dc.description.abstract | Za razliku od istraživačkih projekata u oblasti medicinskih nauka,
prakse zasnovane na dokazima u oblasti specijalne edukacije i rehabilitacije
temeljnije se ispituju tek u prvim decenijama XXI veka. Tradicionalni načini
rada često su nasleđeni kao praksa određene škole mišljenja ili, čak, sasvim
specifične ustanove. Nedopustiva je pojava da se u našim uslovima izbor određenog
metoda rada u obrazovnim, socijalnim i zdravstvenim ustanovama još
uvek bazira na intuitivnim pokušajima, ličnim sklonostima i ubeđenjima
defektologa, nastavnika i terapeuta, a izuzetno retko na rezultatima relevantnih
istraživačkih projekata. Imajući u vidu da su bihevioralne intervencije
u specijalnoj edukaciji najviše proučavane, opredelili smo se da u ovoj knjizi
opišemo najznačajnije bihevioralne tehnike koje defektolog može da primenjuje,
bez obzira na užu profesionalnu orijentaciju i tip ustanove u kojoj radi.
Uvodni deo ove monografije posvećen je indikatorima kvaliteta naučnih
studija koje potvrđuju efikasnost pojedinih tehnika i metoda rada u specijalnoj
edukaciji. Nakon toga su opisane osnovne bihevioralne tehnike kojima
se utiče na povećavanje ili smanjivanje verovatnoće određenih oblika ponašanja
– potkrepljenje, kažnjavanje i gašenje. U procesu usvajanja novih znanja
i, šire posmatrano, novih oblika ponašanja, značajnu ulogu imaju raznovrsne
tehnike podsticanja i modelovanja. One se mogu primenjivati kao zasebne
procedure ili u sklopu složenijih oblika tretmana zasnovanih na podučavanju
diskriminativnim nalozima i ulančavanju. Poslednje poglavlje u ovoj knjizi
odnosi se na naturalističke bihevioralne tehnike kojima se prevazilaze brojna
ograničenja tradicionalnih bihevioralnih procedura.
Trudili smo se da u svakom poglavlju predstavimo bazične elemente
određene bihevioralne tehnike, da što preciznije opišemo način njene primene
i ukažemo na istraživačke studije koje potvrđuju njenu efikasnost. S
obzirom na činjenicu da u našoj sredini ne postoje tezaurusi bihevioralne terminologije, mnogi istraživači i stručnjaci iz prakse suočavaju se sa poteškoćama
adekvatnog prevođenja termina koji potiču iz anglosaksonske literature.
Stoga smo se trudili da za svaku tehniku navedemo i njen naziv na
engleskom jeziku. Koliko smo uspeli u namerama svedočiće čitaoci, od kojih
očekujemo povratne informacije, kritike i savete.
Dugotrajan proces pripreme i izdavanja ove monografije ne bi bio moguć
bez svesrdne pomoći naših recenzenata prof. dr Aleksandra Ćordića,
prof. dr Vlastimira Miladinovića i prof. dr Vesne Žunić-Pavlović, redovnih
profesora Univerziteta u Beogradu – Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju,
kojima dugujemo zahvalnost | |