dc.creator | Glumbić, Nenad | |
dc.creator | Đorđević, Mirjana | |
dc.creator | Calić, Gordana | |
dc.date.accessioned | 2021-06-17T13:42:18Z | |
dc.date.available | 2021-06-17T13:42:18Z | |
dc.date.issued | 2018 | |
dc.identifier.isbn | 978-86-84765-54-5 | |
dc.identifier.uri | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2837 | |
dc.description.abstract | Iako brojna istraživanja pokazuju da se neurorazvojni poremećaji
značajno češće jevljaju kod osoba muškog pola razlozi ove pojave još uvek
nisu sasvim jasni. Cilj ovog istraživanja je da utvrdi distribuciju
ispitanika sa intelektualnom ometenošću i poremećajem iz spektra
autizma u selekcionisanom uzorku ispitanika koji pohađaju razvojne
grupe i tzv. specijalne škole. Prigodnim uzorkom je obuhvaćeno 385
ispitanika prosečne starosti 11,3 godine (SD=3,66). Celokupan uzorak je
podeljen na četiri poduzorka: 214 ispitanika sa lakom intelektualnom
ometenošću (LIO), 13 ispitanika sa LIO i autizmom, 114 ispitanika sa
težim oblicima intelektualne ometenost (TIO) i 44 ispitanika sa TIO
i autizmom. U poduzorcima ipitanika sa LIO i TIO neznatno je više
dečaka (1,12:1, odnosno 1,61:1), dok je u poduzorcima ispitanika sa
autizmom disproporcija u polnoj zastupljenosti mnogo veća (12:1 kod osoba
sa autizmom i LIO i 3:1 kod ispitanika sa autizmom i TIO). Nešto veća
zastupljenost dečaka u populaciji dece sa intelektualnom ometenošću
obično se objašnjava većom vulnerabilnošću muških fetusa,
specifičnostima polno vezanog nasleđivanja, ali i kulturološkim
činiocima koji omogućavaju lakše prepoznavanje intelektualne
ometenosti kod osoba muškog pola. Rezultati mnogih studija pokazuju da
je disproporcija u broju dečaka i devojčica sa autizmom utoliko manja
ukoliko je stepen intelektualnog funkcionisanja niži. Tako je
opšteprihvaćeni nalaz o odnosu 4:1 nedavno osporen. Naši podaci su u
skladu sa rezultatima stranih studija. Prema teoriji „ženskog
protektivnog efekta“ osobe ženskog pola su zaštićene od određenih
riziko faktora tako da je potrebno njihovo udruženo dejstvo kako bi se
autizam ispoljio i kod devojčica. Zbog toga je, po pravilu, klinička slika
autizma kod devojčica nešto teža od one kod dečaka. Moguće je i da
razlike u ispoljavanju kliničke slike utiču na nedovoljno prepoznavanje
autizma kod ispitanika ženskog pola. | |
dc.language | sr | |
dc.publisher | Društvo defektologa Srbije | |
dc.rights | openAccess | |
dc.rights.uri | https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ | |
dc.source | Zbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije | |
dc.source | Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije | |
dc.subject | polni dimorfizam | |
dc.subject | poremećaj iz spektra autizma | |
dc.title | Nejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmom | sr |
dc.type | conferenceObject | |
dc.rights.license | BY-SA | |
dc.citation.epage | 149 | |
dc.citation.other | : 149-149 | |
dc.citation.spage | 149 | |
dc.identifier.fulltext | http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/6035/bitstream_6035.pdf | |
dc.identifier.rcub | https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837 | |
dc.type.version | publishedVersion | |