Emotional changes in people with disabilities during the COVID-19 pandemic
Emocionalne promene kod osoba s invaliditetom za vreme COVID-19 pandemije
Чланак у часопису (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Introduction. Given the dependence on other people and special services, and their
increased susceptibility to COVID-19 infection, people with disabilities can be considered
a vulnerable group in this crisis. Therefore, it was interesting to examine the differences
in various emotional states in people with disabilities. Objectives. The first objective
was to determine whether there was a difference between the experienced emotional
states (loneliness, helplessness, insecurity, happiness, fulfillment, security) before and
since the beginning of the pandemic. The second objective was to examine whether there
was a difference between the experienced emotional states in relation to the number of
household members. Methods. The study included a total of 230 participants, 52.2% of
whom were male and 47.8% female. Data were collected through an online survey, and
a small percentage of participants used the paper-pencil survey method. Data collection
lasted for two months, from Jan...uary to March 2021. A part of the online form contained
questions about emotional states before and during the COVID-19 pandemic in relation
to the number of household members. Results. The t-test for dependent samples and a
series of ANOVA were conducted. The results of the conducted t-tests for each emotional
state indicated a statistically significant difference in the level of experience of each
observed emotional state before and since the beginning of the pandemic. The results of
the ANOVA showed that those who lived with three or more household members felt less
lonely, insecure and helpless, and also happier and more fulfilled compared to those who
lived alone or with one or two people. Conclusion. Our role is to think, devise, advocate
and implement ways to improve and encourage mental health care, especially in people
with disabilities, bearing in mind possible future crisis situations.
Uvod: Usled zavisnosti od drugih i njihove pomoći, kao i povećane osetljivosti na
infekciju COVID-19, osobe s invaliditetom mogu se smatrati ranjivom grupom u ovoj
krizi, pa je bilo interesantno proveriti promene u različitim emocionalnim stanjima kod
ove populacije. Ciljevi: Prvi cilj je bio da se ispita da li postoji razlika između doživljenih
emocionalnih stanja (usamljenost, bespomoćnost, nesigurnost, sreća, ispunjenost
i sigurnost) pre i tokom pandemije. Drugi cilj je bio da se ispita da li postoji razlika
između doživljenih emocionalnih stanja u odnosu na broj članova domaćinstva. Metode:
U istraživanju je učestvovalo ukupno 230 ispitanika, od čega je 52.2% ispitanika muškog
pola, a 47.8% ispitanika ženskog pola. Podaci su prikupljeni putem onlajn ankete, a mali
deo ispitanika anketiran je metodom papir-olovka. Prikupljanje podataka trajalo je dva
meseca, od januara do marta 2021. Deo onlajn obrasca sadržao je pitanja o emocionalnim
stanjima pre i tokom epidemije COVID...-19 u odnosu na broj članova u domaćinstvu.
Rezultati: Primenjen je t-test za zavisne uzorke i serija jednosmernih analiza varijanse.
Rezultati t-testa pokazuju da postoji statistički značajna razlika u nivou doživljaja svakog
posmatranog emocionalnog stanja pre i tokom pandemije. Rezultati jednosmerne analize
varijanse pokazuju da se oni koji žive s tri ili više članova osećaju manje usamljeno,
nesigurno i bespomoćno, kao i srećnije i ispunjenije u odnosu na one koji žive sami ili
s još jednom do dve osobe. Zaključak: Uloga svih nas je da razmišljamo, smišljamo,
zagovaramo i implementiramo načine za poboljšanje i podsticanje zaštite mentalnog
zdravlja, posebno u populaciji osoba s invaliditetom, imajući u vidu neke buduće krizne
situacije.
Кључне речи:
pandemic / people with disabilities / emotional states / pandemija / osobe s invaliditetom / emocionalna stanjaИзвор:
Specijalna edukacija i rehabilitacija, 2022, 21, 1, 1-13Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
DOI: 10.5937/specedreh21-34554
ISSN: 1452-7367; 2406-1328 (eISSN)
Scopus: 2-s2.0-85126793102
Институција/група
rFASPERTY - JOUR AU - Šarčević Ivić-Hofman, Katarina AU - Veseličić, Bernarda AU - Smolčić Jerković, Ivana PY - 2022 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4227 AB - Introduction. Given the dependence on other people and special services, and their increased susceptibility to COVID-19 infection, people with disabilities can be considered a vulnerable group in this crisis. Therefore, it was interesting to examine the differences in various emotional states in people with disabilities. Objectives. The first objective was to determine whether there was a difference between the experienced emotional states (loneliness, helplessness, insecurity, happiness, fulfillment, security) before and since the beginning of the pandemic. The second objective was to examine whether there was a difference between the experienced emotional states in relation to the number of household members. Methods. The study included a total of 230 participants, 52.2% of whom were male and 47.8% female. Data were collected through an online survey, and a small percentage of participants used the paper-pencil survey method. Data collection lasted for two months, from January to March 2021. A part of the online form contained questions about emotional states before and during the COVID-19 pandemic in relation to the number of household members. Results. The t-test for dependent samples and a series of ANOVA were conducted. The results of the conducted t-tests for each emotional state indicated a statistically significant difference in the level of experience of each observed emotional state before and since the beginning of the pandemic. The results of the ANOVA showed that those who lived with three or more household members felt less lonely, insecure and helpless, and also happier and more fulfilled compared to those who lived alone or with one or two people. Conclusion. Our role is to think, devise, advocate and implement ways to improve and encourage mental health care, especially in people with disabilities, bearing in mind possible future crisis situations. AB - Uvod: Usled zavisnosti od drugih i njihove pomoći, kao i povećane osetljivosti na infekciju COVID-19, osobe s invaliditetom mogu se smatrati ranjivom grupom u ovoj krizi, pa je bilo interesantno proveriti promene u različitim emocionalnim stanjima kod ove populacije. Ciljevi: Prvi cilj je bio da se ispita da li postoji razlika između doživljenih emocionalnih stanja (usamljenost, bespomoćnost, nesigurnost, sreća, ispunjenost i sigurnost) pre i tokom pandemije. Drugi cilj je bio da se ispita da li postoji razlika između doživljenih emocionalnih stanja u odnosu na broj članova domaćinstva. Metode: U istraživanju je učestvovalo ukupno 230 ispitanika, od čega je 52.2% ispitanika muškog pola, a 47.8% ispitanika ženskog pola. Podaci su prikupljeni putem onlajn ankete, a mali deo ispitanika anketiran je metodom papir-olovka. Prikupljanje podataka trajalo je dva meseca, od januara do marta 2021. Deo onlajn obrasca sadržao je pitanja o emocionalnim stanjima pre i tokom epidemije COVID-19 u odnosu na broj članova u domaćinstvu. Rezultati: Primenjen je t-test za zavisne uzorke i serija jednosmernih analiza varijanse. Rezultati t-testa pokazuju da postoji statistički značajna razlika u nivou doživljaja svakog posmatranog emocionalnog stanja pre i tokom pandemije. Rezultati jednosmerne analize varijanse pokazuju da se oni koji žive s tri ili više članova osećaju manje usamljeno, nesigurno i bespomoćno, kao i srećnije i ispunjenije u odnosu na one koji žive sami ili s još jednom do dve osobe. Zaključak: Uloga svih nas je da razmišljamo, smišljamo, zagovaramo i implementiramo načine za poboljšanje i podsticanje zaštite mentalnog zdravlja, posebno u populaciji osoba s invaliditetom, imajući u vidu neke buduće krizne situacije. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation T2 - Specijalna edukacija i rehabilitacija T1 - Emotional changes in people with disabilities during the COVID-19 pandemic T1 - Emocionalne promene kod osoba s invaliditetom za vreme COVID-19 pandemije EP - 13 IS - 1 SP - 1 VL - 21 DO - 10.5937/specedreh21-34554 ER -
@article{ author = "Šarčević Ivić-Hofman, Katarina and Veseličić, Bernarda and Smolčić Jerković, Ivana", year = "2022", abstract = "Introduction. Given the dependence on other people and special services, and their increased susceptibility to COVID-19 infection, people with disabilities can be considered a vulnerable group in this crisis. Therefore, it was interesting to examine the differences in various emotional states in people with disabilities. Objectives. The first objective was to determine whether there was a difference between the experienced emotional states (loneliness, helplessness, insecurity, happiness, fulfillment, security) before and since the beginning of the pandemic. The second objective was to examine whether there was a difference between the experienced emotional states in relation to the number of household members. Methods. The study included a total of 230 participants, 52.2% of whom were male and 47.8% female. Data were collected through an online survey, and a small percentage of participants used the paper-pencil survey method. Data collection lasted for two months, from January to March 2021. A part of the online form contained questions about emotional states before and during the COVID-19 pandemic in relation to the number of household members. Results. The t-test for dependent samples and a series of ANOVA were conducted. The results of the conducted t-tests for each emotional state indicated a statistically significant difference in the level of experience of each observed emotional state before and since the beginning of the pandemic. The results of the ANOVA showed that those who lived with three or more household members felt less lonely, insecure and helpless, and also happier and more fulfilled compared to those who lived alone or with one or two people. Conclusion. Our role is to think, devise, advocate and implement ways to improve and encourage mental health care, especially in people with disabilities, bearing in mind possible future crisis situations., Uvod: Usled zavisnosti od drugih i njihove pomoći, kao i povećane osetljivosti na infekciju COVID-19, osobe s invaliditetom mogu se smatrati ranjivom grupom u ovoj krizi, pa je bilo interesantno proveriti promene u različitim emocionalnim stanjima kod ove populacije. Ciljevi: Prvi cilj je bio da se ispita da li postoji razlika između doživljenih emocionalnih stanja (usamljenost, bespomoćnost, nesigurnost, sreća, ispunjenost i sigurnost) pre i tokom pandemije. Drugi cilj je bio da se ispita da li postoji razlika između doživljenih emocionalnih stanja u odnosu na broj članova domaćinstva. Metode: U istraživanju je učestvovalo ukupno 230 ispitanika, od čega je 52.2% ispitanika muškog pola, a 47.8% ispitanika ženskog pola. Podaci su prikupljeni putem onlajn ankete, a mali deo ispitanika anketiran je metodom papir-olovka. Prikupljanje podataka trajalo je dva meseca, od januara do marta 2021. Deo onlajn obrasca sadržao je pitanja o emocionalnim stanjima pre i tokom epidemije COVID-19 u odnosu na broj članova u domaćinstvu. Rezultati: Primenjen je t-test za zavisne uzorke i serija jednosmernih analiza varijanse. Rezultati t-testa pokazuju da postoji statistički značajna razlika u nivou doživljaja svakog posmatranog emocionalnog stanja pre i tokom pandemije. Rezultati jednosmerne analize varijanse pokazuju da se oni koji žive s tri ili više članova osećaju manje usamljeno, nesigurno i bespomoćno, kao i srećnije i ispunjenije u odnosu na one koji žive sami ili s još jednom do dve osobe. Zaključak: Uloga svih nas je da razmišljamo, smišljamo, zagovaramo i implementiramo načine za poboljšanje i podsticanje zaštite mentalnog zdravlja, posebno u populaciji osoba s invaliditetom, imajući u vidu neke buduće krizne situacije.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija", title = "Emotional changes in people with disabilities during the COVID-19 pandemic, Emocionalne promene kod osoba s invaliditetom za vreme COVID-19 pandemije", pages = "13-1", number = "1", volume = "21", doi = "10.5937/specedreh21-34554" }
Šarčević Ivić-Hofman, K., Veseličić, B.,& Smolčić Jerković, I.. (2022). Emotional changes in people with disabilities during the COVID-19 pandemic. in Specijalna edukacija i rehabilitacija Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 21(1), 1-13. https://doi.org/10.5937/specedreh21-34554
Šarčević Ivić-Hofman K, Veseličić B, Smolčić Jerković I. Emotional changes in people with disabilities during the COVID-19 pandemic. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2022;21(1):1-13. doi:10.5937/specedreh21-34554 .
Šarčević Ivić-Hofman, Katarina, Veseličić, Bernarda, Smolčić Jerković, Ivana, "Emotional changes in people with disabilities during the COVID-19 pandemic" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 21, no. 1 (2022):1-13, https://doi.org/10.5937/specedreh21-34554 . .