan za određeni uzrast.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Phoneme articulation in students with cerebral palsy and intellectual disability
T1  - Artikulacija glasova kod učenika s cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenošću
EP  - 147
IS  - 2
SP  - 131
VL  - 16
DO  - 10.5937/specedreh16-13247
ER  - 

@article{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Ranković, Stefan and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2017",
abstract = "There are not many studies that analyze the quality of phoneme articulation in students with cerebral palsy who have a cognitive deficit. Studies on articulation abilities in the context of cerebral palsy usually included subjects without cognitive deficits. The aim of this paper was to determine the quality of phoneme articulation in students with cerebral palsy combined with intellectual disability, as well as its relation to age and gender of the participants. The sample consisted of 33 patients with cerebral palsy with combined mild intellectual disability, aged seven to ten years and eleven months (M=8.91; SD=0.947), of both genders. Triage articulation test, which determines the quality of phoneme articulation in the Serbian language (Kostić, Vladisavljević, 1983), was used for data collecting. The participants achieved the best quality of articulation in pronouncing vowels, and the worst in pronouncing phonemes from the group of fricatives. One-way analysis of variance showed no significant differences between the quality of phoneme articulation in the Serbian language and calendar age of the participants (F=1.061, p=0.508). Although boys from the tested sample showed a higher quality of articulated phonemes, that quality was not on the level of statistical significance with regard to the quality of articulated phonemes in girls (F=0.746, p=0.727). The results indicate significant difficulties in phoneme articulation in these students, who were three to seven years behind compared to the expected quality typical of certain age., Ne postoji veliki broj studija koje su se bavile analizom kvaliteta izgovora glasova kod učenika s cerebralnom paralizom koji imaju udružen kognitivni deficit. Studije o artikulacionim sposobnostima u okviru cerebralne paralize uglavnom su obuhvatale ispitanike bez kognitivnog deficita. Cilj rada je da utvrdi kvalitet artikulacije glasova kod učenika s cerebralnom paralizom i udruženom lakom intelektualnom ometenošću, kao i njegovu povezanost sa starošću i polom ispitanika. Uzorak je činilo 33 ispitanika sa cerebralnom paralizom i udruženom lakom intelektualnom ometenošću, uzrasta od sedam do deset godina i jedanaest meseci (AS=8,91; SD=0,947), oba pola. U prikupljanju podataka za utvrđivanje kvaliteta artikulacije glasova u srpskom jeziku kod ispitanika je primenjen Trijažni artikulacioni test (Kostić i Vladisavljević, 1983). Najbolji kvalitet artikulacije ispitanici postižu pri izgovoru glasova iz grupe vokala, a najlošiji pri izgovaranju glasova iz grupe frikativa. Jednofaktorskom analizom varijanse nije utvrđena statistička značajnost između kvaliteta artikulacije glasova srpskog jezika i kalendarskog uzrasta ispitanika (F=1,061, p=0,508). Iako dečaci u ispitivanom uzorku pokazuju veći kvalitet izgovorenih glasova, taj kvalitet se ne nalazi na dovoljnom nivou statističke značajnosti u odnosu na kvalitet izgovora glasova kod devojčica (F=0,746, p=0,727). Nalazi ukazuju na značajne teškoće u artikulaciji glasova kod ovih učenika, koje se manifestuju zaostajanjem od oko tri do sedam godina u odnosu na očekivani kvalitet tipičan za određeni uzrast.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Phoneme articulation in students with cerebral palsy and intellectual disability, Artikulacija glasova kod učenika s cerebralnom paralizom i intelektualnom ometenošću",
pages = "147-131",
number = "2",
volume = "16",
doi = "10.5937/specedreh16-13247"
}

Đurić-Zdravković, A., Ranković, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2017). Phoneme articulation in students with cerebral palsy and intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 16(2), 131-147.
https://doi.org/10.5937/specedreh16-13247

Đurić-Zdravković A, Ranković S, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Phoneme articulation in students with cerebral palsy and intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2017;16(2):131-147.
doi:10.5937/specedreh16-13247 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Ranković, Stefan, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Phoneme articulation in students with cerebral palsy and intellectual disability" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 16, no. 2 (2017):131-147,
https://doi.org/10.5937/specedreh16-13247 . .

TY  - CONF
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2617
AB  - Matematička anksioznost nastaje usled kombinacije kognitivnih predispozicija i
Izloženosti iracionalnim objašnjenjima neuspeha. Postoje tri faze napredovanja
Matematičke anksioznosti i dva oblika njene manifestacije. Kod specifične
Matofobije simptomi mogu da se ublaže ili u potpunosti otklone ukoliko se
Pravovremeno detektuju i kod učenika izazovu pozitivna iskustva vezana za usvajanje
Sadržaja matematike.  
Cilj rada je utvrditi da li se kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću (lio)
Javljaju simptomi matematičke anksioznosti (lio) i da li postoji povezanost ovog
Stanja sa kalendarskim uzrastom i polom ispitanika. Uzorak obuhvata 65-oro učenika
S lio, kalendarskog uzrasta od 7 do 11 godina (as=9,22; sd=1,52), oba pola (44,9%
Dečaka i 55,1% devojčica), bez neuroloških i višestrukih smetnji. Procena stavova o
Matematici realizovana je primenom skale za procenu matematičke anksioznosti.
Dobijeni rezultati ukazuju da ukupno 76,9% ispitanika pokazuje pozitivan stav prema
Matematici, dok je 23,1% učenika sa lio pokazalo slaganje s negativnim tvrdnjama,
Što ukazuje na postojanje osećaja matematičke anksioznosti. Kalendarski mlađi
Ispitanici pokazuju pozitivniji stav o matematici u odnosu na starije ispitanike
(p=0,000), dok postojanje razlika u stavu o matematici kada je u pitanju pol nismo
Utvrdili (p>0,05).  
Sa porastom edukativnog nivoa matematički zadaci se usložnjavaju stoga podatak da
Stariji ispitanici našeg uzorka u većem procentu pokazuju negativne reakcije u
Susretu sa matematikom u odnosu na kalendarski mlađe učenike nije iznenađujuć.
Dalja istraživanja bi trebalo usmeriti ka utvrđivanju uticaja roditelja i nastavnika
O kreiranju stava o matematici kod učenika sa lio.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
T1  - Matematička anksioznost kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 138
SP  - 138
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2617
ER  - 

@conference{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Gagić, Sanja",
year = "2017",
abstract = "Matematička anksioznost nastaje usled kombinacije kognitivnih predispozicija i
Izloženosti iracionalnim objašnjenjima neuspeha. Postoje tri faze napredovanja
Matematičke anksioznosti i dva oblika njene manifestacije. Kod specifične
Matofobije simptomi mogu da se ublaže ili u potpunosti otklone ukoliko se
Pravovremeno detektuju i kod učenika izazovu pozitivna iskustva vezana za usvajanje
Sadržaja matematike.  
Cilj rada je utvrditi da li se kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću (lio)
Javljaju simptomi matematičke anksioznosti (lio) i da li postoji povezanost ovog
Stanja sa kalendarskim uzrastom i polom ispitanika. Uzorak obuhvata 65-oro učenika
S lio, kalendarskog uzrasta od 7 do 11 godina (as=9,22; sd=1,52), oba pola (44,9%
Dečaka i 55,1% devojčica), bez neuroloških i višestrukih smetnji. Procena stavova o
Matematici realizovana je primenom skale za procenu matematičke anksioznosti.
Dobijeni rezultati ukazuju da ukupno 76,9% ispitanika pokazuje pozitivan stav prema
Matematici, dok je 23,1% učenika sa lio pokazalo slaganje s negativnim tvrdnjama,
Što ukazuje na postojanje osećaja matematičke anksioznosti. Kalendarski mlađi
Ispitanici pokazuju pozitivniji stav o matematici u odnosu na starije ispitanike
(p=0,000), dok postojanje razlika u stavu o matematici kada je u pitanju pol nismo
Utvrdili (p>0,05).  
Sa porastom edukativnog nivoa matematički zadaci se usložnjavaju stoga podatak da
Stariji ispitanici našeg uzorka u većem procentu pokazuju negativne reakcije u
Susretu sa matematikom u odnosu na kalendarski mlađe učenike nije iznenađujuć.
Dalja istraživanja bi trebalo usmeriti ka utvrđivanju uticaja roditelja i nastavnika
O kreiranju stava o matematici kod učenika sa lio.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.",
title = "Matematička anksioznost kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "138-138",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2617"
}

Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Gagić, S.. (2017). Matematička anksioznost kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
Društvo defektologa Srbije., 138-138.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2617

Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Gagić S. Matematička anksioznost kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.. 2017;:138-138.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2617 .

Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Gagić, Sanja, "Matematička anksioznost kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017. (2017):138-138,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2617 .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2614
AB  - Prosocijalna regulacija se odnosi na društveno-moralno delovanje, sposobnost
Identifikacije pozicije drugih, brigu za druge, dobrovoljnu pomoć i saradnju.
Introjektovana ili prihvaćena regulacija podrazumeva ponašanje kod kojeg postoji
Briga za druge, ali je ona nametnuta od strane odraslih osoba.  
Cilj ovog rada je sagledavanje odnosa introjektovane prosocijalne regulacije i
Školskog uzrasta ispitanika s lakom intelektualnom ometenošću (lio). 
Uzorak ovog istraživanja uključuje 120 učenika s lio, oba pola, školskog uzrasta od v
Do viii razreda. Tokom istraživanja korišćen je segment introjektovana regulacija
Upitnika prosocijalne samoregulacije (ryan and connell, 1989) koji procenjuje
Različite aspekte ponašanja individue u socijalnom polju. Ovaj instrument je
Prilagođen učenicima s lio. 
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj školskog uzrasta na supskalu
Introjektovane regulacije i utvrđena je statistička značajnost između pomenutih
Varijabli (f (3,116) = 2,903, p = 0,038). Potom je iskorišćeno post hoc poređenje
Pomoću tukey-evog hsd testa da bi bilo utvrđeno koji se razredi međusobno razlikuju
U skorovima na ovoj supskali. Dobijenim rezultatima utvrđeno je da se petaci
Statistički značajno razlikuju od šestaka u vrednostima postignutim na ovoj supskali
(p<0,05). Ostale razlike skorova supskale introjektovane regulacije u različitim
Razredima nisu statistički značajne (p>0,05).  
S obzirom na to da se kod introjektovane regulacije ponašanje izvodi iz nametnutog
Osećanja obaveze ili krivice i nije samoodređeno, ono je tipičnije za mlađi školski
Uzrast, nego za stariji. Moguće je da kod učenika šestog razreda s lio počinju da
Osnažuju samoodređenije, više forme regulacije, te zbog toga petaci ispoljavaju veći
Udeo ponašanja koje je tipično za introjektovanu regulaciju. Kod učenika sedmog i
Osmog razreda je očigledno da su ova ponašanja ispoljena istim intenzitetom, te zbog
Toga nije došlo do statistički značajne relacije među njima.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
T1  - Introjektovana prosocijalna regulacija učenika s lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 122
SP  - 122
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2614
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2017",
abstract = "Prosocijalna regulacija se odnosi na društveno-moralno delovanje, sposobnost
Identifikacije pozicije drugih, brigu za druge, dobrovoljnu pomoć i saradnju.
Introjektovana ili prihvaćena regulacija podrazumeva ponašanje kod kojeg postoji
Briga za druge, ali je ona nametnuta od strane odraslih osoba.  
Cilj ovog rada je sagledavanje odnosa introjektovane prosocijalne regulacije i
Školskog uzrasta ispitanika s lakom intelektualnom ometenošću (lio). 
Uzorak ovog istraživanja uključuje 120 učenika s lio, oba pola, školskog uzrasta od v
Do viii razreda. Tokom istraživanja korišćen je segment introjektovana regulacija
Upitnika prosocijalne samoregulacije (ryan and connell, 1989) koji procenjuje
Različite aspekte ponašanja individue u socijalnom polju. Ovaj instrument je
Prilagođen učenicima s lio. 
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj školskog uzrasta na supskalu
Introjektovane regulacije i utvrđena je statistička značajnost između pomenutih
Varijabli (f (3,116) = 2,903, p = 0,038). Potom je iskorišćeno post hoc poređenje
Pomoću tukey-evog hsd testa da bi bilo utvrđeno koji se razredi međusobno razlikuju
U skorovima na ovoj supskali. Dobijenim rezultatima utvrđeno je da se petaci
Statistički značajno razlikuju od šestaka u vrednostima postignutim na ovoj supskali
(p<0,05). Ostale razlike skorova supskale introjektovane regulacije u različitim
Razredima nisu statistički značajne (p>0,05).  
S obzirom na to da se kod introjektovane regulacije ponašanje izvodi iz nametnutog
Osećanja obaveze ili krivice i nije samoodređeno, ono je tipičnije za mlađi školski
Uzrast, nego za stariji. Moguće je da kod učenika šestog razreda s lio počinju da
Osnažuju samoodređenije, više forme regulacije, te zbog toga petaci ispoljavaju veći
Udeo ponašanja koje je tipično za introjektovanu regulaciju. Kod učenika sedmog i
Osmog razreda je očigledno da su ova ponašanja ispoljena istim intenzitetom, te zbog
Toga nije došlo do statistički značajne relacije među njima.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.",
title = "Introjektovana prosocijalna regulacija učenika s lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "122-122",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2614"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2017). Introjektovana prosocijalna regulacija učenika s lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
Društvo defektologa Srbije., 122-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2614

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Introjektovana prosocijalna regulacija učenika s lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.. 2017;:122-122.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2614 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Introjektovana prosocijalna regulacija učenika s lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017. (2017):122-122,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2614 .

TY  - CONF
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2612
AB  - Reprezentacija akcije na dečjim crtežima nastaje kao rezultat potrebe deteta da
Prikaže pokret ili neku radnju, a mogućnost realističnog predstavljanja kretanja se
Kod dece tipične populacije javlja na uzrastu od devet godina. Cilj istraživanja je
Utvrđivanje razvojnih karakteristika dinamičkog crteža kod učenika sa lakom
Intelektualnom ometenošću (lio), kao i uticaj figurativnog aspekta mišljenja na
Reprezentaciju akcije kod ovih učenika. Uzorak je obuhvatio 30 učenika, oba pola. 
Kriterijumi za izbor ispitanika podrazumevali su: količnik inteligencije od 50 do
69, kalendarski uzrast od 12 do 16 godina, školski uzrast od v do viii razreda i
Odsustvo neuroloških i višestrukih smetnji. Figurativni aspekt mišljenja
Procenjen je zadatkom rotacije perli, a dostignuti nivo reprezentacije akcije
Analizom dinamičkog crteža dečak koji šutira loptu. Na crtežima 56,7% ispitanika
Zastupljeno je odsustvo reprezentacije akcije, odnosno kanonički prikaz figure bez
Modifikacije delova tela. Na 30% crteža mogu se uočiti naznake reprezentacije
Akcije, pokret bez jasne ili adekvatne modifikacije tela. Korektan prikaz akcije i
Fleksibilnost delova tela u skladu sa aktivnošću koja se vrši, prisutni su na 13,3%
Crteža. Kruskal-volisov test je otkrio statistički značajnu razliku u postignućima na
Zadatku rotacije perli tri grupe ispitanika u odnosu na sposobnost reprezentacije
Kretanja (
2
, df=2, p=0,003). Ispitanici koji ispoljavaju sposobnost grafičkog 
Prikazivanja kretanja imaju veću medijanu rezultata (md=15) na zadatku rotacije
Perli od ispitanika na čijim se crtežima opservira naznaka reprezentacije akcije
(md=5), odnosno odsustvo reprezentacije akcije (md=0). Može se zaključiti da deca
Sa lio ne ovladavaju reprezentacijom akcije na očekivanom uzrastu i da je
Adekvatnost prikaza figure u pokretu u značajnom stepenu determinisana nivoom
Razvoja figurativnog aspekta mišljenja. Jasno definisanje sposobnosti figurativnog
Aspekta mišljenja kao bitnog činioca veštine crtanja kod učenika sa lio je od
Posebnog značaja za edukaciju ove populacije, budući da kvalitet likovnog
Izražavanja može da bude indikator njihovog kognitivnog razvoja.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
T1  - Reprezentacija akcije na crtežima dece sa lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 147
SP  - 147
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2612
ER  - 

@conference{
author = "Gagić, Sanja and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra",
year = "2017",
abstract = "Reprezentacija akcije na dečjim crtežima nastaje kao rezultat potrebe deteta da
Prikaže pokret ili neku radnju, a mogućnost realističnog predstavljanja kretanja se
Kod dece tipične populacije javlja na uzrastu od devet godina. Cilj istraživanja je
Utvrđivanje razvojnih karakteristika dinamičkog crteža kod učenika sa lakom
Intelektualnom ometenošću (lio), kao i uticaj figurativnog aspekta mišljenja na
Reprezentaciju akcije kod ovih učenika. Uzorak je obuhvatio 30 učenika, oba pola. 
Kriterijumi za izbor ispitanika podrazumevali su: količnik inteligencije od 50 do
69, kalendarski uzrast od 12 do 16 godina, školski uzrast od v do viii razreda i
Odsustvo neuroloških i višestrukih smetnji. Figurativni aspekt mišljenja
Procenjen je zadatkom rotacije perli, a dostignuti nivo reprezentacije akcije
Analizom dinamičkog crteža dečak koji šutira loptu. Na crtežima 56,7% ispitanika
Zastupljeno je odsustvo reprezentacije akcije, odnosno kanonički prikaz figure bez
Modifikacije delova tela. Na 30% crteža mogu se uočiti naznake reprezentacije
Akcije, pokret bez jasne ili adekvatne modifikacije tela. Korektan prikaz akcije i
Fleksibilnost delova tela u skladu sa aktivnošću koja se vrši, prisutni su na 13,3%
Crteža. Kruskal-volisov test je otkrio statistički značajnu razliku u postignućima na
Zadatku rotacije perli tri grupe ispitanika u odnosu na sposobnost reprezentacije
Kretanja (
2
, df=2, p=0,003). Ispitanici koji ispoljavaju sposobnost grafičkog 
Prikazivanja kretanja imaju veću medijanu rezultata (md=15) na zadatku rotacije
Perli od ispitanika na čijim se crtežima opservira naznaka reprezentacije akcije
(md=5), odnosno odsustvo reprezentacije akcije (md=0). Može se zaključiti da deca
Sa lio ne ovladavaju reprezentacijom akcije na očekivanom uzrastu i da je
Adekvatnost prikaza figure u pokretu u značajnom stepenu determinisana nivoom
Razvoja figurativnog aspekta mišljenja. Jasno definisanje sposobnosti figurativnog
Aspekta mišljenja kao bitnog činioca veštine crtanja kod učenika sa lio je od
Posebnog značaja za edukaciju ove populacije, budući da kvalitet likovnog
Izražavanja može da bude indikator njihovog kognitivnog razvoja.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.",
title = "Reprezentacija akcije na crtežima dece sa lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "147-147",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2612"
}

Gagić, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Đurić-Zdravković, A.. (2017). Reprezentacija akcije na crtežima dece sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.
Društvo defektologa Srbije., 147-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2612

Gagić S, Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A. Reprezentacija akcije na crtežima dece sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017.. 2017;:147-147.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2612 .

Gagić, Sanja, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Reprezentacija akcije na crtežima dece sa lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”
, Novi Sad, 09-12.februar 2017. (2017):147-147,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2612 .

TY  - CONF
AU  - Djurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4175
AB  - Rane matematičke veštine predstavljaju osnovu za kasniji razvoj matematičkih
sposobnosti koje su važne za svakodnevni kvalitetniji život osoba s
teškoćama u mentalnom razvoju. Cilj rada je da uporedi kvalitet ranih matematičkih
veština kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju različitih
kliničkih slika (laka intelektualna ometenost, umerena intelektualna ometenost,
autistički spektar poremećaja, cerebralna paraliza, teška intelektualna
ometenost). Uzorak čini 52 ispitanika uzrasta od četiri do šest godina
i mesec dana. U prikupljanju podataka o kvalitetu ovladanosti ranim matematičkim
veštinama ispitanika korišćen je deo Predškolske procene pod
nazivom Matematičke veštine koji sadrži ajteme razvijene iz kurikuluma.
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj dijagnostičkih grupa
na ovladanost matematičkim veštinama, pri čemu je utvrđeno da je razlika
u skorovima dijagnostičkih grupa statistički značajna (p= 0,000).
AB  - Research subject: Early math skills are the basis for the subsequent development
of mathematical skills that are essential for higher life quality of people with
difficulties in mental development.
Method: The aim of the study was to compare the quality of early math skills
in children with difficulties in mental development of different clinical pictures
(mild intellectual disability, moderate intellectual disability, autism spectrum
disorder, cerebral palsy, severe intellectual disability). The sample consisted of
52 examinees, aged between4 and 6 years and one month. A part of Preschool
assessment, named Mathematical skills, was used in data gathering on the
quality of mastering early math skills, which consisted of items derived from the
curriculum.
Results: With one-way analysis of variance, the influence of the diagnostic groups
on mastering mathematical skills was tested, and it was determined that the
difference in scores of diagnostic groups was statistically significant (p=0.000).
Conclusion: The results of this study indicate the need to intensify treatment of
early math skills in children with the most severe cognitive deficits. It is necessary
to study new strategies that will support the development of these skills in early
intervention.
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.
T1  - Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju
T1  - Early mathematical skills in children With difficulties In mental development
EP  - 339
SP  - 333
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175
ER  - 

@conference{
author = "Djurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2017",
abstract = "Rane matematičke veštine predstavljaju osnovu za kasniji razvoj matematičkih
sposobnosti koje su važne za svakodnevni kvalitetniji život osoba s
teškoćama u mentalnom razvoju. Cilj rada je da uporedi kvalitet ranih matematičkih
veština kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju različitih
kliničkih slika (laka intelektualna ometenost, umerena intelektualna ometenost,
autistički spektar poremećaja, cerebralna paraliza, teška intelektualna
ometenost). Uzorak čini 52 ispitanika uzrasta od četiri do šest godina
i mesec dana. U prikupljanju podataka o kvalitetu ovladanosti ranim matematičkim
veštinama ispitanika korišćen je deo Predškolske procene pod
nazivom Matematičke veštine koji sadrži ajteme razvijene iz kurikuluma.
Jednofaktorskom analizom varijanse ispitan je uticaj dijagnostičkih grupa
na ovladanost matematičkim veštinama, pri čemu je utvrđeno da je razlika
u skorovima dijagnostičkih grupa statistički značajna (p= 0,000)., Research subject: Early math skills are the basis for the subsequent development
of mathematical skills that are essential for higher life quality of people with
difficulties in mental development.
Method: The aim of the study was to compare the quality of early math skills
in children with difficulties in mental development of different clinical pictures
(mild intellectual disability, moderate intellectual disability, autism spectrum
disorder, cerebral palsy, severe intellectual disability). The sample consisted of
52 examinees, aged between4 and 6 years and one month. A part of Preschool
assessment, named Mathematical skills, was used in data gathering on the
quality of mastering early math skills, which consisted of items derived from the
curriculum.
Results: With one-way analysis of variance, the influence of the diagnostic groups
on mastering mathematical skills was tested, and it was determined that the
difference in scores of diagnostic groups was statistically significant (p=0.000).
Conclusion: The results of this study indicate the need to intensify treatment of
early math skills in children with the most severe cognitive deficits. It is necessary
to study new strategies that will support the development of these skills in early
intervention.",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.",
title = "Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju, Early mathematical skills in children With difficulties In mental development",
pages = "339-333",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175"
}

Djurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2017). Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju. in Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 333-339.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175

Djurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju. in Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017.. 2017;:333-339.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175 .

Djurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Rane matematičke veštine kod dece s teškoćama u mentalnom razvoju" in Proceedings- Eurlyaid Conference 2017 „ Early Childhood Intervention: For meeting sustainable development goals of the new millennium “, Beograd, Srbija, 06–08. 10.2017. (2017):333-339,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4175 .

TY  - JOUR
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1052
AB  - With the aim of strengthening and maintaining functional, psychological and emotional aspects of an individual, therapeutic interventions that rely on the use of sound media and music, movement and dance, drama, literary template and similar are often employed. In the past decades, therapeutic use of art media, creative processes and products of art activities, among others, has been encouraged. The goal of this study is to systemize knowledge on applications and effects of art therapy for children with autism spectrum disorder through literature survey and critical analysis of results in selected works. Searching the electronic data base of the Serbian Library Consortium for Coordinated Acquisition - KoBSON, we collected and analyzed studies that deal with the topic of art therapy. Literature findings mainly show a positive effect of art therapy programs on verbal and social abilities in children with autism. However, the results of the conducted studies indicate that the authors of many papers have an uncritical manner of reporting results of therapy with this complementary method for children with autism. The fact that a significant number of research papers host serious methodological limitations brings into question the generalization of the obtained data. For this reason, we emphasize the necessity of further research in this area, in order to create a more comprehensive view on the basis of new information, which would make art therapy a more widely represented method in treatment for children with autism spectrum disorder.
AB  - U cilju podsticanja i održavanja funkcionalnih, psiholoških i emocionalnih aspekata pojedinca često se koriste terapijske intervencije koje se temelje na upotrebi medija zvuka i muzike, pokreta i plesa, drame, literarnog predloška i slično. Poslednjih decenija se, između ostalih, zagovara i terapeutsko korišćenje likovnih medija, kreativnog proseca i produkta likovnih aktivnosti. Cilj rada je da se pregledom literature i kritičkom analizom rezultata u izdvojenim studijama sistematizuju saznanja o primeni i efektima art terapije kod dece sa poremećajem autističkog spektra. Pretragom elektronske baze podataka Konzorcijuma biblioteke Srbije za objedinjenu nabavku - KoBSON, prikupljeni su i analizirani radovi u kojima je obrađivana tema art terapije. Podaci iz literature uglavnom ukazuju na pozitivan uticaj programa art terapije na verbalne i socijalne sposobnosti dece sa autizmom. Međutim, rezultati sprovedenih istraživanja su pokazali da autori mnogih studija nekritički navode izuzetne rezultate kod dece sa autizmom nakon primene ove komplementarne metode. Činjenica da mnoga istraživanja imaju ozbiljna metodološka ograničenja dovodi u pitanje generalizaciju dobijenih podataka. Iz tog razloga, ističe se neophodnost daljih istraživanja u ovoj oblasti kako bi se na temelju novih saznanja stvorila sveobuhvatnija slika koja bi art terapiju učinila zastupljenijom metodom u tretmanu dece sa poremećajem autističkog spektra.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Application of art therapy for children with autism spectrum disorder
T1  - Primena art terapije kod dece sa poremećajem autističkog spektra
EP  - 49
IS  - 2
SP  - 37
VL  - 23
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1052
ER  - 

@article{
author = "Gagić, Sanja and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra",
year = "2017",
abstract = "With the aim of strengthening and maintaining functional, psychological and emotional aspects of an individual, therapeutic interventions that rely on the use of sound media and music, movement and dance, drama, literary template and similar are often employed. In the past decades, therapeutic use of art media, creative processes and products of art activities, among others, has been encouraged. The goal of this study is to systemize knowledge on applications and effects of art therapy for children with autism spectrum disorder through literature survey and critical analysis of results in selected works. Searching the electronic data base of the Serbian Library Consortium for Coordinated Acquisition - KoBSON, we collected and analyzed studies that deal with the topic of art therapy. Literature findings mainly show a positive effect of art therapy programs on verbal and social abilities in children with autism. However, the results of the conducted studies indicate that the authors of many papers have an uncritical manner of reporting results of therapy with this complementary method for children with autism. The fact that a significant number of research papers host serious methodological limitations brings into question the generalization of the obtained data. For this reason, we emphasize the necessity of further research in this area, in order to create a more comprehensive view on the basis of new information, which would make art therapy a more widely represented method in treatment for children with autism spectrum disorder., U cilju podsticanja i održavanja funkcionalnih, psiholoških i emocionalnih aspekata pojedinca često se koriste terapijske intervencije koje se temelje na upotrebi medija zvuka i muzike, pokreta i plesa, drame, literarnog predloška i slično. Poslednjih decenija se, između ostalih, zagovara i terapeutsko korišćenje likovnih medija, kreativnog proseca i produkta likovnih aktivnosti. Cilj rada je da se pregledom literature i kritičkom analizom rezultata u izdvojenim studijama sistematizuju saznanja o primeni i efektima art terapije kod dece sa poremećajem autističkog spektra. Pretragom elektronske baze podataka Konzorcijuma biblioteke Srbije za objedinjenu nabavku - KoBSON, prikupljeni su i analizirani radovi u kojima je obrađivana tema art terapije. Podaci iz literature uglavnom ukazuju na pozitivan uticaj programa art terapije na verbalne i socijalne sposobnosti dece sa autizmom. Međutim, rezultati sprovedenih istraživanja su pokazali da autori mnogih studija nekritički navode izuzetne rezultate kod dece sa autizmom nakon primene ove komplementarne metode. Činjenica da mnoga istraživanja imaju ozbiljna metodološka ograničenja dovodi u pitanje generalizaciju dobijenih podataka. Iz tog razloga, ističe se neophodnost daljih istraživanja u ovoj oblasti kako bi se na temelju novih saznanja stvorila sveobuhvatnija slika koja bi art terapiju učinila zastupljenijom metodom u tretmanu dece sa poremećajem autističkog spektra.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Application of art therapy for children with autism spectrum disorder, Primena art terapije kod dece sa poremećajem autističkog spektra",
pages = "49-37",
number = "2",
volume = "23",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1052"
}

Gagić, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Đurić-Zdravković, A.. (2017). Application of art therapy for children with autism spectrum disorder. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 23(2), 37-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1052

Gagić S, Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A. Application of art therapy for children with autism spectrum disorder. in Beogradska defektološka škola. 2017;23(2):37-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1052 .

Gagić, Sanja, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Application of art therapy for children with autism spectrum disorder" in Beogradska defektološka škola, 23, no. 2 (2017):37-49,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1052 .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2746
T1  - Early mathematical skills in children with difficulties in mental development
EP  - 341
SP  - 333
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2746
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2017",
title = "Early mathematical skills in children with difficulties in mental development",
pages = "341-333",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2746"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2017). Early mathematical skills in children with difficulties in mental development. , 333-341.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2746

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Early mathematical skills in children with difficulties in mental development. 2017;:333-341.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2746 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Early mathematical skills in children with difficulties in mental development" (2017):333-341,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2746 .

TY  - JOUR
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1011
AB  - There are many studies on the assessment of factors which determine the quality of making movements, including coordination and precision. Basic and complex motor activities directly depend on neuropsychological abilities. Researchers in this field point to significant factors which indicate successful coordination of movements, however, only few tried to single out the most important one. The main aim of this research was to determine whether there was a relation between spatial orientation, attention, and verbal memory in movement coordination, and which of the mentioned functions had the greatest influence on coordination and precision of movements in students with mild intellectual disability. Seventy three participants, aged between 7 and 12, were assessed by Ball-Foot-Wall Test for the assessment of coordination and precision of movements, Cancellation Task for attention vigilance assessment, Beter-Cragin Test for spatial orientation, and Rey Auditory Verbal Learning Test for the assessment of verbal memory and forced recognition. The obtained results showed that the most significant factors of movement coordination were forced recognition β=0.269; p=0.046), attention vigilance β=0.256; p=0.051) and spatial orientation (β=0.246; p=0.057). Practical implications point out the necessity of designing educational coordination training with the aim to increase students' potential to make movements.
AB  - Postoje mnogobrojna istraživanja koja se bave procenom faktora koji određuju kvalitetno izvođenje pokreta, a podrazumevaju koordinaciju i preciznost. Bazične i složene motoričke aktivnosti su u direktnoj zavisnosti od neuropsiholoških sposobnosti. Istraživači u ovoj oblasti upućuju na značajne činioce koji ukazuju na uspešnost u koordinaciji pokreta, ali mali broj radova je pokušao da izdvoji najznačajniju komponentu za izvođenje ovakvih aktivnosti. Osnovni cilj ovog istraživanja je da se utvrdi da li postoji povezanost između prostorne orijentacije, pažnje i verbalnog pamćenja pri koordinaciji pokreta, kao i koja od navedenih funkcija ima najveći uticaj na koordinaciju i preciznost pokreta kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću. Sedamdeset i tri ispitanika starosti 7-12 godina ispitano je Testom lopta-noga-zid za procenu koordinacije i preciznosti pokreta, Testom precrtavanja (Cancellation task) za procenu vigilnosti pažnje, Beter-Krejnovim testom (Beter-Cragin) za procenu prostorne orijentacije i Rejovim testom (Rey Auditory verbal learning test) za procenu verbalnog pamćenja i forsirane rekognicije. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da doprinos objašnjenju uspeha koordinaciji pokreta ima forsirana rekognicija (β=0,269; p=0,046), vigilnost pažnje (β=0,256; p=0,051) i prostorna orijentacija (β=0,246; p=0,057). Praktične implikacije se odnose na činjenicu da je neophodno koncipirati edukativni trening koordinacije kako bi se povećao potencijal učenika za izvođenje pokreta.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Factors of successful movement coordination in students with mild intellectual disability
T1  - Faktori uspešne koordinacije pokreta kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 344
IS  - 3
SP  - 329
VL  - 15
DO  - 10.5937/specedreh15-11136
ER  - 

@article{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Gagić, Sanja",
year = "2016",
abstract = "There are many studies on the assessment of factors which determine the quality of making movements, including coordination and precision. Basic and complex motor activities directly depend on neuropsychological abilities. Researchers in this field point to significant factors which indicate successful coordination of movements, however, only few tried to single out the most important one. The main aim of this research was to determine whether there was a relation between spatial orientation, attention, and verbal memory in movement coordination, and which of the mentioned functions had the greatest influence on coordination and precision of movements in students with mild intellectual disability. Seventy three participants, aged between 7 and 12, were assessed by Ball-Foot-Wall Test for the assessment of coordination and precision of movements, Cancellation Task for attention vigilance assessment, Beter-Cragin Test for spatial orientation, and Rey Auditory Verbal Learning Test for the assessment of verbal memory and forced recognition. The obtained results showed that the most significant factors of movement coordination were forced recognition β=0.269; p=0.046), attention vigilance β=0.256; p=0.051) and spatial orientation (β=0.246; p=0.057). Practical implications point out the necessity of designing educational coordination training with the aim to increase students' potential to make movements., Postoje mnogobrojna istraživanja koja se bave procenom faktora koji određuju kvalitetno izvođenje pokreta, a podrazumevaju koordinaciju i preciznost. Bazične i složene motoričke aktivnosti su u direktnoj zavisnosti od neuropsiholoških sposobnosti. Istraživači u ovoj oblasti upućuju na značajne činioce koji ukazuju na uspešnost u koordinaciji pokreta, ali mali broj radova je pokušao da izdvoji najznačajniju komponentu za izvođenje ovakvih aktivnosti. Osnovni cilj ovog istraživanja je da se utvrdi da li postoji povezanost između prostorne orijentacije, pažnje i verbalnog pamćenja pri koordinaciji pokreta, kao i koja od navedenih funkcija ima najveći uticaj na koordinaciju i preciznost pokreta kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću. Sedamdeset i tri ispitanika starosti 7-12 godina ispitano je Testom lopta-noga-zid za procenu koordinacije i preciznosti pokreta, Testom precrtavanja (Cancellation task) za procenu vigilnosti pažnje, Beter-Krejnovim testom (Beter-Cragin) za procenu prostorne orijentacije i Rejovim testom (Rey Auditory verbal learning test) za procenu verbalnog pamćenja i forsirane rekognicije. Rezultati istraživanja ukazuju na činjenicu da doprinos objašnjenju uspeha koordinaciji pokreta ima forsirana rekognicija (β=0,269; p=0,046), vigilnost pažnje (β=0,256; p=0,051) i prostorna orijentacija (β=0,246; p=0,057). Praktične implikacije se odnose na činjenicu da je neophodno koncipirati edukativni trening koordinacije kako bi se povećao potencijal učenika za izvođenje pokreta.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Factors of successful movement coordination in students with mild intellectual disability, Faktori uspešne koordinacije pokreta kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "344-329",
number = "3",
volume = "15",
doi = "10.5937/specedreh15-11136"
}

Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Gagić, S.. (2016). Factors of successful movement coordination in students with mild intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 15(3), 329-344.
https://doi.org/10.5937/specedreh15-11136

Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Gagić S. Factors of successful movement coordination in students with mild intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2016;15(3):329-344.
doi:10.5937/specedreh15-11136 .

Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Gagić, Sanja, "Factors of successful movement coordination in students with mild intellectual disability" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 15, no. 3 (2016):329-344,
https://doi.org/10.5937/specedreh15-11136 . .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Bokun, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Goranac, Salim
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4237
AB  - Prilagođenost učenika s ometenošću u mentalnom razvoju na novu edukativnu
sredinu se često posmatra i opisuje, ali veoma retko meri. Jedan od predlo-
ženih entiteta koji ukazuje na kvalitet i stepen prilagođenosti je psihička
i telesna uznemirenost. Ona je operacionalizovana kao stepen do kojeg pona-
šanje ometa funkcionalne aktivnosti. U ovom radu biće prikazane dve studije
slučaja koje opisuju ponašanje devojčice i dečaka koji su iz redovne škole na-
stavili školovanje u školi koja obrazuje i vaspitava učenike sa ometenošću u
mentalnom razvoju. Cilj rada je da utvrdi da li kod opisanih slučajeva dolazi do
smanjenja stepena uznemirenog ponašanja nakon tri meseca provedenih u novoj
edukativnoj sredini.
Po dolasku u školu na početku školske godine i nakon tri meseca adaptacije
(početak decembra 2015. godine) primenjena je Skala za procenu uznemirenog po-
našanja (Agitated Behavior Scale; ABS; Corrigan, 1989). Ovaj instrument u ukupnom
skoru predstavlja meru uznemirenog ponašanja u novoj sredini (bez uznemire-
nosti, laka uznemirenost, umerena uznemirenost i ekstremna uznemirenost),
ali i pojedinačne supskale (labilnost, agresivnost, disinhibicija) mogu da daju
dodatne podatke o kvalitetu prilagođenosti.
U radu opisana je studija slučaja dečaka G. koji ima 14 godina i dijagnostikovan
pervazivni razvojni poremećaj. Početkom septembra 2015. godine prvi put je upi-
san u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“ iz redovne škole. Totalni skor na Skali
za procenu uznemirenog ponašanja u septembru mesecu iznosio je 42 (disinhi-
bicija – korigovani skor 45,50; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost
– korigovani skor 46,67), a početkom decembra 37 (disinhibicija – korigovani
skor 36,75; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost – korigovani skor
46,67). Vrednost totalnog skora u septembru je ukazivala na prisustvo ekstremne
uznemirenosti. Nakon tri meseca provedenih u školi vrednost totalnog skora
je pala i gotovo se približila granici sa umerenom uznemirenošću (od 29 do
35), ali je ipak ostala u granicama ekstremne uznemirenosti. Rezultati ukazuju
da je dečak pokazao najveću pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za di-
sinhibiciju, dok na ostalim supskalama nije bilo kvantitativnih promena.
Četrnaestogodišnja devojčica M. ima dijagnozu lake intelektualne ometenosti
i takođe je u ovoj školskoj godini prebačena iz osnovne škole za decu tipič-
nog razvoja u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“. Procena uznemirenog ponašanja
206
po dolasku u novo okruženje ukazala je na prisustvo uznemirenosti umerenog
stepena i iznosila je 33 (disinhibicija – korigovani skor 31,50; agresivnost –
korigovani skor 28,00; labilnost – korigovani skor 42,00), a početkom decembra
uznemireno ponašanje nije registrovano (skor <22), jer je totalni skor pao na
20 (disinhibicija – korigovani skor 19,25; agresivnost – korigovani skor 17,50;
labilnost – korigovani skor 23,33). Rezultati ukazuju da je devojčica pokazala
pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za sve supskale ovog instrumenta
tokom boravka u novoj edukativnoj sredini.
Tokom adaptacije učenika na novu sredinu, tj. školu za učenike ometene u men-
talnom razvoju korišćene su brojne intervencije u cilju modifikacije pona-
šanja. U najvećem broju slučajeva primenjena je supervizija jedan-na-jedan u
tretmanima koji su se sprovodili u senzornoj sobi, slanoj pećini i tretmanima
ojačavanja kvaliteta senzacija Montesori materijalom.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
T1  - Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja
EP  - 206
SP  - 205
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Bokun, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja and Goranac, Salim",
year = "2016",
abstract = "Prilagođenost učenika s ometenošću u mentalnom razvoju na novu edukativnu
sredinu se često posmatra i opisuje, ali veoma retko meri. Jedan od predlo-
ženih entiteta koji ukazuje na kvalitet i stepen prilagođenosti je psihička
i telesna uznemirenost. Ona je operacionalizovana kao stepen do kojeg pona-
šanje ometa funkcionalne aktivnosti. U ovom radu biće prikazane dve studije
slučaja koje opisuju ponašanje devojčice i dečaka koji su iz redovne škole na-
stavili školovanje u školi koja obrazuje i vaspitava učenike sa ometenošću u
mentalnom razvoju. Cilj rada je da utvrdi da li kod opisanih slučajeva dolazi do
smanjenja stepena uznemirenog ponašanja nakon tri meseca provedenih u novoj
edukativnoj sredini.
Po dolasku u školu na početku školske godine i nakon tri meseca adaptacije
(početak decembra 2015. godine) primenjena je Skala za procenu uznemirenog po-
našanja (Agitated Behavior Scale; ABS; Corrigan, 1989). Ovaj instrument u ukupnom
skoru predstavlja meru uznemirenog ponašanja u novoj sredini (bez uznemire-
nosti, laka uznemirenost, umerena uznemirenost i ekstremna uznemirenost),
ali i pojedinačne supskale (labilnost, agresivnost, disinhibicija) mogu da daju
dodatne podatke o kvalitetu prilagođenosti.
U radu opisana je studija slučaja dečaka G. koji ima 14 godina i dijagnostikovan
pervazivni razvojni poremećaj. Početkom septembra 2015. godine prvi put je upi-
san u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“ iz redovne škole. Totalni skor na Skali
za procenu uznemirenog ponašanja u septembru mesecu iznosio je 42 (disinhi-
bicija – korigovani skor 45,50; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost
– korigovani skor 46,67), a početkom decembra 37 (disinhibicija – korigovani
skor 36,75; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost – korigovani skor
46,67). Vrednost totalnog skora u septembru je ukazivala na prisustvo ekstremne
uznemirenosti. Nakon tri meseca provedenih u školi vrednost totalnog skora
je pala i gotovo se približila granici sa umerenom uznemirenošću (od 29 do
35), ali je ipak ostala u granicama ekstremne uznemirenosti. Rezultati ukazuju
da je dečak pokazao najveću pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za di-
sinhibiciju, dok na ostalim supskalama nije bilo kvantitativnih promena.
Četrnaestogodišnja devojčica M. ima dijagnozu lake intelektualne ometenosti
i takođe je u ovoj školskoj godini prebačena iz osnovne škole za decu tipič-
nog razvoja u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“. Procena uznemirenog ponašanja
206
po dolasku u novo okruženje ukazala je na prisustvo uznemirenosti umerenog
stepena i iznosila je 33 (disinhibicija – korigovani skor 31,50; agresivnost –
korigovani skor 28,00; labilnost – korigovani skor 42,00), a početkom decembra
uznemireno ponašanje nije registrovano (skor <22), jer je totalni skor pao na
20 (disinhibicija – korigovani skor 19,25; agresivnost – korigovani skor 17,50;
labilnost – korigovani skor 23,33). Rezultati ukazuju da je devojčica pokazala
pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za sve supskale ovog instrumenta
tokom boravka u novoj edukativnoj sredini.
Tokom adaptacije učenika na novu sredinu, tj. školu za učenike ometene u men-
talnom razvoju korišćene su brojne intervencije u cilju modifikacije pona-
šanja. U najvećem broju slučajeva primenjena je supervizija jedan-na-jedan u
tretmanima koji su se sprovodili u senzornoj sobi, slanoj pećini i tretmanima
ojačavanja kvaliteta senzacija Montesori materijalom.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016",
title = "Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja",
pages = "206-205",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237"
}

Đurić-Zdravković, A., Bokun, A., Japundža-Milisavljević, M., Gagić, S.,& Goranac, S.. (2016). Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 205-206.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237

Đurić-Zdravković A, Bokun A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S, Goranac S. Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016. 2016;:205-206.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Bokun, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, Goranac, Salim, "Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 (2016):205-206,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237 .

TY  - CONF
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2417
AB  - Istraživanja pokazuju da se osobe sa intelektualnom
ometenošću (IO) suočavaju sa brojnim teškoćama prilikom
kretanja u socijalnoj sredini. U zavisnosti od toga da li se ome-
tenost tumači u okviru medicinskog ili socijalnog modela, pro-
blemi sa kojima se susreću osobe s IO u oblasti kretanja u užem
i širem okruženju mogu se posmatrati kao direktna posledica
kognitivnog deficita, ili kao posledica fizičkih i socijalnih
barijera koje ovim osobama otežavaju samostalno kretanje. Cilj
istraživanja je bio da se utvrdi prisustvo i priroda prepre-
ka sa kojima se osobe s IO susreću prilikom kretanja u zajednici,
kao i utvrđivanje uzroka tih prepreka iz perspektive osoba s IO.
Uzorak je obuhvatio 15 učenika s IO, srednjoškolskog uzrasta, oba
pola. Podaci su prikupljeni putem individualnih intervjua sa
ispitanicima. Rezultati istraživanja pokazuju da ispitani-
ci ne uočavaju teškoće prilikom kretanja u svom neposrednom
okruženju i korišćenja prevoznih sredstava, a probleme prili-
kom kretanja u široj lokalnoj zajednici percipiraju kao posle-
dicu barijera u socijalnoj sredini (poput dostupnosti prevoza,
finansijskih problema i ponašanja drugih ljudi). Sposobnost oso-
ba s IO da ukažu na moguće faktore rizika u domenu kretanja u
zajednici ima važne implikacije u pogledu uključivanja ovih oso-
ba u proces definisanja strategija usmerenih ka njihovom samo-
stalnom funkcionisanju i smanjenju socijalne izolacije.
AB  - Research shows that people with intellectual disabilities (IO) face numerous
difficulties when moving in a social environment. Depending on whether the disability
is interpreted in the context of medical or social model, the problems faced by people
with IO in the area of movement in the narrow and wider environment can be seen as
a direct consequence of cognitive deficits, or as a result of physical and social barriers
that hinder the independent movement of these persons. The aim of this study was to
determine the presence and nature of obstacles that people with IO face when moving in
the community, as well as to identify the causes of these obstacles from the perspective
of people with IO. The sample included 15 high school students with IO, both genders.
Data were collected through individual interviews with respondents. The survey
results show that respondents do not perceive difficulties in movement in its immediate
environment and the use of means of transport, and problems with movement in the
wider community they perceived as a result of barriers in the social environment (such
as availability of transport, financial problems and other people’s behavior). The ability
of people with IO to draw attention to possible risk factors in the domain of movement
in the community has important implications regarding the inclusion of these persons
in the process of defining strategies directed towards their independent functioning
and reducing social isolation.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Barijere prilikom kretanja u socijalnoj sredini iz perspektive osoba sa intelektualnom ometenošću
T1  - Barriers when moving in a social environment from the perspective of people
with intellectual disabilities
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2417
ER  - 

@conference{
author = "Gagić, Sanja and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra",
year = "2016",
abstract = "Istraživanja pokazuju da se osobe sa intelektualnom
ometenošću (IO) suočavaju sa brojnim teškoćama prilikom
kretanja u socijalnoj sredini. U zavisnosti od toga da li se ome-
tenost tumači u okviru medicinskog ili socijalnog modela, pro-
blemi sa kojima se susreću osobe s IO u oblasti kretanja u užem
i širem okruženju mogu se posmatrati kao direktna posledica
kognitivnog deficita, ili kao posledica fizičkih i socijalnih
barijera koje ovim osobama otežavaju samostalno kretanje. Cilj
istraživanja je bio da se utvrdi prisustvo i priroda prepre-
ka sa kojima se osobe s IO susreću prilikom kretanja u zajednici,
kao i utvrđivanje uzroka tih prepreka iz perspektive osoba s IO.
Uzorak je obuhvatio 15 učenika s IO, srednjoškolskog uzrasta, oba
pola. Podaci su prikupljeni putem individualnih intervjua sa
ispitanicima. Rezultati istraživanja pokazuju da ispitani-
ci ne uočavaju teškoće prilikom kretanja u svom neposrednom
okruženju i korišćenja prevoznih sredstava, a probleme prili-
kom kretanja u široj lokalnoj zajednici percipiraju kao posle-
dicu barijera u socijalnoj sredini (poput dostupnosti prevoza,
finansijskih problema i ponašanja drugih ljudi). Sposobnost oso-
ba s IO da ukažu na moguće faktore rizika u domenu kretanja u
zajednici ima važne implikacije u pogledu uključivanja ovih oso-
ba u proces definisanja strategija usmerenih ka njihovom samo-
stalnom funkcionisanju i smanjenju socijalne izolacije., Research shows that people with intellectual disabilities (IO) face numerous
difficulties when moving in a social environment. Depending on whether the disability
is interpreted in the context of medical or social model, the problems faced by people
with IO in the area of movement in the narrow and wider environment can be seen as
a direct consequence of cognitive deficits, or as a result of physical and social barriers
that hinder the independent movement of these persons. The aim of this study was to
determine the presence and nature of obstacles that people with IO face when moving in
the community, as well as to identify the causes of these obstacles from the perspective
of people with IO. The sample included 15 high school students with IO, both genders.
Data were collected through individual interviews with respondents. The survey
results show that respondents do not perceive difficulties in movement in its immediate
environment and the use of means of transport, and problems with movement in the
wider community they perceived as a result of barriers in the social environment (such
as availability of transport, financial problems and other people’s behavior). The ability
of people with IO to draw attention to possible risk factors in the domain of movement
in the community has important implications regarding the inclusion of these persons
in the process of defining strategies directed towards their independent functioning
and reducing social isolation.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Barijere prilikom kretanja u socijalnoj sredini iz perspektive osoba sa intelektualnom ometenošću, Barriers when moving in a social environment from the perspective of people
with intellectual disabilities",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2417"
}

Gagić, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Đurić-Zdravković, A.. (2016). Barijere prilikom kretanja u socijalnoj sredini iz perspektive osoba sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2417

Gagić S, Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A. Barijere prilikom kretanja u socijalnoj sredini iz perspektive osoba sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2417 .

Gagić, Sanja, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Barijere prilikom kretanja u socijalnoj sredini iz perspektive osoba sa intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2417 .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2447
AB  - Socijalna inkluzija je važna instanca za osobe s teškoćama
u mentalnom razvoju, njihove porodice, defektologe, društvo i,
naposletku, državu. Do dana današnjeg, u svetu i kod nas, koncept
socijalne inkluzije ostaje nejasan, uglavnom zbog višestrukih i
kontradiktornih definicija ovog pojma. Cilj rada je da pokuša da
na najosnovnijem nivou konceptualizuje socijalnu inkluziju kroz
pregled, povezivanje i interpretaciju raspoloživih nalaza iz na-
učne literature. U ovom radu socijalna inkluzija je posmatrana
kao interakcija između dva modaliteta: interpersonalnih odno-
sa i učešća u zajednici. Rad opisuje komponente ova dva modalite-
ta socijalne inkluzije. Unutar svakog modaliteta definisaće se
važne kategorije koje obuhvataju strukturalne i funkcionalne
komponente vezane za socijalnu inkluziju.
AB  - Social inclusion is an important instance for people with developmental difficulties,
their families, special education teachers, society and, finally, the state. To this day,
around the world and in our country, the concept of social inclusion remains unclear,
mainly because of multiple and contradictory definitions of this term. The aim of this
research is to conceptualize social inclusion at its basic level through review, integration
and interpretation of available findings from scientific literature. In this paper, social
inclusion is observed as an interaction between two modes: interpersonal relations and
community participation. This paper describes components of these two modalities of
social inclusion. Within each modality important categories that include structural and
functional components related to social inclusion will be defined.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Socijalna inkluzija osoba s teškoćama u mentalnom razvoju – osnovne definicijske nedoumice
T1  - Social inclusion of persons with
neurodevelopmental disorders – basic definition doubts
EP  - 168
SP  - 161
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2447
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2016",
abstract = "Socijalna inkluzija je važna instanca za osobe s teškoćama
u mentalnom razvoju, njihove porodice, defektologe, društvo i,
naposletku, državu. Do dana današnjeg, u svetu i kod nas, koncept
socijalne inkluzije ostaje nejasan, uglavnom zbog višestrukih i
kontradiktornih definicija ovog pojma. Cilj rada je da pokuša da
na najosnovnijem nivou konceptualizuje socijalnu inkluziju kroz
pregled, povezivanje i interpretaciju raspoloživih nalaza iz na-
učne literature. U ovom radu socijalna inkluzija je posmatrana
kao interakcija između dva modaliteta: interpersonalnih odno-
sa i učešća u zajednici. Rad opisuje komponente ova dva modalite-
ta socijalne inkluzije. Unutar svakog modaliteta definisaće se
važne kategorije koje obuhvataju strukturalne i funkcionalne
komponente vezane za socijalnu inkluziju., Social inclusion is an important instance for people with developmental difficulties,
their families, special education teachers, society and, finally, the state. To this day,
around the world and in our country, the concept of social inclusion remains unclear,
mainly because of multiple and contradictory definitions of this term. The aim of this
research is to conceptualize social inclusion at its basic level through review, integration
and interpretation of available findings from scientific literature. In this paper, social
inclusion is observed as an interaction between two modes: interpersonal relations and
community participation. This paper describes components of these two modalities of
social inclusion. Within each modality important categories that include structural and
functional components related to social inclusion will be defined.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Socijalna inkluzija osoba s teškoćama u mentalnom razvoju – osnovne definicijske nedoumice, Social inclusion of persons with
neurodevelopmental disorders – basic definition doubts",
pages = "168-161",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2447"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2016). Socijalna inkluzija osoba s teškoćama u mentalnom razvoju – osnovne definicijske nedoumice. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 161-168.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2447

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Socijalna inkluzija osoba s teškoćama u mentalnom razvoju – osnovne definicijske nedoumice. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;:161-168.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2447 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Socijalna inkluzija osoba s teškoćama u mentalnom razvoju – osnovne definicijske nedoumice" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016):161-168,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2447 .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2523
AB  - Mutual integration of different sensory information enables interpretation of
environmental stimuli. In children with developmental disability inadequate sensory
processing is present in various degree. Emersion of sensory processing difficulties is
dominant at earliest of age, so early detection is extremely important for rehabilitation
treatment.
Aim of this research is to determine at which part of sensory processing, difficulties
occur in children with developmental disabilities, and whether there is a difference in
sensory processing between children with autism spectrum disorder (ASD) and in
intellectually disabled children (ID).
Sample consisted of 61 examinee age four to six, both genders, divided in two groups.
First group consisted of 42 examinees with ASD, and in the second group consisted of 19
ID children. Excluding criteria for forming the sample was existence of other medical or
psychological diagnosis, neurological diseases and sensory damages.
Short sensory profile was used for acquiring the data necessary for screening of
sensory processing difficulties (The Short Sensory Profile, Dunn, 1999).
In research results difficulties in certain aspects of sensory processing in children
with ASD and in ID children are shown through percentage. In all instruments of subtest,
more frequent sensory processing difficulties occur in children with ASD than in ID
children. The difference in arithmetic mean between children’s scores with ASD and
children’s scores with ID on screening of sensory processing difficulties is existent and it
is statistically relevant (t=3.544, df=59, p=0.001).
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
T1  - Sensory processing in children with developmental disabilities
EP  - 221
SP  - 209
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2523
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2016",
abstract = "Mutual integration of different sensory information enables interpretation of
environmental stimuli. In children with developmental disability inadequate sensory
processing is present in various degree. Emersion of sensory processing difficulties is
dominant at earliest of age, so early detection is extremely important for rehabilitation
treatment.
Aim of this research is to determine at which part of sensory processing, difficulties
occur in children with developmental disabilities, and whether there is a difference in
sensory processing between children with autism spectrum disorder (ASD) and in
intellectually disabled children (ID).
Sample consisted of 61 examinee age four to six, both genders, divided in two groups.
First group consisted of 42 examinees with ASD, and in the second group consisted of 19
ID children. Excluding criteria for forming the sample was existence of other medical or
psychological diagnosis, neurological diseases and sensory damages.
Short sensory profile was used for acquiring the data necessary for screening of
sensory processing difficulties (The Short Sensory Profile, Dunn, 1999).
In research results difficulties in certain aspects of sensory processing in children
with ASD and in ID children are shown through percentage. In all instruments of subtest,
more frequent sensory processing difficulties occur in children with ASD than in ID
children. The difference in arithmetic mean between children’s scores with ASD and
children’s scores with ID on screening of sensory processing difficulties is existent and it
is statistically relevant (t=3.544, df=59, p=0.001).",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.",
title = "Sensory processing in children with developmental disabilities",
pages = "221-209",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2523"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2016). Sensory processing in children with developmental disabilities. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia /
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 209-221.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2523

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Sensory processing in children with developmental disabilities. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.. 2016;:209-221.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2523 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Sensory processing in children with developmental disabilities" in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016. (2016):209-221,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2523 .

TY  - JOUR
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/962
AB  - Counting skill in children with intellectual disabilities is conditioned to a large extent by quality development of their attention and memory skills. Though researches that dealing with estimation of relation of counting skill and basic functions have rich and long intellectual history but very few of them are tried to find most important component to mastery counting skill. The goal of this examination is to confirm is there any connection between attention and memory as variables predictors on one hand and counting function in children with intellectual disabilities as criteria variable on another, as well as which is the most important and the most influential of all estimated neuropsychological functions for mastery of basic skill. We have been examined 62 participations, age 8-12, by Stroop, Cancelation and Rey (Rey Auditory verbal learning test) test, 5 by Akadia test and 8 by subtest. Participations also been tested by Lap test (Learning Accomplishment Profile). There is positive linear connection of high intensity (F=9,777; p=0,000) between counting skill and attention and memory skills in students with intellectual disabilities. Even 67 % of total variance during estimation of counting skill can be explained by selectivity and flexibility attention as well as short term and long term memory test accomplishments differences. Selectivity of attention is the most important element among all estimated attention and memory elements for counting skill. Practical implications of our research are point to the necessity of conceiving educational program, especially in teaching math, in order to facilitate estimated skills of students with intellectual disabilities.
AB  - Savladanost veštine brojanja kod učenika s intelektualnom ometenošću u značajnoj meri uslovljeno je kvalitetom razvijenosti pažnje i pamćenja. Iako istraživanja koja se bave procenom odnosa brojanja i bazičnih funkcija imaju veoma bogatu i staru intelektualnu istoriju mali broj radova je pokušao da izdvoji najznačajniju komponentu za ovladavanje veštinom brojanja. Cilj istraživanja je da se utvrdi da li postoji povezanost između pažnje i pamćenja kao prediktorskih varijabli s veštinom brojanja kod učenika sa IO kao kriterijumskom varijablom kao i koja od procenjenih neuropsiholoških funkcija ima najveći uticaj na ovladavanje procenjenom bazičnom veštinom. Šezdeset dva ispitanika starosti 8-12 godina ispitano je Stroop testom, Cancellation testom, Rej testom (Rey Auditory verbal learning test), Akadia 5 i 8 suptestom kao i Lap testom procene akademskih postignuća (Learning Accomplishment Profile - LAP). Između veštine brojanja i sposobnosti pažnje i pamćenja postoji pozitivna linearna povezanost visokog intenziteta (F=9, 777; p=0,000) u populaciji učenika s LIO. Čak 67% ukupne varijanse na proceni veštine brojanja može da se objasni razlikama u postignuću na testovima selektivnosti i fleksibilnosti pažnje, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Između svih procenjenih komponenti pažnje i pamćenja, za ovladavanje veštinom brojanja, najznačajnije mesto pripada selektivnosti pažnje. Praktične implikacije odnose se na neophodnost koncipiranja edukativnog programa s ciljem razvoja procenjenih sposobnosti u okviru nastave matematika za učenike sa intelektualnom ometenošću.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Attention and memory as predictors of counting skill in children with mild intellectual disability
T1  - Pažnja i pamćenje kao prediktori veštine brojanja kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 32
IS  - 1
SP  - 23
VL  - 22
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_962
ER  - 

@article{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Gagić, Sanja",
year = "2016",
abstract = "Counting skill in children with intellectual disabilities is conditioned to a large extent by quality development of their attention and memory skills. Though researches that dealing with estimation of relation of counting skill and basic functions have rich and long intellectual history but very few of them are tried to find most important component to mastery counting skill. The goal of this examination is to confirm is there any connection between attention and memory as variables predictors on one hand and counting function in children with intellectual disabilities as criteria variable on another, as well as which is the most important and the most influential of all estimated neuropsychological functions for mastery of basic skill. We have been examined 62 participations, age 8-12, by Stroop, Cancelation and Rey (Rey Auditory verbal learning test) test, 5 by Akadia test and 8 by subtest. Participations also been tested by Lap test (Learning Accomplishment Profile). There is positive linear connection of high intensity (F=9,777; p=0,000) between counting skill and attention and memory skills in students with intellectual disabilities. Even 67 % of total variance during estimation of counting skill can be explained by selectivity and flexibility attention as well as short term and long term memory test accomplishments differences. Selectivity of attention is the most important element among all estimated attention and memory elements for counting skill. Practical implications of our research are point to the necessity of conceiving educational program, especially in teaching math, in order to facilitate estimated skills of students with intellectual disabilities., Savladanost veštine brojanja kod učenika s intelektualnom ometenošću u značajnoj meri uslovljeno je kvalitetom razvijenosti pažnje i pamćenja. Iako istraživanja koja se bave procenom odnosa brojanja i bazičnih funkcija imaju veoma bogatu i staru intelektualnu istoriju mali broj radova je pokušao da izdvoji najznačajniju komponentu za ovladavanje veštinom brojanja. Cilj istraživanja je da se utvrdi da li postoji povezanost između pažnje i pamćenja kao prediktorskih varijabli s veštinom brojanja kod učenika sa IO kao kriterijumskom varijablom kao i koja od procenjenih neuropsiholoških funkcija ima najveći uticaj na ovladavanje procenjenom bazičnom veštinom. Šezdeset dva ispitanika starosti 8-12 godina ispitano je Stroop testom, Cancellation testom, Rej testom (Rey Auditory verbal learning test), Akadia 5 i 8 suptestom kao i Lap testom procene akademskih postignuća (Learning Accomplishment Profile - LAP). Između veštine brojanja i sposobnosti pažnje i pamćenja postoji pozitivna linearna povezanost visokog intenziteta (F=9, 777; p=0,000) u populaciji učenika s LIO. Čak 67% ukupne varijanse na proceni veštine brojanja može da se objasni razlikama u postignuću na testovima selektivnosti i fleksibilnosti pažnje, kratkoročnog i dugoročnog pamćenja. Između svih procenjenih komponenti pažnje i pamćenja, za ovladavanje veštinom brojanja, najznačajnije mesto pripada selektivnosti pažnje. Praktične implikacije odnose se na neophodnost koncipiranja edukativnog programa s ciljem razvoja procenjenih sposobnosti u okviru nastave matematika za učenike sa intelektualnom ometenošću.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Attention and memory as predictors of counting skill in children with mild intellectual disability, Pažnja i pamćenje kao prediktori veštine brojanja kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "32-23",
number = "1",
volume = "22",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_962"
}

Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Gagić, S.. (2016). Attention and memory as predictors of counting skill in children with mild intellectual disability. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 22(1), 23-32.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_962

Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Gagić S. Attention and memory as predictors of counting skill in children with mild intellectual disability. in Beogradska defektološka škola. 2016;22(1):23-32.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_962 .

Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Gagić, Sanja, "Attention and memory as predictors of counting skill in children with mild intellectual disability" in Beogradska defektološka škola, 22, no. 1 (2016):23-32,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_962 .

TY  - CONF
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2413
T1  - Attention and succsess in solving problem arithmetical tasks in students with mild intellectual disability
EP  - 464
SP  - 459
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2413
ER  - 

@conference{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Gagić, Sanja",
year = "2016",
title = "Attention and succsess in solving problem arithmetical tasks in students with mild intellectual disability",
pages = "464-459",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2413"
}

Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Gagić, S.. (2016). Attention and succsess in solving problem arithmetical tasks in students with mild intellectual disability. , 459-464.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2413

Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Gagić S. Attention and succsess in solving problem arithmetical tasks in students with mild intellectual disability. 2016;:459-464.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2413 .

Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Gagić, Sanja, "Attention and succsess in solving problem arithmetical tasks in students with mild intellectual disability" (2016):459-464,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2413 .

TY  - JOUR
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/981
AB  - The most significant segment during the process of solving mathematical tasks is translation from mathematical to native language, in the basis o which, among others, are the following factors: resistance to distraction and forming adequate verbal strategies. The goal of this research is to evaluate the contribution of some aspects of executive functions in explaining the variance of solving illustrative mathematical tasks in students with mild intellectual disability. The sample consists of 90 students with mild intellectual disability aged from 12 to 16 (M=14.7; SD=1.6), of both sexes (44.4% boys and 55.6% girls). The Twenty questions test and the Stroop test were used to estimate the executive functions. Verbal problem tasks were used for the purpose of understanding mathematical language The obtained results show that the estimated aspects of executive functions are significant predictors of understanding mathematical language in students with intellectual disabilities. The strongest predictor is distraction resistance (p=0.01).
AB  - Pri rešavanju tekstualnih matematičkih zadataka najznačajniji segment rada odnosi se na tačno prevođenje sa matematičkog na maternji jezik u čijoj se osnovi, između ostalih faktora, nalaze otpornost na distrakcije i formiranje adekvatnih verbalnih strategija. Cilj istraživanja odnosi se na utvrđivanje doprinosa određenih aspekata egzekutivnih funkcija pri objašnjenju varijanse rešavanja tekstualnih matematičkih zadataka kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću (LIO). Uzorak obuhvata devedesetoro učenika s LIO, kalendarskog uzrasta od 12 do 16 godina (AS=14,07; SD=1,46), oba pola (44,4% dečaka i 55,6% devojčica), bez neuroloških i višestrukih smetnji. Procena segmenata egzekutivnih funkcija realizovana je primenom Testa dvadeset pitanja i Stroop testom. U svrhu procene razumevanja matematičkog jezika primenjeni su verbalni problemski zadaci. Rezultati pokazuju da su procenjeni aspekti egzekutivnih funkcija značajni prediktori razumevanja matematičkog jezika kod učenika s LIO. Najjačim se prediktorom pokazala otpornost na distraktore (p=0,01).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Some aspects of executive functions as predictors of understanding textual mathematical tasks in students with mild intellectual disability
T1  - Neki aspekti egzekutivnih funkcija kao prediktori razumevanja tekstualnih matematičkih zadataka kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću
EP  - 21
IS  - 1
SP  - 9
VL  - 15
DO  - 10.5937/specedreh15-9421
ER  - 

@article{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Gagić, Sanja",
year = "2016",
abstract = "The most significant segment during the process of solving mathematical tasks is translation from mathematical to native language, in the basis o which, among others, are the following factors: resistance to distraction and forming adequate verbal strategies. The goal of this research is to evaluate the contribution of some aspects of executive functions in explaining the variance of solving illustrative mathematical tasks in students with mild intellectual disability. The sample consists of 90 students with mild intellectual disability aged from 12 to 16 (M=14.7; SD=1.6), of both sexes (44.4% boys and 55.6% girls). The Twenty questions test and the Stroop test were used to estimate the executive functions. Verbal problem tasks were used for the purpose of understanding mathematical language The obtained results show that the estimated aspects of executive functions are significant predictors of understanding mathematical language in students with intellectual disabilities. The strongest predictor is distraction resistance (p=0.01)., Pri rešavanju tekstualnih matematičkih zadataka najznačajniji segment rada odnosi se na tačno prevođenje sa matematičkog na maternji jezik u čijoj se osnovi, između ostalih faktora, nalaze otpornost na distrakcije i formiranje adekvatnih verbalnih strategija. Cilj istraživanja odnosi se na utvrđivanje doprinosa određenih aspekata egzekutivnih funkcija pri objašnjenju varijanse rešavanja tekstualnih matematičkih zadataka kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću (LIO). Uzorak obuhvata devedesetoro učenika s LIO, kalendarskog uzrasta od 12 do 16 godina (AS=14,07; SD=1,46), oba pola (44,4% dečaka i 55,6% devojčica), bez neuroloških i višestrukih smetnji. Procena segmenata egzekutivnih funkcija realizovana je primenom Testa dvadeset pitanja i Stroop testom. U svrhu procene razumevanja matematičkog jezika primenjeni su verbalni problemski zadaci. Rezultati pokazuju da su procenjeni aspekti egzekutivnih funkcija značajni prediktori razumevanja matematičkog jezika kod učenika s LIO. Najjačim se prediktorom pokazala otpornost na distraktore (p=0,01).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Some aspects of executive functions as predictors of understanding textual mathematical tasks in students with mild intellectual disability, Neki aspekti egzekutivnih funkcija kao prediktori razumevanja tekstualnih matematičkih zadataka kod učenika s lakom intelektualnom ometenošću",
pages = "21-9",
number = "1",
volume = "15",
doi = "10.5937/specedreh15-9421"
}

Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Gagić, S.. (2016). Some aspects of executive functions as predictors of understanding textual mathematical tasks in students with mild intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 15(1), 9-21.
https://doi.org/10.5937/specedreh15-9421

Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Gagić S. Some aspects of executive functions as predictors of understanding textual mathematical tasks in students with mild intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2016;15(1):9-21.
doi:10.5937/specedreh15-9421 .

Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Gagić, Sanja, "Some aspects of executive functions as predictors of understanding textual mathematical tasks in students with mild intellectual disability" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 15, no. 1 (2016):9-21,
https://doi.org/10.5937/specedreh15-9421 . .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Bokun, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Goranac, Salim
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2533
T1  - Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu:studija slučaja
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2533
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Bokun, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja and Goranac, Salim",
year = "2016",
title = "Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu:studija slučaja",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2533"
}

Đurić-Zdravković, A., Bokun, A., Japundža-Milisavljević, M., Gagić, S.,& Goranac, S.. (2016). Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu:studija slučaja. .
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2533

Đurić-Zdravković A, Bokun A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S, Goranac S. Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu:studija slučaja. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2533 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Bokun, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, Goranac, Salim, "Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu:studija slučaja" (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2533 .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2498
T1  - Movement disorders in adults with intellectual disability
EP  - 480
SP  - 475
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2498
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2016",
title = "Movement disorders in adults with intellectual disability",
pages = "480-475",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2498"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2016). Movement disorders in adults with intellectual disability. , 475-480.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2498

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Movement disorders in adults with intellectual disability. 2016;:475-480.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2498 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Movement disorders in adults with intellectual disability" (2016):475-480,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2498 .

TY  - JOUR
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/908
AB  - A combined trial test represents a prelude into the process of taking the final exam at the end of the eighth grade. For students with mild intellectual disability this process is adapted according to their capabilities. Each school that educates students with disabilities has the right to develop its own final test. The aim of this paper is to determine the achievements of eighth grade students with mild intellectual disability on the combined trial test. Thirty eighth-graders with mild intellectual disability from Belgrade grammar schools took the aforementioned test which examines competences in the following subjects: Biology, Geography, History, Physics and Chemistry. The results show that 34.90% of the examinees successfully solved the combined trial test, 11.40% of eighth-graders with mild intellectual disability gave partially accurate answers, whereas 53.70% of the examinees did not give correct answers on the combined trial test. Students with mild intellectual disability achieved the lowest score in resolving chemistry problems (95% unsuccessful), while the best results are achieved in resolving geography problems (65.56% successful).
AB  - Probni kombinovani test predstavlja uvertiru u proces polaganja završnog ispita na kraju osmog razreda. Za učenike s lakom intelektualnom ometenošću ovaj proces je prilagođen njihovim mogućnostima. Svaka škola koja obrazuje učenike s ometenošću ima pravo da konstruiše interne testove za polaganje završnog ispita. Cilj rada je utvrđivanje postignuća učenika osmog razreda s la­kom intelektualnom ometenošću na probnom kombinovanom testu. Trideset učenika osmog razreda s lakom intelektualnom ometenošću beogradskih osnovnih škola rešavalo je navedeni test koji ispituje kompetencije za nastavne predmete Biologija, Geografija, Istorija, Fizika i Hemija. Rezultati ukazuju da 34,90% ispitanika s uspešnošću rešava probni kombinovani test, 11,40% učenika osmog razreda s lakom intelektualnom ometenošću samo delimično tačno rešava zadatke testa, dok čak 53,70% ispitanika osmog razreda ne daje tačne odgovore na probnom kombinovanom testu. Najlošija postignuća učenici s lakom intelektualnom ometenošću pokazuju rešavajući zadatke iz hemije (95% neuspešnih), dok najbolja postignuća ostvaruju pri rešavanju zahteva iz geografije (65,56% uspešnih).
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Achievements of students with mild intellectual disability on combined trial test
T1  - Postignuća učenika s lakom intelektualnom ometenošću na probnom kombinovanom testu
EP  - 318
IS  - 3
SP  - 303
VL  - 14
DO  - 10.5937/specedreh14-9238
ER  - 

@article{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2015",
abstract = "A combined trial test represents a prelude into the process of taking the final exam at the end of the eighth grade. For students with mild intellectual disability this process is adapted according to their capabilities. Each school that educates students with disabilities has the right to develop its own final test. The aim of this paper is to determine the achievements of eighth grade students with mild intellectual disability on the combined trial test. Thirty eighth-graders with mild intellectual disability from Belgrade grammar schools took the aforementioned test which examines competences in the following subjects: Biology, Geography, History, Physics and Chemistry. The results show that 34.90% of the examinees successfully solved the combined trial test, 11.40% of eighth-graders with mild intellectual disability gave partially accurate answers, whereas 53.70% of the examinees did not give correct answers on the combined trial test. Students with mild intellectual disability achieved the lowest score in resolving chemistry problems (95% unsuccessful), while the best results are achieved in resolving geography problems (65.56% successful)., Probni kombinovani test predstavlja uvertiru u proces polaganja završnog ispita na kraju osmog razreda. Za učenike s lakom intelektualnom ometenošću ovaj proces je prilagođen njihovim mogućnostima. Svaka škola koja obrazuje učenike s ometenošću ima pravo da konstruiše interne testove za polaganje završnog ispita. Cilj rada je utvrđivanje postignuća učenika osmog razreda s la­kom intelektualnom ometenošću na probnom kombinovanom testu. Trideset učenika osmog razreda s lakom intelektualnom ometenošću beogradskih osnovnih škola rešavalo je navedeni test koji ispituje kompetencije za nastavne predmete Biologija, Geografija, Istorija, Fizika i Hemija. Rezultati ukazuju da 34,90% ispitanika s uspešnošću rešava probni kombinovani test, 11,40% učenika osmog razreda s lakom intelektualnom ometenošću samo delimično tačno rešava zadatke testa, dok čak 53,70% ispitanika osmog razreda ne daje tačne odgovore na probnom kombinovanom testu. Najlošija postignuća učenici s lakom intelektualnom ometenošću pokazuju rešavajući zadatke iz hemije (95% neuspešnih), dok najbolja postignuća ostvaruju pri rešavanju zahteva iz geografije (65,56% uspešnih).",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Achievements of students with mild intellectual disability on combined trial test, Postignuća učenika s lakom intelektualnom ometenošću na probnom kombinovanom testu",
pages = "318-303",
number = "3",
volume = "14",
doi = "10.5937/specedreh14-9238"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2015). Achievements of students with mild intellectual disability on combined trial test. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 14(3), 303-318.
https://doi.org/10.5937/specedreh14-9238

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Achievements of students with mild intellectual disability on combined trial test. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2015;14(3):303-318.
doi:10.5937/specedreh14-9238 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Achievements of students with mild intellectual disability on combined trial test" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 14, no. 3 (2015):303-318,
https://doi.org/10.5937/specedreh14-9238 . .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2379
AB  - Stil ponašanja defektologa u velikoj meri utiče na prisustvo autonomije u učeničkom
školskom radu. Proces učenja koji podstiče autonomiju učenika deluje podsticajno
na razvoj motivacije i na kvalitet učenja.
Ciljevi rada su utvrđivanje dominacije tipa podrške učeničke autonomije od
strane defektologa, kao i utvrđivanje eventualnih razlika u tipu podrške u odnosu
na rodnost i starost defektologa.
Uzorak je činilo 32 defektologa koji realizuju nastavu s učenicima starijeg
osnovnoškolskog uzrasta s lakom intelektialnom ometenošću.
Za ispitivanje tipa podrške defektologa korišćen je Upitnik problema u školi
(The Problems in Schools Questionnaire).
Rezultati istraživanja ukazuju da je visoka podrška autonomiji dominantan tip
podrške učenicima s lakom intelektialnom ometenošću od strane defektologa ovog
uzorka. Rodnost i starost defektologa ne utiče na kvalitet podrške autonomiji učenika
s lakom intelektialnom ometenošću.
Defektolozi koji čine uzorak ovog istraživanja umeju da planiraju radno okruženje
na takav način da koriste spolјašnje podsticaje bez podrivanja autonomije i
internalizacije ponašanja učenika.
AB  - Behavior of special educators has a great influence on the presence of autonomy in
students’ school work. Learning process which encourages students autonomy acts as an
incentive for motivation development and learning quality.
The aim of this research is to determine dominant type of support to student’s
autonomy from his/her special education teacher, and also to determine the differences,
if there are any, in the type of support with regard to gender and age of the teacher.
The sample consisted of 32 special education teachers who work with older
elementary school students with mild intellectual disability.
The Problems in Schools Questionnaire was used for examining special education
teachers’ type of support.
The research results show that high autonomy support is the dominant type of
support to students with mild intellectual disability from special education teachers
within this sample. Gender and age of the teacher do not have any influence to the
quality of support to autonomy of students with mild intellectual disability.
Special educators within the sample of this research know how to plan their work
environment in such a way that they can utilize external stimulus without undermining
autonomy and internalization of student behavior.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova - „ Teškoće u mentalnom razvoju “, Beograd, Srbija, 2015
T1  - Podrška defektologa autonomiji učenika sa lakom intelektualnom ometenošću
T1  - Special education teachers’ support to autonomy of
students with mild intellectual disability
EP  - 89
SP  - 71
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2379
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2015",
abstract = "Stil ponašanja defektologa u velikoj meri utiče na prisustvo autonomije u učeničkom
školskom radu. Proces učenja koji podstiče autonomiju učenika deluje podsticajno
na razvoj motivacije i na kvalitet učenja.
Ciljevi rada su utvrđivanje dominacije tipa podrške učeničke autonomije od
strane defektologa, kao i utvrđivanje eventualnih razlika u tipu podrške u odnosu
na rodnost i starost defektologa.
Uzorak je činilo 32 defektologa koji realizuju nastavu s učenicima starijeg
osnovnoškolskog uzrasta s lakom intelektialnom ometenošću.
Za ispitivanje tipa podrške defektologa korišćen je Upitnik problema u školi
(The Problems in Schools Questionnaire).
Rezultati istraživanja ukazuju da je visoka podrška autonomiji dominantan tip
podrške učenicima s lakom intelektialnom ometenošću od strane defektologa ovog
uzorka. Rodnost i starost defektologa ne utiče na kvalitet podrške autonomiji učenika
s lakom intelektialnom ometenošću.
Defektolozi koji čine uzorak ovog istraživanja umeju da planiraju radno okruženje
na takav način da koriste spolјašnje podsticaje bez podrivanja autonomije i
internalizacije ponašanja učenika., Behavior of special educators has a great influence on the presence of autonomy in
students’ school work. Learning process which encourages students autonomy acts as an
incentive for motivation development and learning quality.
The aim of this research is to determine dominant type of support to student’s
autonomy from his/her special education teacher, and also to determine the differences,
if there are any, in the type of support with regard to gender and age of the teacher.
The sample consisted of 32 special education teachers who work with older
elementary school students with mild intellectual disability.
The Problems in Schools Questionnaire was used for examining special education
teachers’ type of support.
The research results show that high autonomy support is the dominant type of
support to students with mild intellectual disability from special education teachers
within this sample. Gender and age of the teacher do not have any influence to the
quality of support to autonomy of students with mild intellectual disability.
Special educators within the sample of this research know how to plan their work
environment in such a way that they can utilize external stimulus without undermining
autonomy and internalization of student behavior.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova - „ Teškoće u mentalnom razvoju “, Beograd, Srbija, 2015",
title = "Podrška defektologa autonomiji učenika sa lakom intelektualnom ometenošću, Special education teachers’ support to autonomy of
students with mild intellectual disability",
pages = "89-71",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2379"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2015). Podrška defektologa autonomiji učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Tematski zbornik radova - „ Teškoće u mentalnom razvoju “, Beograd, Srbija, 2015
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 71-89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2379

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Podrška defektologa autonomiji učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Tematski zbornik radova - „ Teškoće u mentalnom razvoju “, Beograd, Srbija, 2015. 2015;:71-89.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2379 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Podrška defektologa autonomiji učenika sa lakom intelektualnom ometenošću" in Tematski zbornik radova - „ Teškoće u mentalnom razvoju “, Beograd, Srbija, 2015 (2015):71-89,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2379 .

TY  - JOUR
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/874
AB  - In recent literature one can find a large number of papers that focus on examining social skills, social behaviour, peer acceptance, communication skills, behavioural competence, social knowledge and goals, which can be classified under social competence. Social competence can be defined as the ability to understand one's own feelings and feelings of others, thoughts and behaviors of people in interpersonal situations, as well as exibit appropriate behavior grounded in this understanding. In this paper we analyzed certain determinants of social competence in persons with fragile X syndrome, described in scientific literature. Based on research review, it can be emphasized that avoiding social interactions (with strangers in particular) is characteristic of fragile X syndrome, and so are social withdrawal, social anxiety, theory of mind deficit, attention disorder, hyperactivity, difficulties in functional communication, which places women, and even more so men, with this syndrome on the spectrum of social dysfunctionality. Problems in social functioning are even more expressed if fragile X syndrome is accompanied by disorders such as autism or attention deficit hyperactivity disorder. It can be deduced that a multidisciplinary approach is necessary for improvement of social competence in persons with fragile X syndrome, aiming to integrate different behavioral, cognitive and environment components in order to yield satisfactory results.
AB  - U novijoj literaturi se može naći veliki broj radova posvećen ispitivanju socijalnih veština, socijalnog ponašanja, vršnjačke prihvaćenosti, komunikacionih veština, bihejvioralne kompetencije, koji se mogu svrstati u okrilje socijalne kompetencije. Socijalna kompetencija može da se definiše kao sposobnost razumevanja tuđih i vlastitih osećanja, misli i ponašanja ljudi u interpersonalnim situacijama, kao i odgovarajućeg ponašanja, koje se temelji na tom razumevanju. U ovom radu su analizirane pojedine determinante socijalne kompetencije kod osoba sa sindromom fragilnog X hromozoma, koje su opisane u naučnoj literaturi. Na osnovu pregleda istraživanja, može se istaći da je za sindrom fragilnog X karakteristično izbegavanje socijalnih interakcija (posebno sa nepoznatim ljudima), socijalno povlačenje, socijalna anksioznost, deficit teorije uma, poremećaji pažnje, prekomerna aktivnost, teškoće funkcionalne komunikacije, što žene, a naročito muškarce sa ovim sindromom, smešta u spektar socijalne disfunkcionalnosti. Problemi u socijalnom funkcionisanju su još izraženiji ukoliko je sindrom fragilnog X udružen sa poremećajima kao što su autizam ili poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću. Može se zaključiti da je za unapređivanje socijalne kompetencije kod osoba sa sindromom fragilnog X neophodan multidisciplinarni pristup koji treba da integriše različite bihejvioralne, kognitivne i sredinske komponente, kako bi doveo do željenih rezultata.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Determinants of social competence in persons with fragile X syndrome
T1  - Determinante socijalne kompetencije osoba sa sindromom fragilnog X hromozoma
EP  - 73
IS  - 1
SP  - 53
VL  - 21
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_874
ER  - 

@article{
author = "Gagić, Sanja and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra",
year = "2015",
abstract = "In recent literature one can find a large number of papers that focus on examining social skills, social behaviour, peer acceptance, communication skills, behavioural competence, social knowledge and goals, which can be classified under social competence. Social competence can be defined as the ability to understand one's own feelings and feelings of others, thoughts and behaviors of people in interpersonal situations, as well as exibit appropriate behavior grounded in this understanding. In this paper we analyzed certain determinants of social competence in persons with fragile X syndrome, described in scientific literature. Based on research review, it can be emphasized that avoiding social interactions (with strangers in particular) is characteristic of fragile X syndrome, and so are social withdrawal, social anxiety, theory of mind deficit, attention disorder, hyperactivity, difficulties in functional communication, which places women, and even more so men, with this syndrome on the spectrum of social dysfunctionality. Problems in social functioning are even more expressed if fragile X syndrome is accompanied by disorders such as autism or attention deficit hyperactivity disorder. It can be deduced that a multidisciplinary approach is necessary for improvement of social competence in persons with fragile X syndrome, aiming to integrate different behavioral, cognitive and environment components in order to yield satisfactory results., U novijoj literaturi se može naći veliki broj radova posvećen ispitivanju socijalnih veština, socijalnog ponašanja, vršnjačke prihvaćenosti, komunikacionih veština, bihejvioralne kompetencije, koji se mogu svrstati u okrilje socijalne kompetencije. Socijalna kompetencija može da se definiše kao sposobnost razumevanja tuđih i vlastitih osećanja, misli i ponašanja ljudi u interpersonalnim situacijama, kao i odgovarajućeg ponašanja, koje se temelji na tom razumevanju. U ovom radu su analizirane pojedine determinante socijalne kompetencije kod osoba sa sindromom fragilnog X hromozoma, koje su opisane u naučnoj literaturi. Na osnovu pregleda istraživanja, može se istaći da je za sindrom fragilnog X karakteristično izbegavanje socijalnih interakcija (posebno sa nepoznatim ljudima), socijalno povlačenje, socijalna anksioznost, deficit teorije uma, poremećaji pažnje, prekomerna aktivnost, teškoće funkcionalne komunikacije, što žene, a naročito muškarce sa ovim sindromom, smešta u spektar socijalne disfunkcionalnosti. Problemi u socijalnom funkcionisanju su još izraženiji ukoliko je sindrom fragilnog X udružen sa poremećajima kao što su autizam ili poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću. Može se zaključiti da je za unapređivanje socijalne kompetencije kod osoba sa sindromom fragilnog X neophodan multidisciplinarni pristup koji treba da integriše različite bihejvioralne, kognitivne i sredinske komponente, kako bi doveo do željenih rezultata.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Determinants of social competence in persons with fragile X syndrome, Determinante socijalne kompetencije osoba sa sindromom fragilnog X hromozoma",
pages = "73-53",
number = "1",
volume = "21",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_874"
}

Gagić, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Đurić-Zdravković, A.. (2015). Determinants of social competence in persons with fragile X syndrome. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 21(1), 53-73.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_874

Gagić S, Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A. Determinants of social competence in persons with fragile X syndrome. in Beogradska defektološka škola. 2015;21(1):53-73.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_874 .

Gagić, Sanja, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Determinants of social competence in persons with fragile X syndrome" in Beogradska defektološka škola, 21, no. 1 (2015):53-73,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_874 .

TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2383
T1  - Tardive dyskinesia in adults with intellectutal disability
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2383
ER  - 

@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja",
year = "2015",
title = "Tardive dyskinesia in adults with intellectutal disability",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2383"
}

Đurić-Zdravković, A., Japundža-Milisavljević, M.,& Gagić, S.. (2015). Tardive dyskinesia in adults with intellectutal disability. .
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2383

Đurić-Zdravković A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S. Tardive dyskinesia in adults with intellectutal disability. 2015;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2383 .

Đurić-Zdravković, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, "Tardive dyskinesia in adults with intellectutal disability" (2015),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2383 .

TY  - CONF
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Gagić, Sanja
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2358
T1  - Kreativnost studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
EP  - 371
SP  - 365
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2358
ER  - 

@conference{
author = "Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra and Gagić, Sanja",
year = "2015",
title = "Kreativnost studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
pages = "371-365",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2358"
}

Japundža-Milisavljević, M., Đurić-Zdravković, A.,& Gagić, S.. (2015). Kreativnost studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. , 365-371.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2358

Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A, Gagić S. Kreativnost studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. 2015;:365-371.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2358 .

Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, Gagić, Sanja, "Kreativnost studenata Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju" (2015):365-371,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2358 .

TY  - CONF
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2353
T1  - Implicintne teorije prosvetnih radnika o kreativnosti
EP  - 380
SP  - 373
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2353
ER  - 

@conference{
author = "Gagić, Sanja and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra",
year = "2015",
title = "Implicintne teorije prosvetnih radnika o kreativnosti",
pages = "380-373",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2353"
}

Gagić, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Đurić-Zdravković, A.. (2015). Implicintne teorije prosvetnih radnika o kreativnosti. , 373-380.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2353

Gagić S, Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A. Implicintne teorije prosvetnih radnika o kreativnosti. 2015;:373-380.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2353 .

Gagić, Sanja, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Implicintne teorije prosvetnih radnika o kreativnosti" (2015):373-380,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2353 .

TY  - CONF
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2322
T1  - Korišćenje asistivne tehnologije za poboljšanje veštine čitanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću
EP  - 56
SP  - 51
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2322
ER  - 

@conference{
author = "Gagić, Sanja and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Đurić-Zdravković, Aleksandra",
year = "2015",
title = "Korišćenje asistivne tehnologije za poboljšanje veštine čitanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću",
pages = "56-51",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2322"
}

Gagić, S., Japundža-Milisavljević, M.,& Đurić-Zdravković, A.. (2015). Korišćenje asistivne tehnologije za poboljšanje veštine čitanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću. , 51-56.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2322

Gagić S, Japundža-Milisavljević M, Đurić-Zdravković A. Korišćenje asistivne tehnologije za poboljšanje veštine čitanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću. 2015;:51-56.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2322 .

Gagić, Sanja, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Đurić-Zdravković, Aleksandra, "Korišćenje asistivne tehnologije za poboljšanje veštine čitanja kod učenika sa intelektualnom ometenošću" (2015):51-56,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2322 .