dc.description.abstract | Životni vek savremenog čoveka je znatno produžen. Procenat starih ljudi u svetskoj
populaciji iz godine u godinu je sve veći. Zna se da je starost jedan od značajnih
faktora rizika za pojavu demencije i drugih progresivnih bolesti nervnog
sistema. Aproksimativno se procenjuje da u svetu trenutno živi preko 30 miliona
ljudi sa demencijom, a predviđa se da će ih do 2050. godine biti više od 100
miliona. Stalna tendencija povećanja broja ljudi s demencijom zahteva veliko
angažovanje društva u obezbeđivanju uslova za zdravstvenu zaštitu i pružanje
drugih vidova podrške obolelim osobama i onima koji o njima brinu.
Iako degenerativne promene nervnog sistema neminovno dovode do poremećaja
govornih i jezičkih funkcija, njima se ne posvećuje dovoljno pažnje.
Literatura iz ove oblasti je oskudna, naročito na srpskom jeziku. Posebno
nedostaju reference iz oblasti procene i tretmana progresivnih poremećaja
govornih, jezičkih i kognitivnih funkcija. Imajući u vidu navedene činjenice,
odlučio sam da napišem ovu knjigu. Cilj mi je bio da ovu veoma složenu materiju
približim studentima logopedije i srodnih studijskih programa, te da
podstaknem već formirane stručnjake da se bave ovom oblašću.
U izboru materijala i koncipiranju strukture knjige pomogli su mi dugogodišnje
pedagoško iskustvo, naučnoistraživački i stručni rad, što mi je omogućilo
da, nadam se uspešno, ostvarim sintezu činjenica i znanja relevantnih za razumevanje
fenomenologije govornih, jezičkih i kognitivnih poremećaja koji
nastaju kao posledica neurodegenerativnih promena.
S obzirom na složenost obrađene materije, monografija je podeljena u više
poglavlja, prema predmetu izlaganja ili prema aspektu sa koga se činjenice
izlažu. Prvo poglavlje posvećeno je starim osobama bez neuroloških oštećenja,
s ciljem boljeg razumevanja razlika između promena jezičkih i kognitivnih
funkcija koje nastaju kao posledica prirodnog starenja i promena usled
neurodegenerativnih poremećaja. Drugo poglavlјe bavi se odnosom starenja
i demencije, sa prikazom zastuplјenosti pojedinih tipova demencije i implikacija
za govornu i jezičku terapiju (rehabilitaciju). U trećem poglavlјu prikazane
su karakteristike jezičkih i kognitivnih funkcija kod osoba sa blagim
kognitivnim poremećajem; istaknut je značaj jezičke i kognitivne rehabilitacije
za preveniranje progresije blagog kognitivnog poremećaja u demenciju.
Četvrto poglavlјe bavi se jezičkim poremećajima u demenciji Alchajmerovog
tipa. Opisani su znaci poremećaja jezičkih funkcija u različitim stadijumima Alchajmerove bolesti i njihova specifičnost u odnosu na druge progresivne
poremećaje jezika, kao i u odnosu na jezičke poremećaje nedegenerativne
etiologije. U petom poglavlјu izložene su karakteristike jezičkih poremećaja
kod različitih tipova vaskularne demencije. Šesto poglavlјe bavi se kognitivnim
poremećajima kod bihevioralne varijante frontotemporalne demencije.
Primarna progresivna afazija obrađena je u sedmom, a demencija sa Levijevim
telima u osmom poglavlju. U devetom poglavlјu razmatrani su govorni, jezički
i kognitivni poremećaji kod Parkinsonove bolesti, Hantingtonove bolesti i
progresivne supranuklearne paralize. Deseto poglavlјe posvećeno je jezičkim
i kognitivnim poremećajima kod multiple skeroze, dok su u jedanaestom poglavlju
opisani poremećaji govora i karakteristike demencije kod amitrofične
lateralne skleroze. Dvanaesto poglavlјe posvećeno je dijaliznoj demenciji,
Korsakovlјevoj demenciji i demenciji kod osoba sa HIV infekcijom. Procena
progresivnih poremećaja jezika predstavlјena je u trinaestom poglavlјu, sa
prikazom tehnika i testova koji se primenjuju u kliničke i istraživačke svrhe.
Četrnaesto poglavlјe bavi se tretmanom. Prikazani su način postavljanja
cilja jezičke i govorne terapije i određene terapijske metode. U petnaestom
poglavlјu prikazani su eklatantni slučajevi demencije, sa podacima testiranja
i interpretacijom dobijenih nalaza. Takođe je dat model oblikovanja govorne i
jezičke terapije kod progresivnih poremećaja jezika.
U prilogu su dati određeni testovi i skale za procenu poremećaja u demenciji.
Na kraju knjige se nalazi obimna literatura, koja, uz savremene bibliografske
jedinice, uključuje i starije studije od fundamentalnog značaja za obrađenu
problematiku.
Privodeći kraju ovu knjigu, uvideo sam da je naučnoistraživački rad u oblasti
neurodegenerativnih poremećaja veoma komplikovan. Reč je oblasti koja
obuhvata široku lepezu etiološki i klinički raznorodnih poremećaja, zbog
čega je teško uspostaviti opšte principe istraživanja. Naročito su oskudni i
metodološki slabi podaci u oblasti procene i terapije. Nadam se da će ova knjiga
podstaći istraživanja, što bi doprinelo razvoju teorije i prakse u oblasti neurodegenerativnih
poremećaja u našoj sredini.
Teme obrađene u ovoj monografiji značajne su za studente osnovnih, master i
doktorskih akademskih studija logopedije i srodnih studijskih programa, ali
i za porodice i staratelјe osoba sa demencijom. Smatram da će knjiga biti od
koristi logopedima, neurolozima, gerontolozima, neuropsiholozima i svima
koji su zainteresovani za ovu oblast. | |