Ivanović, Maja

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-5194-1714
  • Ivanović, Maja (30)
Projects

Author's Bibliography

Sposobnost leksičkog procesiranja kod starijih osoba

Drljan, Bojana; Ječmenica, Nevena; Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF), 2022)

TY  - CONF
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4956
AB  - Podaci iz dosadašnjih istraživanja sugerišu značajnu semantičku razgradnju u starijoj životnoj dobi, međutim, nije još jasno da li ona sledi postepen linea- ran tok ili u nekom periodu dolazi do većih promena.
Cilj našeg istraživanja je poređenje leksičkog procesiranja na uzorku ispita- nika starosti od 60 do 85 godina, koji su podeljeni u tri starosne decenijske grupe. Suptest semantičkih asocijacija Sidnejske jezičke baterije korišćen je u svrhu procene leksičkog procesiranja.
Rezultati su ukazali na značajano lošija postignuća ispitanika starijih od 80 godina u poređenju sa ispitanicima u šezdesetim i sedamdesetim godina- ma. Takođe, rezultati su pokazali da ispitanici koji imaju samo osnovnu školu imaju značajno lošija postignuća u poređenju sa ispitanicima koji su završili i srednju školu ili su visokoobrazovani, dok se postignuća nisu razlikovala u odnosu na pol ispitanika.
Rezultati našeg istraživanja su pokazali da dolazi do značajnije seman- tičke razgradnje posle 80. godine. Međutim, kako grupe ispitanika nisu bile usklađene prema nivou obrazovanja, potrebno je kontrolisati ovu varijablu u cilju izvođenja pouzdanih zaključaka.
AB  - Data from previous studies suggest a significant semantic deterioration in older age, however, it is not yet clear whether it follows a gradual linear course or major changes occur in some period.
The aim of our research is to compare lexical processing in a sample of participants aged 60 to 85, divided into three decade-age groups. The Semantic Associations subtest of the Sydney Language Battery was used for the purpose of lexical processing assessment.
The results indicated significantly lower achievements of participants over the age of 80 comparing to ones in their sixties and seventies. Also, the results showed that participants with only primary school have significantly lower achievements comparing to ones with secondary school or highly educated, while the achievements did not differ regarding the gender.
The results of our research showed that a significant semantic deterioration occurs in the eighties. However, as the groups were not matched according to the level of education, it is necessary to control this variable in order to draw reliable conclusions.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
T1  - Sposobnost leksičkog procesiranja kod starijih osoba
T1  - Lexical processing skills in the elderly
EP  - 109
SP  - 103
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4956
ER  - 
@conference{
author = "Drljan, Bojana and Ječmenica, Nevena and Ivanović, Maja",
year = "2022",
abstract = "Podaci iz dosadašnjih istraživanja sugerišu značajnu semantičku razgradnju u starijoj životnoj dobi, međutim, nije još jasno da li ona sledi postepen linea- ran tok ili u nekom periodu dolazi do većih promena.
Cilj našeg istraživanja je poređenje leksičkog procesiranja na uzorku ispita- nika starosti od 60 do 85 godina, koji su podeljeni u tri starosne decenijske grupe. Suptest semantičkih asocijacija Sidnejske jezičke baterije korišćen je u svrhu procene leksičkog procesiranja.
Rezultati su ukazali na značajano lošija postignuća ispitanika starijih od 80 godina u poređenju sa ispitanicima u šezdesetim i sedamdesetim godina- ma. Takođe, rezultati su pokazali da ispitanici koji imaju samo osnovnu školu imaju značajno lošija postignuća u poređenju sa ispitanicima koji su završili i srednju školu ili su visokoobrazovani, dok se postignuća nisu razlikovala u odnosu na pol ispitanika.
Rezultati našeg istraživanja su pokazali da dolazi do značajnije seman- tičke razgradnje posle 80. godine. Međutim, kako grupe ispitanika nisu bile usklađene prema nivou obrazovanja, potrebno je kontrolisati ovu varijablu u cilju izvođenja pouzdanih zaključaka., Data from previous studies suggest a significant semantic deterioration in older age, however, it is not yet clear whether it follows a gradual linear course or major changes occur in some period.
The aim of our research is to compare lexical processing in a sample of participants aged 60 to 85, divided into three decade-age groups. The Semantic Associations subtest of the Sydney Language Battery was used for the purpose of lexical processing assessment.
The results indicated significantly lower achievements of participants over the age of 80 comparing to ones in their sixties and seventies. Also, the results showed that participants with only primary school have significantly lower achievements comparing to ones with secondary school or highly educated, while the achievements did not differ regarding the gender.
The results of our research showed that a significant semantic deterioration occurs in the eighties. However, as the groups were not matched according to the level of education, it is necessary to control this variable in order to draw reliable conclusions.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine",
title = "Sposobnost leksičkog procesiranja kod starijih osoba, Lexical processing skills in the elderly",
pages = "109-103",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4956"
}
Drljan, B., Ječmenica, N.,& Ivanović, M.. (2022). Sposobnost leksičkog procesiranja kod starijih osoba. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 103-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4956
Drljan B, Ječmenica N, Ivanović M. Sposobnost leksičkog procesiranja kod starijih osoba. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine. 2022;:103-109.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4956 .
Drljan, Bojana, Ječmenica, Nevena, Ivanović, Maja, "Sposobnost leksičkog procesiranja kod starijih osoba" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine (2022):103-109,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4956 .

Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba

Ječmenica, Nevena; Drljan, Bojana; Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF), 2022)

TY  - CONF
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4957
AB  - Različiti činioci doprinose tačnosti postignuća na zadacima imenovanja kod starijih osoba. Cilj istraživanja je bio da se ispita uticaj starosti, nivoa obrazovanja i pola na postignuće starijih osoba u zadacima konfrontacionog imenovanja. Uzorak istraživanja činilo je 37 ispitanika oba pola, podeljenih u tri starosne grupe. Za procenu imenovanja objekata korišćen je Bostonski test imenovanja – BTI.
Rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici stariji od 80 godina ostvaruju statistički značajno manje tačnih odgovora na zadacima imenovanja, ali i statistički značajno više grešaka po tipu omisije u odnosu na grupu is- pitanika od 69 do 79 godina. Dobijeni rezultati ukazuju na činjenicu da je sposob- nost imenovanja relativno očuvana sve do kraja osme decenije života, kada se očekuje značajniji pad u postignuću na zadacima procene navedenih sposobnosti.
Analiza polnih razlika pokazala je da žene prave statistički značajno manje grešaka semantičkog tipa, ali istovremeno i statistički značajno više gre- šaka po tipu omisija u odnosu na muškarce. Pored ostalog, rezultati su pokaza- li da, sa manjim izuzecima, postignuće ispitanika na zadacima konfrontacio- nog imenovanja nije značajno uslovljeno nivoom obrazovanja. Nalazi istraživanja ukazuju da je važno uzeti u obzir polne, obrazovne, ali i starosne razlike kao faktore prilikom procene postignuća na Bostonskom testu imenovanja.
AB  - Numerous factors contribute to the accuracy of performance on picture-naming tasks in elderly people. The aim of the research was to examine the influence of age, level of education and gender on the achievement of elderly people in picture-naming tasks. The research sample consisted of 37 participants of both genders, divided into three age groups. The Boston Naming Test – BNT was used to assess naming pictures of objects.
The results of the research showed that people older than 80 years achieve statistically significantly fewer correct answers on naming tasks, but also statistically significantly more omission errors compared to the group aged 69 to 79 years. The obtained results point to the fact that the naming ability is relatively preserved until the end of the eighth decade of life, when a significant drop in achievement on these tasks is expected.
The analysis of gender differences showed that women make statistically significantly fewer semantic errors, but at the same time statistically significantly more omission errors compared to men. Also, the results showed that with minor exceptions, the achievement on confrontational naming tasks was not significantly conditioned by the level of education. Research findings point to the importance of taking into account gender, level of educational and age differences when assessing achievement on the Boston Naming Test.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
T1  - Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba
T1  - Types of naming errors in the elderly
EP  - 120
SP  - 111
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957
ER  - 
@conference{
author = "Ječmenica, Nevena and Drljan, Bojana and Ivanović, Maja",
year = "2022",
abstract = "Različiti činioci doprinose tačnosti postignuća na zadacima imenovanja kod starijih osoba. Cilj istraživanja je bio da se ispita uticaj starosti, nivoa obrazovanja i pola na postignuće starijih osoba u zadacima konfrontacionog imenovanja. Uzorak istraživanja činilo je 37 ispitanika oba pola, podeljenih u tri starosne grupe. Za procenu imenovanja objekata korišćen je Bostonski test imenovanja – BTI.
Rezultati istraživanja su pokazali da ispitanici stariji od 80 godina ostvaruju statistički značajno manje tačnih odgovora na zadacima imenovanja, ali i statistički značajno više grešaka po tipu omisije u odnosu na grupu is- pitanika od 69 do 79 godina. Dobijeni rezultati ukazuju na činjenicu da je sposob- nost imenovanja relativno očuvana sve do kraja osme decenije života, kada se očekuje značajniji pad u postignuću na zadacima procene navedenih sposobnosti.
Analiza polnih razlika pokazala je da žene prave statistički značajno manje grešaka semantičkog tipa, ali istovremeno i statistički značajno više gre- šaka po tipu omisija u odnosu na muškarce. Pored ostalog, rezultati su pokaza- li da, sa manjim izuzecima, postignuće ispitanika na zadacima konfrontacio- nog imenovanja nije značajno uslovljeno nivoom obrazovanja. Nalazi istraživanja ukazuju da je važno uzeti u obzir polne, obrazovne, ali i starosne razlike kao faktore prilikom procene postignuća na Bostonskom testu imenovanja., Numerous factors contribute to the accuracy of performance on picture-naming tasks in elderly people. The aim of the research was to examine the influence of age, level of education and gender on the achievement of elderly people in picture-naming tasks. The research sample consisted of 37 participants of both genders, divided into three age groups. The Boston Naming Test – BNT was used to assess naming pictures of objects.
The results of the research showed that people older than 80 years achieve statistically significantly fewer correct answers on naming tasks, but also statistically significantly more omission errors compared to the group aged 69 to 79 years. The obtained results point to the fact that the naming ability is relatively preserved until the end of the eighth decade of life, when a significant drop in achievement on these tasks is expected.
The analysis of gender differences showed that women make statistically significantly fewer semantic errors, but at the same time statistically significantly more omission errors compared to men. Also, the results showed that with minor exceptions, the achievement on confrontational naming tasks was not significantly conditioned by the level of education. Research findings point to the importance of taking into account gender, level of educational and age differences when assessing achievement on the Boston Naming Test.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine",
title = "Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba, Types of naming errors in the elderly",
pages = "120-111",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957"
}
Ječmenica, N., Drljan, B.,& Ivanović, M.. (2022). Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 111-120.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957
Ječmenica N, Drljan B, Ivanović M. Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine. 2022;:111-120.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957 .
Ječmenica, Nevena, Drljan, Bojana, Ivanović, Maja, "Tipovi grešaka na zadacima imenovanja kod starijih osoba" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine (2022):111-120,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4957 .

O jezičkom razvoju u periodu proširivanja jezičkih kompetencija

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF), 2021)

TY  - BOOK
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3805
AB  - Jezički razvoj je dug proces. Usvajanje maternjeg jezika počinje od trenutka
kada se rodimo, a pojedine komponente jezičke strukture, kao što je
leksičko-semantička, razvijaju se celog života. S polaskom u školu razvoj jezika
se nastavlja usvajanjem pisanog jezičkog izraza. Od tog trenutka sposobnost
da se rečenice koje su gramatički i smisaono potpune pretoče iz govornog
ili misaonog sadržaja u pisanu formu postaje sastavni deo opšte jezičke sposobnosti.
U civilizaciji koja „počiva na papiru” teško je preuveličati značaj komunikacije
koja se odvija putem napisane ili odštampane reči (Moskovljević,
1989: 138).
Sposobnost za pisanu produkciju omogućuje čoveku prevazilaženje onoga
što je „sada” i „ovde” (Bugarski, 1997: 14), obezbeđuje komunikaciju sa ljudima
koji su od nas udaljeni i vremenski i prostorno; pomaže nam da bolje
sagledamo ko smo i šta mislimo (Graham, 2008: 1). Zahvaljujući pisanom jezičkom
izrazu čovek je u stanju da prenosi svoja znanja i ideje generacijama
koje dolaze; pisanjem se informacije veoma detaljno i sa velikom tačnošću
povezuju, čuvaju i prenose (MacArthur, Graham & Fitzgerald, 2008: 1). U savremenom
svetu svakodnevno smo okruženi različitim tekstovima koje smo
sami produkovali ili koje su pisali drugi. Stoga nije netačno tvrditi da je današnji
čovek sve više pismen čovek, homo scribens (Bugarski, 1997: 8), jer se
nijedan segment našeg života više ne može zamisliti bez grafičkog okruženja.
Tako se kao nužna tema za istraživanje nameće ispitivanje pisanog jezika
– kako se sposobnost za pisanu jezičku produkciju usvaja i razvija. Jedno od
nedovoljno istraženih polja u oblasti pisanja odnosi se na sintaksički nivo i na
promene do kojih dolazi u strukturi pisane rečenice, ali i gledano u celini, na
nivou teksta.
Kao i svaki kompleksan fenomen, pisanje je ljudska aktivnost koja se
može posmatrati sa više aspekata. Jedan od njih je sposobnost produkovanja
i organizovanja rečenica u pisanom diskursu (Beers & Nagy, 2009). Uspešno
formiranje i razumevanje poruka u pisanom izrazu u suštini se svodi na poznavanje
velikog broja različitih sintaksičkih konstrukcija i njihovih funkcija,
kao i na poznavanje formalnih i strukturnih svojstava različitih vrsta tekstova.
Uspeh u pisanoj komunikaciji najvećim delom zavisi od prikladne upotrebe
jezičkih sredstava koja su na raspolaganju u datom pojavnom obliku
jezika, a najčešće se sagledava kroz produkciju različitih sintaksičkih jedinica
i konstrukcija prilagođenih datom komunikativnom kontekstu (Ravid, 2004 Kako bi se u celini sagledao razvoj sposobnosti za pisanu produkciju, treba
poći od promena koje se dešavaju na sintaksičkom planu u periodu proširivanja
jezičkih kompetencija; od toga kako se odvija proces usvajanja pisanog
diskursa i koje su teorije i modeli usvajanja pisanog jezika pružili najprihvatljivija
tumačenja postojećih jezičkih činjenica.
Ono što u tradicionalnom smislu obuhvata pojam pismenost – elementarno
ovladavanje veštinama čitanja i pisanja – prestalo je da bude samo po
sebi predmet istraživanja različitih naučnih disciplina. Danas pojam pismenosti
podrazumeva široko polje istraživačkih zadataka – sistematsko praćenje
različitih aspekata razvoja pisanog jezika, identifikovanje parametara od značaja
za diferenciranje tekstova prema žanrovskim karakteristikama, metajezičku
analizu, strukturiranje diskursa i njegovih delova i analizu društvenog i
kulturnog konteksta u koji se diskurs smešta (Ravid & Tolchinsky, 2002; Beers
& Nagy, 2011).
Usvajanje forme pisane rečenice i razvijanje kompetencija za pisanu produkciju
u punom smislu reči, danas je neophodan uslov za bavljenje bilo kojim
poslom. Sposobnost za pisanje različitih tipova tekstova predstavlja jedan od
glavnih činilaca akademskog postignuća učenika. To dokazuje činjenica da učenici
i studenti koji imaju teškoće u pisanju značajno zaostaju za drugom decom
i kolegama jer je pisana forma primarno sredstvo na osnovu kojeg učitelji i nastavnici
procenjuju nivo i kvalitet stečenog znanja (Graham, 2008: 2). Uspešno
strukturiranje pisanog diskursa i njegovih delova ne znači samo da je dete premostilo
teškoće koje se odnose na automatizaciju rukopisa i razvilo sposobnost
da se neki tekst pročita i razume. Usvajanjem pisane forme podstiče se razvoj
rečnika i njegova raznovrsnost, otkrivaju se nove funkcije izraza i konstrukcija
koje pre opismenjavanja detetu nisu bile dostupne. Takođe, rečenice se unutar
diskursa mogu povezivati i usklađivati na različite načine, a semantički razvoj
jezika je usko povezan sa razumevanjem i produkcijom složenih jezičkih izražajnih
sredstava (Tolchinsky, 2004: 234). Sve ovo potvrđuje da je usvajanje sposobnosti
za pisanu produkciju kompleksan i dugotrajan proces.
Imajući, dakle, u vidu svu složenost ovladavanja pisanim jezičkim izrazom,
na stranama koje slede biće predstavljene glavne karakteristike razvoja
jezika na mlađem osnovnoškolskom uzrastu zbog toga što početak kasnijeg
jezičkog razvoja u velikoj meri korelira sa polaskom deteta u prvi razred
osnovne škole. Kako je usvajanje sposobnosti za pisano izražavanje jedan od
najsloženijih vidova usvajanja jezika, uz leksički, biće predstavljen i sintaksički razvoj u periodu proširivanja jezičkih kompetencija jer sintaksa najbolje odražava
razvoj jezika na svim njegovim nivoima.
Na samom početku su predstavljene najznačajnije teorije o usvajanju
jezika. Nativističko viđenje jezičkog razvoja dato je kroz principe generativne
gramatike Noama Čomskog. Pored generativizma, predstavljene su i druge dve
dominantne teorije XX veka – razvojna teorija Žana Pijažea i sociokulturna
teorija Lava Vigotskog.
Posebna pažnja je posvećena Tomazelovom modelu razvoja gramatičkog
sistema koji se zasniva na jezičkoj upotrebi. Savremeni lingvisti i psiholozi
ovom modelu daju prednost nad ostalima zbog činjenice da su u njemu na
najprihvatljiviji način povezane genetska i sredinska komponenta u procesu
usvajanja jezika.
Osim pregleda vodećih teorijskih modela dat je i kratak osvrt na faze razvoja
jezika kod pojedinca. Predstavljena je periodizacija jezičkog razvoja od
rođenja do okončanja srednje škole, uključujući pokazatelje jezičkog razvoja
na odgovarajućem uzrastu, s posebnim osvrtom na period kasnijeg jezičkog
razvoja.
S obzirom da detetu mnoge stvari postaju dostupne kad nauči da piše,
u drugom delu se razmatraju prednosti pisanja u odnosu na govorenje, kao
i razlike koje postoje između govornog i pisanog izraza. Razvoj sposobnosti
za pisanu produkciju je praćen od samih početaka – od žvrljanja i šaranja,
crteža, do pojave prvih slova i stvarnog, formalnog početka usvajanja pisane
forme. Na kraju su predstavljene teorije pisanja koje u prvi plan ističu kognitivnu
osnovu tog procesa, kao i one koje proces pisanja posmatraju u svetlu
društvenih i kulturnih uticaja (sociokulturni model) (MacArthur, Graham &
Fitzgerald, 2008: 2).
Uzimajući u obzir činjenicu da je poslednjih godina prevladala tendencija
da se istraživanja u oblasti pisanje ne usmeravaju na to kako deca treba da
pišu i kako njihovi tekstovi treba da izgledaju, nego se premeštaju na teorijski
plan – da se objasni kako deca pišu (Nystrand, 2008: 22), želja nam je da ova
monografska studija pomogne i doprinese tom cilju, makar i u najmanjoj mogućoj
meri.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
T1  - O jezičkom razvoju u periodu proširivanja jezičkih kompetencija
EP  - 155
SP  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3805
ER  - 
@book{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2021",
abstract = "Jezički razvoj je dug proces. Usvajanje maternjeg jezika počinje od trenutka
kada se rodimo, a pojedine komponente jezičke strukture, kao što je
leksičko-semantička, razvijaju se celog života. S polaskom u školu razvoj jezika
se nastavlja usvajanjem pisanog jezičkog izraza. Od tog trenutka sposobnost
da se rečenice koje su gramatički i smisaono potpune pretoče iz govornog
ili misaonog sadržaja u pisanu formu postaje sastavni deo opšte jezičke sposobnosti.
U civilizaciji koja „počiva na papiru” teško je preuveličati značaj komunikacije
koja se odvija putem napisane ili odštampane reči (Moskovljević,
1989: 138).
Sposobnost za pisanu produkciju omogućuje čoveku prevazilaženje onoga
što je „sada” i „ovde” (Bugarski, 1997: 14), obezbeđuje komunikaciju sa ljudima
koji su od nas udaljeni i vremenski i prostorno; pomaže nam da bolje
sagledamo ko smo i šta mislimo (Graham, 2008: 1). Zahvaljujući pisanom jezičkom
izrazu čovek je u stanju da prenosi svoja znanja i ideje generacijama
koje dolaze; pisanjem se informacije veoma detaljno i sa velikom tačnošću
povezuju, čuvaju i prenose (MacArthur, Graham & Fitzgerald, 2008: 1). U savremenom
svetu svakodnevno smo okruženi različitim tekstovima koje smo
sami produkovali ili koje su pisali drugi. Stoga nije netačno tvrditi da je današnji
čovek sve više pismen čovek, homo scribens (Bugarski, 1997: 8), jer se
nijedan segment našeg života više ne može zamisliti bez grafičkog okruženja.
Tako se kao nužna tema za istraživanje nameće ispitivanje pisanog jezika
– kako se sposobnost za pisanu jezičku produkciju usvaja i razvija. Jedno od
nedovoljno istraženih polja u oblasti pisanja odnosi se na sintaksički nivo i na
promene do kojih dolazi u strukturi pisane rečenice, ali i gledano u celini, na
nivou teksta.
Kao i svaki kompleksan fenomen, pisanje je ljudska aktivnost koja se
može posmatrati sa više aspekata. Jedan od njih je sposobnost produkovanja
i organizovanja rečenica u pisanom diskursu (Beers & Nagy, 2009). Uspešno
formiranje i razumevanje poruka u pisanom izrazu u suštini se svodi na poznavanje
velikog broja različitih sintaksičkih konstrukcija i njihovih funkcija,
kao i na poznavanje formalnih i strukturnih svojstava različitih vrsta tekstova.
Uspeh u pisanoj komunikaciji najvećim delom zavisi od prikladne upotrebe
jezičkih sredstava koja su na raspolaganju u datom pojavnom obliku
jezika, a najčešće se sagledava kroz produkciju različitih sintaksičkih jedinica
i konstrukcija prilagođenih datom komunikativnom kontekstu (Ravid, 2004 Kako bi se u celini sagledao razvoj sposobnosti za pisanu produkciju, treba
poći od promena koje se dešavaju na sintaksičkom planu u periodu proširivanja
jezičkih kompetencija; od toga kako se odvija proces usvajanja pisanog
diskursa i koje su teorije i modeli usvajanja pisanog jezika pružili najprihvatljivija
tumačenja postojećih jezičkih činjenica.
Ono što u tradicionalnom smislu obuhvata pojam pismenost – elementarno
ovladavanje veštinama čitanja i pisanja – prestalo je da bude samo po
sebi predmet istraživanja različitih naučnih disciplina. Danas pojam pismenosti
podrazumeva široko polje istraživačkih zadataka – sistematsko praćenje
različitih aspekata razvoja pisanog jezika, identifikovanje parametara od značaja
za diferenciranje tekstova prema žanrovskim karakteristikama, metajezičku
analizu, strukturiranje diskursa i njegovih delova i analizu društvenog i
kulturnog konteksta u koji se diskurs smešta (Ravid & Tolchinsky, 2002; Beers
& Nagy, 2011).
Usvajanje forme pisane rečenice i razvijanje kompetencija za pisanu produkciju
u punom smislu reči, danas je neophodan uslov za bavljenje bilo kojim
poslom. Sposobnost za pisanje različitih tipova tekstova predstavlja jedan od
glavnih činilaca akademskog postignuća učenika. To dokazuje činjenica da učenici
i studenti koji imaju teškoće u pisanju značajno zaostaju za drugom decom
i kolegama jer je pisana forma primarno sredstvo na osnovu kojeg učitelji i nastavnici
procenjuju nivo i kvalitet stečenog znanja (Graham, 2008: 2). Uspešno
strukturiranje pisanog diskursa i njegovih delova ne znači samo da je dete premostilo
teškoće koje se odnose na automatizaciju rukopisa i razvilo sposobnost
da se neki tekst pročita i razume. Usvajanjem pisane forme podstiče se razvoj
rečnika i njegova raznovrsnost, otkrivaju se nove funkcije izraza i konstrukcija
koje pre opismenjavanja detetu nisu bile dostupne. Takođe, rečenice se unutar
diskursa mogu povezivati i usklađivati na različite načine, a semantički razvoj
jezika je usko povezan sa razumevanjem i produkcijom složenih jezičkih izražajnih
sredstava (Tolchinsky, 2004: 234). Sve ovo potvrđuje da je usvajanje sposobnosti
za pisanu produkciju kompleksan i dugotrajan proces.
Imajući, dakle, u vidu svu složenost ovladavanja pisanim jezičkim izrazom,
na stranama koje slede biće predstavljene glavne karakteristike razvoja
jezika na mlađem osnovnoškolskom uzrastu zbog toga što početak kasnijeg
jezičkog razvoja u velikoj meri korelira sa polaskom deteta u prvi razred
osnovne škole. Kako je usvajanje sposobnosti za pisano izražavanje jedan od
najsloženijih vidova usvajanja jezika, uz leksički, biće predstavljen i sintaksički razvoj u periodu proširivanja jezičkih kompetencija jer sintaksa najbolje odražava
razvoj jezika na svim njegovim nivoima.
Na samom početku su predstavljene najznačajnije teorije o usvajanju
jezika. Nativističko viđenje jezičkog razvoja dato je kroz principe generativne
gramatike Noama Čomskog. Pored generativizma, predstavljene su i druge dve
dominantne teorije XX veka – razvojna teorija Žana Pijažea i sociokulturna
teorija Lava Vigotskog.
Posebna pažnja je posvećena Tomazelovom modelu razvoja gramatičkog
sistema koji se zasniva na jezičkoj upotrebi. Savremeni lingvisti i psiholozi
ovom modelu daju prednost nad ostalima zbog činjenice da su u njemu na
najprihvatljiviji način povezane genetska i sredinska komponenta u procesu
usvajanja jezika.
Osim pregleda vodećih teorijskih modela dat je i kratak osvrt na faze razvoja
jezika kod pojedinca. Predstavljena je periodizacija jezičkog razvoja od
rođenja do okončanja srednje škole, uključujući pokazatelje jezičkog razvoja
na odgovarajućem uzrastu, s posebnim osvrtom na period kasnijeg jezičkog
razvoja.
S obzirom da detetu mnoge stvari postaju dostupne kad nauči da piše,
u drugom delu se razmatraju prednosti pisanja u odnosu na govorenje, kao
i razlike koje postoje između govornog i pisanog izraza. Razvoj sposobnosti
za pisanu produkciju je praćen od samih početaka – od žvrljanja i šaranja,
crteža, do pojave prvih slova i stvarnog, formalnog početka usvajanja pisane
forme. Na kraju su predstavljene teorije pisanja koje u prvi plan ističu kognitivnu
osnovu tog procesa, kao i one koje proces pisanja posmatraju u svetlu
društvenih i kulturnih uticaja (sociokulturni model) (MacArthur, Graham &
Fitzgerald, 2008: 2).
Uzimajući u obzir činjenicu da je poslednjih godina prevladala tendencija
da se istraživanja u oblasti pisanje ne usmeravaju na to kako deca treba da
pišu i kako njihovi tekstovi treba da izgledaju, nego se premeštaju na teorijski
plan – da se objasni kako deca pišu (Nystrand, 2008: 22), želja nam je da ova
monografska studija pomogne i doprinese tom cilju, makar i u najmanjoj mogućoj
meri.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
title = "O jezičkom razvoju u periodu proširivanja jezičkih kompetencija",
pages = "155-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3805"
}
Ivanović, M.. (2021). O jezičkom razvoju u periodu proširivanja jezičkih kompetencija. 
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 1-155.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3805
Ivanović M. O jezičkom razvoju u periodu proširivanja jezičkih kompetencija. 2021;:1-155.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3805 .
Ivanović, Maja, "O jezičkom razvoju u periodu proširivanja jezičkih kompetencija" (2021):1-155,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3805 .

Humor u kulturi Gluvih

Radić-Šestić, Marina; Šešum, Mia; Radovanović, Vesna; Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Radić-Šestić, Marina
AU  - Šešum, Mia
AU  - Radovanović, Vesna
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1258
AB  - Visual experience and visually based linguistic communication are two key aspects of Deaf culture. When incorporated into humor, its members share specific experience. This paper aims to review the available literature in order to determine whether the humor of the deaf differs from the humor of hearing population, and if so, how and to what extent. Richness of humor in deaf culture is reflected in the variety, creativity and complexity of expression, using different strategies. The first strategy is reflected in using sign language to tell stories which are witty and have a comic point. The second strategy consists of imitating animals and humans (caricature). The third strategy refers to using sign language to create invented, fanciful, absurd images that do not exist in reality. The fourth type of humor is in sign language which is difficult to translate. It is a type of humor that has to be seen, and where people enjoy its visual logic and the redundancy of silent film images. The attempt to translate the humorous content of Deaf culture and share it with the hearing population should be seen not only as interlingual, but also as intercultural operation. Hence the lack of understanding between these two social groups.
AB  - Vizuelno iskustvo i lingvistička komunikacija bazirana na vizuelnom su dva ključna aspekta kulture Gluvih. Kada se inkorporiraju u humor, njeni članovi dele specifično iskustvo. Rad ima za cilj da pregledom dostupne literature utvrdi da li se humor pripadnika kulture Gluvih razlikuje od humora čujuće populacije i, ako se razlikuje, po čemu i u kojoj meri. Bogatstvo humora kulture Gluvih ogleda se u raznovrsnosti, kreativnosti i složenosti izražavanja putem različitih strategija. Prva strategija odnosi se na pričanje priča na znakovnom jeziku koje na kraju imaju duhovitu, komičnu poentu. Druga strategija se sastoji u imitaciji životinja i ljudi (karikature). Treća strategija ogleda se u stvaranju, putem znakovnog jezika, izmišljenih, maštovitih, apsurdnih slika koje ne postoje u stvarnosti. Četvrta vrsta humora je na znakovnom jeziku koji se teško može prevesti. To je humor koji se mora videti, uživati u njegovoj vizuelnoj logici i redudantnosti slika nemih flmova. Pokušaj da se humor kulture Gluvih prevede i podeli sa čujućom populacijom treba videti ne samo kao interlingvalnu, već i kao interkulturalnu operaciju. Otuda se javlja i nerazumevanje između ove dve socijalne grupe.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Humor u kulturi Gluvih
T1  - Humor in Deaf culture
EP  - 57
IS  - 1
SP  - 43
VL  - 19
DO  - 10.5937/specedreh19-25478
ER  - 
@article{
author = "Radić-Šestić, Marina and Šešum, Mia and Radovanović, Vesna and Ivanović, Maja",
year = "2020",
abstract = "Visual experience and visually based linguistic communication are two key aspects of Deaf culture. When incorporated into humor, its members share specific experience. This paper aims to review the available literature in order to determine whether the humor of the deaf differs from the humor of hearing population, and if so, how and to what extent. Richness of humor in deaf culture is reflected in the variety, creativity and complexity of expression, using different strategies. The first strategy is reflected in using sign language to tell stories which are witty and have a comic point. The second strategy consists of imitating animals and humans (caricature). The third strategy refers to using sign language to create invented, fanciful, absurd images that do not exist in reality. The fourth type of humor is in sign language which is difficult to translate. It is a type of humor that has to be seen, and where people enjoy its visual logic and the redundancy of silent film images. The attempt to translate the humorous content of Deaf culture and share it with the hearing population should be seen not only as interlingual, but also as intercultural operation. Hence the lack of understanding between these two social groups., Vizuelno iskustvo i lingvistička komunikacija bazirana na vizuelnom su dva ključna aspekta kulture Gluvih. Kada se inkorporiraju u humor, njeni članovi dele specifično iskustvo. Rad ima za cilj da pregledom dostupne literature utvrdi da li se humor pripadnika kulture Gluvih razlikuje od humora čujuće populacije i, ako se razlikuje, po čemu i u kojoj meri. Bogatstvo humora kulture Gluvih ogleda se u raznovrsnosti, kreativnosti i složenosti izražavanja putem različitih strategija. Prva strategija odnosi se na pričanje priča na znakovnom jeziku koje na kraju imaju duhovitu, komičnu poentu. Druga strategija se sastoji u imitaciji životinja i ljudi (karikature). Treća strategija ogleda se u stvaranju, putem znakovnog jezika, izmišljenih, maštovitih, apsurdnih slika koje ne postoje u stvarnosti. Četvrta vrsta humora je na znakovnom jeziku koji se teško može prevesti. To je humor koji se mora videti, uživati u njegovoj vizuelnoj logici i redudantnosti slika nemih flmova. Pokušaj da se humor kulture Gluvih prevede i podeli sa čujućom populacijom treba videti ne samo kao interlingvalnu, već i kao interkulturalnu operaciju. Otuda se javlja i nerazumevanje između ove dve socijalne grupe.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Humor u kulturi Gluvih, Humor in Deaf culture",
pages = "57-43",
number = "1",
volume = "19",
doi = "10.5937/specedreh19-25478"
}
Radić-Šestić, M., Šešum, M., Radovanović, V.,& Ivanović, M.. (2020). Humor u kulturi Gluvih. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 19(1), 43-57.
https://doi.org/10.5937/specedreh19-25478
Radić-Šestić M, Šešum M, Radovanović V, Ivanović M. Humor u kulturi Gluvih. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2020;19(1):43-57.
doi:10.5937/specedreh19-25478 .
Radić-Šestić, Marina, Šešum, Mia, Radovanović, Vesna, Ivanović, Maja, "Humor u kulturi Gluvih" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 19, no. 1 (2020):43-57,
https://doi.org/10.5937/specedreh19-25478 . .
2
2

Sintaksički pokazatelji polnolekta u kasnijoj fazi jezičkog razvoja

Ivanović, Maja; Đorđević, Jelena

(Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Đorđević, Jelena
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1332
AB  - Men and women use language means in various ways, the means of the same language, when they speak and write. This is the essence of genderlect theory which tries to explain what these differences are, and such theory incited numerous researches in current years. The aim of this work is to investigate syntactic features of youngest school age students' texts and differences in that production between boys and girls. 181 pupils participated in this research from the first, up to the fourth grade (96 boys and 85 girls). Each student wrote three essays, so there were 543 texts in this corpus. Our study included moth quantitative (the text length presented by a number of words, communicative sentences and clauses; the length of the sentence presented by a number of words and clauses) and qualitative (various sentences types) indicators. Differences between genders were analysed in comparison to researched variables. The results proved that there exist statistically significant differences in text length and sentence length in comparison to all measured parameters, i.e. girls produce longer texts and sentences than boys. When text structure is in question, it is important that the greatest number of complex sentences (compound, complex and complex-compound), are also constructed by girls. However, differences are not significant in relation, though they occur more often in the girls' texts. Our results show that there are certain quantitative differences between girls and boys at younger elementary school age with respect of some syntactic features, while in terms of syntactic maturity, i.e. the complexity of the produced texts there are no significant differences.
AB  - Kada govore i pišu, muškarci i žene na različite načine koriste jezička sredstva. Na tome se zasniva teorija o polnolektima koja pokušava da objasni u čemu se te razlike ogledaju, što je poslednjih godina podstaklo mnoga istraživanja na ovu temu. Cilj rada je da se ispitaju sintaksička svojstva tekstova učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta i razlike u njihovoj produkciji između dečaka i devojčica. U istraživanju je učestvovao 181 učenik (96 dečaka i 85 devojčica) od I do IV razreda. Svi su pisali po tri sastava, tako da su u korpus za analizu ušla ukupno 543 teksta. Analiza je obuhvatila kvantitativne (dužina teksta izražena brojem reči, brojem komunikativnih rečenica i brojem klauza) i kvalitativne (različiti tipovi rečenica) sintaksičke pokazatelje. Analizirane su razlike među polovima u odnosu na ispitivane varijable. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da se razlike između tekstova koje su pisali dečaci i devojčice na mlađem osnovnoškolskom uzrastu odnose na kvantitativne pokazatelje, dok u stepenu sintaksičke složenosti, tj. zrelosti produkovanih tekstova nema značajnih razlika.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd
T2  - Anali Filološkog fakulteta
T1  - Sintaksički pokazatelji polnolekta u kasnijoj fazi jezičkog razvoja
T1  - Sintactic indicators of genderlect in later language development
EP  - 361
IS  - 2
SP  - 345
VL  - 32
DO  - 10.18485/analiff.2020.32.2.19
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Maja and Đorđević, Jelena",
year = "2020",
abstract = "Men and women use language means in various ways, the means of the same language, when they speak and write. This is the essence of genderlect theory which tries to explain what these differences are, and such theory incited numerous researches in current years. The aim of this work is to investigate syntactic features of youngest school age students' texts and differences in that production between boys and girls. 181 pupils participated in this research from the first, up to the fourth grade (96 boys and 85 girls). Each student wrote three essays, so there were 543 texts in this corpus. Our study included moth quantitative (the text length presented by a number of words, communicative sentences and clauses; the length of the sentence presented by a number of words and clauses) and qualitative (various sentences types) indicators. Differences between genders were analysed in comparison to researched variables. The results proved that there exist statistically significant differences in text length and sentence length in comparison to all measured parameters, i.e. girls produce longer texts and sentences than boys. When text structure is in question, it is important that the greatest number of complex sentences (compound, complex and complex-compound), are also constructed by girls. However, differences are not significant in relation, though they occur more often in the girls' texts. Our results show that there are certain quantitative differences between girls and boys at younger elementary school age with respect of some syntactic features, while in terms of syntactic maturity, i.e. the complexity of the produced texts there are no significant differences., Kada govore i pišu, muškarci i žene na različite načine koriste jezička sredstva. Na tome se zasniva teorija o polnolektima koja pokušava da objasni u čemu se te razlike ogledaju, što je poslednjih godina podstaklo mnoga istraživanja na ovu temu. Cilj rada je da se ispitaju sintaksička svojstva tekstova učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta i razlike u njihovoj produkciji između dečaka i devojčica. U istraživanju je učestvovao 181 učenik (96 dečaka i 85 devojčica) od I do IV razreda. Svi su pisali po tri sastava, tako da su u korpus za analizu ušla ukupno 543 teksta. Analiza je obuhvatila kvantitativne (dužina teksta izražena brojem reči, brojem komunikativnih rečenica i brojem klauza) i kvalitativne (različiti tipovi rečenica) sintaksičke pokazatelje. Analizirane su razlike među polovima u odnosu na ispitivane varijable. Na osnovu dobijenih rezultata može se zaključiti da se razlike između tekstova koje su pisali dečaci i devojčice na mlađem osnovnoškolskom uzrastu odnose na kvantitativne pokazatelje, dok u stepenu sintaksičke složenosti, tj. zrelosti produkovanih tekstova nema značajnih razlika.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd",
journal = "Anali Filološkog fakulteta",
title = "Sintaksički pokazatelji polnolekta u kasnijoj fazi jezičkog razvoja, Sintactic indicators of genderlect in later language development",
pages = "361-345",
number = "2",
volume = "32",
doi = "10.18485/analiff.2020.32.2.19"
}
Ivanović, M.,& Đorđević, J.. (2020). Sintaksički pokazatelji polnolekta u kasnijoj fazi jezičkog razvoja. in Anali Filološkog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd., 32(2), 345-361.
https://doi.org/10.18485/analiff.2020.32.2.19
Ivanović M, Đorđević J. Sintaksički pokazatelji polnolekta u kasnijoj fazi jezičkog razvoja. in Anali Filološkog fakulteta. 2020;32(2):345-361.
doi:10.18485/analiff.2020.32.2.19 .
Ivanović, Maja, Đorđević, Jelena, "Sintaksički pokazatelji polnolekta u kasnijoj fazi jezičkog razvoja" in Anali Filološkog fakulteta, 32, no. 2 (2020):345-361,
https://doi.org/10.18485/analiff.2020.32.2.19 . .

Sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2019)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3034
AB  - U jeziku postoje ustaljeni izrazi koji se sastoje od dve ili više reči. Oni imaju
jedinstveno značenje koje se ne može izvesti na osnovu značenja pojedinačnih
reči od kojih su sastavljeni. Jedinice sa takvim statusom u leksikonu jednog
jezika zovu se frazemi ili idiomi. S obzirom na frekvencu njihove upotrebe, razumevanje
idioma je od velikog značaja za uspešnu komunikaciju. Cilj rada je
bio da se ispita sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba budući da
radovi stranih autora posvećeni ovom pitanju ne ukazuju nedvosmisleno da
li ova sposobnost opada sa godinama. Razumevanje idioma je procenjivano
na osnovu definisanja značenja svakog od 10 ponuđenih idiomatskih izraza i
navođenjem komunikativne situacije u kojoj bi se dati idiom mogao upotrebiti.
Istraživanjem je obuhvaćeno 28 ispitanika od 70 do 90 godina. Za predstavljanje
podataka korišćena je deskriptivna statistika (aritmetička sredina,
standardna devijacija, minimalne i maksimalne vrednosti). Dobijeni rezultati
su pokazali da ispitivana sposobnost ne opada u poznim godinama, ali je utvrđeno
da nivo razumevanja idioma zavisi od stepena izloženosti idiomima tj.
od prethodnog iskustva govornika, kao i od stepena semantičke prozirnosti
samog izraza. Rezultati su utoliko dragoceniji jer se odnose na ispitivanje kasnijeg
jezičkog razvoja izvornih govornika srpskog jezika, te pored teorijskog
mogu imati i praktični značaj prilikom usvajanja sintaksičkih i semantičkih
svojstava pojedinačnih leksema i izraza, kao i u radu sa decom kod koje su
uočeni različiti oblici razvojnih jezičkih poremećaja.
AB  - There are certain expressions in language consisting of two or more words. They have a
unique meaning that cannot be derived on the basis of the meanings of individual words from
which they are composed. Units with such status in the lexicon are called phrases or idioms.
Given the frequency of their use, understanding idioms is of great importance for successful
communication. The aim of this paper was to examine idiom understanding in older adults,
since the works of many authors devoted to this issue do not indicate whether this ability has
been declining over the years. Idiom understanding was assessed on defining the meaning of
each of 10 idiomatic expressions and giving the situation in which the idiom could be used.
The study included 28 subjects from 70 to 90 years of age. Descriptive statistics (arithmetic
mean, standard deviation, minimum and maximum values) were used to represent the data.
The obtained results showed that the tested ability did not decrease in the late years, but
it was found that idiom understanding depended on the degree of exposure to idioms, as
well as on the degree of semantic transparency of the expression itself. The results are even
more valuable because they relate to the examination of the later language development
of the native speakers of Serbian language, and they can be used in acquisition of syntactic
and semantic properties of individual lexemes and expressions, as well as in working with
children with various forms of developmental language disorders.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba
T1  - Idiom understanding in older adults
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3034
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2019",
abstract = "U jeziku postoje ustaljeni izrazi koji se sastoje od dve ili više reči. Oni imaju
jedinstveno značenje koje se ne može izvesti na osnovu značenja pojedinačnih
reči od kojih su sastavljeni. Jedinice sa takvim statusom u leksikonu jednog
jezika zovu se frazemi ili idiomi. S obzirom na frekvencu njihove upotrebe, razumevanje
idioma je od velikog značaja za uspešnu komunikaciju. Cilj rada je
bio da se ispita sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba budući da
radovi stranih autora posvećeni ovom pitanju ne ukazuju nedvosmisleno da
li ova sposobnost opada sa godinama. Razumevanje idioma je procenjivano
na osnovu definisanja značenja svakog od 10 ponuđenih idiomatskih izraza i
navođenjem komunikativne situacije u kojoj bi se dati idiom mogao upotrebiti.
Istraživanjem je obuhvaćeno 28 ispitanika od 70 do 90 godina. Za predstavljanje
podataka korišćena je deskriptivna statistika (aritmetička sredina,
standardna devijacija, minimalne i maksimalne vrednosti). Dobijeni rezultati
su pokazali da ispitivana sposobnost ne opada u poznim godinama, ali je utvrđeno
da nivo razumevanja idioma zavisi od stepena izloženosti idiomima tj.
od prethodnog iskustva govornika, kao i od stepena semantičke prozirnosti
samog izraza. Rezultati su utoliko dragoceniji jer se odnose na ispitivanje kasnijeg
jezičkog razvoja izvornih govornika srpskog jezika, te pored teorijskog
mogu imati i praktični značaj prilikom usvajanja sintaksičkih i semantičkih
svojstava pojedinačnih leksema i izraza, kao i u radu sa decom kod koje su
uočeni različiti oblici razvojnih jezičkih poremećaja., There are certain expressions in language consisting of two or more words. They have a
unique meaning that cannot be derived on the basis of the meanings of individual words from
which they are composed. Units with such status in the lexicon are called phrases or idioms.
Given the frequency of their use, understanding idioms is of great importance for successful
communication. The aim of this paper was to examine idiom understanding in older adults,
since the works of many authors devoted to this issue do not indicate whether this ability has
been declining over the years. Idiom understanding was assessed on defining the meaning of
each of 10 idiomatic expressions and giving the situation in which the idiom could be used.
The study included 28 subjects from 70 to 90 years of age. Descriptive statistics (arithmetic
mean, standard deviation, minimum and maximum values) were used to represent the data.
The obtained results showed that the tested ability did not decrease in the late years, but
it was found that idiom understanding depended on the degree of exposure to idioms, as
well as on the degree of semantic transparency of the expression itself. The results are even
more valuable because they relate to the examination of the later language development
of the native speakers of Serbian language, and they can be used in acquisition of syntactic
and semantic properties of individual lexemes and expressions, as well as in working with
children with various forms of developmental language disorders.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba, Idiom understanding in older adults",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3034"
}
Ivanović, M.. (2019). Sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3034
Ivanović M. Sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3034 .
Ivanović, Maja, "Sposobnost za razumevanje idioma kod starih osoba" in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3034 .

Naming verbs in children with specific language impairment

Drljan, Bojana; Vuković, Mile; Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Drljan, Bojana
AU  - Vuković, Mile
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1197
AB  - Given that verbs are the type of content words whose proper use in children requires a high level of language processing skills, it is expected that children with specific language impairment (SLI) will experience difficulties in lexical processing of this class of words. However, there is a relative paucity of studies focusing on lexical-semantic abilities in class of verbs in children with SLI, and the results of previous studies are quite contradictory. The aim of this study was to determine the vocabulary scope of verbs, and also to compare types of errors in verb naming between children with SLI and typically developing children. The sample consisted of 60 participants with SLI (5-8 yrs) within the experimental group, while the control group consisted of 55 typically developing (TD) children. For the purpose of naming verbs assessment, 30 pictorial verbs from the Children's Word Frequency Dictionary were used, while errors were classified according to the principle used in Boston Naming Test. The results showed that children with SLI had a significantly lower score of accuracy in verb naming compared to TD children (p≤0.000). Also, children with SLI made significantly more semantic, unrelated and circumlocutive errors, as well as more omissions (p lt 0.05). However, an error distribution analysis indicates a similar pattern in both groups of children. We concluded that children with SLI had significantly narrower vocabulary scope of verbs compared to typically developing peers. Also, SLI children showed a significant delay in the development of lexical processing skills for this type of content words. However, children with SLI follow a similar pattern as TD children in the area of lexical-semantic development of verb using.
AB  - S obzirom na to da su glagoli vrsta punoznačnih reči čija pravilna upotreba kod dece zahteva visok nivo razvijenosti jezičkog procesiranja, bilo bi očekivano da deca sa specifičnim jezičkim poremećajem (SJP) ispoljavaju teškoće prilikom leksičke obrade ove vrste leksema. Međutim, u literaturi je Mali broj istraživanja koja su se bavila leksičko-semantičkim sposobnostima na planu glagola kod dece sa SJP, a i rezultati dosadašnjih studija su prilično kontradiktorni. Cilj ovog istraživanja je da se uporedi obim vokabulara za pojmove koji reprezentuju aktivnosti, kao i da se uporede tipovi grešaka na testu imenovanja aktivnosti dece sa SJP sa decom tipičnog razvoja. Uzorak je činilo 60 ispitanika sa SJP (5-8 God.) u okviru eksperimentalne grupe, dok je kontrolnu grupu činilo 55 ispitanika tipičnog jezičkog razvoja. Primenjen je test imenovanja različitih aktivnosti prikazanih pomoću slika, a prethodno izabranih na osnovu visoke frekvence glagola u Dečjem frekvencijskom rečniku. Beleženi su tačni i pogrešni odgovori, kao i tipovi grešaka koje su deca pravila. Poređenje između dece sa SJP i dece tipičnog razvoja izvedeno je na broju tačnih odgovora i broju karakterističnih tipova grešaka, dok su greške prilikom imenovanja klasifikovane prema principu koji se koristi primenom Bostonskog testa imenovanja. Rezultati su pokazali da deca sa SJP daju značajno manji broj tačnih odgovora u poređenju sa decom tipičnog razvoja (p lt 0,01). Takođe, deca sa SJP prave značajno više semantičkih, asemantičkih, cirkumlokucija i grešaka po tipu omisije (p lt 0,05). Međutim, analiza distribucije grešaka ukazuje na sličan obrazac kod obe grupe ispitanika. Zaključeno je da deca sa SJP imaju značajno manji opseg vokabulara za pojmove koji reprezentuju aktivnosti, kao i da ispoljavaju značajno kašnjenje na planu razvoja leksičko-semantičke mreže za ovu vrstu punoznačnih reči, ali i da na planu leksičko-semantičkog razvoja upotrebe glagola ispoljavaju sličan obrazac kao i deca tipičnog razvoja.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Naming verbs in children with specific language impairment
T1  - Imenovanje aktivnosti kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem
EP  - 156
IS  - 2
SP  - 133
VL  - 18
DO  - 10.5937/specedreh18-21558
ER  - 
@article{
author = "Drljan, Bojana and Vuković, Mile and Ivanović, Maja",
year = "2019",
abstract = "Given that verbs are the type of content words whose proper use in children requires a high level of language processing skills, it is expected that children with specific language impairment (SLI) will experience difficulties in lexical processing of this class of words. However, there is a relative paucity of studies focusing on lexical-semantic abilities in class of verbs in children with SLI, and the results of previous studies are quite contradictory. The aim of this study was to determine the vocabulary scope of verbs, and also to compare types of errors in verb naming between children with SLI and typically developing children. The sample consisted of 60 participants with SLI (5-8 yrs) within the experimental group, while the control group consisted of 55 typically developing (TD) children. For the purpose of naming verbs assessment, 30 pictorial verbs from the Children's Word Frequency Dictionary were used, while errors were classified according to the principle used in Boston Naming Test. The results showed that children with SLI had a significantly lower score of accuracy in verb naming compared to TD children (p≤0.000). Also, children with SLI made significantly more semantic, unrelated and circumlocutive errors, as well as more omissions (p lt 0.05). However, an error distribution analysis indicates a similar pattern in both groups of children. We concluded that children with SLI had significantly narrower vocabulary scope of verbs compared to typically developing peers. Also, SLI children showed a significant delay in the development of lexical processing skills for this type of content words. However, children with SLI follow a similar pattern as TD children in the area of lexical-semantic development of verb using., S obzirom na to da su glagoli vrsta punoznačnih reči čija pravilna upotreba kod dece zahteva visok nivo razvijenosti jezičkog procesiranja, bilo bi očekivano da deca sa specifičnim jezičkim poremećajem (SJP) ispoljavaju teškoće prilikom leksičke obrade ove vrste leksema. Međutim, u literaturi je Mali broj istraživanja koja su se bavila leksičko-semantičkim sposobnostima na planu glagola kod dece sa SJP, a i rezultati dosadašnjih studija su prilično kontradiktorni. Cilj ovog istraživanja je da se uporedi obim vokabulara za pojmove koji reprezentuju aktivnosti, kao i da se uporede tipovi grešaka na testu imenovanja aktivnosti dece sa SJP sa decom tipičnog razvoja. Uzorak je činilo 60 ispitanika sa SJP (5-8 God.) u okviru eksperimentalne grupe, dok je kontrolnu grupu činilo 55 ispitanika tipičnog jezičkog razvoja. Primenjen je test imenovanja različitih aktivnosti prikazanih pomoću slika, a prethodno izabranih na osnovu visoke frekvence glagola u Dečjem frekvencijskom rečniku. Beleženi su tačni i pogrešni odgovori, kao i tipovi grešaka koje su deca pravila. Poređenje između dece sa SJP i dece tipičnog razvoja izvedeno je na broju tačnih odgovora i broju karakterističnih tipova grešaka, dok su greške prilikom imenovanja klasifikovane prema principu koji se koristi primenom Bostonskog testa imenovanja. Rezultati su pokazali da deca sa SJP daju značajno manji broj tačnih odgovora u poređenju sa decom tipičnog razvoja (p lt 0,01). Takođe, deca sa SJP prave značajno više semantičkih, asemantičkih, cirkumlokucija i grešaka po tipu omisije (p lt 0,05). Međutim, analiza distribucije grešaka ukazuje na sličan obrazac kod obe grupe ispitanika. Zaključeno je da deca sa SJP imaju značajno manji opseg vokabulara za pojmove koji reprezentuju aktivnosti, kao i da ispoljavaju značajno kašnjenje na planu razvoja leksičko-semantičke mreže za ovu vrstu punoznačnih reči, ali i da na planu leksičko-semantičkog razvoja upotrebe glagola ispoljavaju sličan obrazac kao i deca tipičnog razvoja.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Naming verbs in children with specific language impairment, Imenovanje aktivnosti kod dece sa specifičnim jezičkim poremećajem",
pages = "156-133",
number = "2",
volume = "18",
doi = "10.5937/specedreh18-21558"
}
Drljan, B., Vuković, M.,& Ivanović, M.. (2019). Naming verbs in children with specific language impairment. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 18(2), 133-156.
https://doi.org/10.5937/specedreh18-21558
Drljan B, Vuković M, Ivanović M. Naming verbs in children with specific language impairment. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2019;18(2):133-156.
doi:10.5937/specedreh18-21558 .
Drljan, Bojana, Vuković, Mile, Ivanović, Maja, "Naming verbs in children with specific language impairment" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 18, no. 2 (2019):133-156,
https://doi.org/10.5937/specedreh18-21558 . .
1
1

O upotrebi rečenica sa zavisnim klauzama u pisanom izrazu sedmogodšnjaka

Ivanović, Maja; Kašić, Zorka

(Novi Sad: Filozofski fakultet, 2019)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Kašić, Zorka
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3103
AB  - Upotreba zavisnih klauza u pisanom izražavanju najčešće služi za merenja relevantna za stepen sintaksičke zrelosti
dece određenog uzrasta. Budući da uključivanje zavisnih klauza u strukturu komunikativne rečenice implicira i
nivo sintaksičke zrelosti, cilj ovog istraživanja je bio da se ispita sposobnost produkcije zavisnih klauza učenika
prvog razreda osnovne škole u pisanom diskursu. Uzorak je čiinilo 49 ispitanika koji su pisali po tri različita sastava
pa se korpus sastojao od 147 tekstova. Analiza korpusa obuhvatila je i kvantitativne i kvalitativne parametre.
Ispitivana je pojava pojedinih tipova klauza i frekvenca njihove upotrebe. Rezultati omogućuju uvid u tipove zavisnih
klauza koje produkuju deca na ovom uzrastu bez većih teškoća. Pokazalo se da postoje zavisne klauza koje
se javljaju sporadično ili ih uopošte nema. Podatak da deca od svih zavisnih klauza najčešće produkuju izrične i
vremenske, a ne upotrebljavaju dopusne ili mesne klauze, potvrđuje činjenicu da se u školskom uzrastu nastavlja
kasniji jezički razvoj.
AB  - Trying to investigate the process and parameters in later syntactic development and explain the facts about syntactic
development (most of all written) throughout schooling, a great number of researchers examined the understanding
of subordinate clauses production. Their usage and the readiness of a child to use them in writing are the
main source of measurements relevant for the syntactic maturity of texts produced by children at a particular age.
Since the inclusion of subordinate clauses in the structure of a communicative sentence implies the higher level
of syntactic complexity (and with it a child’s maturity), the basic goal of this paper is to examine the first graders’
ability to produce subordinate clauses in written discourse. Forty nine examinees wrote three various essays, so
the corpus consisted of 147 texts. The analysis of the gained material consisted of quantitative (the text length expressed
by the number of words, sentences and clauses) and qualitative parameters. The registered and examined
occurrence of certain types of subordinate clauses and the frequency of their use was determined. The results enable
an insight into the average texts of seven-year-olds, as to the fact what types of subordinate clauses children
produce at the age without greater difficulties. Apart from that, the results show that there exist even those types of
subordinate clauses that occur sporadically, or they do not occur at all, and which are, in written form, out of their
reach. The data that children, at the end of the first grade most commonly produce declarative and temporal clauses
out of ten types of subordinate clauses, and that they did not use concessive and place clauses in their texts, proves
the fact that even in the period of primary school further language development continues, though more slowly.
PB  - Novi Sad: Filozofski fakultet
PB  - Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet
C3  - Jezici i kulture u vremenu i prostoru
T1  - O upotrebi rečenica sa zavisnim klauzama u pisanom izrazu sedmogodšnjaka
T1  - On the use of sentences with subordinate clauses in written expressions of
seven-year-olds
EP  - 556
SP  - 545
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3103
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja and Kašić, Zorka",
year = "2019",
abstract = "Upotreba zavisnih klauza u pisanom izražavanju najčešće služi za merenja relevantna za stepen sintaksičke zrelosti
dece određenog uzrasta. Budući da uključivanje zavisnih klauza u strukturu komunikativne rečenice implicira i
nivo sintaksičke zrelosti, cilj ovog istraživanja je bio da se ispita sposobnost produkcije zavisnih klauza učenika
prvog razreda osnovne škole u pisanom diskursu. Uzorak je čiinilo 49 ispitanika koji su pisali po tri različita sastava
pa se korpus sastojao od 147 tekstova. Analiza korpusa obuhvatila je i kvantitativne i kvalitativne parametre.
Ispitivana je pojava pojedinih tipova klauza i frekvenca njihove upotrebe. Rezultati omogućuju uvid u tipove zavisnih
klauza koje produkuju deca na ovom uzrastu bez većih teškoća. Pokazalo se da postoje zavisne klauza koje
se javljaju sporadično ili ih uopošte nema. Podatak da deca od svih zavisnih klauza najčešće produkuju izrične i
vremenske, a ne upotrebljavaju dopusne ili mesne klauze, potvrđuje činjenicu da se u školskom uzrastu nastavlja
kasniji jezički razvoj., Trying to investigate the process and parameters in later syntactic development and explain the facts about syntactic
development (most of all written) throughout schooling, a great number of researchers examined the understanding
of subordinate clauses production. Their usage and the readiness of a child to use them in writing are the
main source of measurements relevant for the syntactic maturity of texts produced by children at a particular age.
Since the inclusion of subordinate clauses in the structure of a communicative sentence implies the higher level
of syntactic complexity (and with it a child’s maturity), the basic goal of this paper is to examine the first graders’
ability to produce subordinate clauses in written discourse. Forty nine examinees wrote three various essays, so
the corpus consisted of 147 texts. The analysis of the gained material consisted of quantitative (the text length expressed
by the number of words, sentences and clauses) and qualitative parameters. The registered and examined
occurrence of certain types of subordinate clauses and the frequency of their use was determined. The results enable
an insight into the average texts of seven-year-olds, as to the fact what types of subordinate clauses children
produce at the age without greater difficulties. Apart from that, the results show that there exist even those types of
subordinate clauses that occur sporadically, or they do not occur at all, and which are, in written form, out of their
reach. The data that children, at the end of the first grade most commonly produce declarative and temporal clauses
out of ten types of subordinate clauses, and that they did not use concessive and place clauses in their texts, proves
the fact that even in the period of primary school further language development continues, though more slowly.",
publisher = "Novi Sad: Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet",
journal = "Jezici i kulture u vremenu i prostoru",
title = "O upotrebi rečenica sa zavisnim klauzama u pisanom izrazu sedmogodšnjaka, On the use of sentences with subordinate clauses in written expressions of
seven-year-olds",
pages = "556-545",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3103"
}
Ivanović, M.,& Kašić, Z.. (2019). O upotrebi rečenica sa zavisnim klauzama u pisanom izrazu sedmogodšnjaka. in Jezici i kulture u vremenu i prostoru
Novi Sad: Filozofski fakultet., 545-556.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3103
Ivanović M, Kašić Z. O upotrebi rečenica sa zavisnim klauzama u pisanom izrazu sedmogodšnjaka. in Jezici i kulture u vremenu i prostoru. 2019;:545-556.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3103 .
Ivanović, Maja, Kašić, Zorka, "O upotrebi rečenica sa zavisnim klauzama u pisanom izrazu sedmogodšnjaka" in Jezici i kulture u vremenu i prostoru (2019):545-556,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3103 .

Razlike u tekstovima devojčica i dečaka mlađeg osnovnoškolskog uzrasta

Ivanović, Maja; Đorđević, Jelena

(Filozofski fakultet, 2019)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Đorđević, Jelena
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3059
AB  - Muškarci i žene na različite načine koriste jezička sredstva istog jezika kada govore i pišu. To je suština teorije o polnolektima koja pokušava da objasni u čemu se ogledaju te razlike, što je podstaklo brojna istraživanja poslednjih godina.
Cilj rada je da se ispitaju sintaksička svojstva tekstova učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta i razlike u njihovoj produkciji između dečaka i devojčica. Učestvovao je 181 učenik od I do IV razreda (96 dečaka i 85 devojčica). Svi su pisali po 3 sastava, tako da je u korpusu bilo 543 teksta. Analiza prikupljenog materijala obuhvatila je kvantitativne (dužina teksta izražena brojem reči, komunikativnih rečenica i klauza; dužina rečenice izražena brojem reči i klauza) i kvalitativne (različiti tipovi rečenica) pokazatelje. Analizirane su razlike među polovima u odnosu na ispitivane varijable.
Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika u dužini tekstova i u dužini rečenice u odnosu na sve merene parametre - devojčice produkuju duže tekstove i rečenice od dečaka. Kad je reč o strukturi teksta, značajno veći broj složenih rečenica (naporedno, zavisno i višestruko složenih), takođe konstruišu devojčice. Međutim, razlike nisu značajne kad je reč o tipovima zavisnih klauza, mada i njih ima više u tekstovima devojčica.
Na osnovu rezultata se može zaključiti da se razlike između tekstova dečaka i devojčica na mlađem osnovnoškolskom uzrastu odnose na kvantitativne pokazatelje, dok u sintaksičkoj zrelosti, tj. složenosti produkovanih tekstova nema značajnih razlika.
PB  - Filozofski fakultet
C3  - Sažeci
C3  - Jezici i kulture u vremenu i prostoru 9 
Sažeci
T1  - Razlike u tekstovima devojčica i dečaka mlađeg osnovnoškolskog uzrasta
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3059
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja and Đorđević, Jelena",
year = "2019",
abstract = "Muškarci i žene na različite načine koriste jezička sredstva istog jezika kada govore i pišu. To je suština teorije o polnolektima koja pokušava da objasni u čemu se ogledaju te razlike, što je podstaklo brojna istraživanja poslednjih godina.
Cilj rada je da se ispitaju sintaksička svojstva tekstova učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta i razlike u njihovoj produkciji između dečaka i devojčica. Učestvovao je 181 učenik od I do IV razreda (96 dečaka i 85 devojčica). Svi su pisali po 3 sastava, tako da je u korpusu bilo 543 teksta. Analiza prikupljenog materijala obuhvatila je kvantitativne (dužina teksta izražena brojem reči, komunikativnih rečenica i klauza; dužina rečenice izražena brojem reči i klauza) i kvalitativne (različiti tipovi rečenica) pokazatelje. Analizirane su razlike među polovima u odnosu na ispitivane varijable.
Rezultati su pokazali da postoji statistički značajna razlika u dužini tekstova i u dužini rečenice u odnosu na sve merene parametre - devojčice produkuju duže tekstove i rečenice od dečaka. Kad je reč o strukturi teksta, značajno veći broj složenih rečenica (naporedno, zavisno i višestruko složenih), takođe konstruišu devojčice. Međutim, razlike nisu značajne kad je reč o tipovima zavisnih klauza, mada i njih ima više u tekstovima devojčica.
Na osnovu rezultata se može zaključiti da se razlike između tekstova dečaka i devojčica na mlađem osnovnoškolskom uzrastu odnose na kvantitativne pokazatelje, dok u sintaksičkoj zrelosti, tj. složenosti produkovanih tekstova nema značajnih razlika.",
publisher = "Filozofski fakultet",
journal = "Sažeci, Jezici i kulture u vremenu i prostoru 9 
Sažeci",
title = "Razlike u tekstovima devojčica i dečaka mlađeg osnovnoškolskog uzrasta",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3059"
}
Ivanović, M.,& Đorđević, J.. (2019). Razlike u tekstovima devojčica i dečaka mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. in Sažeci
Filozofski fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3059
Ivanović M, Đorđević J. Razlike u tekstovima devojčica i dečaka mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. in Sažeci. 2019;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3059 .
Ivanović, Maja, Đorđević, Jelena, "Razlike u tekstovima devojčica i dečaka mlađeg osnovnoškolskog uzrasta" in Sažeci (2019),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3059 .

The ability to understand idioms in younger and older adults

Ivanović, Maja; Drljan, Bojana

(Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Drljan, Bojana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1219
AB  - There are well-established terms in a language that consist of two or more words. They have a unique meaning that cannot be derived from the meaning of individual words of which they are composed. Units with this status in the lexicon are idioms. Given the frequency of their use, understanding idioms is of great importance for successful communication. The aim of the paper was to examine the ability to understand idioms in adults, since the work of foreign authors about issue does not clearly indicate whether this ability declines with ageing. A total of 57 subjects were divided into two age groups (20 to 25 and 70 to 90 years of age) in which the understanding of the idiom was assessed by defining ten selected terms and describing the situation in which the example could be used. The results obtained did not show that this ability declines with age, but it was found that in both younger and older adults it depends on the degree of exposure to idioms as well as on the degree of semantic transparency of the expression itself. The results are even more valuable as they relate to the examination of the later language development in native speakers of Serbian, and in addition to theoretical, they may have practical value in the acquisition of syntactic and semantic features of lexemes and expressions, as well as, in the work with children who have manifested different forms of developmental linguistic disorders.
AB  - U jeziku postoje ustaljeni izrazi koji se sastoje od dve ili više reči. Oni imaju jedinstveno značenje koje se ne može izvesti na osnovu značenja pojedinačnih reči od kojih su sastavljeni. Takve jedinice u leksikonu su idiomi. S obzirom na frekventnost njihove upotrebe, razumevanje idioma je od velikog značaja za uspešnu komunikaciju. Cilj rada je bio da se ispita sposobnost razumevanja idioma kod odraslih osoba budući da radovi stranih autora iz ove oblasti ne ukazuju nedvosmisleno da li ova sposobnost opada sa godinama. Uzorak je činilo 57 ispitanika podeljenih u dve uzrasne grupe (od 20 do 25 i od 70 do 90 godina) kod kojih se razumevanje idioma procenjivalo na osnovu definisanja deset izabranih izraza i navođenjem situacije u kojoj bi se dati primer mogao upotrebiti. Dobijeni rezultati nisu pokazali da ova sposobnost opada s godinama, ali je utvrđeno da ona i kod mlađih i kod starijih osoba zavisi od stepena izloženosti idiomima, kao i od stepena semantičke prozirnosti samog izraza. Rezultati su utoliko dragoceniji jer se odnose na ispitivanje kasnijeg jezičkog razvoja izvornih govornika srpskog jezika, te pored teorijskog mogu imati i praktični značaj kod usvajanja sintaksičkih i semantičkih svojstava leksema i izraza, kao i u radu sa decom kod koje su uočeni različiti oblici razvojnih jezičkih poremećaja.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd
T2  - Anali Filološkog fakulteta
T1  - The ability to understand idioms in younger and older adults
T1  - Razumevanje idioma kod mlađih i starijih odraslih osoba
EP  - 284
IS  - 1
SP  - 267
VL  - 31
DO  - 10.18485/analiff.2019.31.1.13
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Maja and Drljan, Bojana",
year = "2019",
abstract = "There are well-established terms in a language that consist of two or more words. They have a unique meaning that cannot be derived from the meaning of individual words of which they are composed. Units with this status in the lexicon are idioms. Given the frequency of their use, understanding idioms is of great importance for successful communication. The aim of the paper was to examine the ability to understand idioms in adults, since the work of foreign authors about issue does not clearly indicate whether this ability declines with ageing. A total of 57 subjects were divided into two age groups (20 to 25 and 70 to 90 years of age) in which the understanding of the idiom was assessed by defining ten selected terms and describing the situation in which the example could be used. The results obtained did not show that this ability declines with age, but it was found that in both younger and older adults it depends on the degree of exposure to idioms as well as on the degree of semantic transparency of the expression itself. The results are even more valuable as they relate to the examination of the later language development in native speakers of Serbian, and in addition to theoretical, they may have practical value in the acquisition of syntactic and semantic features of lexemes and expressions, as well as, in the work with children who have manifested different forms of developmental linguistic disorders., U jeziku postoje ustaljeni izrazi koji se sastoje od dve ili više reči. Oni imaju jedinstveno značenje koje se ne može izvesti na osnovu značenja pojedinačnih reči od kojih su sastavljeni. Takve jedinice u leksikonu su idiomi. S obzirom na frekventnost njihove upotrebe, razumevanje idioma je od velikog značaja za uspešnu komunikaciju. Cilj rada je bio da se ispita sposobnost razumevanja idioma kod odraslih osoba budući da radovi stranih autora iz ove oblasti ne ukazuju nedvosmisleno da li ova sposobnost opada sa godinama. Uzorak je činilo 57 ispitanika podeljenih u dve uzrasne grupe (od 20 do 25 i od 70 do 90 godina) kod kojih se razumevanje idioma procenjivalo na osnovu definisanja deset izabranih izraza i navođenjem situacije u kojoj bi se dati primer mogao upotrebiti. Dobijeni rezultati nisu pokazali da ova sposobnost opada s godinama, ali je utvrđeno da ona i kod mlađih i kod starijih osoba zavisi od stepena izloženosti idiomima, kao i od stepena semantičke prozirnosti samog izraza. Rezultati su utoliko dragoceniji jer se odnose na ispitivanje kasnijeg jezičkog razvoja izvornih govornika srpskog jezika, te pored teorijskog mogu imati i praktični značaj kod usvajanja sintaksičkih i semantičkih svojstava leksema i izraza, kao i u radu sa decom kod koje su uočeni različiti oblici razvojnih jezičkih poremećaja.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd",
journal = "Anali Filološkog fakulteta",
title = "The ability to understand idioms in younger and older adults, Razumevanje idioma kod mlađih i starijih odraslih osoba",
pages = "284-267",
number = "1",
volume = "31",
doi = "10.18485/analiff.2019.31.1.13"
}
Ivanović, M.,& Drljan, B.. (2019). The ability to understand idioms in younger and older adults. in Anali Filološkog fakulteta
Univerzitet u Beogradu - Filološki fakultet, Beograd., 31(1), 267-284.
https://doi.org/10.18485/analiff.2019.31.1.13
Ivanović M, Drljan B. The ability to understand idioms in younger and older adults. in Anali Filološkog fakulteta. 2019;31(1):267-284.
doi:10.18485/analiff.2019.31.1.13 .
Ivanović, Maja, Drljan, Bojana, "The ability to understand idioms in younger and older adults" in Anali Filološkog fakulteta, 31, no. 1 (2019):267-284,
https://doi.org/10.18485/analiff.2019.31.1.13 . .

Sposobnost učenika prvog razreda osnovne škole za pisanu produkciju deskriptivnih tekstova

Ivanović, Maja

(2018)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2820
C3  - Zbornik rezimea
T1  - Sposobnost učenika prvog razreda osnovne škole za pisanu produkciju deskriptivnih tekstova
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2820
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2018",
journal = "Zbornik rezimea",
title = "Sposobnost učenika prvog razreda osnovne škole za pisanu produkciju deskriptivnih tekstova",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2820"
}
Ivanović, M.. (2018). Sposobnost učenika prvog razreda osnovne škole za pisanu produkciju deskriptivnih tekstova. in Zbornik rezimea.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2820
Ivanović M. Sposobnost učenika prvog razreda osnovne škole za pisanu produkciju deskriptivnih tekstova. in Zbornik rezimea. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2820 .
Ivanović, Maja, "Sposobnost učenika prvog razreda osnovne škole za pisanu produkciju deskriptivnih tekstova" in Zbornik rezimea (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2820 .

Sintaksičke osobine ekspozitornih tekstova učenika prvog i četvrtog razreda osnovne škole

Ivanović, Maja

(2018)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2818
C3  - Zbornik rezimea
T1  - Sintaksičke osobine ekspozitornih tekstova učenika prvog i četvrtog razreda osnovne škole
EP  - 19
SP  - 18
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2818
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2018",
journal = "Zbornik rezimea",
title = "Sintaksičke osobine ekspozitornih tekstova učenika prvog i četvrtog razreda osnovne škole",
pages = "19-18",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2818"
}
Ivanović, M.. (2018). Sintaksičke osobine ekspozitornih tekstova učenika prvog i četvrtog razreda osnovne škole. in Zbornik rezimea, 18-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2818
Ivanović M. Sintaksičke osobine ekspozitornih tekstova učenika prvog i četvrtog razreda osnovne škole. in Zbornik rezimea. 2018;:18-19.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2818 .
Ivanović, Maja, "Sintaksičke osobine ekspozitornih tekstova učenika prvog i četvrtog razreda osnovne škole" in Zbornik rezimea (2018):18-19,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2818 .

Razlike u pisanoj produkciji deskriptivnih tekstova učenika prvog i drugog razreda osnovne škole

Ivanović, Maja

(Beograd : Učieljski fakultet, 2018)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2813
AB  - Fakuptet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Besnradu,
Srbija
Različiti tipovi tekstova produkuju se sa različitim komunikativ- nim
ciljevima.Uspešno ovladavanje načelima strukturiranja različitih tipova
teksta smatra se nužnim preduslovom za sticanje funkcionalne je- zičke i
komunikativne pismenosti. Cilj rada bio je da se opišu i bliže odrede
sposobnosti učenika prvog i drugog razreda osnovne škole za pisa- nu
produkciju deskriptivnog tipa diskursa.
Korpus je formiran od četrdeset i devet tekstova učenika prvog raz- reda i
od četrdeset i četiri teksta učenika drugog razreda (ukupno devede- set i
tri deskriptivna teksta) jedne beogradske osnovne škole, koji su ana-
lizirani kako u odnosu na kvantitativne parametre (dužina teksta izra-
žena brojem komunikativnih rečenica i klauza; broj nezavisnosloženih,
zavisnosloženih i višestruko složenih rečenica) tako i u odnosu na kva-
litativna obeležja (stepen prisustva odgovarajućih žanrovskih karakte-
ristika).
Rezultati pokazuju da su tekstovi osmogodišnjaka značajno duži u od- nosu
na sve analizirane parametre, iz čega proističe da se rukopis ne au-
tomatizuje u prvom razredu i da usmerenost na grafomotoriku zauzima naj-
više prostora kratkotrajne memorije. Najviše produkovanih izričnih,
vremenskih i uzročnih klauza upućuje na to da su one osetljive na žanr te-
ksta, dok sporadična upotreba ostalih vrsta zavisnih klauza, pre svega re-
lativnih, implicira niži stepen sintaksičke zrelosti tekstova, što ot-
vara mogućnosti za rad sa decom kod koje su uočene teškoće u ovladavanju
pisanom produkcijom.
AB  - Faculty for Special Education and Rehabilitation, University of Belgrade,
Serbia
Different types of texts are structured differently, for different
communicative purposes. A successful mastery of the basic principles of
different text type structuring is considered to be an essential
requirement for the acquisition of the functional language and
communicative literacy. The aim of this paper is to describe and determine
more closely the competences of the first and second grade pupils for the
written production of a descriptive type of discourse.
The corpus included 49 texts written by the first grade pupils and 44
texts written by the second grade pupils (a total of 93 descriptive texts)
from a primary school in Belgrade. Both quantitative (text length measured
by the number of communicative sentences and dependent clauses; the number
of dependent, independent and multiple complex sentences) and qualitative
parameters (the level of the representation of the relevant genre
characteristics) were used in the text analysis.
The results of the research show that second grade pupils write
significantly longer texts relative to the applied parameters, which
implies that the handwriting does not become automatic in the first grade,
while the focus on grapho-motorics takes up the most of short-term memory.
The fact that statements, temporal and causal clauses were the most
frequent types of sentences used in the texts implies that these types are
sensitive to the text genre, while the sporadic use of other dependent
clauses, mainly relative clauses, indicates a lower level of the syntactic
maturity of the texts, which opens a range of possibilities in working
with children with difficulties in the written text production.
Keywords: Serbian language, syntactic development, acquisition of
descriptive texts, primary school first and second grade pupils.
Attachments area
PB  - Beograd : Učieljski fakultet
C3  - Zbornik rezimea / Međunarodni naučni skup Savremeni pristupi u profesionalnom razvoju i radu vaspitača i učitelja, 25. maj 2018., Beograd
T1  - Razlike u pisanoj produkciji deskriptivnih tekstova učenika prvog i drugog razreda osnovne škole
T1  - Differences in written production of decriptive texts of primary school first and second grade pupils
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2813
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2018",
abstract = "Fakuptet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Univerzitet u Besnradu,
Srbija
Različiti tipovi tekstova produkuju se sa različitim komunikativ- nim
ciljevima.Uspešno ovladavanje načelima strukturiranja različitih tipova
teksta smatra se nužnim preduslovom za sticanje funkcionalne je- zičke i
komunikativne pismenosti. Cilj rada bio je da se opišu i bliže odrede
sposobnosti učenika prvog i drugog razreda osnovne škole za pisa- nu
produkciju deskriptivnog tipa diskursa.
Korpus je formiran od četrdeset i devet tekstova učenika prvog raz- reda i
od četrdeset i četiri teksta učenika drugog razreda (ukupno devede- set i
tri deskriptivna teksta) jedne beogradske osnovne škole, koji su ana-
lizirani kako u odnosu na kvantitativne parametre (dužina teksta izra-
žena brojem komunikativnih rečenica i klauza; broj nezavisnosloženih,
zavisnosloženih i višestruko složenih rečenica) tako i u odnosu na kva-
litativna obeležja (stepen prisustva odgovarajućih žanrovskih karakte-
ristika).
Rezultati pokazuju da su tekstovi osmogodišnjaka značajno duži u od- nosu
na sve analizirane parametre, iz čega proističe da se rukopis ne au-
tomatizuje u prvom razredu i da usmerenost na grafomotoriku zauzima naj-
više prostora kratkotrajne memorije. Najviše produkovanih izričnih,
vremenskih i uzročnih klauza upućuje na to da su one osetljive na žanr te-
ksta, dok sporadična upotreba ostalih vrsta zavisnih klauza, pre svega re-
lativnih, implicira niži stepen sintaksičke zrelosti tekstova, što ot-
vara mogućnosti za rad sa decom kod koje su uočene teškoće u ovladavanju
pisanom produkcijom., Faculty for Special Education and Rehabilitation, University of Belgrade,
Serbia
Different types of texts are structured differently, for different
communicative purposes. A successful mastery of the basic principles of
different text type structuring is considered to be an essential
requirement for the acquisition of the functional language and
communicative literacy. The aim of this paper is to describe and determine
more closely the competences of the first and second grade pupils for the
written production of a descriptive type of discourse.
The corpus included 49 texts written by the first grade pupils and 44
texts written by the second grade pupils (a total of 93 descriptive texts)
from a primary school in Belgrade. Both quantitative (text length measured
by the number of communicative sentences and dependent clauses; the number
of dependent, independent and multiple complex sentences) and qualitative
parameters (the level of the representation of the relevant genre
characteristics) were used in the text analysis.
The results of the research show that second grade pupils write
significantly longer texts relative to the applied parameters, which
implies that the handwriting does not become automatic in the first grade,
while the focus on grapho-motorics takes up the most of short-term memory.
The fact that statements, temporal and causal clauses were the most
frequent types of sentences used in the texts implies that these types are
sensitive to the text genre, while the sporadic use of other dependent
clauses, mainly relative clauses, indicates a lower level of the syntactic
maturity of the texts, which opens a range of possibilities in working
with children with difficulties in the written text production.
Keywords: Serbian language, syntactic development, acquisition of
descriptive texts, primary school first and second grade pupils.
Attachments area",
publisher = "Beograd : Učieljski fakultet",
journal = "Zbornik rezimea / Međunarodni naučni skup Savremeni pristupi u profesionalnom razvoju i radu vaspitača i učitelja, 25. maj 2018., Beograd",
title = "Razlike u pisanoj produkciji deskriptivnih tekstova učenika prvog i drugog razreda osnovne škole, Differences in written production of decriptive texts of primary school first and second grade pupils",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2813"
}
Ivanović, M.. (2018). Razlike u pisanoj produkciji deskriptivnih tekstova učenika prvog i drugog razreda osnovne škole. in Zbornik rezimea / Međunarodni naučni skup Savremeni pristupi u profesionalnom razvoju i radu vaspitača i učitelja, 25. maj 2018., Beograd
Beograd : Učieljski fakultet..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2813
Ivanović M. Razlike u pisanoj produkciji deskriptivnih tekstova učenika prvog i drugog razreda osnovne škole. in Zbornik rezimea / Međunarodni naučni skup Savremeni pristupi u profesionalnom razvoju i radu vaspitača i učitelja, 25. maj 2018., Beograd. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2813 .
Ivanović, Maja, "Razlike u pisanoj produkciji deskriptivnih tekstova učenika prvog i drugog razreda osnovne škole" in Zbornik rezimea / Međunarodni naučni skup Savremeni pristupi u profesionalnom razvoju i radu vaspitača i učitelja, 25. maj 2018., Beograd (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2813 .

Tempo - bitan individualni marker u realnoj forenzičkoj analizi uzoraka govora

Kašić, Zorka; Ivanović, Maja; Đorđević, Jelena

(2018)

TY  - CONF
AU  - Kašić, Zorka
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Đorđević, Jelena
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2810
C3  - Sažeci
T1  - Tempo - bitan individualni marker u realnoj forenzičkoj analizi uzoraka govora
EP  - 37
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2810
ER  - 
@conference{
author = "Kašić, Zorka and Ivanović, Maja and Đorđević, Jelena",
year = "2018",
journal = "Sažeci",
title = "Tempo - bitan individualni marker u realnoj forenzičkoj analizi uzoraka govora",
pages = "37",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2810"
}
Kašić, Z., Ivanović, M.,& Đorđević, J.. (2018). Tempo - bitan individualni marker u realnoj forenzičkoj analizi uzoraka govora. in Sažeci.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2810
Kašić Z, Ivanović M, Đorđević J. Tempo - bitan individualni marker u realnoj forenzičkoj analizi uzoraka govora. in Sažeci. 2018;:null-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2810 .
Kašić, Zorka, Ivanović, Maja, Đorđević, Jelena, "Tempo - bitan individualni marker u realnoj forenzičkoj analizi uzoraka govora" in Sažeci (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2810 .

Proširivanje jezičke kompetencije na mlađem osnovnoškolskom uzrastu

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2017)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2017
UR  - https://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3505
AB  - As a theoretical base for this paper, the facts,
which are about contemporary research on
syntax development in younger primary
school age children, were used and also
the data which were obtained by acquiring
later language development in general. The
studies of world-wide authors which were
dedicated to this issue, undoubtedly show
that with aging and with education duration
the quantitative as well as qualitative
features of a discourse that pupils produce,
change dramatically: as well as children
aging, and their education duration, the
syntactic constructions which are produced
were longer, more complex and with greater
variety in structure. This work presents a
short theoretical approach to the problem
of later language development, ie. syntactic
development in later primary school age
children.
AB  - U radu se iznose činjenice u vezi sa kasnijim tokom jezičkog razvoja. Kao teorijska podloga upotrebljeni su podaci koji se odnose na razvoj sintakse na mlađem osnovnoškolskom uzrastu. Predstavljene su neke od karakteristika razvoja jezika na školskom uzrastu, kao i razlike u odnosu na fazu aktivnog sin- taksičkog razvoja. Ističe se da je kasniji razvoj jezika spor i postepen proces u toku koga se promene teže uočavaju, zato što se promene ne odnose primarno na sticanje novih konstrukcija nego na proširivanje njihove upotrebe. U ovoj fazi razvoja jezika već usvojene forme i konstrukcije koriste se za postizanje novih ciljeva, dok se dobro poznate funcije dopunjuju i proširuju novim strukturam
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.
T1  - Proširivanje jezičke kompetencije na mlađem osnovnoškolskom uzrastu
T1  - Expansion of language competence In younger primary school age children
EP  - 116
SP  - 111
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3505
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2017",
abstract = "As a theoretical base for this paper, the facts,
which are about contemporary research on
syntax development in younger primary
school age children, were used and also
the data which were obtained by acquiring
later language development in general. The
studies of world-wide authors which were
dedicated to this issue, undoubtedly show
that with aging and with education duration
the quantitative as well as qualitative
features of a discourse that pupils produce,
change dramatically: as well as children
aging, and their education duration, the
syntactic constructions which are produced
were longer, more complex and with greater
variety in structure. This work presents a
short theoretical approach to the problem
of later language development, ie. syntactic
development in later primary school age
children., U radu se iznose činjenice u vezi sa kasnijim tokom jezičkog razvoja. Kao teorijska podloga upotrebljeni su podaci koji se odnose na razvoj sintakse na mlađem osnovnoškolskom uzrastu. Predstavljene su neke od karakteristika razvoja jezika na školskom uzrastu, kao i razlike u odnosu na fazu aktivnog sin- taksičkog razvoja. Ističe se da je kasniji razvoj jezika spor i postepen proces u toku koga se promene teže uočavaju, zato što se promene ne odnose primarno na sticanje novih konstrukcija nego na proširivanje njihove upotrebe. U ovoj fazi razvoja jezika već usvojene forme i konstrukcije koriste se za postizanje novih ciljeva, dok se dobro poznate funcije dopunjuju i proširuju novim strukturam",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.",
title = "Proširivanje jezičke kompetencije na mlađem osnovnoškolskom uzrastu, Expansion of language competence In younger primary school age children",
pages = "116-111",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3505"
}
Ivanović, M.. (2017). Proširivanje jezičke kompetencije na mlađem osnovnoškolskom uzrastu. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 111-116.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3505
Ivanović M. Proširivanje jezičke kompetencije na mlađem osnovnoškolskom uzrastu. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.. 2017;:111-116.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3505 .
Ivanović, Maja, "Proširivanje jezičke kompetencije na mlađem osnovnoškolskom uzrastu" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017. (2017):111-116,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3505 .

Strani akcenat kod sredinskih bilingvala kao forenzički marker

Kašić, Zorka; Đorđević, Jelena; Ivanović, Maja

(2017)

TY  - CONF
AU  - Kašić, Zorka
AU  - Đorđević, Jelena
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2687
C3  - sažeci
T1  - Strani akcenat kod sredinskih bilingvala kao forenzički marker
EP  - 37
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2687
ER  - 
@conference{
author = "Kašić, Zorka and Đorđević, Jelena and Ivanović, Maja",
year = "2017",
journal = "sažeci",
title = "Strani akcenat kod sredinskih bilingvala kao forenzički marker",
pages = "37",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2687"
}
Kašić, Z., Đorđević, J.,& Ivanović, M.. (2017). Strani akcenat kod sredinskih bilingvala kao forenzički marker. in sažeci.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2687
Kašić Z, Đorđević J, Ivanović M. Strani akcenat kod sredinskih bilingvala kao forenzički marker. in sažeci. 2017;:null-37.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2687 .
Kašić, Zorka, Đorđević, Jelena, Ivanović, Maja, "Strani akcenat kod sredinskih bilingvala kao forenzički marker" in sažeci (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2687 .

Mlađi školski uzrast i teškoće u pisanju

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2497
AB  - U radu se izlaže pregled teorijskih modela pisanja sa poseb-
nim osvrtom na teškoće koje se javljaju kod dece mlađeg škol-
skog uzrasta prilikom produkovanja tekstova. Posebna pažnja
se poklanja tipovima teksta kao i činjenici da struktura
pojedinih žanrova sama po sebi može predstavljati problem za
decu koja usvajaju pisani jezički izraz. Cilj rada je da se na osno-
vu pregleda najznačajnijih teorija pisanja i teškoća sa kojima
se susreću deca tokom sticanja elementarne pismenosti ukaže
u kom smeru treba da se modifikuje tradicionalno podučavanje
pisanja u nastavnoj praksi.
AB  - This paper presents some of the most influential theoretical models of writing and
focuses particularly on difficulties in younger primary school age children while
producing written discourse. Special attention was dedecated to fundamental questions
about cognitive processes and how structures of different genres are produced. The
aim of this paper is to, based on most influential cognitive theories and models of
writing, point out the effects of the instructional interventions and recommend that
development of a new model of education should be focused on writing processes.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Mlađi školski uzrast i teškoće u pisanju
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2497
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2016",
abstract = "U radu se izlaže pregled teorijskih modela pisanja sa poseb-
nim osvrtom na teškoće koje se javljaju kod dece mlađeg škol-
skog uzrasta prilikom produkovanja tekstova. Posebna pažnja
se poklanja tipovima teksta kao i činjenici da struktura
pojedinih žanrova sama po sebi može predstavljati problem za
decu koja usvajaju pisani jezički izraz. Cilj rada je da se na osno-
vu pregleda najznačajnijih teorija pisanja i teškoća sa kojima
se susreću deca tokom sticanja elementarne pismenosti ukaže
u kom smeru treba da se modifikuje tradicionalno podučavanje
pisanja u nastavnoj praksi., This paper presents some of the most influential theoretical models of writing and
focuses particularly on difficulties in younger primary school age children while
producing written discourse. Special attention was dedecated to fundamental questions
about cognitive processes and how structures of different genres are produced. The
aim of this paper is to, based on most influential cognitive theories and models of
writing, point out the effects of the instructional interventions and recommend that
development of a new model of education should be focused on writing processes.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Mlađi školski uzrast i teškoće u pisanju",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2497"
}
Ivanović, M.. (2016). Mlađi školski uzrast i teškoće u pisanju. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2497
Ivanović M. Mlađi školski uzrast i teškoće u pisanju. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2497 .
Ivanović, Maja, "Mlađi školski uzrast i teškoće u pisanju" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2497 .

Regionalni markeri u forenzičkoj fonetici

Đorđević, Jelena; Ivanović, Maja

(2016)

TY  - CONF
AU  - Đorđević, Jelena
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2465
C3  - Sažeci i program konferencije
T1  - Regionalni markeri u forenzičkoj fonetici
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2465
ER  - 
@conference{
author = "Đorđević, Jelena and Ivanović, Maja",
year = "2016",
journal = "Sažeci i program konferencije",
title = "Regionalni markeri u forenzičkoj fonetici",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2465"
}
Đorđević, J.,& Ivanović, M.. (2016). Regionalni markeri u forenzičkoj fonetici. in Sažeci i program konferencije.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2465
Đorđević J, Ivanović M. Regionalni markeri u forenzičkoj fonetici. in Sažeci i program konferencije. 2016;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2465 .
Đorđević, Jelena, Ivanović, Maja, "Regionalni markeri u forenzičkoj fonetici" in Sažeci i program konferencije (2016),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2465 .

Syntactic features of written discourse at early primary school age - a longitudinal approach

Ivanović, Maja

(Institut za pedagoška istraživanja, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1031
PB  - Institut za pedagoška istraživanja, Beograd
T2  - Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja
T1  - Syntactic features of written discourse at early primary school age - a longitudinal approach
EP  - 105
IS  - 1
SP  - 87
VL  - 48
DO  - 10.2298/ZIPI1601087I
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2016",
publisher = "Institut za pedagoška istraživanja, Beograd",
journal = "Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja",
title = "Syntactic features of written discourse at early primary school age - a longitudinal approach",
pages = "105-87",
number = "1",
volume = "48",
doi = "10.2298/ZIPI1601087I"
}
Ivanović, M.. (2016). Syntactic features of written discourse at early primary school age - a longitudinal approach. in Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja
Institut za pedagoška istraživanja, Beograd., 48(1), 87-105.
https://doi.org/10.2298/ZIPI1601087I
Ivanović M. Syntactic features of written discourse at early primary school age - a longitudinal approach. in Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja. 2016;48(1):87-105.
doi:10.2298/ZIPI1601087I .
Ivanović, Maja, "Syntactic features of written discourse at early primary school age - a longitudinal approach" in Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 48, no. 1 (2016):87-105,
https://doi.org/10.2298/ZIPI1601087I . .

Types of coordination and syntactic complexity in written discourse of younger school age children

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1013
AB  - For a long time influential linguists considered language development to be basically completed by the age of five or six. Consequently, research on school age children and adolescents has been quite rare. However, during the last two decades, considerable effort has been made to understand the nature of writing processes among schoolchildren. The aim of this paper is to explore writing competence of younger school age children by investigating compound sentences and coordinating conjunctions during the production of a written text. The most important thing in learning how to write is the development of a child's ability to produce and understand complex sentences of various kinds. Coordinating conjunctions are useful for connecting sentences, but compound sentences are often overused and traditionally seem to implicate poor syntactic ability. The examinees were divided in 4 age groups (181 pupils). Each examinee wrote 3 essays, so the whole corpus consisted of 543 texts in total. The analysis of the collected material included two levels: first we identified compound sentences and the number of clauses, and then the type of coordination was determined. The obtained results show the number and type of coordinated constructions which pupils from the first to the fourth grade of primary school produce. Also, coordinating conjunctions indicate the higher level of syntactic complexity of the text they are produced in. This research provides a new insight into syntactic competence of younger pupils in primary school.
AB  - Razvoju sposobnosti za produkciju pisanih tekstova posvećuje se značajna pažnja, međutim, mnoge faze ovog procesa još uvek nisu dovoljno rasvetljene. Razvoj ove sposobnosti uglavnom je proučavan sa aspekta sintaksičke zrelosti koja se konkretizuje upotrebom složenih sintaksičkih konstrukcija, u prvom redu upotrebom zavisnih klauza i njihovim uključivanjem u strukturu upravne rečenice. S druge strane, produkcija klauza u naporednom odnosu po automatizmu se tumači kao pokazatelj nižeg nivoa sintaksičkog razvoja. Pošto razumevanje naporednih odnosa, ipak, zahteva različite nivoe kognitivnog razvoja, cilj rada je da se, analizom različitih tipova naporednog odnosa među klauzama koji se javljaju u tekstovima učenika mlađeg školskog uzrasta, ukaže da postojanje pojedinih odnosa koordinacije može da implicira viši nivo sintaksičke sposobnosti deteta. Korpus za analizu sačinjen je od 543 teksta različitih žanrova, koje su produkovali učenici od I do IV razreda jedne beogradske osnovne škole. Izdvojene su i na odgovarajući način kodirane konstrukcije u kojima se javljaju naporedni odnosi. Analiza je obuhvatila dva nivoa: broj nezavisnih klauza i tip naporednog odnosa među datim konstrukcijama. Podaci do kojih se došlo prikazani su korišćenjem deskriptivne statistike (AS, SD, Min, Max), a urađena je i jednofaktorska analiza varijanse. Kako su na svim uzrastima deca najviše produkovala obeležja sastavnog i suprotnog odnosa, rastavnog (alternativnog) i isključnog sporadično, a kako u čitavom korpusu nema nijednog primera upotrebe naporednih odnosa zaključnog tipa, može se reći da, uprkos tome što se smatraju relativno 'lakim' za produkovanje, pojedini ti-povi naporednog odnosa zahtevaju viši nivo jezičke sposobnosti, tj. da tekstovi u kojima se javljaju imaju viši nivo sintaksičke složenosti.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Types of coordination and syntactic complexity in written discourse of younger school age children
T1  - Naporedni odnosi u rečenici i sintaksička složenost tekstova učenika mlađeg školskog uzrasta
EP  - 436
IS  - 4
SP  - 417
VL  - 15
DO  - 10.5937/specedreh15-12079
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2016",
abstract = "For a long time influential linguists considered language development to be basically completed by the age of five or six. Consequently, research on school age children and adolescents has been quite rare. However, during the last two decades, considerable effort has been made to understand the nature of writing processes among schoolchildren. The aim of this paper is to explore writing competence of younger school age children by investigating compound sentences and coordinating conjunctions during the production of a written text. The most important thing in learning how to write is the development of a child's ability to produce and understand complex sentences of various kinds. Coordinating conjunctions are useful for connecting sentences, but compound sentences are often overused and traditionally seem to implicate poor syntactic ability. The examinees were divided in 4 age groups (181 pupils). Each examinee wrote 3 essays, so the whole corpus consisted of 543 texts in total. The analysis of the collected material included two levels: first we identified compound sentences and the number of clauses, and then the type of coordination was determined. The obtained results show the number and type of coordinated constructions which pupils from the first to the fourth grade of primary school produce. Also, coordinating conjunctions indicate the higher level of syntactic complexity of the text they are produced in. This research provides a new insight into syntactic competence of younger pupils in primary school., Razvoju sposobnosti za produkciju pisanih tekstova posvećuje se značajna pažnja, međutim, mnoge faze ovog procesa još uvek nisu dovoljno rasvetljene. Razvoj ove sposobnosti uglavnom je proučavan sa aspekta sintaksičke zrelosti koja se konkretizuje upotrebom složenih sintaksičkih konstrukcija, u prvom redu upotrebom zavisnih klauza i njihovim uključivanjem u strukturu upravne rečenice. S druge strane, produkcija klauza u naporednom odnosu po automatizmu se tumači kao pokazatelj nižeg nivoa sintaksičkog razvoja. Pošto razumevanje naporednih odnosa, ipak, zahteva različite nivoe kognitivnog razvoja, cilj rada je da se, analizom različitih tipova naporednog odnosa među klauzama koji se javljaju u tekstovima učenika mlađeg školskog uzrasta, ukaže da postojanje pojedinih odnosa koordinacije može da implicira viši nivo sintaksičke sposobnosti deteta. Korpus za analizu sačinjen je od 543 teksta različitih žanrova, koje su produkovali učenici od I do IV razreda jedne beogradske osnovne škole. Izdvojene su i na odgovarajući način kodirane konstrukcije u kojima se javljaju naporedni odnosi. Analiza je obuhvatila dva nivoa: broj nezavisnih klauza i tip naporednog odnosa među datim konstrukcijama. Podaci do kojih se došlo prikazani su korišćenjem deskriptivne statistike (AS, SD, Min, Max), a urađena je i jednofaktorska analiza varijanse. Kako su na svim uzrastima deca najviše produkovala obeležja sastavnog i suprotnog odnosa, rastavnog (alternativnog) i isključnog sporadično, a kako u čitavom korpusu nema nijednog primera upotrebe naporednih odnosa zaključnog tipa, može se reći da, uprkos tome što se smatraju relativno 'lakim' za produkovanje, pojedini ti-povi naporednog odnosa zahtevaju viši nivo jezičke sposobnosti, tj. da tekstovi u kojima se javljaju imaju viši nivo sintaksičke složenosti.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Types of coordination and syntactic complexity in written discourse of younger school age children, Naporedni odnosi u rečenici i sintaksička složenost tekstova učenika mlađeg školskog uzrasta",
pages = "436-417",
number = "4",
volume = "15",
doi = "10.5937/specedreh15-12079"
}
Ivanović, M.. (2016). Types of coordination and syntactic complexity in written discourse of younger school age children. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 15(4), 417-436.
https://doi.org/10.5937/specedreh15-12079
Ivanović M. Types of coordination and syntactic complexity in written discourse of younger school age children. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2016;15(4):417-436.
doi:10.5937/specedreh15-12079 .
Ivanović, Maja, "Types of coordination and syntactic complexity in written discourse of younger school age children" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 15, no. 4 (2016):417-436,
https://doi.org/10.5937/specedreh15-12079 . .

Sposobnost produkcije ekspozitornih i argumentativnih tekstova kod desetogodišnjaka

Ivanović, Maja; Kašić, Zorka

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2014)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Kašić, Zorka
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4260
AB  - Sticanje funkcionalne jezičke pismenosti nije moguće bez uspešnog ovladavanja
načelima i principima strukturisanja različitih žanrova zato što
različiti tipovi teksta imaju različitu strukturu, funkcije i komunikativne
ciljeve. Opservacije pokazuju da u školskom procesu opismenjavanja izostaju
neki elementi funkcionalnog opismenjavanja i kod tipične populacije.
Osnovni cilj rada bio je da se razmotri u kojoj meri je razvijena i podsticana
sposobnost desetogodišnjaka da menjaju komunikativni registar iz kojeg
je proistekao i pragmatični cilj kao preporuka na koje elemente treba da
se obrati pažnja prilikom usvajanju pisanog jezika kod tipične populacije
i kod populacije sa problemima u ovom domenu. U radu se ispituju pojedini
aspekti kasnijeg jezičkog razvoja dece u kontekstu pisane produkcije
dva različita tipa diskursa – ekspozitornog i argumentativnog. Korpus za
analizu sastojao se od 42 ekspozitorna i 42 argumentativna teksta učenika
četvrtog razreda jedne beogradske osnovne škole. Tekstovi su analizirani
kako u odnosu na kvantitativne parametre (dužina teksta izražena brojem
reči, komunikativnih rečenica i klauza), tako i u odnosu na kvalitativna
svojstva (prisustvo/odsustvo žanrovskih karakteristika). Kvantitativna i
kvalitativna analiza je pokazala karakteristike sposobnosti desetogodišnjaka
da produkuju ekspozitorne i argumentativne tekstove. Uočeno je da su
desetogodišnjaci u većoj meri sposobni da produkuju ekspozitorni tekst, ali
rezultati takođe ukazuju na to da se ova sposobnost još uvek razvija budući
da forma, struktura, izbor leksema i sintaksičkih konstrukcija još uvek u
većini tekstova predstavljaju glavna obeležja žanra koji su najranije usvojili
– narativa. Uvid u razvoj ispitivane sposobnosti kod tipičnih desetogodišnjaka
može se koristiti u radu sa decom koja imaju jezičke teškoće i teškoće
u usvajanju pisanog izraza.
AB  - Learning to write well is a necessity for youngsters. Success in school and the fields of
employment depend upon it. Students who struggle with writing are at a disadvantage
in school, because it is the primary means by which teachers assess students’ content
knowledge. Different types of texts are constructed and structured differently, with
different writing purposes (communicative goals) and functions. Successful acquisition
of basic principles of different text type organization and construction rules is
considered to be an essential prerequisite for the development of functional language
and communicative literacy.The paper focuses on primary schoolchildren’s knowledge
of expository and persuassive genres. Forty-two forth-grade children composed original
texts representing each of these genres. All texts were examined for the presence or
absence of structural and syntactic features that are typical for these two genres.
Different quantitative and qualitative characteristics of texts from the database were
taken into account and analyzed: mean length of text measured by number of words,
number of utterances, and number of clauses, as well as presence (or absence) of various
expository and argumentative genre characteristics.Analysis showed that parpicipants
had more experience with expository genre than persuassive one, but also showed that
they possessed significantly more working knowledge of narrative genre. Implications
of the study highlight the importance of student characteristics in writing achievement,
as well as considering the need for differential instruction based on student needs.The
paper contributes to theorising genre learning as a complex process of developing both
genre and language competence and structure knowledge of these two.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014
T1  - Sposobnost produkcije ekspozitornih i argumentativnih tekstova kod desetogodišnjaka
T1  - The ability of ten-year-old children to produce expository and persuasive texts
EP  - 290
SP  - 285
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4260
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja and Kašić, Zorka",
year = "2014",
abstract = "Sticanje funkcionalne jezičke pismenosti nije moguće bez uspešnog ovladavanja
načelima i principima strukturisanja različitih žanrova zato što
različiti tipovi teksta imaju različitu strukturu, funkcije i komunikativne
ciljeve. Opservacije pokazuju da u školskom procesu opismenjavanja izostaju
neki elementi funkcionalnog opismenjavanja i kod tipične populacije.
Osnovni cilj rada bio je da se razmotri u kojoj meri je razvijena i podsticana
sposobnost desetogodišnjaka da menjaju komunikativni registar iz kojeg
je proistekao i pragmatični cilj kao preporuka na koje elemente treba da
se obrati pažnja prilikom usvajanju pisanog jezika kod tipične populacije
i kod populacije sa problemima u ovom domenu. U radu se ispituju pojedini
aspekti kasnijeg jezičkog razvoja dece u kontekstu pisane produkcije
dva različita tipa diskursa – ekspozitornog i argumentativnog. Korpus za
analizu sastojao se od 42 ekspozitorna i 42 argumentativna teksta učenika
četvrtog razreda jedne beogradske osnovne škole. Tekstovi su analizirani
kako u odnosu na kvantitativne parametre (dužina teksta izražena brojem
reči, komunikativnih rečenica i klauza), tako i u odnosu na kvalitativna
svojstva (prisustvo/odsustvo žanrovskih karakteristika). Kvantitativna i
kvalitativna analiza je pokazala karakteristike sposobnosti desetogodišnjaka
da produkuju ekspozitorne i argumentativne tekstove. Uočeno je da su
desetogodišnjaci u većoj meri sposobni da produkuju ekspozitorni tekst, ali
rezultati takođe ukazuju na to da se ova sposobnost još uvek razvija budući
da forma, struktura, izbor leksema i sintaksičkih konstrukcija još uvek u
većini tekstova predstavljaju glavna obeležja žanra koji su najranije usvojili
– narativa. Uvid u razvoj ispitivane sposobnosti kod tipičnih desetogodišnjaka
može se koristiti u radu sa decom koja imaju jezičke teškoće i teškoće
u usvajanju pisanog izraza., Learning to write well is a necessity for youngsters. Success in school and the fields of
employment depend upon it. Students who struggle with writing are at a disadvantage
in school, because it is the primary means by which teachers assess students’ content
knowledge. Different types of texts are constructed and structured differently, with
different writing purposes (communicative goals) and functions. Successful acquisition
of basic principles of different text type organization and construction rules is
considered to be an essential prerequisite for the development of functional language
and communicative literacy.The paper focuses on primary schoolchildren’s knowledge
of expository and persuassive genres. Forty-two forth-grade children composed original
texts representing each of these genres. All texts were examined for the presence or
absence of structural and syntactic features that are typical for these two genres.
Different quantitative and qualitative characteristics of texts from the database were
taken into account and analyzed: mean length of text measured by number of words,
number of utterances, and number of clauses, as well as presence (or absence) of various
expository and argumentative genre characteristics.Analysis showed that parpicipants
had more experience with expository genre than persuassive one, but also showed that
they possessed significantly more working knowledge of narrative genre. Implications
of the study highlight the importance of student characteristics in writing achievement,
as well as considering the need for differential instruction based on student needs.The
paper contributes to theorising genre learning as a complex process of developing both
genre and language competence and structure knowledge of these two.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014",
title = "Sposobnost produkcije ekspozitornih i argumentativnih tekstova kod desetogodišnjaka, The ability of ten-year-old children to produce expository and persuasive texts",
pages = "290-285",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4260"
}
Ivanović, M.,& Kašić, Z.. (2014). Sposobnost produkcije ekspozitornih i argumentativnih tekstova kod desetogodišnjaka. in Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 285-290.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4260
Ivanović M, Kašić Z. Sposobnost produkcije ekspozitornih i argumentativnih tekstova kod desetogodišnjaka. in Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014. 2014;:285-290.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4260 .
Ivanović, Maja, Kašić, Zorka, "Sposobnost produkcije ekspozitornih i argumentativnih tekstova kod desetogodišnjaka" in Zbornik radova - 8. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 7-9. 11. 2014 (2014):285-290,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4260 .

Usage of subordinated and coordinated clauses in second grade and fourth grade narrative texts

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2013)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2013
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/717
AB  - The research examined selected aspects of language development in the context of narratives. The purpose of this study was to register and examine the usage of coordinated and subordinated clauses in narrative texts produced by second grade and fourth grade primary school students. It is assumed that possible differences within syntactic complexity between second graders and fourth graders show different levels of syntactic maturity. The children that participated in this study were attending the same primary school located in Belgrade, Serbia. Written text corpus was collected from 42 second graders and 44 fourth graders. The analysis of data included qualitative as well as quantitative parameters. The presence of both sentence types -compound and complex was registered in both grades. The prevailing usage of subordinated clauses in the fourth grade implies that they are more syntactically mature than second graders who produce more coordinated clauses. The analysis underscores the significance of subordination as an indicator of syntactic maturity.
AB  - Cilj rada je da se registruje i ispita upotreba zavisnosloženih i naporednosloženih rečenica u pisanim radovima učenika drugog i četvrtog razreda osnovne škole, odnosno da se ispitaju moguće razlike u sintaksičkoj složenosti na dvama navedenim uzrastima. Teorijsku podlogu za ovo istraživanje predstavljaju radovi u kojima se ispituje produkcija složenijih sintaksičkih konstrukcija, a naročito zavisnosloženih rečenica čija upotreba predstavlja jedno od ključnih obeležja sintaksičkog razvoja u školskom periodu. Uobičajeno se smatra da upotreba jedne ili više zavisnih klauza u okviru komunikativne rečenice implicira viši nivo sintaksičkog razvoja, dok češća upotreba naporednosloženih rečenica upućuje na nedovoljnu sintaksičku zrelost. Korpus za analizu sastojao se od 44 narativa učenika drugog razreda i 42 narativa učenika četvrtog razreda osnovne škole. Utvrđeno je prisustvo oba tipa složenih rečenica na ispitivanim uzrastima. Naglašenija upotreba zavisnih klauza kod učenika četvrtog razreda upućuje na to da su oni i sintaksički zreliji od učenika drugog razreda kod kojih je češća upotreba klauza u naporednom odnosu.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Usage of subordinated and coordinated clauses in second grade and fourth grade narrative texts
T1  - Produkcija naporednosloženih i zavisnosloženih rečenica u narativnim tekstovima dece od osam i deset godina
EP  - 178
IS  - 2
SP  - 163
VL  - 12
DO  - 10.5937/specedreh12-4095
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2013",
abstract = "The research examined selected aspects of language development in the context of narratives. The purpose of this study was to register and examine the usage of coordinated and subordinated clauses in narrative texts produced by second grade and fourth grade primary school students. It is assumed that possible differences within syntactic complexity between second graders and fourth graders show different levels of syntactic maturity. The children that participated in this study were attending the same primary school located in Belgrade, Serbia. Written text corpus was collected from 42 second graders and 44 fourth graders. The analysis of data included qualitative as well as quantitative parameters. The presence of both sentence types -compound and complex was registered in both grades. The prevailing usage of subordinated clauses in the fourth grade implies that they are more syntactically mature than second graders who produce more coordinated clauses. The analysis underscores the significance of subordination as an indicator of syntactic maturity., Cilj rada je da se registruje i ispita upotreba zavisnosloženih i naporednosloženih rečenica u pisanim radovima učenika drugog i četvrtog razreda osnovne škole, odnosno da se ispitaju moguće razlike u sintaksičkoj složenosti na dvama navedenim uzrastima. Teorijsku podlogu za ovo istraživanje predstavljaju radovi u kojima se ispituje produkcija složenijih sintaksičkih konstrukcija, a naročito zavisnosloženih rečenica čija upotreba predstavlja jedno od ključnih obeležja sintaksičkog razvoja u školskom periodu. Uobičajeno se smatra da upotreba jedne ili više zavisnih klauza u okviru komunikativne rečenice implicira viši nivo sintaksičkog razvoja, dok češća upotreba naporednosloženih rečenica upućuje na nedovoljnu sintaksičku zrelost. Korpus za analizu sastojao se od 44 narativa učenika drugog razreda i 42 narativa učenika četvrtog razreda osnovne škole. Utvrđeno je prisustvo oba tipa složenih rečenica na ispitivanim uzrastima. Naglašenija upotreba zavisnih klauza kod učenika četvrtog razreda upućuje na to da su oni i sintaksički zreliji od učenika drugog razreda kod kojih je češća upotreba klauza u naporednom odnosu.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Usage of subordinated and coordinated clauses in second grade and fourth grade narrative texts, Produkcija naporednosloženih i zavisnosloženih rečenica u narativnim tekstovima dece od osam i deset godina",
pages = "178-163",
number = "2",
volume = "12",
doi = "10.5937/specedreh12-4095"
}
Ivanović, M.. (2013). Usage of subordinated and coordinated clauses in second grade and fourth grade narrative texts. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 12(2), 163-178.
https://doi.org/10.5937/specedreh12-4095
Ivanović M. Usage of subordinated and coordinated clauses in second grade and fourth grade narrative texts. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2013;12(2):163-178.
doi:10.5937/specedreh12-4095 .
Ivanović, Maja, "Usage of subordinated and coordinated clauses in second grade and fourth grade narrative texts" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 12, no. 2 (2013):163-178,
https://doi.org/10.5937/specedreh12-4095 . .

Tipovi sintagmi u promeni komunikativnog registra kod učenika četvrtog razreda

Ivanović, Maja; Kašić, Zorka

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2012)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Kašić, Zorka
PY  - 2012
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4736
AB  - U radu SU opisane i b/ize odreaene komunikativne sposobnosti ucenika cetvrtog razreda
osnovne skole u pisanoj produkciji razliCite ianrovske orijentacije. Uspesno ovladavanje
odgovarajuCim ianrovskim i podianrovskim karakteristikama je neophodno i podrazumeva
se u procesu usvajanja funkcionalne jezicke i komunikativne pismenosti.
Osnovni cilj ovog rada je da se ispitaju razliCiti sintagmatski tipovi i podtipovi i odrede
komunikativne sposobnosti desetogodifojaka u promeni registra. Korpus za analizu se
sastojao od 42 narativna, 42 ekspozitorna i 42 argumentativna teksta (ukupno 126 pisanih
radova) koje SU produkovala 42 ucenika jedne beogradske osnovne skole. Sintaksickom
analizom su izdvojeni tipovi sintagmi kod svakog ispitanika u sva tri ianra, a izvrsena je i
njihova potklasifikacija na osnovu strukturnih ifunkcionalnih karakteristika. Dobijeni podaci
su statisticki obradeni.
Tematska i ianrovska raznovrsnost je obezbedila pojavu veeeg broja razliCitih tipova i
podtipova zavisnih sintagmi sto je omogucilo odredeno diferenciranje ianrova na osnovu ovih
sintaksickih parametara. Zabeleiena je pojava svih dvoC/anih i viseC/anih tipova sintagmi.
Dobijeni rezultati upueuju na to da se ianrovi razlikuju na osnovu prisustva razliCitih tipova
sintagmi, a/i i na to da ova karakteristika nije dovoljno pouzdana za njihovu medusobnu
diferencijaciju. Kvantitativna i kvalitativna analiza tipova sintagmi ipak pruia precizniji uvid
u razvoj sposobnosti desetogodifojaka u promeni komunikativnog registra. Uvid u razvoj
pomenute sposobnosti kod tipicnih desetogodifojaka moie se iskoristiti u radu sa decom koja
imajujezicke teskoce i teskoce u opismenjavanju.
AB  - This paper aims to show that acquiring literacy is part of what is called linguistic
acquisition beyond preschool years. We closely examined specific communicative competence
in fourth grade students in written production of three different genres: narrative, expository
and argumentative texts. One significant aspect of register switching is the ability to
recruit different morphosyntactic structures and different types of syntactic phrases. To be
linguistically literate means to possess a linguistic repertoire that encompasses a wide range
of registers and genres.
The aim of this paper is to examine different types and subtypes of syntactic phrases in
written production in fourth-graders, as well as their communicative ability with register
switching.
The corpus was made of 42 narrative, 42 expository, and 42 argumentative texts produced
by 42 fourth grade students of one Belgrade elementary school (126 texts in total). Each
student wrote three different discourse genres during three weeks, one text per week, within 40
minutes each. All students were given the same instructions. Syntactic phrasal types for each
student and discourse genre were marked off by syntactic analyses, and their classification
and sub-classification were made, based on their structural and functional features. All
types of nominal, adjective, adverbial and verbal phrases with two or more constituents were
registered as well as some specific types of nominal and adverbial phrases.
The results show that the production of different phrasal types in every discourse genre
is not the only feature that changes during register switching and that it cannot be a reliable
characteristic in differentiating discourse genres. Nevertheless, these results can be useful in
working with children with learning disabilities and with specific language impairment.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012
T1  - Tipovi sintagmi u promeni komunikativnog registra kod učenika četvrtog razreda
T1  - Syntagmatic types in communicative register switching in fourth-grade students
EP  - 32
SP  - 28
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4736
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja and Kašić, Zorka",
year = "2012",
abstract = "U radu SU opisane i b/ize odreaene komunikativne sposobnosti ucenika cetvrtog razreda
osnovne skole u pisanoj produkciji razliCite ianrovske orijentacije. Uspesno ovladavanje
odgovarajuCim ianrovskim i podianrovskim karakteristikama je neophodno i podrazumeva
se u procesu usvajanja funkcionalne jezicke i komunikativne pismenosti.
Osnovni cilj ovog rada je da se ispitaju razliCiti sintagmatski tipovi i podtipovi i odrede
komunikativne sposobnosti desetogodifojaka u promeni registra. Korpus za analizu se
sastojao od 42 narativna, 42 ekspozitorna i 42 argumentativna teksta (ukupno 126 pisanih
radova) koje SU produkovala 42 ucenika jedne beogradske osnovne skole. Sintaksickom
analizom su izdvojeni tipovi sintagmi kod svakog ispitanika u sva tri ianra, a izvrsena je i
njihova potklasifikacija na osnovu strukturnih ifunkcionalnih karakteristika. Dobijeni podaci
su statisticki obradeni.
Tematska i ianrovska raznovrsnost je obezbedila pojavu veeeg broja razliCitih tipova i
podtipova zavisnih sintagmi sto je omogucilo odredeno diferenciranje ianrova na osnovu ovih
sintaksickih parametara. Zabeleiena je pojava svih dvoC/anih i viseC/anih tipova sintagmi.
Dobijeni rezultati upueuju na to da se ianrovi razlikuju na osnovu prisustva razliCitih tipova
sintagmi, a/i i na to da ova karakteristika nije dovoljno pouzdana za njihovu medusobnu
diferencijaciju. Kvantitativna i kvalitativna analiza tipova sintagmi ipak pruia precizniji uvid
u razvoj sposobnosti desetogodifojaka u promeni komunikativnog registra. Uvid u razvoj
pomenute sposobnosti kod tipicnih desetogodifojaka moie se iskoristiti u radu sa decom koja
imajujezicke teskoce i teskoce u opismenjavanju., This paper aims to show that acquiring literacy is part of what is called linguistic
acquisition beyond preschool years. We closely examined specific communicative competence
in fourth grade students in written production of three different genres: narrative, expository
and argumentative texts. One significant aspect of register switching is the ability to
recruit different morphosyntactic structures and different types of syntactic phrases. To be
linguistically literate means to possess a linguistic repertoire that encompasses a wide range
of registers and genres.
The aim of this paper is to examine different types and subtypes of syntactic phrases in
written production in fourth-graders, as well as their communicative ability with register
switching.
The corpus was made of 42 narrative, 42 expository, and 42 argumentative texts produced
by 42 fourth grade students of one Belgrade elementary school (126 texts in total). Each
student wrote three different discourse genres during three weeks, one text per week, within 40
minutes each. All students were given the same instructions. Syntactic phrasal types for each
student and discourse genre were marked off by syntactic analyses, and their classification
and sub-classification were made, based on their structural and functional features. All
types of nominal, adjective, adverbial and verbal phrases with two or more constituents were
registered as well as some specific types of nominal and adverbial phrases.
The results show that the production of different phrasal types in every discourse genre
is not the only feature that changes during register switching and that it cannot be a reliable
characteristic in differentiating discourse genres. Nevertheless, these results can be useful in
working with children with learning disabilities and with specific language impairment.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012",
title = "Tipovi sintagmi u promeni komunikativnog registra kod učenika četvrtog razreda, Syntagmatic types in communicative register switching in fourth-grade students",
pages = "32-28",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4736"
}
Ivanović, M.,& Kašić, Z.. (2012). Tipovi sintagmi u promeni komunikativnog registra kod učenika četvrtog razreda. in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 28-32.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4736
Ivanović M, Kašić Z. Tipovi sintagmi u promeni komunikativnog registra kod učenika četvrtog razreda. in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012. 2012;:28-32.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4736 .
Ivanović, Maja, Kašić, Zorka, "Tipovi sintagmi u promeni komunikativnog registra kod učenika četvrtog razreda" in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012 (2012):28-32,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4736 .

Hipotaksički iskazi u pisanom diskursu učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta

Ivanović, Maja

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2012)

TY  - CONF
AU  - Ivanović, Maja
PY  - 2012
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4355
AB  - U radu se ispituje upotreba zavisnih klauza koje učenici prvog i
četvrtog razreda produkuju u pisanim radovima. Uspešno ovladavanje
različitim sintaksičkim konstrukcijama kao i formama i žanrovima pisane
komunikacije traje relativno dugo i njihov razvoj je moguće pratiti
od početnog formalnog opismenjavanja pa sve do završetka školovanja.
Osnovni cilj ovog rada je da se ispitaju određena sintaksička
svojstva pisanog jezičkog izraza dece na uzrastu od sedam i deset godina,
a posebno je naglašena njihova sposobnost upotrebe različitih
tipova hipotaksičkih iskaza.
Korpus za analizu se sastojao od 45 ekspozitornih tekstova koje su
produkovali učenici na kraju prvog razreda i 45 ekspozitornih tekstova
koje su produkovali isti učenici na kraju četvrtog razreda. Rezultati
ovog longitudinalnog istraživanja su obrađeni i analizirani kako u odnosu
na osnovne kvantitativne parametre (prosečna dužina tekstova
izražena brojem reči i rečenica), tako i u odnosu na ukupan broj produkovanih
hipotaksičkih iskaza i zavisnih klauza koje se u njima javljaju.
Analiza produkovanih tekstova je pokazala da postoje značajne
razlike na sintaksičkom planu kad je u pitanju upotreba zavisnih
klauza između sedmogodišnjaka i desetogodišnjaka. Uvid u razvoj pomenute
sposobnosti kod sedmogodišnjaka i desetogodišnjaka tipičnih
jezičkih sposobnosti može se iskoristiti u radu sa decom koja imaju
jezičke teškoće i teškoće u opismenjavanju.
AB  - The present longitudinal examination aims to explore possible
syntactic complexity differences between expositories produced by
Serbian speaking children at the end of the first and fourth grades of
primary education.
The corpus was made of 45expository texts written by firstgraders
and 45 expository texts written by fourth- graders (90 texts
in total). The children were examined at the end of the first and the
fourth year of primary education. The expositories were analyzed
using Length, and the number of subordinated clauses and clauses
in total. The analyses of children’s production showed differences
between grades. The results suggest that both groups could produce
all types of subordinated clauses considering communicative aims
and context.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova –2. Naučni skup, „Stremljenja i novine u Specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji”, Beograd, 28. decembar 2012
T1  - Hipotaksički iskazi u pisanom diskursu učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta
T1  - Subordinated clauses usage in first-grade and fourth – grade students’ written discourse
EP  - 49
SP  - 41
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4355
ER  - 
@conference{
author = "Ivanović, Maja",
year = "2012",
abstract = "U radu se ispituje upotreba zavisnih klauza koje učenici prvog i
četvrtog razreda produkuju u pisanim radovima. Uspešno ovladavanje
različitim sintaksičkim konstrukcijama kao i formama i žanrovima pisane
komunikacije traje relativno dugo i njihov razvoj je moguće pratiti
od početnog formalnog opismenjavanja pa sve do završetka školovanja.
Osnovni cilj ovog rada je da se ispitaju određena sintaksička
svojstva pisanog jezičkog izraza dece na uzrastu od sedam i deset godina,
a posebno je naglašena njihova sposobnost upotrebe različitih
tipova hipotaksičkih iskaza.
Korpus za analizu se sastojao od 45 ekspozitornih tekstova koje su
produkovali učenici na kraju prvog razreda i 45 ekspozitornih tekstova
koje su produkovali isti učenici na kraju četvrtog razreda. Rezultati
ovog longitudinalnog istraživanja su obrađeni i analizirani kako u odnosu
na osnovne kvantitativne parametre (prosečna dužina tekstova
izražena brojem reči i rečenica), tako i u odnosu na ukupan broj produkovanih
hipotaksičkih iskaza i zavisnih klauza koje se u njima javljaju.
Analiza produkovanih tekstova je pokazala da postoje značajne
razlike na sintaksičkom planu kad je u pitanju upotreba zavisnih
klauza između sedmogodišnjaka i desetogodišnjaka. Uvid u razvoj pomenute
sposobnosti kod sedmogodišnjaka i desetogodišnjaka tipičnih
jezičkih sposobnosti može se iskoristiti u radu sa decom koja imaju
jezičke teškoće i teškoće u opismenjavanju., The present longitudinal examination aims to explore possible
syntactic complexity differences between expositories produced by
Serbian speaking children at the end of the first and fourth grades of
primary education.
The corpus was made of 45expository texts written by firstgraders
and 45 expository texts written by fourth- graders (90 texts
in total). The children were examined at the end of the first and the
fourth year of primary education. The expositories were analyzed
using Length, and the number of subordinated clauses and clauses
in total. The analyses of children’s production showed differences
between grades. The results suggest that both groups could produce
all types of subordinated clauses considering communicative aims
and context.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova –2. Naučni skup, „Stremljenja i novine u Specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji”, Beograd, 28. decembar 2012",
title = "Hipotaksički iskazi u pisanom diskursu učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta, Subordinated clauses usage in first-grade and fourth – grade students’ written discourse",
pages = "49-41",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4355"
}
Ivanović, M.. (2012). Hipotaksički iskazi u pisanom diskursu učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik radova –2. Naučni skup, „Stremljenja i novine u Specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji”, Beograd, 28. decembar 2012
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 41-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4355
Ivanović M. Hipotaksički iskazi u pisanom diskursu učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. in Zbornik radova –2. Naučni skup, „Stremljenja i novine u Specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji”, Beograd, 28. decembar 2012. 2012;:41-49.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4355 .
Ivanović, Maja, "Hipotaksički iskazi u pisanom diskursu učenika mlađeg osnovnoškolskog uzrasta" in Zbornik radova –2. Naučni skup, „Stremljenja i novine u Specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji”, Beograd, 28. decembar 2012 (2012):41-49,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4355 .

Variations of segment duration in speech expression

Ivanović, Maja; Kašić, Zorka

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2011)

TY  - JOUR
AU  - Ivanović, Maja
AU  - Kašić, Zorka
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/531
AB  - The aim of this paper is to establish the significance of variations of segment duration pronounced as incomplete sentences. The theory used for this purpose is based on researches on emotional function in language system and language means that provide some extra information about the speaker. The research on variation duration was done on part of the Corpus of Emotions and Attidues Speech Expression in the Serbian Language. The analysis was done on twenty semantically neutral and isolated words spoken by six speakers (3male and 3 female speakers), varying from neutral to basic emotions (anger, happiness, fear and sadness). The results of this research show that there are statistically significant values in speech segment duration both for male and female speakers.
AB  - Osnovni cilj ovog rada je da se utvrdi značajnost varijacija trajanja govornih segmenata koji su izgovarani kao nepotpuni iskazi. Teorijski okvir za ovaj rad predstavljaju ispitivanja konotativne (lične) jezičke funkcije i jezičkih sredstava kojima se pruža dodatna informacija o govorniku. S obzirom da se trajanje segmenata pokazalo kao značajan akustički parametar u prepoznavanju manifestacije emocija u govoru, analizirane su prosečne vrednosti i opseg varijacija trajanja izolovanih reči koje su govornici u eksperimentu izgovarali kao iskaze bez predikacije. Ispitivanje je obavljeno na delu Korpusa govorne ekspresije emocija i stavova u srpskom jeziku. Analizirano je 20 izolovanih reči koje su semantički neutralne. Ove je reči-iskaze šest izvornih govornika srpskog jezika (tri muškarca i tri žene) variralo kroz neutralni izgovor, kao referentni, i kroz četiri primarne emocije: ljutnja, radost, strah i tuga. Ispitivani akustički parametar analiziran je softverskim paketom PRAAT, a statistička analiza dobijenih rezultata urađena je u SPSS paketu. Prosečne vrednosti trajanja izolovanih reči i polje u kom se javljaju varijacije karakteristično za svaku ekspresiju emocija navodi na zaključak da postoje određene pravilnosti u variranju trajanja nepotpunih iskaza. Takođe, rezultati su pokazali da pol govornika ima bitnu ulogu u tipovima variranja trajanja reči u govornoj ekspresiji i emocija.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Variations of segment duration in speech expression
T1  - Variranje trajanja segmenata u govornoj ekspresiji emocija
EP  - 353
IS  - 2
SP  - 341
VL  - 10
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_531
ER  - 
@article{
author = "Ivanović, Maja and Kašić, Zorka",
year = "2011",
abstract = "The aim of this paper is to establish the significance of variations of segment duration pronounced as incomplete sentences. The theory used for this purpose is based on researches on emotional function in language system and language means that provide some extra information about the speaker. The research on variation duration was done on part of the Corpus of Emotions and Attidues Speech Expression in the Serbian Language. The analysis was done on twenty semantically neutral and isolated words spoken by six speakers (3male and 3 female speakers), varying from neutral to basic emotions (anger, happiness, fear and sadness). The results of this research show that there are statistically significant values in speech segment duration both for male and female speakers., Osnovni cilj ovog rada je da se utvrdi značajnost varijacija trajanja govornih segmenata koji su izgovarani kao nepotpuni iskazi. Teorijski okvir za ovaj rad predstavljaju ispitivanja konotativne (lične) jezičke funkcije i jezičkih sredstava kojima se pruža dodatna informacija o govorniku. S obzirom da se trajanje segmenata pokazalo kao značajan akustički parametar u prepoznavanju manifestacije emocija u govoru, analizirane su prosečne vrednosti i opseg varijacija trajanja izolovanih reči koje su govornici u eksperimentu izgovarali kao iskaze bez predikacije. Ispitivanje je obavljeno na delu Korpusa govorne ekspresije emocija i stavova u srpskom jeziku. Analizirano je 20 izolovanih reči koje su semantički neutralne. Ove je reči-iskaze šest izvornih govornika srpskog jezika (tri muškarca i tri žene) variralo kroz neutralni izgovor, kao referentni, i kroz četiri primarne emocije: ljutnja, radost, strah i tuga. Ispitivani akustički parametar analiziran je softverskim paketom PRAAT, a statistička analiza dobijenih rezultata urađena je u SPSS paketu. Prosečne vrednosti trajanja izolovanih reči i polje u kom se javljaju varijacije karakteristično za svaku ekspresiju emocija navodi na zaključak da postoje određene pravilnosti u variranju trajanja nepotpunih iskaza. Takođe, rezultati su pokazali da pol govornika ima bitnu ulogu u tipovima variranja trajanja reči u govornoj ekspresiji i emocija.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Variations of segment duration in speech expression, Variranje trajanja segmenata u govornoj ekspresiji emocija",
pages = "353-341",
number = "2",
volume = "10",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_531"
}
Ivanović, M.,& Kašić, Z.. (2011). Variations of segment duration in speech expression. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 10(2), 341-353.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_531
Ivanović M, Kašić Z. Variations of segment duration in speech expression. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2011;10(2):341-353.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_531 .
Ivanović, Maja, Kašić, Zorka, "Variations of segment duration in speech expression" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 10, no. 2 (2011):341-353,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_531 .