dc.creator | Milačić Vidojević, Ivona | |
dc.creator | Čolić, Marija | |
dc.date.accessioned | 2022-03-11T10:57:46Z | |
dc.date.available | 2022-03-11T10:57:46Z | |
dc.date.issued | 2016 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-84765-48-4 | |
dc.identifier.uri | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4233 | |
dc.description.abstract | Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se ispitaju stavovi osoba sa senzornim
i motoričkim oštećenjem prema osobama sa telesnim oštećenjem. U uzorku je
učestovalo 180 ispitanika, 96 žena i 84 muškaraca različitog stepena obrazo-
vanja. Ukupno je bilo 58 ispitanika sa oštećenjem vida, 56 sa oštećenjem sluha i
63 ispitanika sa motoričkim oštećenjem. Podaci o stavovima su dobijeni pri-
menom Revidirane Multidimenzionalne skale za procenu stavova prema osoba-
ma sa ometenošću. Originalni instrument je multidimenzionalna poluprojek-
tivna indirektna tehnika koja se sastoji od tri subskale za ispitivanje afek-
tivne, kognitivne i bihejvioralne komponente stava (Multidimensional Attitudes
Scale Toward Persons With Disabilities – MAS). Ispitanici su imali zadatak, da
nakon pročitane vinjete u kojoj se opisuje određena scena u kojoj učestvuje oso-
ba koja koristi invalidska kolica, odaberu šta bi imaginarane neurotipične
osobe razmišljale, osećale i radile kada bi se našle u situaciji sa pomenutom
osobom. Primenjen je t-test za uparene uzorke kako bi se utvrdilo da li postoji
razlika između afektivne, ponašajne i kognitivne subskale. Rezultati ukazuju
da postoji razlika između afektivne i kognitivne subskale (t = -2.234, df = 160,
p < 0.5) u tom smeru da ispitanici imaju negativniji stav prema osobama sa mo-
toričkim poremećajima na kognitivnoj komponenti u poređenju sa afektivnom.
Takođe ispitanici imaju negativniji stav na kognitivnoj komponenti nego na
bihejvioralnoj subskali (t = 2.21, df = 163, p < 0.5). Uočava se da je najnegativniji
stav na kognitivnoj komponenti, što nam ukazuje da ispitanici na kognitivnom
nivou imaju najveću barijeru prihvatanja drugih osoba sa telesnim oštećenjem.
Neophodno je raditi na osnaživanju čitave populacije kako bi na svim nivoima
bio viši stepen prihvatanja osoba sa telesnim oštećenjem. | sr |
dc.language.iso | sr | sr |
dc.publisher | Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation | sr |
dc.rights | openAccess | sr |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ | |
dc.source | Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 | sr |
dc.subject | osobe sa motoričkim oštećenjem | sr |
dc.subject | osobe sa oštećenjem vida | sr |
dc.subject | osobe sa oštećenjem sluha | sr |
dc.subject | stavovi | sr |
dc.title | Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima | sr |
dc.type | conferenceObject | sr |
dc.rights.license | BY-SA | sr |
dc.citation.epage | 166 | |
dc.citation.spage | 166 | |
dc.identifier.fulltext | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/6566/sdew.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4233 | |
dc.type.version | publishedVersion | sr |