Teorija uma dece sa oštećenjem vida
Само за регистроване кориснике
2008
Поглавље у монографији (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Pomocu cula vida covek uspostavlja najvažnije i najsavršenije veze sa
svojom okolinom. Oci nas upozoravaju na opasnost, usmeravaju naše
kretnje i postupke, kontrolišu naj$nije radnje. Osnovna funkcija organa
vida je percepcija svetlosti. Ljudsko oko može jasno da vidi kako veoma
udaljene izvore svetlosti kao što su zvezde, tako i veoma $ne i sitne detalje
koje vide majstori $ligrana (Parunovic, 1997). Smatra se da putem cula
vida covek prima izme&u 80% i 90% informacija.
Oštrina vida je sposobnost oka da u spoljnjem svetu razlikuje odvojeno
objekte posmatranja. Što su posmatrani objekti me&usobno bliži, a
mogu se razlikovati, i što je vidni ugao svakog od njih manji, oštrina vida
je bolja. Oštrina vida 1.0 može da bude samo u centru foveole. Ako se slika
formira van ove zone, oštrina vida naglo opada, ali ne u svim meridijanima
srazmerno (Smiljanic, 2001. str. 5). Nagli pad oštrine vida znaci da
osoba gubi vid na jednom ili na oba oka. Uzroci mogu biti razliciti, a krajnje...
stanje može da bude vizuelna smetnja, slabovidost, prakticna i totalna
slepoca.
Oštecenja vida mogu biti uro&ena i stecena.
Извор:
Teorija uma dece sa posebnim potrebama, 2008, 95-111Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Институција/група
rFASPERTY - CHAP AU - Jablan, Branka AU - Hanak, Nataša PY - 2008 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1690 AB - Pomocu cula vida covek uspostavlja najvažnije i najsavršenije veze sa svojom okolinom. Oci nas upozoravaju na opasnost, usmeravaju naše kretnje i postupke, kontrolišu naj$nije radnje. Osnovna funkcija organa vida je percepcija svetlosti. Ljudsko oko može jasno da vidi kako veoma udaljene izvore svetlosti kao što su zvezde, tako i veoma $ne i sitne detalje koje vide majstori $ligrana (Parunovic, 1997). Smatra se da putem cula vida covek prima izme&u 80% i 90% informacija. Oštrina vida je sposobnost oka da u spoljnjem svetu razlikuje odvojeno objekte posmatranja. Što su posmatrani objekti me&usobno bliži, a mogu se razlikovati, i što je vidni ugao svakog od njih manji, oštrina vida je bolja. Oštrina vida 1.0 može da bude samo u centru foveole. Ako se slika formira van ove zone, oštrina vida naglo opada, ali ne u svim meridijanima srazmerno (Smiljanic, 2001. str. 5). Nagli pad oštrine vida znaci da osoba gubi vid na jednom ili na oba oka. Uzroci mogu biti razliciti, a krajnje stanje može da bude vizuelna smetnja, slabovidost, prakticna i totalna slepoca. Oštecenja vida mogu biti uro&ena i stecena. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation T2 - Teorija uma dece sa posebnim potrebama T1 - Teorija uma dece sa oštećenjem vida EP - 111 SP - 95 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1690 ER -
@inbook{ author = "Jablan, Branka and Hanak, Nataša", year = "2008", abstract = "Pomocu cula vida covek uspostavlja najvažnije i najsavršenije veze sa svojom okolinom. Oci nas upozoravaju na opasnost, usmeravaju naše kretnje i postupke, kontrolišu naj$nije radnje. Osnovna funkcija organa vida je percepcija svetlosti. Ljudsko oko može jasno da vidi kako veoma udaljene izvore svetlosti kao što su zvezde, tako i veoma $ne i sitne detalje koje vide majstori $ligrana (Parunovic, 1997). Smatra se da putem cula vida covek prima izme&u 80% i 90% informacija. Oštrina vida je sposobnost oka da u spoljnjem svetu razlikuje odvojeno objekte posmatranja. Što su posmatrani objekti me&usobno bliži, a mogu se razlikovati, i što je vidni ugao svakog od njih manji, oštrina vida je bolja. Oštrina vida 1.0 može da bude samo u centru foveole. Ako se slika formira van ove zone, oštrina vida naglo opada, ali ne u svim meridijanima srazmerno (Smiljanic, 2001. str. 5). Nagli pad oštrine vida znaci da osoba gubi vid na jednom ili na oba oka. Uzroci mogu biti razliciti, a krajnje stanje može da bude vizuelna smetnja, slabovidost, prakticna i totalna slepoca. Oštecenja vida mogu biti uro&ena i stecena.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Teorija uma dece sa posebnim potrebama", booktitle = "Teorija uma dece sa oštećenjem vida", pages = "111-95", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1690" }
Jablan, B.,& Hanak, N.. (2008). Teorija uma dece sa oštećenjem vida. in Teorija uma dece sa posebnim potrebama Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 95-111. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1690
Jablan B, Hanak N. Teorija uma dece sa oštećenjem vida. in Teorija uma dece sa posebnim potrebama. 2008;:95-111. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1690 .
Jablan, Branka, Hanak, Nataša, "Teorija uma dece sa oštećenjem vida" in Teorija uma dece sa posebnim potrebama (2008):95-111, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1690 .