Dučić, Bojan

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0001-7099-1207
  • Dučić, Bojan (84)
  • Dučić Bojan (1)
Projects
Designig a protocol for Assessing the Educational potentials of Children with Disabilities as a Criterion for Development of Individual Educational Programs Evaluation of treatment of acquired speech and language disorders
Social participation of persons with intellectual disabilities Effects of the Applied Physical Activity to Locomotor, Metabolic, Psycho-Social and Educational Status of the Population of the Republic of Serbia
Objavljivanje ovog rada je finansijski podržalo Ministrastvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije (br. ugovora 451-03-47/2023-01/200096) Rad je nastao kao rezultat istraživanja na projektu koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (br. ugovora 451-03-68/2022-14)
Rad je nastao kao rezultat istraživanja na projektu koji finansira Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije (br. ugovora 451-03-68/2022-14 od 17.01.2022. godine). Rad je rezultat istraživanja finansiranog od strane Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije (ugovor br. 451-03-47/2023-01/200096).
Зборник радова је настао као резултат Пројекта „Интервенције у раном детињству и предшколству” чију реализацију је сопственим средствима подржао Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију (руководилац Пројекта проф. др Мирјана Ђорђевић), као и резултат пројеката које финансира Министарство науке, технолошког развоја и иновација Републике Србије (број уговора 451-03-47/2023-01/200096).

Author's Bibliography

Поремећај пажње са хиперкинетским поремећајем ― приказ три програма интервенције

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5400
AB  - Испољавање симптома хиперкинетског поремећаја са поремећајем пажње
(ADHD) код деце предшколског узраста доводи до повећаног ризика од ограниченог

усвајања социјалних вештина и појаве интернализованог и екстернализованог

проблематичног понашања. Упркос генетској предиспозицији, услед
које се поједина деца већ на овом узрасту издвајају због импулсивних реакција,
дефицита у области пажње и хиперактивног понашања, одговарајући средински

утицаји, односно позитивни васпитни стил родитеља, може да доведе
до значајног ублажавања описаних тешкоћа. Рана интервенција подразумева
сагледавање
потреба
породице
и
учешће
родитеља
у
активностима
којима

се

унапређује развој детета. Циљ овог рада је приказ ефеката три програма
обучавања родитеља (Програма позитивног родитељства, Терпије засноване
на интеракцији родитељ-дете и Програма родитељства Нова шума), чији су
жељени исходи снижавање учесталости и интензитета испољавања симптома
ADHD детета и унапређење његовог свакодневног функционисања, као и чланова
његове примарне породице у различитим социјалним контекстима. Прегледом
литературе обухваћено је 10 истраживачких радова, објављених у периоду од
2002. до 2021. године. Општи закључак анализираних студија је да интервенциони
програми
засновани
на
обуци
родитеља
представљају
корисну
алтернативу

медикаментозном

облику третмана симптома ADHD. Због неусаглашености
резултата различитих начина евалуације њихових ефеката потребно је вршити
даља истраживања у циљу прецизнијег идентификовања механизама деловања
ових програма.
AB  - The manifestation of symptoms of Attention
Deficit/Hyperactivity Disorder (ADHD) in
preschool children leads to an increased
risk of limitations in the acquisition of social
skills and the appearance of internalized and
externalized problematic behavior. Timely
recognition of ADHD symptoms enables
early treatment and a better prognosis.
Early intervention involves considering 
the needs of the family and the active participation of parents in activities that
improve the child’s development. The aim of
this paper is to present the effects of three
parent-mediated intervention programmes
(Positive Parenting Programme, ParentChild

Interaction Therapy and The New
Forest Parenting Programme), whose desired
outcomes are to reduce the frequency and
intensity of the ADHD child’s symptoms 
and improve his and his primary family 
members’ daily functioning in different social
contexts. The literature review includes 10
research papers, published in the period
from 2002 to 2021. The general conclusion
of the analyzed studies is that intervention
programs based on parent training represent
a useful alternative to the medication-based
treatment of ADHD symptoms. Due to the
inconsistency of the results of different ways
of evaluating their effects, it is necessary to
carry out further researches in order to more
precisely identify the mechanisms of effect of
these programmes.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Национални научни скуп „Интервенције у раном детињству и предшколству” Београд, 22. децембар 2023. Зборник радова
T1  - Поремећај пажње са хиперкинетским поремећајем ― приказ три програма интервенције
T1  - Attention deficit/hyperactivity  disorder − presentation of three intervention programmes
EP  - 55
SP  - 49
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5400
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2023",
abstract = "Испољавање симптома хиперкинетског поремећаја са поремећајем пажње
(ADHD) код деце предшколског узраста доводи до повећаног ризика од ограниченог

усвајања социјалних вештина и појаве интернализованог и екстернализованог

проблематичног понашања. Упркос генетској предиспозицији, услед
које се поједина деца већ на овом узрасту издвајају због импулсивних реакција,
дефицита у области пажње и хиперактивног понашања, одговарајући средински

утицаји, односно позитивни васпитни стил родитеља, може да доведе
до значајног ублажавања описаних тешкоћа. Рана интервенција подразумева
сагледавање
потреба
породице
и
учешће
родитеља
у
активностима
којима

се

унапређује развој детета. Циљ овог рада је приказ ефеката три програма
обучавања родитеља (Програма позитивног родитељства, Терпије засноване
на интеракцији родитељ-дете и Програма родитељства Нова шума), чији су
жељени исходи снижавање учесталости и интензитета испољавања симптома
ADHD детета и унапређење његовог свакодневног функционисања, као и чланова
његове примарне породице у различитим социјалним контекстима. Прегледом
литературе обухваћено је 10 истраживачких радова, објављених у периоду од
2002. до 2021. године. Општи закључак анализираних студија је да интервенциони
програми
засновани
на
обуци
родитеља
представљају
корисну
алтернативу

медикаментозном

облику третмана симптома ADHD. Због неусаглашености
резултата различитих начина евалуације њихових ефеката потребно је вршити
даља истраживања у циљу прецизнијег идентификовања механизама деловања
ових програма., The manifestation of symptoms of Attention
Deficit/Hyperactivity Disorder (ADHD) in
preschool children leads to an increased
risk of limitations in the acquisition of social
skills and the appearance of internalized and
externalized problematic behavior. Timely
recognition of ADHD symptoms enables
early treatment and a better prognosis.
Early intervention involves considering 
the needs of the family and the active participation of parents in activities that
improve the child’s development. The aim of
this paper is to present the effects of three
parent-mediated intervention programmes
(Positive Parenting Programme, ParentChild

Interaction Therapy and The New
Forest Parenting Programme), whose desired
outcomes are to reduce the frequency and
intensity of the ADHD child’s symptoms 
and improve his and his primary family 
members’ daily functioning in different social
contexts. The literature review includes 10
research papers, published in the period
from 2002 to 2021. The general conclusion
of the analyzed studies is that intervention
programs based on parent training represent
a useful alternative to the medication-based
treatment of ADHD symptoms. Due to the
inconsistency of the results of different ways
of evaluating their effects, it is necessary to
carry out further researches in order to more
precisely identify the mechanisms of effect of
these programmes.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Национални научни скуп „Интервенције у раном детињству и предшколству” Београд, 22. децембар 2023. Зборник радова",
title = "Поремећај пажње са хиперкинетским поремећајем ― приказ три програма интервенције, Attention deficit/hyperactivity  disorder − presentation of three intervention programmes",
pages = "55-49",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5400"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2023). Поремећај пажње са хиперкинетским поремећајем ― приказ три програма интервенције. in Национални научни скуп „Интервенције у раном детињству и предшколству” Београд, 22. децембар 2023. Зборник радова
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 49-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5400
Dučić B, Kaljača S. Поремећај пажње са хиперкинетским поремећајем ― приказ три програма интервенције. in Национални научни скуп „Интервенције у раном детињству и предшколству” Београд, 22. децембар 2023. Зборник радова. 2023;:49-55.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5400 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Поремећај пажње са хиперкинетским поремећајем ― приказ три програма интервенције" in Национални научни скуп „Интервенције у раном детињству и предшколству” Београд, 22. децембар 2023. Зборник радова (2023):49-55,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5400 .

Nivo majndfulnesa u interpersonalnim odnosima − validnost i pouzdanost skale procene

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - JOUR
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5139
AB  - Uvod: Multidimenzionalni koncept majndfulnesa obuhvata voljnu pažnju, usredsređenost
na „sadašnji trenutak”, praćenje mentalnih procesa i inhibiciju impulsivnog reagovanja.
Ispitivanje uticaja nivoa majndfulnesa na kvalitet odnosa na relaciji defektolog–učenik
zahteva instrument zadovoljavajućih psihometrijskih karakteristika. Cilj: Cilj ovog
istraživanja je utvrđivanje interne konzistencije, test–retest pouzdanosti, konvergentne
i diskriminativne validnosti Interpersonalne majndfulnes skale. Metode: Na uzorku
114 studenata (uzrast: AS = 20.75, SD = 2.20) proverena je pouzdanost Interpersonalne
majndfulnes skale izračunavanjem Krombahove alfe. Za test–retest proveru pouzdanosti
formiran je uzorak od 32 studenta (uzrast: AS = 21.41, SD = 2.46). Na uzorku 59 studenata
(uzrast: AS = 20.93, SD = 1.92) utvrđen je odnos Interpersonalne majndfulnes skale i
Skale kognitivnih i afektivnih dimenzija majndfulnesa. Za ispitivanje Pirsonovih
korelacija Interpersonalne majndfulnes skale i Skale percipiranog stresa – 10 uzorkom
je obuhvaćeno 55 ispitanika (uzrast: AS = 20.55, SD = 2.47). Rezultati: Utvrđeno je da
su vrednosti interne konzistencije Interpersonalne majndfulnes skale i njenih supskala
prihvatljive (α = .69 – .88), nivo test–retest pouzdanosti je umeren do visok (ICC = .58
– .91), korelacija sa ukupnim rezultatom ostvarenim na Skali kognitivnih i afektivnih
dimenzija majndfulnesa je statistički značajna i pozitivna (r = .58, p < .001), a sa Skalom
percipiranog stresa – 10 nije statistički značajna (p > .05). Zaključak: Na osnovu utvrđene
pouzdanosti i validnosti može se preporučiti upotreba Interpersonalne majndfulnes skale
kao instrumenta kojim se dobijaju pouzdani podaci o kvalitetu i nivou majndfulnesa koji
se manifestuje tokom socijalnih interakcija.
AB  - Introduction. The multidimensional concept of mindfulness includes voluntary attention, focus on the “present moment”, monitoring of mental processes, and inhibition of impulsive reactions. Examining the impact of the level of mindfulness on the quality of the relationship between the special educator and the student requires an instrument with satisfactory psychometric characteristics. Objectives. The goal of this research was to determine the internal consistency, test-retest reliability, convergent and discriminative validity of the Interpersonal mindfulness scale. Methods. The reliability of the Interpersonal mindfulness scale was checked by calculating Cronbach’s alpha in a sample of 114 students (age: M = 20.75, SD = 2.20). For the test-retest reliability check, a sample of 32 students was formed (age: M = 21.41, SD = 2.46). The relationship between the Interpersonal mindfulness scale and the Cognitive and affective mindfulness scale was determined in a sample of 59 students (age: M = 20.93, SD = 1.92). For examining the Pearson correlations of the Interpersonal mindfulness scale and the Perceived Stress Scale–10, the sample included 55 students (age: M = 20.55, SD = 2.47). Results. It was determined that the values   of the internal consistency of the Interpersonal mindfulness scale and its subscales were acceptable (α = .69 – .88), the level of test-retest reliability was moderate to high (ICC = .58 –.91), the correlation with the overall results of the Cognitive and affective mindfulness scale was statistically significant and positive (r = .58, p < .001), while it was not statistically significant (p > .05) on the Perceived Stress Scale–10. Conclusion. Based on the established reliability and validity, the Interpersonal mindfulness scale can be recommended as an instrument for obtaining reliable data on the quality and level of mindfulness manifested in social interactions.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Nivo majndfulnesa u interpersonalnim odnosima − validnost i pouzdanost skale procene
T1  - The level of mindfulness in interpersonal relationships – the validity and reliability of the assessment scale
EP  - 73
IS  - 1
SP  - 57
VL  - 22
DO  - https://doi.org/10.5937/specedreh22-40253
ER  - 
@article{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Multidimenzionalni koncept majndfulnesa obuhvata voljnu pažnju, usredsređenost
na „sadašnji trenutak”, praćenje mentalnih procesa i inhibiciju impulsivnog reagovanja.
Ispitivanje uticaja nivoa majndfulnesa na kvalitet odnosa na relaciji defektolog–učenik
zahteva instrument zadovoljavajućih psihometrijskih karakteristika. Cilj: Cilj ovog
istraživanja je utvrđivanje interne konzistencije, test–retest pouzdanosti, konvergentne
i diskriminativne validnosti Interpersonalne majndfulnes skale. Metode: Na uzorku
114 studenata (uzrast: AS = 20.75, SD = 2.20) proverena je pouzdanost Interpersonalne
majndfulnes skale izračunavanjem Krombahove alfe. Za test–retest proveru pouzdanosti
formiran je uzorak od 32 studenta (uzrast: AS = 21.41, SD = 2.46). Na uzorku 59 studenata
(uzrast: AS = 20.93, SD = 1.92) utvrđen je odnos Interpersonalne majndfulnes skale i
Skale kognitivnih i afektivnih dimenzija majndfulnesa. Za ispitivanje Pirsonovih
korelacija Interpersonalne majndfulnes skale i Skale percipiranog stresa – 10 uzorkom
je obuhvaćeno 55 ispitanika (uzrast: AS = 20.55, SD = 2.47). Rezultati: Utvrđeno je da
su vrednosti interne konzistencije Interpersonalne majndfulnes skale i njenih supskala
prihvatljive (α = .69 – .88), nivo test–retest pouzdanosti je umeren do visok (ICC = .58
– .91), korelacija sa ukupnim rezultatom ostvarenim na Skali kognitivnih i afektivnih
dimenzija majndfulnesa je statistički značajna i pozitivna (r = .58, p < .001), a sa Skalom
percipiranog stresa – 10 nije statistički značajna (p > .05). Zaključak: Na osnovu utvrđene
pouzdanosti i validnosti može se preporučiti upotreba Interpersonalne majndfulnes skale
kao instrumenta kojim se dobijaju pouzdani podaci o kvalitetu i nivou majndfulnesa koji
se manifestuje tokom socijalnih interakcija., Introduction. The multidimensional concept of mindfulness includes voluntary attention, focus on the “present moment”, monitoring of mental processes, and inhibition of impulsive reactions. Examining the impact of the level of mindfulness on the quality of the relationship between the special educator and the student requires an instrument with satisfactory psychometric characteristics. Objectives. The goal of this research was to determine the internal consistency, test-retest reliability, convergent and discriminative validity of the Interpersonal mindfulness scale. Methods. The reliability of the Interpersonal mindfulness scale was checked by calculating Cronbach’s alpha in a sample of 114 students (age: M = 20.75, SD = 2.20). For the test-retest reliability check, a sample of 32 students was formed (age: M = 21.41, SD = 2.46). The relationship between the Interpersonal mindfulness scale and the Cognitive and affective mindfulness scale was determined in a sample of 59 students (age: M = 20.93, SD = 1.92). For examining the Pearson correlations of the Interpersonal mindfulness scale and the Perceived Stress Scale–10, the sample included 55 students (age: M = 20.55, SD = 2.47). Results. It was determined that the values   of the internal consistency of the Interpersonal mindfulness scale and its subscales were acceptable (α = .69 – .88), the level of test-retest reliability was moderate to high (ICC = .58 –.91), the correlation with the overall results of the Cognitive and affective mindfulness scale was statistically significant and positive (r = .58, p < .001), while it was not statistically significant (p > .05) on the Perceived Stress Scale–10. Conclusion. Based on the established reliability and validity, the Interpersonal mindfulness scale can be recommended as an instrument for obtaining reliable data on the quality and level of mindfulness manifested in social interactions.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Nivo majndfulnesa u interpersonalnim odnosima − validnost i pouzdanost skale procene, The level of mindfulness in interpersonal relationships – the validity and reliability of the assessment scale",
pages = "73-57",
number = "1",
volume = "22",
doi = "https://doi.org/10.5937/specedreh22-40253"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2023). Nivo majndfulnesa u interpersonalnim odnosima − validnost i pouzdanost skale procene. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 22(1), 57-73.
https://doi.org/https://doi.org/10.5937/specedreh22-40253
Dučić B, Kaljača S. Nivo majndfulnesa u interpersonalnim odnosima − validnost i pouzdanost skale procene. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2023;22(1):57-73.
doi:https://doi.org/10.5937/specedreh22-40253 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Nivo majndfulnesa u interpersonalnim odnosima − validnost i pouzdanost skale procene" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 22, no. 1 (2023):57-73,
https://doi.org/https://doi.org/10.5937/specedreh22-40253 . .

Kvalitet interakcije s nastavnikom kao prediktor Usvajanja socijalnih veština učenika sa lakom Intelektualnom ometenošću

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2023)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5328
AB  - Uvod: Kod učenika sa intelektualnom ometenošću prisutan je deficit u oblasti
socijalnih veština, koji ograničava mogućnosti njihove uspešne adaptacije na
školsko okruženje. Određene sociodemografske odlike nastavnika i učenika,
kao i kvalitet njihovih interakcija, predstavljaju činioce socijalizacije učenika
kojima u domaćoj literaturi još uvek nije posvećeno dovoljno značaja.
Cilj: Utvrđivanje prediktivnog značaja interakcije sa nastavnikom i demografskih
karakteristika nastavnika (hronološko doba i radno iskustvo) i učenika (hronološki
uzrast) za kvalitet socijalnih veština učenika sa intelektualnom ometenošću.
Metode: Uzorkom su obuhvaćena 32 nastavnika − oligofrenologa u ulozi informanata,
starosti 28–62 godine (AS = 38,72, SD = 9,33) i 32 učenika sa
lakom intelektualnom ometenošću uzrasta 10–18 godina (AS = 14,56, SD =
2,40). Za procenu kvaliteta odnosa nastavnik-učenik korišćena je Skala odnosa
učenik-nastavnik – kratka forma (Student-Teacher Relationship Scale – Short
Form), koja sadrži subskale Bliskost i Konflikt. Podaci o socijalnim veštinama
učenika prikupljeni su upotrebom subskala Socijalne veštine i Slobodno vreme,
Sistema za procenu adaptivnog ponašanja II (Adaptive Behavior Assessment
System II). Sociodemografski podaci dobijeni su primenom upitnika osmišljenog
za potrebe ovog istraživanja.
Rezultati: Višestrukom postepenom linearnom regresionom analizom utvrđeno
je da rezultati na subskali Bliskost predstavljaju jedini prediktor uspeha
na subskalama Socijalne veštine (R2 = 0,52, prilagođeno R2 = 0,50) i Slobodno
vreme (R2 = 0,49, prilagođeno R2 = 0,48).
Zaključak: Potrebno je osmisliti aktivnosti i kreirati okruženje koje će stimulativno
delovati na povećanje nivoa bliskosti nastavnika i učenika, kako bi učenici
sa lakom intelektualnom ometenošću uspešnije usvajali socijalne veštine i
prilagođavali se školskom okruženju.
AB  - Introduction: Students with intellectual disabilities have a deficit in the area of social
skills, which limits the possibilities of their successful adaptation to the school environment.
Certain sociodemographic characteristics of teachers and students, as well as the quality of
their interactions, represent factors of student socialization that are still not given enough
importance in domestic literature.
Aim: Determining the predictive significance of interaction with the teacher and
demographic characteristics of teachers (chronological age and work experience) and
students (chronological age) for the quality of social skills of students with mild intellectual
disabilities.
Methods: The sample included 32 teachers (oligophrenologist) aged 28-62 (M = 38.72,
SD = 9.33) as informants and 32 students with mild intellectual disability aged 10-18 (M =
14.56, SD = 2.40). To assess the quality of the teacher-student relationship, the Student-
Teacher Relationship Scale - Short Form, which contains the subscales Closeness and
Conflict, was used. Data on students’ social skills were collected using the subscales Social
Skills and Leisure Time, Adaptive Behavior Assessment System II. Sociodemographic data
were obtained using a questionnaire designed for the purpose of this research.
Results: Multiple stepwise linear regression analysis revealed that the results on the
Closeness subscale were the only predictor of success on the Social skills (R2 = 0,52, adjusted
R2 = 0,50) and Leisure time (R2 = 0,49, adjusted R2 = 0.48).
Conclusion: It is necessary to design activities and create an environment that will have
a stimulating effect on increasing the level of closeness between teachers and students so
that students with mild intellectual disability can more successfully acquire social skills and
adapt to the school environment.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
T1  - Kvalitet interakcije s nastavnikom kao prediktor Usvajanja socijalnih veština učenika sa lakom Intelektualnom ometenošću
T1  - The quality of interaction with the teacher as a predictor Of the acquisition of social skills of students with mild Intellectual disability
EP  - 159
SP  - 153
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5328
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2023",
abstract = "Uvod: Kod učenika sa intelektualnom ometenošću prisutan je deficit u oblasti
socijalnih veština, koji ograničava mogućnosti njihove uspešne adaptacije na
školsko okruženje. Određene sociodemografske odlike nastavnika i učenika,
kao i kvalitet njihovih interakcija, predstavljaju činioce socijalizacije učenika
kojima u domaćoj literaturi još uvek nije posvećeno dovoljno značaja.
Cilj: Utvrđivanje prediktivnog značaja interakcije sa nastavnikom i demografskih
karakteristika nastavnika (hronološko doba i radno iskustvo) i učenika (hronološki
uzrast) za kvalitet socijalnih veština učenika sa intelektualnom ometenošću.
Metode: Uzorkom su obuhvaćena 32 nastavnika − oligofrenologa u ulozi informanata,
starosti 28–62 godine (AS = 38,72, SD = 9,33) i 32 učenika sa
lakom intelektualnom ometenošću uzrasta 10–18 godina (AS = 14,56, SD =
2,40). Za procenu kvaliteta odnosa nastavnik-učenik korišćena je Skala odnosa
učenik-nastavnik – kratka forma (Student-Teacher Relationship Scale – Short
Form), koja sadrži subskale Bliskost i Konflikt. Podaci o socijalnim veštinama
učenika prikupljeni su upotrebom subskala Socijalne veštine i Slobodno vreme,
Sistema za procenu adaptivnog ponašanja II (Adaptive Behavior Assessment
System II). Sociodemografski podaci dobijeni su primenom upitnika osmišljenog
za potrebe ovog istraživanja.
Rezultati: Višestrukom postepenom linearnom regresionom analizom utvrđeno
je da rezultati na subskali Bliskost predstavljaju jedini prediktor uspeha
na subskalama Socijalne veštine (R2 = 0,52, prilagođeno R2 = 0,50) i Slobodno
vreme (R2 = 0,49, prilagođeno R2 = 0,48).
Zaključak: Potrebno je osmisliti aktivnosti i kreirati okruženje koje će stimulativno
delovati na povećanje nivoa bliskosti nastavnika i učenika, kako bi učenici
sa lakom intelektualnom ometenošću uspešnije usvajali socijalne veštine i
prilagođavali se školskom okruženju., Introduction: Students with intellectual disabilities have a deficit in the area of social
skills, which limits the possibilities of their successful adaptation to the school environment.
Certain sociodemographic characteristics of teachers and students, as well as the quality of
their interactions, represent factors of student socialization that are still not given enough
importance in domestic literature.
Aim: Determining the predictive significance of interaction with the teacher and
demographic characteristics of teachers (chronological age and work experience) and
students (chronological age) for the quality of social skills of students with mild intellectual
disabilities.
Methods: The sample included 32 teachers (oligophrenologist) aged 28-62 (M = 38.72,
SD = 9.33) as informants and 32 students with mild intellectual disability aged 10-18 (M =
14.56, SD = 2.40). To assess the quality of the teacher-student relationship, the Student-
Teacher Relationship Scale - Short Form, which contains the subscales Closeness and
Conflict, was used. Data on students’ social skills were collected using the subscales Social
Skills and Leisure Time, Adaptive Behavior Assessment System II. Sociodemographic data
were obtained using a questionnaire designed for the purpose of this research.
Results: Multiple stepwise linear regression analysis revealed that the results on the
Closeness subscale were the only predictor of success on the Social skills (R2 = 0,52, adjusted
R2 = 0,50) and Leisure time (R2 = 0,49, adjusted R2 = 0.48).
Conclusion: It is necessary to design activities and create an environment that will have
a stimulating effect on increasing the level of closeness between teachers and students so
that students with mild intellectual disability can more successfully acquire social skills and
adapt to the school environment.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine",
title = "Kvalitet interakcije s nastavnikom kao prediktor Usvajanja socijalnih veština učenika sa lakom Intelektualnom ometenošću, The quality of interaction with the teacher as a predictor Of the acquisition of social skills of students with mild Intellectual disability",
pages = "159-153",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5328"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2023). Kvalitet interakcije s nastavnikom kao prediktor Usvajanja socijalnih veština učenika sa lakom Intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 153-159.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5328
Dučić B, Kaljača S. Kvalitet interakcije s nastavnikom kao prediktor Usvajanja socijalnih veština učenika sa lakom Intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine. 2023;:153-159.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5328 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Kvalitet interakcije s nastavnikom kao prediktor Usvajanja socijalnih veština učenika sa lakom Intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - 12. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 27–28. oktobar 2023. Godine (2023):153-159,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5328 .

Korelati i determinante autonomnog ponašanja kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću

Kaljača, Svetlana; Kekerić, Marina; Dučić, Bojan

(Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2023)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Kekerić, Marina
AU  - Dučić, Bojan
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5283
AB  - Osobe sa intelektualnom ometenošću imaju manje razvijene veštine autonomnog ponašanja i 
prilike da samostalno vrše izbore i donose odluke u svakodnevnom životu. Veća autonomija u 
ponašanju jača dostojanstvo i samopoštovanje osobe, omogućava joj kontrolu nad svojim 
životom i pozitivno utiče na njeno životno blagostanje. Cilj ovog istraživanja je bio utvrđivanje 
korelacija između autonomije, samopoštovanja i subjektivnog blagostanja, kao i odnosa između 
autonomije i demografskih karakteristika (pol i kalendarski uzrast) kod adolescenata sa lakom 
intelektualnom ometenošću. Uzorak je činilo 39 ispitanika sa lakom intelektualnom ometenošću, 
kalendarskog uzrasta od 16 do 21 godine (AS = 17.90, SD = 1.10), oba pola. U istraživanju su 
upotrebljene tri skale: Arkova skala samoodređenja (The Arc's Self-Determination Scale-Adult 
Version), Rozenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg Self-Esteem Scale) i adaptirana 
verzija Indeksa ličnog blagostanja za osobe sa intelektualnom ometenošću (Personal Wellbeing 
Index – Intellectual Disability – PWI-ID). Dobijeni rezultati ukazuju na značajnu pozitivnu 
korelaciju između autonomnog ponašanja i subjektivnog blagostanja ispitanika. Utvrđen je i 
značajan pozitivan odnos između veštine nezavisnog ponašanja, pola i kalendarskog uzrasta 
ispitanika. Stariji ispitanici ovog uzorka, muškog pola, imaju statistički značajno viši nivo 
autonomnog ponašanja. Istraživanje ukazuje na značaj integrisanja intervencija za stimulisanje 
razvoja veština autonomnog ponašanja u tranzicione kurikulume adolescenata sa lakom 
intelektualnom ometenošću.
AB  - People with intellectual disability have less developed skills of autonomous behavior and 
opportunity to make they own choices in everyday life. Higher level of autonomous behavior 
strengthens dignity and self-esteem and allows a person to have control over her life and provides 
positive influence on personal wellbeing. The aim of this research was to determine the 
correlations between autonomy, self-esteem and subjective wellbeing, as well as relationship 
between autonomy and demographic characteristics (gender and age) in adolescents with mild 
intellectual disability. The sample consisted of 39 participants with mild intellectual disability, 
aged 16 to 21 (AS = 17.90, SD = 1.10), both sexes. Three scales were used in the research: The 
Arc's Self-Determination Scale-Adult Version, Rosenberg Self-Esteem Scale – SES and Personal 
Wellbeing Index – Intellectual Disability – PWI-ID. The results indicate significantly positive 
correlation between autonomous behavior and subjective wellbeing of participants. Also, it’s 
been determined significant positive relationship between skill of independent behavior and 
gender and age of participants. Older male examinee in this research, have statistically significant 
higher level of autonomous behavior. The research indicates the importance of integrating 
interventions to stimulate the development of autonomous behavior skills into the transitional 
curriculum of adolescents with mild intellectual disability.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih
C3  - XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“,Tematski zbornik, 2023, 225-232
T1  - Korelati i determinante autonomnog ponašanja kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću
T1  - Correlates and determinants of autonomy behavior in adolescents with mild intellectual disability
EP  - 232
SP  - 225
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5283
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Kekerić, Marina and Dučić, Bojan",
year = "2023",
abstract = "Osobe sa intelektualnom ometenošću imaju manje razvijene veštine autonomnog ponašanja i 
prilike da samostalno vrše izbore i donose odluke u svakodnevnom životu. Veća autonomija u 
ponašanju jača dostojanstvo i samopoštovanje osobe, omogućava joj kontrolu nad svojim 
životom i pozitivno utiče na njeno životno blagostanje. Cilj ovog istraživanja je bio utvrđivanje 
korelacija između autonomije, samopoštovanja i subjektivnog blagostanja, kao i odnosa između 
autonomije i demografskih karakteristika (pol i kalendarski uzrast) kod adolescenata sa lakom 
intelektualnom ometenošću. Uzorak je činilo 39 ispitanika sa lakom intelektualnom ometenošću, 
kalendarskog uzrasta od 16 do 21 godine (AS = 17.90, SD = 1.10), oba pola. U istraživanju su 
upotrebljene tri skale: Arkova skala samoodređenja (The Arc's Self-Determination Scale-Adult 
Version), Rozenbergova skala samopoštovanja (Rosenberg Self-Esteem Scale) i adaptirana 
verzija Indeksa ličnog blagostanja za osobe sa intelektualnom ometenošću (Personal Wellbeing 
Index – Intellectual Disability – PWI-ID). Dobijeni rezultati ukazuju na značajnu pozitivnu 
korelaciju između autonomnog ponašanja i subjektivnog blagostanja ispitanika. Utvrđen je i 
značajan pozitivan odnos između veštine nezavisnog ponašanja, pola i kalendarskog uzrasta 
ispitanika. Stariji ispitanici ovog uzorka, muškog pola, imaju statistički značajno viši nivo 
autonomnog ponašanja. Istraživanje ukazuje na značaj integrisanja intervencija za stimulisanje 
razvoja veština autonomnog ponašanja u tranzicione kurikulume adolescenata sa lakom 
intelektualnom ometenošću., People with intellectual disability have less developed skills of autonomous behavior and 
opportunity to make they own choices in everyday life. Higher level of autonomous behavior 
strengthens dignity and self-esteem and allows a person to have control over her life and provides 
positive influence on personal wellbeing. The aim of this research was to determine the 
correlations between autonomy, self-esteem and subjective wellbeing, as well as relationship 
between autonomy and demographic characteristics (gender and age) in adolescents with mild 
intellectual disability. The sample consisted of 39 participants with mild intellectual disability, 
aged 16 to 21 (AS = 17.90, SD = 1.10), both sexes. Three scales were used in the research: The 
Arc's Self-Determination Scale-Adult Version, Rosenberg Self-Esteem Scale – SES and Personal 
Wellbeing Index – Intellectual Disability – PWI-ID. The results indicate significantly positive 
correlation between autonomous behavior and subjective wellbeing of participants. Also, it’s 
been determined significant positive relationship between skill of independent behavior and 
gender and age of participants. Older male examinee in this research, have statistically significant 
higher level of autonomous behavior. The research indicates the importance of integrating 
interventions to stimulate the development of autonomous behavior skills into the transitional 
curriculum of adolescents with mild intellectual disability.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih",
journal = "XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“,Tematski zbornik, 2023, 225-232",
title = "Korelati i determinante autonomnog ponašanja kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću, Correlates and determinants of autonomy behavior in adolescents with mild intellectual disability",
pages = "232-225",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5283"
}
Kaljača, S., Kekerić, M.,& Dučić, B.. (2023). Korelati i determinante autonomnog ponašanja kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću. in XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“,Tematski zbornik, 2023, 225-232
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih., 225-232.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5283
Kaljača S, Kekerić M, Dučić B. Korelati i determinante autonomnog ponašanja kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću. in XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“,Tematski zbornik, 2023, 225-232. 2023;:225-232.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5283 .
Kaljača, Svetlana, Kekerić, Marina, Dučić, Bojan, "Korelati i determinante autonomnog ponašanja kod adolescenata sa lakom intelektualnom ometenošću" in XIV Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“,Tematski zbornik, 2023, 225-232 (2023):225-232,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5283 .

Relationship between the Broader Autism Phenotype and empathy among students

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana; Stojković, Irena

(Faculty of Philosophy, Department of Psychology, University of Novi Sad, 2022)

TY  - JOUR
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Stojković, Irena
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4969
AB  - Previous research has shown that persons with a higher level of the broad autism 
phenotype (BAP) experience deficits in empathy. The aim of the present study is to 
investigate a multivariate relationship between the BAP and different aspects of 
empathy. In a sample of 293 university students, we explored the relationship 
between the BAP and the following aspects of empathy: fantasy, empathic concern, 
perspective taking, and personal distress. The BAP level was measured using The 
Broad Autism Phenotype Questionnaire, and the Interpersonal Reactivity Index was 
used for multidimensional assessment of empathy disposition. Canonical correlation 
analysis yielded two functions (Function 1 ̶Rc
2 = 18.27%, Function 2 ̶ Rc
2 = 11.02%). In 
Function 1, Interpersonal Reactivity Index dimensions Personal Distress (rs = -.93) and 
Perspective Taking (rs= .36) are associated significantly with two domains of the BAP
(Rigid and Pragmatic Language Deficits). In Function 2, Interpersonal Reactivity Index 
dimensions Empathic Concern (rs= -.78), Fantasy (rs = -.47) and Perspective Taking (rs
= -.53) are related to the Aloof domain of the BAP. The results imply that the 
relationship between BAP and empathy differs for different aspects of these two 
constructs. The more detailed understanding of the relationship between BAP and 
empathy obtained through the multivariate approach provides a basis from which 
to create programs for the more efficient promotion of empathy skills.
PB  - Faculty of Philosophy, Department of Psychology, University of Novi Sad
T2  - Primenjena psihologija
T1  - Relationship between the Broader Autism  Phenotype and empathy among students
IS  - 3
VL  - 15
DO  - 10.19090/pp.v15i3.2381
ER  - 
@article{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana and Stojković, Irena",
year = "2022",
abstract = "Previous research has shown that persons with a higher level of the broad autism 
phenotype (BAP) experience deficits in empathy. The aim of the present study is to 
investigate a multivariate relationship between the BAP and different aspects of 
empathy. In a sample of 293 university students, we explored the relationship 
between the BAP and the following aspects of empathy: fantasy, empathic concern, 
perspective taking, and personal distress. The BAP level was measured using The 
Broad Autism Phenotype Questionnaire, and the Interpersonal Reactivity Index was 
used for multidimensional assessment of empathy disposition. Canonical correlation 
analysis yielded two functions (Function 1 ̶Rc
2 = 18.27%, Function 2 ̶ Rc
2 = 11.02%). In 
Function 1, Interpersonal Reactivity Index dimensions Personal Distress (rs = -.93) and 
Perspective Taking (rs= .36) are associated significantly with two domains of the BAP
(Rigid and Pragmatic Language Deficits). In Function 2, Interpersonal Reactivity Index 
dimensions Empathic Concern (rs= -.78), Fantasy (rs = -.47) and Perspective Taking (rs
= -.53) are related to the Aloof domain of the BAP. The results imply that the 
relationship between BAP and empathy differs for different aspects of these two 
constructs. The more detailed understanding of the relationship between BAP and 
empathy obtained through the multivariate approach provides a basis from which 
to create programs for the more efficient promotion of empathy skills.",
publisher = "Faculty of Philosophy, Department of Psychology, University of Novi Sad",
journal = "Primenjena psihologija",
title = "Relationship between the Broader Autism  Phenotype and empathy among students",
number = "3",
volume = "15",
doi = "10.19090/pp.v15i3.2381"
}
Dučić, B., Kaljača, S.,& Stojković, I.. (2022). Relationship between the Broader Autism  Phenotype and empathy among students. in Primenjena psihologija
Faculty of Philosophy, Department of Psychology, University of Novi Sad., 15(3).
https://doi.org/10.19090/pp.v15i3.2381
Dučić B, Kaljača S, Stojković I. Relationship between the Broader Autism  Phenotype and empathy among students. in Primenjena psihologija. 2022;15(3).
doi:10.19090/pp.v15i3.2381 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, Stojković, Irena, "Relationship between the Broader Autism  Phenotype and empathy among students" in Primenjena psihologija, 15, no. 3 (2022),
https://doi.org/10.19090/pp.v15i3.2381 . .

Lični i sredinski činioci kao determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću

Kaljača, Svetlana; Žunić Pavlović, Vesna; Dučić, Bojan; Cvijetić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2022)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Žunić Pavlović, Vesna
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Cvijetić, Marija
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4951
AB  - Odrasle osobe sa intelektualnom ometenošću su u većem riziku od slabijeg kva-
liteta života u odnosu na tipičnu populaciju sa kojom dele isto socijalno
okruženje. Na ukupan indeks kvaliteta života, kao i na pojedinačne domene,
utiču udruženo različiti personalni i socijalni činioci, čija prediktivna
vrednost i funkcionalna uloga variraju.
Najznačajnije determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektu-
alnom ometenošću su: dostupnost individualizovane socijalne podrške koja je u
skladu sa autentičnim potrebama i ciljevima pojedinca, tip stanovanja, sto-
pa zapošljavanja, stavovi tipične populacije, nivo socijalne participacije,
indeks razvijenosti svakodnevnih životnih veština i veština samoodređenja
i prisustvo komorbiditeta.
Utvrđivanje prediktora kvaliteta života odraslih osoba sa intelektual-
nom ometenošću omogućava bolje planiranje i implementaciju korisnih indi-
vidualnih rehabilitacionih procedura kojima se unapređuje kvalitet života
i životno zadovoljstvo ovih osoba.
AB  - Adults with intellectual disability are at
greater risk of poorer quality of life compared
to the typical population with whom they
share the same social environment. Different
personal and social factors, whose predictive
values and functional roles vary, jointly
affect the overall quality of life index and its
domains.
The most significant quality of life
determinants in adults with intellectual
disability include the following: the
availability of individualized social support
that meets an individual’s authentic needs
and goals, type of housing, employment rate,
attitudes of the typical population, level of
social participation, development index of daily living and self-determination skills, and
comorbidity.
Determining the quality of life predictors in
adults with intellectual disability enables
better planning and implementation of useful
individual rehabilitation procedures that
improve their quality of life and satisfaction.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
T1  - Lični i sredinski činioci kao determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću
T1  - Personal and environmental factors as quality of life determinants in adults with intellectual disability
EP  - 66
SP  - 61
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4951
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Žunić Pavlović, Vesna and Dučić, Bojan and Cvijetić, Marija",
year = "2022",
abstract = "Odrasle osobe sa intelektualnom ometenošću su u većem riziku od slabijeg kva-
liteta života u odnosu na tipičnu populaciju sa kojom dele isto socijalno
okruženje. Na ukupan indeks kvaliteta života, kao i na pojedinačne domene,
utiču udruženo različiti personalni i socijalni činioci, čija prediktivna
vrednost i funkcionalna uloga variraju.
Najznačajnije determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektu-
alnom ometenošću su: dostupnost individualizovane socijalne podrške koja je u
skladu sa autentičnim potrebama i ciljevima pojedinca, tip stanovanja, sto-
pa zapošljavanja, stavovi tipične populacije, nivo socijalne participacije,
indeks razvijenosti svakodnevnih životnih veština i veština samoodređenja
i prisustvo komorbiditeta.
Utvrđivanje prediktora kvaliteta života odraslih osoba sa intelektual-
nom ometenošću omogućava bolje planiranje i implementaciju korisnih indi-
vidualnih rehabilitacionih procedura kojima se unapređuje kvalitet života
i životno zadovoljstvo ovih osoba., Adults with intellectual disability are at
greater risk of poorer quality of life compared
to the typical population with whom they
share the same social environment. Different
personal and social factors, whose predictive
values and functional roles vary, jointly
affect the overall quality of life index and its
domains.
The most significant quality of life
determinants in adults with intellectual
disability include the following: the
availability of individualized social support
that meets an individual’s authentic needs
and goals, type of housing, employment rate,
attitudes of the typical population, level of
social participation, development index of daily living and self-determination skills, and
comorbidity.
Determining the quality of life predictors in
adults with intellectual disability enables
better planning and implementation of useful
individual rehabilitation procedures that
improve their quality of life and satisfaction.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine",
title = "Lični i sredinski činioci kao determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću, Personal and environmental factors as quality of life determinants in adults with intellectual disability",
pages = "66-61",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4951"
}
Kaljača, S., Žunić Pavlović, V., Dučić, B.,& Cvijetić, M.. (2022). Lični i sredinski činioci kao determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 61-66.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4951
Kaljača S, Žunić Pavlović V, Dučić B, Cvijetić M. Lični i sredinski činioci kao determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine. 2022;:61-66.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4951 .
Kaljača, Svetlana, Žunić Pavlović, Vesna, Dučić, Bojan, Cvijetić, Marija, "Lični i sredinski činioci kao determinante kvaliteta života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup " obrazovanje i rehabilitacija odraslih osoba sa smetnjama u razvoju i problemima u ponašanju ", Beograd, Srbija, 21. decembar 2022. godine (2022):61-66,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4951 .

Efekti programa majndfulnes intervencije kod roditelja i njihove dece sa ADHD – pregled radova

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2022)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4706
AB  - Poremećaj pažnje sa hiperkinetskim poremećajem (AttentionDeficit/Hyperactivity Disorder 
ADHD) je jedan od najčešće registrovanih neurorazvojnih poremećaja, čije manifestacije 
značajno ugrožavaju kvalitet života i predstavljaju rizik za mentalno zdravlje ne samo osobe sa 
ADHD, već i članova njene porodice. Cilj rada je prikaz efekata programa intervencije zasnovane 
na majndfulnes pristupu kojom su obuhvaćeni roditelji i njihova deca sa ADHD, kao i 
metodologije evaluacije ovog tipa intervencije. Pristup studijama obuhvaćenim ovim radom 
omogućen je upotrebom baza podataka Google Scholar, KOBSON, EBSCO, SAGE i Wiley. Na 
osnovu rezultata većine analiziranih radova, može se zaključiti da se primenom mindfulness 
tehnika unapređuje upotreba strategija samoregulacije, uspešnije rešavaju konflikati na relaciji 
roditelji-deca sa ADHD, umanjuje se nivo doživljenog stresa i poboljšava kvalitet porodičnih 
odnosa. Takođe je utvrđeno da ovaj oblik intervencije utiče na snižavanje teškoća vezanih za 
održavanje pažnje i učestalost ispoljavanja hiperaktivnog ponašanja i impulsivnog reagovanja 
kod dece i adolescenata sa ADHD. Pored prikaza efekata intervencije, analizirana su najčešće 
uočena metodološka ograničenja odabranih studija. Na osnovu rezultata analiziranih radova, 
može se zaključiti da intervencije zasnovane na mindfulnes tehnikama usmerene na porodicu, 
predstavljaju jedan od načina unapređenja kvaliteta života dece sa ADHD i njihovih roditelja.
AB  - Attention Deficit/Hyperactivity Disorder (ADHD) is one of the most commonly registered 
neurodevelopmental disorders, whose manifestations significantly endanger the quality of life 
and pose a risk to the mental health of not only people with ADHD, but also their family members. 
The aim of this paper is to present the effects of intervention program based on the mindfulness 
approach that includes parents and their children with ADHD, as well as methodologies for 
evaluating this type of intervention. Access to the studies covered by this paper is provided by 
using the databases Google Scholar, KOBSON, EBSCO, SAGE and Wiley. Based on the results 
of most of the analyzed papers, it can be concluded that the use of mindfulness techniques 
improves the use of self-regulatory strategies, conflicts between parents of children with ADHD 
are more successfully resolved, the level of stress is reduced and the quality of family 
relationships is improved. It has also been established that this form of intervention reduces the 
difficulties associated with maintaining attention and the frequency of hyperactive behavior and 
impulsive reactions in children and adolescents with ADHD. In addition to the presentation of 
the effects of the intervention, the most frequently observed methodological limitations of the research included in the selected literature were analyzed. Based on the results of the analyzed 
works, it can be concluded that interventions based on mindfulness techniques aimed at the family 
are one of the ways to improve the quality of life of children with ADHD and their parents.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih
C3  - Tematski zbornik XIII Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ 24. - 26. 06. 2022. godine, Aranđelovac, Srbija
T1  - Efekti programa majndfulnes intervencije kod roditelja i njihove dece sa ADHD – pregled radova
T1  - Effects of the mindfulness intervention programs for children with ADHD and their parents - a review of papers
EP  - 533
SP  - 525
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4706
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2022",
abstract = "Poremećaj pažnje sa hiperkinetskim poremećajem (AttentionDeficit/Hyperactivity Disorder 
ADHD) je jedan od najčešće registrovanih neurorazvojnih poremećaja, čije manifestacije 
značajno ugrožavaju kvalitet života i predstavljaju rizik za mentalno zdravlje ne samo osobe sa 
ADHD, već i članova njene porodice. Cilj rada je prikaz efekata programa intervencije zasnovane 
na majndfulnes pristupu kojom su obuhvaćeni roditelji i njihova deca sa ADHD, kao i 
metodologije evaluacije ovog tipa intervencije. Pristup studijama obuhvaćenim ovim radom 
omogućen je upotrebom baza podataka Google Scholar, KOBSON, EBSCO, SAGE i Wiley. Na 
osnovu rezultata većine analiziranih radova, može se zaključiti da se primenom mindfulness 
tehnika unapređuje upotreba strategija samoregulacije, uspešnije rešavaju konflikati na relaciji 
roditelji-deca sa ADHD, umanjuje se nivo doživljenog stresa i poboljšava kvalitet porodičnih 
odnosa. Takođe je utvrđeno da ovaj oblik intervencije utiče na snižavanje teškoća vezanih za 
održavanje pažnje i učestalost ispoljavanja hiperaktivnog ponašanja i impulsivnog reagovanja 
kod dece i adolescenata sa ADHD. Pored prikaza efekata intervencije, analizirana su najčešće 
uočena metodološka ograničenja odabranih studija. Na osnovu rezultata analiziranih radova, 
može se zaključiti da intervencije zasnovane na mindfulnes tehnikama usmerene na porodicu, 
predstavljaju jedan od načina unapređenja kvaliteta života dece sa ADHD i njihovih roditelja., Attention Deficit/Hyperactivity Disorder (ADHD) is one of the most commonly registered 
neurodevelopmental disorders, whose manifestations significantly endanger the quality of life 
and pose a risk to the mental health of not only people with ADHD, but also their family members. 
The aim of this paper is to present the effects of intervention program based on the mindfulness 
approach that includes parents and their children with ADHD, as well as methodologies for 
evaluating this type of intervention. Access to the studies covered by this paper is provided by 
using the databases Google Scholar, KOBSON, EBSCO, SAGE and Wiley. Based on the results 
of most of the analyzed papers, it can be concluded that the use of mindfulness techniques 
improves the use of self-regulatory strategies, conflicts between parents of children with ADHD 
are more successfully resolved, the level of stress is reduced and the quality of family 
relationships is improved. It has also been established that this form of intervention reduces the 
difficulties associated with maintaining attention and the frequency of hyperactive behavior and 
impulsive reactions in children and adolescents with ADHD. In addition to the presentation of 
the effects of the intervention, the most frequently observed methodological limitations of the research included in the selected literature were analyzed. Based on the results of the analyzed 
works, it can be concluded that interventions based on mindfulness techniques aimed at the family 
are one of the ways to improve the quality of life of children with ADHD and their parents.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih",
journal = "Tematski zbornik XIII Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ 24. - 26. 06. 2022. godine, Aranđelovac, Srbija",
title = "Efekti programa majndfulnes intervencije kod roditelja i njihove dece sa ADHD – pregled radova, Effects of the mindfulness intervention programs for children with ADHD and their parents - a review of papers",
pages = "533-525",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4706"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2022). Efekti programa majndfulnes intervencije kod roditelja i njihove dece sa ADHD – pregled radova. in Tematski zbornik XIII Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ 24. - 26. 06. 2022. godine, Aranđelovac, Srbija
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih., 525-533.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4706
Dučić B, Kaljača S. Efekti programa majndfulnes intervencije kod roditelja i njihove dece sa ADHD – pregled radova. in Tematski zbornik XIII Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ 24. - 26. 06. 2022. godine, Aranđelovac, Srbija. 2022;:525-533.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4706 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Efekti programa majndfulnes intervencije kod roditelja i njihove dece sa ADHD – pregled radova" in Tematski zbornik XIII Međunarodna naučno-stručna konferencija „Unapređenje kvalitete života djece i mladih“ 24. - 26. 06. 2022. godine, Aranđelovac, Srbija (2022):525-533,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4706 .

Primena „strategija svesnog roditeljstva” kao podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju

Dučić Bojan; Kaljača Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Dučić Bojan
AU  - Kaljača Svetlana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4092
AB  - Strategije svesnog roditeljstva zasnovane su na upotrebi majndfulnes teh-
nika samoregulacije. Primenom ovih strategija kod roditelja se unapređuju
kapaciteti kontrole sopstvenog ponašanja pri povišenom nivou stresa, što
omogućava uspešnije rešavanje konflikata na relaciji roditelj-dete.
Cilj ovog rada je da se, na osnovu pregleda publikovanih studija, prikažu me-
hanizmi delovanja, kao i prednosti i ograničenja primene Strategija svesnog
roditeljstva kod roditelja dece sa ometenošću.
U uslovima pandemije virusa SARS-CoV2 prednost Svesnog roditeljstva
predstavlja mogućnost obuke roditelja u virtuelnom okruženju, što takođe
umanjuje troškove pružanja ovakvog oblika podrške. Kod roditelja je nakon
primene Strategija svesnog roditeljstva utvrđeno unapređivanje pozitivne
slike o sebi, prestanak zanemarivanja sopstvenih potreba, niži nivo stresa,
simptoma depresije, povećanje zadovoljstva roditeljskim kompetencijama,
uspešnije prepoznavanje sopstvenih emocija koje proizilaze iz odnosa sa dete-
tom i viši nivo saosećanja prema detetu. Kao posledica navedenih promena u
ponašanju roditelja, kod dece je došlo do unapređivanja kapaciteta emocio-
nalne samoregulacije, snižavanja učestalosti ispoljavanja maladaptivnih
oblika ponašanja i povećanja učestalost pozitivnih interakcija u odnosu sa
braćom/sestrama.
Uprkos metodološkim ograničenjima u evaluaciji efekta Svesnog roditeljstva
koje smo registrovali u analiziranim studijama, možemo da zaključimo da ovaj
koncept podrške daje pozitivne rezultate i da zaslužuje više prostora u
naučnoj literaturi i stručnoj praksi.
AB  - Mindful parenting strategies are based
on the use of mindfulness techniques of
self-regulation. The application of these
strategies in parents improves the capacity
to control their own behavior at elevated
levels of stress, which enables more successful
resolution of conflicts in the parent-child
relationship.
The aim of this paper, based on a review
of published studies, is to present the
mechanisms of action, as well as the
advantages and limitations of the application
of Mindful Parenting strategies in parents of
children with disabilities.
СПЕЦИЈАЛНА ЕДУКАЦИЈА И РЕХАБИЛИТАЦИЈА У УСЛОВИМА ПАНДЕМИЈЕ COVID-19 112
In the conditions of the SARS-CoV2 virus
pandemic, the advantage of Mindful
Parenting is the possibility of training
parents in a virtual environment, which
also reduces the cost of providing this form
of support. After applying the strategies of
Mindful Parenting, parents improved their
positive self-image, stopped neglecting
their own needs, had lower stress levels
and symptoms of depression, increased
satisfaction with parental competencies,
more successful recognition of their own
emotions arising from relationships with
the child and higher levels of compassion for
the child. As a consequence of these changes
in parents’ behavior, children improved
the capacity of emotional self-regulation,
lowered the frequency of maladaptive
behaviors and increased the frequency of
positive interactions in relationships with
siblings.
Despite the methodological limitations in
evaluating the effect of Mindful Parenting
that we registered in the analysed studies,
we can conclude that this concept of support
has positive results and deserves more space
in the scientific literature and professional
practice.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
T1  - Primena „strategija svesnog roditeljstva” kao
podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju
T1  - Implementing “mindful
parenting strategies” as a
support to parents of children
with disabilities
EP  - 112
SP  - 103
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4092
ER  - 
@conference{
author = "Dučić Bojan and Kaljača Svetlana",
year = "2021",
abstract = "Strategije svesnog roditeljstva zasnovane su na upotrebi majndfulnes teh-
nika samoregulacije. Primenom ovih strategija kod roditelja se unapređuju
kapaciteti kontrole sopstvenog ponašanja pri povišenom nivou stresa, što
omogućava uspešnije rešavanje konflikata na relaciji roditelj-dete.
Cilj ovog rada je da se, na osnovu pregleda publikovanih studija, prikažu me-
hanizmi delovanja, kao i prednosti i ograničenja primene Strategija svesnog
roditeljstva kod roditelja dece sa ometenošću.
U uslovima pandemije virusa SARS-CoV2 prednost Svesnog roditeljstva
predstavlja mogućnost obuke roditelja u virtuelnom okruženju, što takođe
umanjuje troškove pružanja ovakvog oblika podrške. Kod roditelja je nakon
primene Strategija svesnog roditeljstva utvrđeno unapređivanje pozitivne
slike o sebi, prestanak zanemarivanja sopstvenih potreba, niži nivo stresa,
simptoma depresije, povećanje zadovoljstva roditeljskim kompetencijama,
uspešnije prepoznavanje sopstvenih emocija koje proizilaze iz odnosa sa dete-
tom i viši nivo saosećanja prema detetu. Kao posledica navedenih promena u
ponašanju roditelja, kod dece je došlo do unapređivanja kapaciteta emocio-
nalne samoregulacije, snižavanja učestalosti ispoljavanja maladaptivnih
oblika ponašanja i povećanja učestalost pozitivnih interakcija u odnosu sa
braćom/sestrama.
Uprkos metodološkim ograničenjima u evaluaciji efekta Svesnog roditeljstva
koje smo registrovali u analiziranim studijama, možemo da zaključimo da ovaj
koncept podrške daje pozitivne rezultate i da zaslužuje više prostora u
naučnoj literaturi i stručnoj praksi., Mindful parenting strategies are based
on the use of mindfulness techniques of
self-regulation. The application of these
strategies in parents improves the capacity
to control their own behavior at elevated
levels of stress, which enables more successful
resolution of conflicts in the parent-child
relationship.
The aim of this paper, based on a review
of published studies, is to present the
mechanisms of action, as well as the
advantages and limitations of the application
of Mindful Parenting strategies in parents of
children with disabilities.
СПЕЦИЈАЛНА ЕДУКАЦИЈА И РЕХАБИЛИТАЦИЈА У УСЛОВИМА ПАНДЕМИЈЕ COVID-19 112
In the conditions of the SARS-CoV2 virus
pandemic, the advantage of Mindful
Parenting is the possibility of training
parents in a virtual environment, which
also reduces the cost of providing this form
of support. After applying the strategies of
Mindful Parenting, parents improved their
positive self-image, stopped neglecting
their own needs, had lower stress levels
and symptoms of depression, increased
satisfaction with parental competencies,
more successful recognition of their own
emotions arising from relationships with
the child and higher levels of compassion for
the child. As a consequence of these changes
in parents’ behavior, children improved
the capacity of emotional self-regulation,
lowered the frequency of maladaptive
behaviors and increased the frequency of
positive interactions in relationships with
siblings.
Despite the methodological limitations in
evaluating the effect of Mindful Parenting
that we registered in the analysed studies,
we can conclude that this concept of support
has positive results and deserves more space
in the scientific literature and professional
practice.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine",
title = "Primena „strategija svesnog roditeljstva” kao
podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju, Implementing “mindful
parenting strategies” as a
support to parents of children
with disabilities",
pages = "112-103",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4092"
}
Dučić Bojan,& Kaljača Svetlana. (2021). Primena „strategija svesnog roditeljstva” kao
podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 103-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4092
Dučić Bojan, Kaljača Svetlana. Primena „strategija svesnog roditeljstva” kao
podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine. 2021;:103-112.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4092 .
Dučić Bojan, Kaljača Svetlana, "Primena „strategija svesnog roditeljstva” kao
podrška roditeljima dece sa smetnjama u razvoju" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine (2021):103-112,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4092 .

Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću

Kaljača, Svetlana; Dučić, Bojan; Radnović, Suzana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty, 2021)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Radnović, Suzana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3833
AB  - Uvod: Slika o sebi jeste odraz samovrednovanja ličnih kompetencija u različi- tim životnim domenima. Socijalne interakcije sa drugim značajnim osobama i evaluacija vlastitog ponašanja u svakodnevnoj životnoj sredini određuju kva- litet stečenog  životnog  iskustva  osobe,  na  osnovu  koga se razvijaju različiti atributi slike o sebi. Rezultati studija o kvalitetu, trajektoriji i činiocima razvoja self-koncepta osoba sa intelektualnom ometnošću nisu konzistentni.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje korelacije između nivoa razvijenosti socijalnih veština i kvaliteta samopercipirane slike o sebi u tri domena (kogni- tivna i fizička kompetencija i socijalna prihvaćenost vršnjaka) kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.
Metod: Uzorkom je obuhvaćen 31 ispitanik sa lakom intelektualnom ometno- šću, oba pola, kalendarskog uzrasta od 12 do 18 godina (AS=15,13; SD=1,73).
Samopercepcija kognitivne i fizičke kompetencije i vršnjačke prihvaćenosti je utvrđena primenom modifikovane verzije Slikovne skale procene kompetenci- je i socijalnog prihvatanja za decu. Nivo usvojenosti socijalnih veština utvrđen je upotrebom Sistema za procenu adaptivnog ponašanja, supskale Socijalne veštine (domeni Slobodno vreme i Socioadaptivne veštine).
Rezultati: Kompozitni skor usvojenih socijalnih veština i samopercipirane kognitivne kompetencije (r=0,635; p=0,000), fizičke kompetencije (r=0,668; p=0,000), kao i socijalne prihvaćenosti u vršnjačkoj grupi (r=0,394; p=0,028) statistički značajno, pozitivno i umereno koreliraju.
Zaključak: Stimulisanje razvoja socijalnih veština, bolja socijalna kompeten- cija, bogatija mreža socijalnih odnosa i pozitivno socijalno iskustvo učenika sa lakom intelektualnom ometnošću bi mogli da budu značajni činioci razvoja bolje slike o sebi. Mehanizme i značajnost uticaja socijalnih veština na samo- vrednovanje različitih tipova kompetencija i socijalne pozicije bi trebalo utvr- diti u budućim istraživanjima.
AB  - Introduction: Self-image is a reflection of self-evaluation of personal competencies in different life domains. Social interactions with significant others and evaluation of one’s own behavior in daily living environment determine the quality of a person’s acquired life experience, based on which different attributes of self-image develop. The results of studies on the quality, trajectory and factors of the self-concept development of people with intellectual disability are not consistent.
Aim: The aim of this research was to determine the correlation between the level of development of social skills and the quality of self-perceived self-image in three domains (cognitive and physical competence and peer acceptance) in students with mild intellectual disability.
Method: The sample included 31 participants with mild intellectual disability, of both genders, 12 to 18 years of age (M=15.13; SD=1.73). Self-perception of cognitive competence, physical competence and peer acceptance was assessed using a modified version of the Pictorial Scale of Perceived Competence and Social Acceptance for Young Children. The level of adoption of social skills was assessed using the Adaptive Behavior Assessment System II, subscale Social Skills (domains Leisure time and Social Adaptive skills).
Results: Composite score of acquired social skills and self-perceived cognitive competence (r=.635; p=.000), physical competence (r=.668; p=.000), as well as social acceptance in the peer group (r=.394; p=.028) are statistically significant, positively and moderately correlated.
Conclusion: Stimulating the development of social skills, better social competence, richer network of social relations and a positive social experience of students with mild intellectual disability could be important factors in developing a better self-image. The mechanisms and significance of the influence of social skills on the self-evaluation of different types of competencies and social position should be determined in future research.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću
T1  - Relationship between social skills and profiles of self-percepted competence and peer acceptance in students with mild intellectual disability
EP  - 431
SP  - 425
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3833
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Dučić, Bojan and Radnović, Suzana",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Slika o sebi jeste odraz samovrednovanja ličnih kompetencija u različi- tim životnim domenima. Socijalne interakcije sa drugim značajnim osobama i evaluacija vlastitog ponašanja u svakodnevnoj životnoj sredini određuju kva- litet stečenog  životnog  iskustva  osobe,  na  osnovu  koga se razvijaju različiti atributi slike o sebi. Rezultati studija o kvalitetu, trajektoriji i činiocima razvoja self-koncepta osoba sa intelektualnom ometnošću nisu konzistentni.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje korelacije između nivoa razvijenosti socijalnih veština i kvaliteta samopercipirane slike o sebi u tri domena (kogni- tivna i fizička kompetencija i socijalna prihvaćenost vršnjaka) kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.
Metod: Uzorkom je obuhvaćen 31 ispitanik sa lakom intelektualnom ometno- šću, oba pola, kalendarskog uzrasta od 12 do 18 godina (AS=15,13; SD=1,73).
Samopercepcija kognitivne i fizičke kompetencije i vršnjačke prihvaćenosti je utvrđena primenom modifikovane verzije Slikovne skale procene kompetenci- je i socijalnog prihvatanja za decu. Nivo usvojenosti socijalnih veština utvrđen je upotrebom Sistema za procenu adaptivnog ponašanja, supskale Socijalne veštine (domeni Slobodno vreme i Socioadaptivne veštine).
Rezultati: Kompozitni skor usvojenih socijalnih veština i samopercipirane kognitivne kompetencije (r=0,635; p=0,000), fizičke kompetencije (r=0,668; p=0,000), kao i socijalne prihvaćenosti u vršnjačkoj grupi (r=0,394; p=0,028) statistički značajno, pozitivno i umereno koreliraju.
Zaključak: Stimulisanje razvoja socijalnih veština, bolja socijalna kompeten- cija, bogatija mreža socijalnih odnosa i pozitivno socijalno iskustvo učenika sa lakom intelektualnom ometnošću bi mogli da budu značajni činioci razvoja bolje slike o sebi. Mehanizme i značajnost uticaja socijalnih veština na samo- vrednovanje različitih tipova kompetencija i socijalne pozicije bi trebalo utvr- diti u budućim istraživanjima., Introduction: Self-image is a reflection of self-evaluation of personal competencies in different life domains. Social interactions with significant others and evaluation of one’s own behavior in daily living environment determine the quality of a person’s acquired life experience, based on which different attributes of self-image develop. The results of studies on the quality, trajectory and factors of the self-concept development of people with intellectual disability are not consistent.
Aim: The aim of this research was to determine the correlation between the level of development of social skills and the quality of self-perceived self-image in three domains (cognitive and physical competence and peer acceptance) in students with mild intellectual disability.
Method: The sample included 31 participants with mild intellectual disability, of both genders, 12 to 18 years of age (M=15.13; SD=1.73). Self-perception of cognitive competence, physical competence and peer acceptance was assessed using a modified version of the Pictorial Scale of Perceived Competence and Social Acceptance for Young Children. The level of adoption of social skills was assessed using the Adaptive Behavior Assessment System II, subscale Social Skills (domains Leisure time and Social Adaptive skills).
Results: Composite score of acquired social skills and self-perceived cognitive competence (r=.635; p=.000), physical competence (r=.668; p=.000), as well as social acceptance in the peer group (r=.394; p=.028) are statistically significant, positively and moderately correlated.
Conclusion: Stimulating the development of social skills, better social competence, richer network of social relations and a positive social experience of students with mild intellectual disability could be important factors in developing a better self-image. The mechanisms and significance of the influence of social skills on the self-evaluation of different types of competencies and social position should be determined in future research.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću, Relationship between social skills and profiles of self-percepted competence and peer acceptance in students with mild intellectual disability",
pages = "431-425",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3833"
}
Kaljača, S., Dučić, B.,& Radnović, S.. (2021). Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 425-431.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3833
Kaljača S, Dučić B, Radnović S. Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:425-431.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3833 .
Kaljača, Svetlana, Dučić, Bojan, Radnović, Suzana, "Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):425-431,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3833 .

Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću

Kaljača, Svetlana; Dučić, Bojan; Radnović, Suzana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Radnović, Suzana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3735
AB  - Uvod: Slika o sebi jeste odraz samovrednovanja ličnih kompetencija u različitim životnim domenima. Socijalne interakcije sa drugim značajnim osobama i evaluacija vlastitog ponašanja u svakodnevnoj životnoj sredini određuju kvalitet stečenog životnog iskustva osobe, na osnovu koga se razvijaju različiti atributi slike o sebi. Rezultati studija o kvalitetu, trajektoriji i činiocima razvoja self-koncepta osoba sa intelektualnom ometnošću nisu konzistentni.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje korelacije između nivoa razvijenosti socijalnih veština i kvaliteta samopercipirane slike o sebi u tri domena (kognitivna i fizička kompetencija i socijalna prihvaćenost vršnjaka) kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.
Metod: Uzorkom je obuhvaćen 31 ispitanik sa lakom intelektualnom ometnošću, oba pola, kalendarskog uzrasta od 12 do 18 godina (AS=15,13; SD=1,73). Samopercepcija kognitivne i fizičke kompetencije i vršnjačke prihvaćenosti je utvrđena primenom modifikovane verzije Slikovne skale procene kompetencije i socijalnog prihvatanja za decu. Nivo usvojenosti socijalnih veština utvrđen je upotrebom Sistema za procenu adaptivnog ponašanja, supskale Socijalne veštine (domeni Slobodno vreme i Socioadaptivne veštine).
Rezultati: Kompozitni skor usvojenih socijalnih veština i samopercipirane kognitivne kompetencije (r=0,635; p=0,000), fizičke kompetencije (r=0,668; p=0,000), kao i socijalne prihvaćenosti u vršnjačkoj grupi (r=0,394; p=0,028) statistički značajno, pozitivno i umereno koreliraju.
Zaključak: Stimulisanje razvoja socijalnih veština, bolja socijalna kompetencija, bogatija mreža socijalnih odnosa i pozitivno socijalno iskustvo učenika sa lakom intelektualnom ometnošću bi mogli da budu značajni činioci razvoja bolje slike o sebi. Mehanizme i značajnost uticaja socijalnih veština na samovrednovanje različitih tipova kompetencija i socijalne pozicije bi trebalo utvrditi u budućim istraživanjima.
AB  - Introduction: Self-image is a reflection of self-evaluation of personal competencies in different life domains. Social interactions with significant others and evaluation of one’s own behavior in daily living environment determine the quality of a person’s acquired life experience, based on which different attributes of self-image develop. The results of studies on the quality, trajectory and factors of the self-concept development of people with intellectual disability are not consistent.
Aim: The aim of this research was to determine the correlation between the level of development of social skills and the quality of self-perceived self-image in three domains (cognitive and physical competence and peer acceptance) in students with mild intellectual disability.
Method: The sample included 31 participants with mild intellectual disability, of both genders, 12 to 18 years of age (M=15.13; SD=1.73).
Self-perception of cognitive competence, physical competence and peer acceptance was assessed using a modified version of the Pictorial Scale of Perceived Competence and Social Acceptance for Young Children. The level of adoption of social skills was assessed using the Adaptive Behavior Assessment System II, subscale Social Skills (domains Leisure time and Social Adaptive skills).
Results: Composite score of acquired social skills and self-perceived cognitive competence (r=.635; p=.000), physical competence (r=.668; p=.000), as well as social acceptance in the peer group (r=.394; p=.028) are statistically significant, positively and moderately correlated.
Conclusion: Stimulating the development of social skills, better social competence, richer network of social relations and a positive social experience of students with mild intellectual disability could be important factors in developing a better self-image. The mechanisms and significance of the influence of social skills on the self-evaluation of different types of competencies and social position should be determined in future research.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine
T1  - Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću
T1  - Relationship between social skills and profiles of self-percepted competence and peer acceptance in students with mild intellectual disability
EP  - 161
SP  - 160
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3735
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Dučić, Bojan and Radnović, Suzana",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Slika o sebi jeste odraz samovrednovanja ličnih kompetencija u različitim životnim domenima. Socijalne interakcije sa drugim značajnim osobama i evaluacija vlastitog ponašanja u svakodnevnoj životnoj sredini određuju kvalitet stečenog životnog iskustva osobe, na osnovu koga se razvijaju različiti atributi slike o sebi. Rezultati studija o kvalitetu, trajektoriji i činiocima razvoja self-koncepta osoba sa intelektualnom ometnošću nisu konzistentni.
Cilj: Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje korelacije između nivoa razvijenosti socijalnih veština i kvaliteta samopercipirane slike o sebi u tri domena (kognitivna i fizička kompetencija i socijalna prihvaćenost vršnjaka) kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću.
Metod: Uzorkom je obuhvaćen 31 ispitanik sa lakom intelektualnom ometnošću, oba pola, kalendarskog uzrasta od 12 do 18 godina (AS=15,13; SD=1,73). Samopercepcija kognitivne i fizičke kompetencije i vršnjačke prihvaćenosti je utvrđena primenom modifikovane verzije Slikovne skale procene kompetencije i socijalnog prihvatanja za decu. Nivo usvojenosti socijalnih veština utvrđen je upotrebom Sistema za procenu adaptivnog ponašanja, supskale Socijalne veštine (domeni Slobodno vreme i Socioadaptivne veštine).
Rezultati: Kompozitni skor usvojenih socijalnih veština i samopercipirane kognitivne kompetencije (r=0,635; p=0,000), fizičke kompetencije (r=0,668; p=0,000), kao i socijalne prihvaćenosti u vršnjačkoj grupi (r=0,394; p=0,028) statistički značajno, pozitivno i umereno koreliraju.
Zaključak: Stimulisanje razvoja socijalnih veština, bolja socijalna kompetencija, bogatija mreža socijalnih odnosa i pozitivno socijalno iskustvo učenika sa lakom intelektualnom ometnošću bi mogli da budu značajni činioci razvoja bolje slike o sebi. Mehanizme i značajnost uticaja socijalnih veština na samovrednovanje različitih tipova kompetencija i socijalne pozicije bi trebalo utvrditi u budućim istraživanjima., Introduction: Self-image is a reflection of self-evaluation of personal competencies in different life domains. Social interactions with significant others and evaluation of one’s own behavior in daily living environment determine the quality of a person’s acquired life experience, based on which different attributes of self-image develop. The results of studies on the quality, trajectory and factors of the self-concept development of people with intellectual disability are not consistent.
Aim: The aim of this research was to determine the correlation between the level of development of social skills and the quality of self-perceived self-image in three domains (cognitive and physical competence and peer acceptance) in students with mild intellectual disability.
Method: The sample included 31 participants with mild intellectual disability, of both genders, 12 to 18 years of age (M=15.13; SD=1.73).
Self-perception of cognitive competence, physical competence and peer acceptance was assessed using a modified version of the Pictorial Scale of Perceived Competence and Social Acceptance for Young Children. The level of adoption of social skills was assessed using the Adaptive Behavior Assessment System II, subscale Social Skills (domains Leisure time and Social Adaptive skills).
Results: Composite score of acquired social skills and self-perceived cognitive competence (r=.635; p=.000), physical competence (r=.668; p=.000), as well as social acceptance in the peer group (r=.394; p=.028) are statistically significant, positively and moderately correlated.
Conclusion: Stimulating the development of social skills, better social competence, richer network of social relations and a positive social experience of students with mild intellectual disability could be important factors in developing a better self-image. The mechanisms and significance of the influence of social skills on the self-evaluation of different types of competencies and social position should be determined in future research.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine",
title = "Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću, Relationship between social skills and profiles of self-percepted competence and peer acceptance in students with mild intellectual disability",
pages = "161-160",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3735"
}
Kaljača, S., Dučić, B.,& Radnović, S.. (2021). Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 160-161.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3735
Kaljača S, Dučić B, Radnović S. Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću. in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine. 2021;:160-161.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3735 .
Kaljača, Svetlana, Dučić, Bojan, Radnović, Suzana, "Povezanost socijalnih veština, profila samopercipirane kompetentnosti i vršnjačke prihvaćenosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću" in Zbornik rezimea 11. Međunarodni naučni skup Specijalna edukacija i rehabilitacija danas Beograd, 29–30. oktobar 2021. godine (2021):160-161,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3735 .

Primena majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa intelektualnom ometenošću

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20201221_1-ZBORNIK-RADOVA-SKUP-NAC_2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3466
AB  - The use of mindfulness techniques for self-
regulation of attention is a relatively new area of interest of experts of various profiles. The application of this technique in people with intellectual disabilities (ID) has hardly
been the subject of interest of domestic authors, and the number of studies published worldwide is also still negligible The aim of this paper, based on a review of published studies, is to present different approaches and the significance of applying mindfulness techniques of self-regulation of attention in people with ID and children of typical development.
Differences in the way of designing mindfulness approaches have led to the expansion of the framework of application of mindfulness techniques of self-regulation of attention both in work with children with ID, as well as in interventions intended for children of the typical population. The
content of intervention programmes, which are based on exercises of focusing attention on breathing, is enriched with visualisation, self-instructiing, yoga, exercises of focusing and maintaining attention to movement, body posture, visual, auditory, olfactory, gustatory and tactile stimuli.
AB  - Upotreba majndfulnes tehnika za samoregulaciju pažnje je relativno nova oblast interesovanja stručnjaka različitih profila. Primena ove tehni- ke kod osoba sa intelektualnom ometenošću (IO) gotovo da nije bila pred- met interesovanja domaćih autora, a broj istraživanja objavljenih u svetu je takođe još uvek zanemarljiv. Cilj ovog rada je da se, na osnovu pregleda publikovanih studija, prikažu razli- čiti pristupi i značaj primene majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa IO i dece tipičnog razvoja. Razlike u načinu koncipiranja majndfulnes pristupa dovele su do širenja ok- vira primene majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kako u radu sa decom sa IO, tako i u intervencijama namenjenim deci tipične populacije. Sadržaj intervencionih programa koji su zasnovani na vežbama usmeravanja pažnje na disanje, obogaćeni su vizuelizacijom, davanjem samoinstrukcija, jogom, vežbama usmeravanja i održavanja pažnje na pokret, položaj tela, vizuelne, auditivne, olfaktorne, gustativne i taktilne stimuluse.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
T1  - Primena majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa intelektualnom ometenošću
T1  - The importance of mindfulness techniques of self-regulation of attention in children with intellectual disabilities
EP  - 216
SP  - 207
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3466
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2020",
abstract = "The use of mindfulness techniques for self-
regulation of attention is a relatively new area of interest of experts of various profiles. The application of this technique in people with intellectual disabilities (ID) has hardly
been the subject of interest of domestic authors, and the number of studies published worldwide is also still negligible The aim of this paper, based on a review of published studies, is to present different approaches and the significance of applying mindfulness techniques of self-regulation of attention in people with ID and children of typical development.
Differences in the way of designing mindfulness approaches have led to the expansion of the framework of application of mindfulness techniques of self-regulation of attention both in work with children with ID, as well as in interventions intended for children of the typical population. The
content of intervention programmes, which are based on exercises of focusing attention on breathing, is enriched with visualisation, self-instructiing, yoga, exercises of focusing and maintaining attention to movement, body posture, visual, auditory, olfactory, gustatory and tactile stimuli., Upotreba majndfulnes tehnika za samoregulaciju pažnje je relativno nova oblast interesovanja stručnjaka različitih profila. Primena ove tehni- ke kod osoba sa intelektualnom ometenošću (IO) gotovo da nije bila pred- met interesovanja domaćih autora, a broj istraživanja objavljenih u svetu je takođe još uvek zanemarljiv. Cilj ovog rada je da se, na osnovu pregleda publikovanih studija, prikažu razli- čiti pristupi i značaj primene majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa IO i dece tipičnog razvoja. Razlike u načinu koncipiranja majndfulnes pristupa dovele su do širenja ok- vira primene majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kako u radu sa decom sa IO, tako i u intervencijama namenjenim deci tipične populacije. Sadržaj intervencionih programa koji su zasnovani na vežbama usmeravanja pažnje na disanje, obogaćeni su vizuelizacijom, davanjem samoinstrukcija, jogom, vežbama usmeravanja i održavanja pažnje na pokret, položaj tela, vizuelne, auditivne, olfaktorne, gustativne i taktilne stimuluse.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova",
title = "Primena majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa intelektualnom ometenošću, The importance of mindfulness techniques of self-regulation of attention in children with intellectual disabilities",
pages = "216-207",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3466"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2020). Primena majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa intelektualnom ometenošću. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 207-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3466
Dučić B, Kaljača S. Primena majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa intelektualnom ometenošću. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova. 2020;:207-216.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3466 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Primena majndfulnes tehnika samoregulacije pažnje kod osoba sa intelektualnom ometenošću" in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova (2020):207-216,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3466 .

Determinante sociometrijskog statusa srednjoškolaca sa intelektualnom ometenošću

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2019)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3176
AB  - Primarni cilj istraživanja bio je utvrđivanje odnosa sociometrijskog statusa
i nivoa impulsivnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću (IO).
Sekundarni cilj istraživanja bio je utvrđivanje povezanosti između sociometrijskog
statusa ispitanika i kvaliteta njihovog učešća u socijalnim interakcijama,
školskim i sportskim aktivnostima, ocenjenog od strane vršnjaka. Uzorak su
činili učenici srednje škole koji tokom školovanja borave u internatskom smeštaju.
Uzorkom je obuhvaćeno 34 učenika sa IO. Najmlađi ispitanik je imao
15, a najstariji 21 godinu (AS = 17,76, SD = 1,69). Sociometrijski status, socijalni
odnosi, akademski uspeh i uspeh u sportskim aktivnostima utvrđen je
primenom upitnika konstruisanog za potrebe ovog istraživanja. Za procenu nivoa
impulsivnosti korišćen je Upitnik o aktivnostima prilagođen upotrebi kod
osoba sa IO. Ovaj instrument sadrži 17 ajtema koji su grupisani u tri celine:
Preterana reaktivnost, Impulsivnost i Impulsivni govor. Man Vitni testom utvrđeno
je da su učenici koje drugi najčešće biraju za prijatelje (Mdn = 2,00, SD
= 7,11) u odnosu na učenike koji nemaju povoljan sociometrijski status (Mdn
= 9,00, SD = 6,70) statistički značajno manje skloni impulsivnim reakcijama (U
= 20,50, z = -2,56, p = 0,011). Vršnjaci statistički značajno češće za prijatelje
biraju učenike koje percipiraju kao uspešne u ostvarivanju akademskih rezultata
(r = 0,48, p = 0,04), za koje procenjuju da su popularni u vršnjačkoj grupi
(r = 0,44, p = 0,009) i za koje smatraju da ostvaruju pozitivne socijalne interakcije
sa vaspitačima (r = 0,39, p = 0,022). Utvrđeno je da uspeh u sportskim
aktivnostima nije značajno povezan sa sociometrijskim statusom učenika (r =
-0,20, p = 0,26). Adolescenti sa IO se pri izboru prijatelja najčešće opredeljuju
za vršnjake sa IO koji ne ispoljavaju impulsivno ponašanje i za koje procenjuju
da su uspešni u školskom učenju i ostvarivanju socijalnih interakcija.
AB  - The primary goal of the study was to determine the relationship between the
sociometric status and the level of impulsivity in adolescents with intellectual disability
(ID). The secondary goal of the research was to determine the relationship between the
sociometric status of the subjects and the quality of their participation in social interactions,
school and sports activities, assessed by peers. The sample consisted of boarding secondary
school students. The sample included 34 students with ID. The youngest subject was 15,
and the oldest 21 (M = 17.76, SD = 1.69). Sociometric status, social relations, academic
success and success in sports activities were determined by a questionnaire designed for
this research. For the assessment of the level of impulsivity, the Questionnaire on activities
adapted for use in persons with ID was used. This instrument contains 17 items that are
grouped into three parts: Excessive reactivity, Impulsivity and Impulsive speech. The Mann
Whitney test found that students most frequently chosen as friends (Mdn = 2.00, SD = 7.11),
compared to students who did not have favorable sociometric status (Mdn = 9.00, SD = 6.70),
were statistically significantly less prone to impulsive reactions (U = 20.50, z = -2.56, p =
0.011). Peers were statistically significantly more likely to be friends with students who were
perceived as successful in achieving academic results (r = 0.48, p = 0.04), who they found
popular in the peer group (r = 0.44, p = 0.009) and considered capable of achieving positive
social interactions with educators (r = 0.39, p = 0.022). It was found that success in sports
activities was not significantly related to the sociometric status of students (r = -0.20, p =
0.259). When choosing friends, adolescents with ID most often opt for peers with ID who do
not exhibit impulsive behavior and who they find successful at school and in social interaction.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
T1  - Determinante sociometrijskog statusa srednjoškolaca sa intelektualnom ometenošću
T1  - Determinants of the sociometric status of secondary
school students with intellectual disabilities
EP  - 265
SP  - 259
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3176
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2019",
abstract = "Primarni cilj istraživanja bio je utvrđivanje odnosa sociometrijskog statusa
i nivoa impulsivnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću (IO).
Sekundarni cilj istraživanja bio je utvrđivanje povezanosti između sociometrijskog
statusa ispitanika i kvaliteta njihovog učešća u socijalnim interakcijama,
školskim i sportskim aktivnostima, ocenjenog od strane vršnjaka. Uzorak su
činili učenici srednje škole koji tokom školovanja borave u internatskom smeštaju.
Uzorkom je obuhvaćeno 34 učenika sa IO. Najmlađi ispitanik je imao
15, a najstariji 21 godinu (AS = 17,76, SD = 1,69). Sociometrijski status, socijalni
odnosi, akademski uspeh i uspeh u sportskim aktivnostima utvrđen je
primenom upitnika konstruisanog za potrebe ovog istraživanja. Za procenu nivoa
impulsivnosti korišćen je Upitnik o aktivnostima prilagođen upotrebi kod
osoba sa IO. Ovaj instrument sadrži 17 ajtema koji su grupisani u tri celine:
Preterana reaktivnost, Impulsivnost i Impulsivni govor. Man Vitni testom utvrđeno
je da su učenici koje drugi najčešće biraju za prijatelje (Mdn = 2,00, SD
= 7,11) u odnosu na učenike koji nemaju povoljan sociometrijski status (Mdn
= 9,00, SD = 6,70) statistički značajno manje skloni impulsivnim reakcijama (U
= 20,50, z = -2,56, p = 0,011). Vršnjaci statistički značajno češće za prijatelje
biraju učenike koje percipiraju kao uspešne u ostvarivanju akademskih rezultata
(r = 0,48, p = 0,04), za koje procenjuju da su popularni u vršnjačkoj grupi
(r = 0,44, p = 0,009) i za koje smatraju da ostvaruju pozitivne socijalne interakcije
sa vaspitačima (r = 0,39, p = 0,022). Utvrđeno je da uspeh u sportskim
aktivnostima nije značajno povezan sa sociometrijskim statusom učenika (r =
-0,20, p = 0,26). Adolescenti sa IO se pri izboru prijatelja najčešće opredeljuju
za vršnjake sa IO koji ne ispoljavaju impulsivno ponašanje i za koje procenjuju
da su uspešni u školskom učenju i ostvarivanju socijalnih interakcija., The primary goal of the study was to determine the relationship between the
sociometric status and the level of impulsivity in adolescents with intellectual disability
(ID). The secondary goal of the research was to determine the relationship between the
sociometric status of the subjects and the quality of their participation in social interactions,
school and sports activities, assessed by peers. The sample consisted of boarding secondary
school students. The sample included 34 students with ID. The youngest subject was 15,
and the oldest 21 (M = 17.76, SD = 1.69). Sociometric status, social relations, academic
success and success in sports activities were determined by a questionnaire designed for
this research. For the assessment of the level of impulsivity, the Questionnaire on activities
adapted for use in persons with ID was used. This instrument contains 17 items that are
grouped into three parts: Excessive reactivity, Impulsivity and Impulsive speech. The Mann
Whitney test found that students most frequently chosen as friends (Mdn = 2.00, SD = 7.11),
compared to students who did not have favorable sociometric status (Mdn = 9.00, SD = 6.70),
were statistically significantly less prone to impulsive reactions (U = 20.50, z = -2.56, p =
0.011). Peers were statistically significantly more likely to be friends with students who were
perceived as successful in achieving academic results (r = 0.48, p = 0.04), who they found
popular in the peer group (r = 0.44, p = 0.009) and considered capable of achieving positive
social interactions with educators (r = 0.39, p = 0.022). It was found that success in sports
activities was not significantly related to the sociometric status of students (r = -0.20, p =
0.259). When choosing friends, adolescents with ID most often opt for peers with ID who do
not exhibit impulsive behavior and who they find successful at school and in social interaction.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.",
title = "Determinante sociometrijskog statusa srednjoškolaca sa intelektualnom ometenošću, Determinants of the sociometric status of secondary
school students with intellectual disabilities",
pages = "265-259",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3176"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2019). Determinante sociometrijskog statusa srednjoškolaca sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 259-265.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3176
Dučić B, Kaljača S. Determinante sociometrijskog statusa srednjoškolaca sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019.. 2019;:259-265.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3176 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Determinante sociometrijskog statusa srednjoškolaca sa intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - 10. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–26. 10.2019. (2019):259-265,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3176 .

Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities

Kaljača, Svetlana; Dučić, Bojan; Cvijetić, Marija

(Taylor and Francis, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Cvijetić, Marija
PY  - 2019
UR  - https://doi.org/10.1080/09638288.2018.1457092
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4142
AB  - Aim: The aim of this study was to compare the level of participation in social, leisure and recreational activities in a group with intellectual disability, a group with autistic spectrum disorders, and a typically developing group.Method: The sample included 157 children of both genders, between 7 and 16 years of age (M = 11.03, SD =2.59). The Activities Questionnaire, which consists of: social, leisure, recreational activities, and friendship, was used in the research.Results: Participants with intellectual disability participated in a significantly larger number of all assessed activities than their peers with autistic spectrum disorders. There were no statistically significant differences in the frequency of participation in observed activities among the three groups of participants. Participants with intellectual disability were more independent than participants with autistic spectrum disorders in social and leisure activities, and needed less parental support in leisure activities. Participants with intellectual disability and autistic spectrum disorders had friendly relationships mainly with peers with disabilities. The influence of gender was detected in certain activities in all three groups of participants.Conclusions: Participants with disability participate in social, leisure and recreational activities less than their typically developing peers. The activities in which they participate are mainly stereotypical, highly structured, and take place in the presence of parents.IMPLICATIONS FOR REHABILITATIONForming a richer network of support services which would be oriented towards organizing social, leisure and recreational activities of persons with disabilities in the community.It is necessary to improve support programs which would focus on strengthening the competencies and resources of parents.The improvement of formal and informal support should provide a wider network, and better and more frequent social relationships between persons with and without disabilities.
PB  - Taylor and Francis
T2  - Disability and Rehabilitation
T1  - Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities
EP  - 2048
IS  - 17
SP  - 2036
VL  - 41
DO  - 10.1080/09638288.2018.1457092
ER  - 
@article{
author = "Kaljača, Svetlana and Dučić, Bojan and Cvijetić, Marija",
year = "2019",
abstract = "Aim: The aim of this study was to compare the level of participation in social, leisure and recreational activities in a group with intellectual disability, a group with autistic spectrum disorders, and a typically developing group.Method: The sample included 157 children of both genders, between 7 and 16 years of age (M = 11.03, SD =2.59). The Activities Questionnaire, which consists of: social, leisure, recreational activities, and friendship, was used in the research.Results: Participants with intellectual disability participated in a significantly larger number of all assessed activities than their peers with autistic spectrum disorders. There were no statistically significant differences in the frequency of participation in observed activities among the three groups of participants. Participants with intellectual disability were more independent than participants with autistic spectrum disorders in social and leisure activities, and needed less parental support in leisure activities. Participants with intellectual disability and autistic spectrum disorders had friendly relationships mainly with peers with disabilities. The influence of gender was detected in certain activities in all three groups of participants.Conclusions: Participants with disability participate in social, leisure and recreational activities less than their typically developing peers. The activities in which they participate are mainly stereotypical, highly structured, and take place in the presence of parents.IMPLICATIONS FOR REHABILITATIONForming a richer network of support services which would be oriented towards organizing social, leisure and recreational activities of persons with disabilities in the community.It is necessary to improve support programs which would focus on strengthening the competencies and resources of parents.The improvement of formal and informal support should provide a wider network, and better and more frequent social relationships between persons with and without disabilities.",
publisher = "Taylor and Francis",
journal = "Disability and Rehabilitation",
title = "Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities",
pages = "2048-2036",
number = "17",
volume = "41",
doi = "10.1080/09638288.2018.1457092"
}
Kaljača, S., Dučić, B.,& Cvijetić, M.. (2019). Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities. in Disability and Rehabilitation
Taylor and Francis., 41(17), 2036-2048.
https://doi.org/10.1080/09638288.2018.1457092
Kaljača S, Dučić B, Cvijetić M. Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities. in Disability and Rehabilitation. 2019;41(17):2036-2048.
doi:10.1080/09638288.2018.1457092 .
Kaljača, Svetlana, Dučić, Bojan, Cvijetić, Marija, "Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities" in Disability and Rehabilitation, 41, no. 17 (2019):2036-2048,
https://doi.org/10.1080/09638288.2018.1457092 . .
1
15
5
15

Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities

Kaljača, Svetlana; Dučić, Bojan; Cvijetić, Marija

(Taylor & Francis Ltd, Abingdon, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Cvijetić, Marija
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1209
AB  - Aim: The aim of this study was to compare the level of participation in social, leisure and recreational activities in a group with intellectual disability, a group with autistic spectrum disorders, and a typically developing group. Method: The sample included 157 children of both genders, between 7 and 16 years of age (M = 11.03, SD =2.59). The Activities Questionnaire, which consists of: social, leisure, recreational activities, and friendship, was used in the research. Results: Participants with intellectual disability participated in a significantly larger number of all assessed activities than their peers with autistic spectrum disorders. There were no statistically significant differences in the frequency of participation in observed activities among the three groups of participants. Participants with intellectual disability were more independent than participants with autistic spectrum disorders in social and leisure activities, and needed less parental support in leisure activities. Participants with intellectual disability and autistic spectrum disorders had friendly relationships mainly with peers with disabilities. The influence of gender was detected in certain activities in all three groups of participants. Conclusions: Participants with disability participate in social, leisure and recreational activities less than their typically developing peers. The activities in which they participate are mainly stereotypical, highly structured, and take place in the presence of parents.
PB  - Taylor & Francis Ltd, Abingdon
T2  - Disability and Rehabilitation
T1  - Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities
EP  - 2048
IS  - 17
SP  - 2036
VL  - 41
DO  - 10.1080/09638288.2018.1457092
ER  - 
@article{
author = "Kaljača, Svetlana and Dučić, Bojan and Cvijetić, Marija",
year = "2019",
abstract = "Aim: The aim of this study was to compare the level of participation in social, leisure and recreational activities in a group with intellectual disability, a group with autistic spectrum disorders, and a typically developing group. Method: The sample included 157 children of both genders, between 7 and 16 years of age (M = 11.03, SD =2.59). The Activities Questionnaire, which consists of: social, leisure, recreational activities, and friendship, was used in the research. Results: Participants with intellectual disability participated in a significantly larger number of all assessed activities than their peers with autistic spectrum disorders. There were no statistically significant differences in the frequency of participation in observed activities among the three groups of participants. Participants with intellectual disability were more independent than participants with autistic spectrum disorders in social and leisure activities, and needed less parental support in leisure activities. Participants with intellectual disability and autistic spectrum disorders had friendly relationships mainly with peers with disabilities. The influence of gender was detected in certain activities in all three groups of participants. Conclusions: Participants with disability participate in social, leisure and recreational activities less than their typically developing peers. The activities in which they participate are mainly stereotypical, highly structured, and take place in the presence of parents.",
publisher = "Taylor & Francis Ltd, Abingdon",
journal = "Disability and Rehabilitation",
title = "Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities",
pages = "2048-2036",
number = "17",
volume = "41",
doi = "10.1080/09638288.2018.1457092"
}
Kaljača, S., Dučić, B.,& Cvijetić, M.. (2019). Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities. in Disability and Rehabilitation
Taylor & Francis Ltd, Abingdon., 41(17), 2036-2048.
https://doi.org/10.1080/09638288.2018.1457092
Kaljača S, Dučić B, Cvijetić M. Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities. in Disability and Rehabilitation. 2019;41(17):2036-2048.
doi:10.1080/09638288.2018.1457092 .
Kaljača, Svetlana, Dučić, Bojan, Cvijetić, Marija, "Participation of children and youth with neurodevelopmental disorders in after-school activities" in Disability and Rehabilitation, 41, no. 17 (2019):2036-2048,
https://doi.org/10.1080/09638288.2018.1457092 . .
1
15
5
15

Odnos akademske samoefikasnosti i anksioznosti kod osoba sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću

Kaljača, Svetlana; Dučić, Bojan; Majstorović, Uroš

(Nacionalni naučni skup „edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji” Zbornik radova, 2019)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Majstorović, Uroš
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3156
AB  - Cilj istraživanja je utvrđivanje odnosa akademske samoefikasnosti i anksi-
oznosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću (LIO) i umerenom
intelektualnom ometenošću (UIO).
Uzorkom je obuhvaćeno 72 ispitnika sa LIO i UIO, uzrasta od 11 do 16 godina.
Akademska samoefikasnost procenjena je Skalom za procenu akademske samoefi-
kasnosti kod dece (Children’s Perceived Academic Self-Efficacy subscale – CPASE), a
nivo anksioznosti je utvrđen primenom Glazgov skale anksioznosti za osobe sa
intelektualnom ometenošću (Glasgow Anxiety Scale for people with Intellectual
Disability –GAS-ID).
Registrovane su značajne razlike u nivou samoefikasnosti ispitanika sa LIO i
ispitanika sa UIO (p=0,008). Povezanost samoefikasnosti i anksioznosti kod
ispitanika sa LIO je utvrđena na nivou uloženog napora i specifičnih stra-
hova (r=-0,618, p=0,000), kao i u oblasti talenta i fizioloških spimptoma
(r=0,341, p=0,045).
Kod ispitanika sa UIO rezultati na subskali GAS-ID Zabrinutost značajno
i negativno koreliraju sa skorovima na subskalama CPASE Napor (r=-0,355,
p=0,036) i Talenat (r=-0,373, p=0,027).
U odnosu na vršnjake sa UIO, osobe sa LIO imaju viši nivo samoefikasnosti.
Nivo ometenosti, u ovom uzorku, uslovljava prisustvo različitih profila
korelacija između samoefikasnosti i anksioznosti.
AB  - The aim of the study is to determine the
relation between academic self-efficacy and
anxiety in students with mild intellectual
disability (MID) and moderate intellectual
disability (MOID).
The sample included 72 subjects with MID
and MOID, aged 11 to 16 years.
Academic self-efficacy was assessed by the
Children’s Perceived Academic Self-Efficacy
subscale (CPASE), and the anxiety level
was determined using the Glasgow Anxiety
Scale for People with Intellectual Disability
(GAS-ID).Significant differences were observed in the
level of self-efficacy of subjects with MID
and subjects with MOID (p=0.008). The
correlation between self-efficacy and anxiety
in subjects with MID was determined at the
level of effort and specific fears (r=-0.618,
p=0.000), as well as in the area of talent and
physiological symptoms (r=0.341, p=0.045).
In subjects with MOID scores on the GAS-ID
subscale, Concerns correlated significantly
and negatively with scores on the CPASE
subscales Effort (r=-0.355, p=0.036) and
Talent (r=-0.373, p=0.027).
Compared to peers with MOID, people with
MID have a higher level of self-efficacy. In this
sample, the level of disability is conditioned by
the presence of different profiles of correlations
between self-efficacy and anxiety.
PB  - Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova
C3  - Naučni skup "Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji", Zbornik radova
T1  - Odnos akademske samoefikasnosti i anksioznosti kod osoba sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću
T1  - The relation between academic
Self-efficacy and anxsiety in
Persons with mild and moderate
Intellectual disability
EP  - 36
SP  - 31
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3156
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Dučić, Bojan and Majstorović, Uroš",
year = "2019",
abstract = "Cilj istraživanja je utvrđivanje odnosa akademske samoefikasnosti i anksi-
oznosti kod učenika sa lakom intelektualnom ometenošću (LIO) i umerenom
intelektualnom ometenošću (UIO).
Uzorkom je obuhvaćeno 72 ispitnika sa LIO i UIO, uzrasta od 11 do 16 godina.
Akademska samoefikasnost procenjena je Skalom za procenu akademske samoefi-
kasnosti kod dece (Children’s Perceived Academic Self-Efficacy subscale – CPASE), a
nivo anksioznosti je utvrđen primenom Glazgov skale anksioznosti za osobe sa
intelektualnom ometenošću (Glasgow Anxiety Scale for people with Intellectual
Disability –GAS-ID).
Registrovane su značajne razlike u nivou samoefikasnosti ispitanika sa LIO i
ispitanika sa UIO (p=0,008). Povezanost samoefikasnosti i anksioznosti kod
ispitanika sa LIO je utvrđena na nivou uloženog napora i specifičnih stra-
hova (r=-0,618, p=0,000), kao i u oblasti talenta i fizioloških spimptoma
(r=0,341, p=0,045).
Kod ispitanika sa UIO rezultati na subskali GAS-ID Zabrinutost značajno
i negativno koreliraju sa skorovima na subskalama CPASE Napor (r=-0,355,
p=0,036) i Talenat (r=-0,373, p=0,027).
U odnosu na vršnjake sa UIO, osobe sa LIO imaju viši nivo samoefikasnosti.
Nivo ometenosti, u ovom uzorku, uslovljava prisustvo različitih profila
korelacija između samoefikasnosti i anksioznosti., The aim of the study is to determine the
relation between academic self-efficacy and
anxiety in students with mild intellectual
disability (MID) and moderate intellectual
disability (MOID).
The sample included 72 subjects with MID
and MOID, aged 11 to 16 years.
Academic self-efficacy was assessed by the
Children’s Perceived Academic Self-Efficacy
subscale (CPASE), and the anxiety level
was determined using the Glasgow Anxiety
Scale for People with Intellectual Disability
(GAS-ID).Significant differences were observed in the
level of self-efficacy of subjects with MID
and subjects with MOID (p=0.008). The
correlation between self-efficacy and anxiety
in subjects with MID was determined at the
level of effort and specific fears (r=-0.618,
p=0.000), as well as in the area of talent and
physiological symptoms (r=0.341, p=0.045).
In subjects with MOID scores on the GAS-ID
subscale, Concerns correlated significantly
and negatively with scores on the CPASE
subscales Effort (r=-0.355, p=0.036) and
Talent (r=-0.373, p=0.027).
Compared to peers with MOID, people with
MID have a higher level of self-efficacy. In this
sample, the level of disability is conditioned by
the presence of different profiles of correlations
between self-efficacy and anxiety.",
publisher = "Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova",
journal = "Naučni skup "Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji", Zbornik radova",
title = "Odnos akademske samoefikasnosti i anksioznosti kod osoba sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću, The relation between academic
Self-efficacy and anxsiety in
Persons with mild and moderate
Intellectual disability",
pages = "36-31",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3156"
}
Kaljača, S., Dučić, B.,& Majstorović, U.. (2019). Odnos akademske samoefikasnosti i anksioznosti kod osoba sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću. in Naučni skup "Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji", Zbornik radova
Nacionalni naučni skup
„edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji”
Zbornik radova., 31-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3156
Kaljača S, Dučić B, Majstorović U. Odnos akademske samoefikasnosti i anksioznosti kod osoba sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću. in Naučni skup "Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji", Zbornik radova. 2019;:31-36.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3156 .
Kaljača, Svetlana, Dučić, Bojan, Majstorović, Uroš, "Odnos akademske samoefikasnosti i anksioznosti kod osoba sa lakom i umerenom intelektualnom ometenošću" in Naučni skup "Edukativna i rehabilitaciona podrška detetu, porodici i instituciji", Zbornik radova (2019):31-36,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3156 .

Primena fokus grupe kod osoba sa intelektualnom ometenošću

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2018)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2861
AB  - Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje mogućnosti osoba sa intelektualnom
ometenošću (IO) da, kroz učešće u fokus grupi, samostalno izaberu teme za
diskusiju, definišu sopstvene ciljeve i odaberu potrebne strategije kako bi
izabrane ciljeve ostvarili.
Uzorkom je obuhvaćeno 5 ispitanika sa lakom i umerenom IO, kalendarskog uzra-
sta od 42 do 52 godine (AS=46,20, SD=4,03), koji su učestvovali u radu fokus grupe
prilagođene za primenu kod osoba sa IO.
Utvrđeno je da su svi ispitanici razumeli i uspešno primenili pravila veza-
na za učestvovanje u radu fokus grupe. Pored izbora tema i određivanja ciljeva,
ispitanici su opisali potencijalne rizike za njihovo ostvarivanje, kao i
strategije kojima se navedene teškoće mogu umanjiti.
AB  - The aim of this research is to establish
capability of persons with intellectual
disability (ID) to independently choose the
topic of discussion, define their own goals and
select the strategies needed to attain these
goals, by participating in a focus group.
The sample comprised 5 participants with
mild and moderate ID, whose calendar age
was 42 to 52 years (AS=46.20, SD=4.03), and
who participated in the work of the focus
group adapted for use with persons with ID.
It was determined that all the participants
understood and successfully applied the
rules of participation in the work of the
focus group. In addition to describing the
topic selection and the goal designation, the
participants also described potential risks
for the accomplishment of these goals, as well
as strategies for diminishing aforementioned
difficulties.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.
T1  - Primena fokus grupe kod osoba sa intelektualnom ometenošću
T1  - Use of focus group with persons
with intellectual disability
EP  - 210
SP  - 203
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2861
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2018",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je utvrđivanje mogućnosti osoba sa intelektualnom
ometenošću (IO) da, kroz učešće u fokus grupi, samostalno izaberu teme za
diskusiju, definišu sopstvene ciljeve i odaberu potrebne strategije kako bi
izabrane ciljeve ostvarili.
Uzorkom je obuhvaćeno 5 ispitanika sa lakom i umerenom IO, kalendarskog uzra-
sta od 42 do 52 godine (AS=46,20, SD=4,03), koji su učestvovali u radu fokus grupe
prilagođene za primenu kod osoba sa IO.
Utvrđeno je da su svi ispitanici razumeli i uspešno primenili pravila veza-
na za učestvovanje u radu fokus grupe. Pored izbora tema i određivanja ciljeva,
ispitanici su opisali potencijalne rizike za njihovo ostvarivanje, kao i
strategije kojima se navedene teškoće mogu umanjiti., The aim of this research is to establish
capability of persons with intellectual
disability (ID) to independently choose the
topic of discussion, define their own goals and
select the strategies needed to attain these
goals, by participating in a focus group.
The sample comprised 5 participants with
mild and moderate ID, whose calendar age
was 42 to 52 years (AS=46.20, SD=4.03), and
who participated in the work of the focus
group adapted for use with persons with ID.
It was determined that all the participants
understood and successfully applied the
rules of participation in the work of the
focus group. In addition to describing the
topic selection and the goal designation, the
participants also described potential risks
for the accomplishment of these goals, as well
as strategies for diminishing aforementioned
difficulties.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.",
title = "Primena fokus grupe kod osoba sa intelektualnom ometenošću, Use of focus group with persons
with intellectual disability",
pages = "210-203",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2861"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2018). Primena fokus grupe kod osoba sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 203-210.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2861
Dučić B, Kaljača S. Primena fokus grupe kod osoba sa intelektualnom ometenošću. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018.. 2018;:203-210.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2861 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Primena fokus grupe kod osoba sa intelektualnom ometenošću" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup
„Metode procene u specijalnoj edukaciji i
rehabilitaciji”, Beograd,Srbija, 24. decembar 2018. (2018):203-210,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2861 .

Construction and psychometric evaluation of a short form of the Broad Autism Phenotype Questionnaire

Stojković, Irena; Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana; Đorđević, Mirjana

(Društvo psihologa Srbije, Beograd, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Stojković, Irena
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Đorđević, Mirjana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1171
AB  - Broad Autism Phenotype (BAP) represents a group of personality traits expressed in limitations in social relations and pragmatic speech dimension, and rigid behavior. The Broad Autism Phenotype Questionnaire (BAPQ) measures personality traits which are crucial in defining the BAP. In the present research, three studies were conducted with the general aim to create a short form of the BAPQ. Study 1 was carried out to determine the factor structure of the BAPQ in a sample of 501 students and to select items for the short form. Obtained components: Aloofness, Rigidity, and Pragmatics, corresponding to the structure of the instrument proposed by authors, accounted for 26.61% of variance. Study 2 was conducted to examine factor structure of the BAPQ short form (BAPQ-SF), in a sample of 298 students. This solution explained 45.76% of the total variance. The aim of Study 3 was to determine psychometric characteristics of the BAPQ-SF in a sample of students (N = 294). Three-factor model of the BAPQ-SF was confirmed. Correlations of the BAPQ-SF with the Autism-Spectrum Quotient (AQ) and the Delta 10 suggest convergent and discriminant validity of the BAPQ-SF.
AB  - Širi autistički fenotip (eng. Broad Autism Phenotype - BAP) predstavlja grupu crta ličnosti koje se manifestuju u vidu ograničenja u socijalnim odnosima, na dimenziji pragmatičnog govora i u rigidnom ponašanju. Upitnik šireg autističkog fenotipa (The Broad Autism Phenotype Questionnaire - BAPQ) meri crte ličnosti koje su ključne u definisanju šireg autističkog fenotipa. U ovom istraživanju su sprovedene tri studije sa opštim ciljem da se napravi kratka forma BAPQ. Prva studija je sprovedena da bi se utvrdila faktorska struktura upitnika na uzorku od 501 studenta i da se izaberu ajtemi za kratku formu. Dobijene su komponente Povučenost, Rigidnost i Pragmatika. Ove komponente odgovaraju strukturi instrumenta koju su predložili autori i objašanjavaju 26.61% varijanse. Druga studija je sprovedena da bi se ispitala faktorska struktura kratke forme BAPQ (BAPQ-SF) na uzorku od 298 studenata. Ovo rešenje objašnjava 45.76% ukupne varijanse. Cilj treće studije bio je da se utvrde psihometrijske karakteristike BAPQ-SF na uzorku studenata (N = 294). Potvrđena je trofaktorska struktura upitnika. Korelacije mera BAPQ-SF sa količnikom autističkog spektra (AQ) i Delta 10 merama govore u prilog konvergentne i diskriminativne validnosti upitnika.
PB  - Društvo psihologa Srbije, Beograd
T2  - Psihologija
T1  - Construction and psychometric evaluation of a short form of the Broad Autism Phenotype Questionnaire
T1  - Konstrukcija i psihometrijska evaluacija kratke forme Upitnika šireg autističkog fenotipa
EP  - 258
IS  - 2
SP  - 243
VL  - 51
DO  - 10.2298/PSI170619014S
ER  - 
@article{
author = "Stojković, Irena and Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana and Đorđević, Mirjana",
year = "2018",
abstract = "Broad Autism Phenotype (BAP) represents a group of personality traits expressed in limitations in social relations and pragmatic speech dimension, and rigid behavior. The Broad Autism Phenotype Questionnaire (BAPQ) measures personality traits which are crucial in defining the BAP. In the present research, three studies were conducted with the general aim to create a short form of the BAPQ. Study 1 was carried out to determine the factor structure of the BAPQ in a sample of 501 students and to select items for the short form. Obtained components: Aloofness, Rigidity, and Pragmatics, corresponding to the structure of the instrument proposed by authors, accounted for 26.61% of variance. Study 2 was conducted to examine factor structure of the BAPQ short form (BAPQ-SF), in a sample of 298 students. This solution explained 45.76% of the total variance. The aim of Study 3 was to determine psychometric characteristics of the BAPQ-SF in a sample of students (N = 294). Three-factor model of the BAPQ-SF was confirmed. Correlations of the BAPQ-SF with the Autism-Spectrum Quotient (AQ) and the Delta 10 suggest convergent and discriminant validity of the BAPQ-SF., Širi autistički fenotip (eng. Broad Autism Phenotype - BAP) predstavlja grupu crta ličnosti koje se manifestuju u vidu ograničenja u socijalnim odnosima, na dimenziji pragmatičnog govora i u rigidnom ponašanju. Upitnik šireg autističkog fenotipa (The Broad Autism Phenotype Questionnaire - BAPQ) meri crte ličnosti koje su ključne u definisanju šireg autističkog fenotipa. U ovom istraživanju su sprovedene tri studije sa opštim ciljem da se napravi kratka forma BAPQ. Prva studija je sprovedena da bi se utvrdila faktorska struktura upitnika na uzorku od 501 studenta i da se izaberu ajtemi za kratku formu. Dobijene su komponente Povučenost, Rigidnost i Pragmatika. Ove komponente odgovaraju strukturi instrumenta koju su predložili autori i objašanjavaju 26.61% varijanse. Druga studija je sprovedena da bi se ispitala faktorska struktura kratke forme BAPQ (BAPQ-SF) na uzorku od 298 studenata. Ovo rešenje objašnjava 45.76% ukupne varijanse. Cilj treće studije bio je da se utvrde psihometrijske karakteristike BAPQ-SF na uzorku studenata (N = 294). Potvrđena je trofaktorska struktura upitnika. Korelacije mera BAPQ-SF sa količnikom autističkog spektra (AQ) i Delta 10 merama govore u prilog konvergentne i diskriminativne validnosti upitnika.",
publisher = "Društvo psihologa Srbije, Beograd",
journal = "Psihologija",
title = "Construction and psychometric evaluation of a short form of the Broad Autism Phenotype Questionnaire, Konstrukcija i psihometrijska evaluacija kratke forme Upitnika šireg autističkog fenotipa",
pages = "258-243",
number = "2",
volume = "51",
doi = "10.2298/PSI170619014S"
}
Stojković, I., Dučić, B., Kaljača, S.,& Đorđević, M.. (2018). Construction and psychometric evaluation of a short form of the Broad Autism Phenotype Questionnaire. in Psihologija
Društvo psihologa Srbije, Beograd., 51(2), 243-258.
https://doi.org/10.2298/PSI170619014S
Stojković I, Dučić B, Kaljača S, Đorđević M. Construction and psychometric evaluation of a short form of the Broad Autism Phenotype Questionnaire. in Psihologija. 2018;51(2):243-258.
doi:10.2298/PSI170619014S .
Stojković, Irena, Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, Đorđević, Mirjana, "Construction and psychometric evaluation of a short form of the Broad Autism Phenotype Questionnaire" in Psihologija, 51, no. 2 (2018):243-258,
https://doi.org/10.2298/PSI170619014S . .
6
3
5

Samoodređenje, samoregulacija i samozastupanje osoba sa Intelektualnom ometenošću

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF), 2018)

TY  - BOOK
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3822
AB  - Donošenje odluka od defektologa i/ili roditelja u ime osobe s
intelektualnom ometenošću, bez njenog aktivnog učešća u tom procesu,
predstavlja ograničavanje ljudskih prava i sloboda te osobe. Bez obzira
na tip i nivo ometenosti, svaka osoba ima pravo da, u skladu sa svojim
mogućnostima, utiče na donošenje odluka koje su značajne za njen život.
Čak i osobe s teškom i dubokom intelektualnom ometenošću mogu da vrše
jednostavne izbore u okviru svojih svakodnevnih aktivnosti.
Prihvatanje socijalnog modela ometenosti postavlja pred defektologe,
roditelje i zajednicu nekoliko važnih zadataka. Potrebno je pružiti podršku
osobama s intelektualnom ometenošću u identifikovanju sopstvenih
osećanja, želja i interesovanja, kao i u razvijanju kapaciteta samoodređenja
i samoregulacije, što bi im omogućilo uspešniju realizaciju samostalno
odabranih ciljeva. Jednako je važno obezbediti prilike da osobe s
intelektualnom ometenošću preuzmu odgovornost i budu nezavisnije i
efikasnije u donošenju odluka.
Smatramo da stručnjaci u našoj zemlji još uvek nisu u dovoljnoj meri
prepoznali značaj samoodređenja, samoregulacije i samozastupanja osoba
s intelektualnom ometenošću. Motivisani tom činjenicom pisali smo ovu
monografiju, u nadi da ćemo doprineti afirmaciji važnosti ovih veština
za kvalitet života osoba s intelektualnom ometenošću i aktuelizaciji
novog polja defektološke prakse kod nas. Nastojali smo da primereno i
sveobuhvatno predstavimo savremene teorijske pristupe i rezultate brojnih
istraživanja u ovoj oblasti i na taj način kreiramo autentičan sadržaj kakav, u
konceptualnom smislu, do sada nije publikovan u našoj sredini. Rukopis je
namenjen studentima, defektolozima i roditeljima koji veruju u snagu osoba
s intelektualnom ometenošću i koji su spremni da ih podrže u ostvarivanju
njihovih prava. Mišljenja smo da bez poštovanja prava na slobodno
izražavanje, ideja socijalne integracije osoba s intelektualnom ometenošću
gubi svoj osnovni smisao.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
T1  - Samoodređenje, samoregulacija i samozastupanje osoba sa Intelektualnom ometenošću
EP  - 230
SP  - 1
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3822
ER  - 
@book{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2018",
abstract = "Donošenje odluka od defektologa i/ili roditelja u ime osobe s
intelektualnom ometenošću, bez njenog aktivnog učešća u tom procesu,
predstavlja ograničavanje ljudskih prava i sloboda te osobe. Bez obzira
na tip i nivo ometenosti, svaka osoba ima pravo da, u skladu sa svojim
mogućnostima, utiče na donošenje odluka koje su značajne za njen život.
Čak i osobe s teškom i dubokom intelektualnom ometenošću mogu da vrše
jednostavne izbore u okviru svojih svakodnevnih aktivnosti.
Prihvatanje socijalnog modela ometenosti postavlja pred defektologe,
roditelje i zajednicu nekoliko važnih zadataka. Potrebno je pružiti podršku
osobama s intelektualnom ometenošću u identifikovanju sopstvenih
osećanja, želja i interesovanja, kao i u razvijanju kapaciteta samoodređenja
i samoregulacije, što bi im omogućilo uspešniju realizaciju samostalno
odabranih ciljeva. Jednako je važno obezbediti prilike da osobe s
intelektualnom ometenošću preuzmu odgovornost i budu nezavisnije i
efikasnije u donošenju odluka.
Smatramo da stručnjaci u našoj zemlji još uvek nisu u dovoljnoj meri
prepoznali značaj samoodređenja, samoregulacije i samozastupanja osoba
s intelektualnom ometenošću. Motivisani tom činjenicom pisali smo ovu
monografiju, u nadi da ćemo doprineti afirmaciji važnosti ovih veština
za kvalitet života osoba s intelektualnom ometenošću i aktuelizaciji
novog polja defektološke prakse kod nas. Nastojali smo da primereno i
sveobuhvatno predstavimo savremene teorijske pristupe i rezultate brojnih
istraživanja u ovoj oblasti i na taj način kreiramo autentičan sadržaj kakav, u
konceptualnom smislu, do sada nije publikovan u našoj sredini. Rukopis je
namenjen studentima, defektolozima i roditeljima koji veruju u snagu osoba
s intelektualnom ometenošću i koji su spremni da ih podrže u ostvarivanju
njihovih prava. Mišljenja smo da bez poštovanja prava na slobodno
izražavanje, ideja socijalne integracije osoba s intelektualnom ometenošću
gubi svoj osnovni smisao.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)",
title = "Samoodređenje, samoregulacija i samozastupanje osoba sa Intelektualnom ometenošću",
pages = "230-1",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3822"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2018). Samoodređenje, samoregulacija i samozastupanje osoba sa Intelektualnom ometenošću. 
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 1-230.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3822
Dučić B, Kaljača S. Samoodređenje, samoregulacija i samozastupanje osoba sa Intelektualnom ometenošću. 2018;:1-230.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3822 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Samoodređenje, samoregulacija i samozastupanje osoba sa Intelektualnom ometenošću" (2018):1-230,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3822 .

Verbal fluency task performance in persons with moderate intellectual disability

Gligorović, Milica; Buha, Nataša; Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Gligorović, Milica
AU  - Buha, Nataša
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1135
AB  - Verbal fluency is an indicator of the executive functions and mental lexicon. The aim of this paper is to determine phonemic and semantic productivity in persons with moderate intellectual disability (ID). The sample consisted of 58 persons with moderate ID, aged 15-25. Phonemic fluency was assessed by the Controlled Oral Word Association Test, while the Category Naming Test (CNT) was used to assess semantic fluency. The performance in the semantic fluency task was significantly better than the results on the phonemic fluency task. IQ was a significant factor of both assessed aspects of verbal fluency, but participants' age had a greater individual influence on semantic productivity and higher predictive value than IQ. We can conclude that maturation and experience represent significant factorsin forming lexical-semantic network, but they do not significantly contribute to the potential of persons with moderate ID for generating and using non-routine strategies. Intervention programs should offer a wider repertoire of strategies and more creative approach in strategy generation, organization and manipulation.
AB  - Verbalna fluentnost je jedan od pokazatelja razvoja egzekutivnih funkcija i mentalnog leksikona. Cilj ovog rada je da utvrdi nivo fonološke i semantičke produktivnosti kod osoba sa umerenom intelektulnom ometenošću (IO). Uzorak se sastoji od 58 osoba sa umerenom IO, uzrasta od 15 do 25 godina. Fonološka fluentnost procenjena je Testom kontrolisanih usmenih asocijacija, dok je semantička fluentnost procenjena Testom kategorijalnog imenovanja. Postignuće na zadacima semantičke fluentnosti je bilo značajno bolje nego postignuće na zadacima fonološke fluentnosti. IQ je bio značajan faktor oba procenjena aspekta verbalne fluentnosti, ali je uzrast ispitanika imao veći pojedinačan uticaj na semantičku produktivnost i višu prediktivnu vrednost nego IQ. Možemo zaključiti da sazrevanje i iskustvo predstavljaju značajne faktore u formiranju leksičko-semantičke mreže, ali da ne doprinose značajno potencijalu osoba sa umerenom IO u generisanju i korišćenju nerutinskih strategija. Programi intervencije bi trebalo da ponude širi repertoar strategija i kreativniji pristup u generisanju, organizovanju i korišćenju strategija.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Verbal fluency task performance in persons with moderate intellectual disability
T1  - Postignuće osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću na zadacima verbalne fluentnosti
EP  - 305
IS  - 3
SP  - 283
VL  - 17
DO  - 10.5937/specedreh17-17982
ER  - 
@article{
author = "Gligorović, Milica and Buha, Nataša and Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2018",
abstract = "Verbal fluency is an indicator of the executive functions and mental lexicon. The aim of this paper is to determine phonemic and semantic productivity in persons with moderate intellectual disability (ID). The sample consisted of 58 persons with moderate ID, aged 15-25. Phonemic fluency was assessed by the Controlled Oral Word Association Test, while the Category Naming Test (CNT) was used to assess semantic fluency. The performance in the semantic fluency task was significantly better than the results on the phonemic fluency task. IQ was a significant factor of both assessed aspects of verbal fluency, but participants' age had a greater individual influence on semantic productivity and higher predictive value than IQ. We can conclude that maturation and experience represent significant factorsin forming lexical-semantic network, but they do not significantly contribute to the potential of persons with moderate ID for generating and using non-routine strategies. Intervention programs should offer a wider repertoire of strategies and more creative approach in strategy generation, organization and manipulation., Verbalna fluentnost je jedan od pokazatelja razvoja egzekutivnih funkcija i mentalnog leksikona. Cilj ovog rada je da utvrdi nivo fonološke i semantičke produktivnosti kod osoba sa umerenom intelektulnom ometenošću (IO). Uzorak se sastoji od 58 osoba sa umerenom IO, uzrasta od 15 do 25 godina. Fonološka fluentnost procenjena je Testom kontrolisanih usmenih asocijacija, dok je semantička fluentnost procenjena Testom kategorijalnog imenovanja. Postignuće na zadacima semantičke fluentnosti je bilo značajno bolje nego postignuće na zadacima fonološke fluentnosti. IQ je bio značajan faktor oba procenjena aspekta verbalne fluentnosti, ali je uzrast ispitanika imao veći pojedinačan uticaj na semantičku produktivnost i višu prediktivnu vrednost nego IQ. Možemo zaključiti da sazrevanje i iskustvo predstavljaju značajne faktore u formiranju leksičko-semantičke mreže, ali da ne doprinose značajno potencijalu osoba sa umerenom IO u generisanju i korišćenju nerutinskih strategija. Programi intervencije bi trebalo da ponude širi repertoar strategija i kreativniji pristup u generisanju, organizovanju i korišćenju strategija.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Verbal fluency task performance in persons with moderate intellectual disability, Postignuće osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću na zadacima verbalne fluentnosti",
pages = "305-283",
number = "3",
volume = "17",
doi = "10.5937/specedreh17-17982"
}
Gligorović, M., Buha, N., Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2018). Verbal fluency task performance in persons with moderate intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 17(3), 283-305.
https://doi.org/10.5937/specedreh17-17982
Gligorović M, Buha N, Dučić B, Kaljača S. Verbal fluency task performance in persons with moderate intellectual disability. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2018;17(3):283-305.
doi:10.5937/specedreh17-17982 .
Gligorović, Milica, Buha, Nataša, Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Verbal fluency task performance in persons with moderate intellectual disability" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 17, no. 3 (2018):283-305,
https://doi.org/10.5937/specedreh17-17982 . .
1

Relation between working memory and self-regulation capacities and the level of social skills acquisition in people with moderate intellectual disability

Dučić, Bojan; Gligorović, Milica; Kaljača, Svetlana

(Wiley, Hoboken, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Gligorović, Milica
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1127
AB  - BackgroundSocial competence deficit is one of the main characteristics of intellectual disability. The aim of this paper is to determine the influence of working memory (WM) and self-regulation (SR) on social skills in persons with moderate intellectual disability (MID). MethodThe sample included 41 participants with MID, aged 14-21. Memorizing animals and maze tasks were used for WM assessment. SR skills were assessed by the Behavioral Multitask Batteries. Social skills were rated by the Socialization subscale from the Adaptive Behavior Assessment System II, which consists of two parts. ResultsSocial skills part could mainly be predicted from SR scores (=-.441), followed by WM (=.390) and IQ score (=.382). Only WM score (=.494) had a predictive value for Leisure time part. ConclusionAs WM had a greater influence on social skills, incorporating WM training into programmes for improving social skills in persons with MID should be considered.
PB  - Wiley, Hoboken
T2  - Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities
T1  - Relation between working memory and self-regulation capacities and the level of social skills acquisition in people with moderate intellectual disability
EP  - 307
IS  - 2
SP  - 296
VL  - 31
DO  - 10.1111/jar.12385
ER  - 
@article{
author = "Dučić, Bojan and Gligorović, Milica and Kaljača, Svetlana",
year = "2018",
abstract = "BackgroundSocial competence deficit is one of the main characteristics of intellectual disability. The aim of this paper is to determine the influence of working memory (WM) and self-regulation (SR) on social skills in persons with moderate intellectual disability (MID). MethodThe sample included 41 participants with MID, aged 14-21. Memorizing animals and maze tasks were used for WM assessment. SR skills were assessed by the Behavioral Multitask Batteries. Social skills were rated by the Socialization subscale from the Adaptive Behavior Assessment System II, which consists of two parts. ResultsSocial skills part could mainly be predicted from SR scores (=-.441), followed by WM (=.390) and IQ score (=.382). Only WM score (=.494) had a predictive value for Leisure time part. ConclusionAs WM had a greater influence on social skills, incorporating WM training into programmes for improving social skills in persons with MID should be considered.",
publisher = "Wiley, Hoboken",
journal = "Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities",
title = "Relation between working memory and self-regulation capacities and the level of social skills acquisition in people with moderate intellectual disability",
pages = "307-296",
number = "2",
volume = "31",
doi = "10.1111/jar.12385"
}
Dučić, B., Gligorović, M.,& Kaljača, S.. (2018). Relation between working memory and self-regulation capacities and the level of social skills acquisition in people with moderate intellectual disability. in Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities
Wiley, Hoboken., 31(2), 296-307.
https://doi.org/10.1111/jar.12385
Dučić B, Gligorović M, Kaljača S. Relation between working memory and self-regulation capacities and the level of social skills acquisition in people with moderate intellectual disability. in Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities. 2018;31(2):296-307.
doi:10.1111/jar.12385 .
Dučić, Bojan, Gligorović, Milica, Kaljača, Svetlana, "Relation between working memory and self-regulation capacities and the level of social skills acquisition in people with moderate intellectual disability" in Journal of Applied Research in Intellectual Disabilities, 31, no. 2 (2018):296-307,
https://doi.org/10.1111/jar.12385 . .
2
12
3
10

Kvalitet znanja o seksualnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću

Kaljača, Svetlana; Obradović, Isidora; Dučić, Bojan

(2018)

TY  - CONF
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Obradović, Isidora
AU  - Dučić, Bojan
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2932
C3  - IX Međunarodna naučno-stručna konferencija “Unapređenje kvalitete života djece i mladih", Zbornik radova
T1  - Kvalitet znanja o seksualnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću
EP  - 404
SP  - 393
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2932
ER  - 
@conference{
author = "Kaljača, Svetlana and Obradović, Isidora and Dučić, Bojan",
year = "2018",
journal = "IX Međunarodna naučno-stručna konferencija “Unapređenje kvalitete života djece i mladih", Zbornik radova",
title = "Kvalitet znanja o seksualnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću",
pages = "404-393",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2932"
}
Kaljača, S., Obradović, I.,& Dučić, B.. (2018). Kvalitet znanja o seksualnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću. in IX Međunarodna naučno-stručna konferencija “Unapređenje kvalitete života djece i mladih", Zbornik radova, 393-404.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2932
Kaljača S, Obradović I, Dučić B. Kvalitet znanja o seksualnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću. in IX Međunarodna naučno-stručna konferencija “Unapređenje kvalitete života djece i mladih", Zbornik radova. 2018;:393-404.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2932 .
Kaljača, Svetlana, Obradović, Isidora, Dučić, Bojan, "Kvalitet znanja o seksualnosti kod adolescenata sa intelektualnom ometenošću" in IX Međunarodna naučno-stručna konferencija “Unapređenje kvalitete života djece i mladih", Zbornik radova (2018):393-404,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2932 .

Quality of life in adults with intellectual disabilities: Objective indicators

Kaljača, Svetlana; Dučić, Bojan; Đorđić, Sara

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2018)

TY  - JOUR
AU  - Kaljača, Svetlana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Đorđić, Sara
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1134
AB  - The aims of this research were to determine the level of objective Quality of Life (QoL) in adults with intellectual disabilities (ID), the difference in QoL with regard to the participants' gender, as well as the relation among the examined life domains included in the applied QoL concept. The sample included 39 adults with mild and moderate ID aged between 22 and 50 (M=34.69, SD=7.49), and 40 typically developing (TD) participants between 19 and 60 years of age (M=35.25, SD=12.21). Seven domains of Comprehensive Quality of Life Scale - ID: Material well-being, Health, Productivity, Intimacy, Safety, Place in community and Emotional well-being were used to assess QoL level. These domains represent the indicators of objective QoL. Participants with ID had significantly lower QoL than TD participants in the total score (p=0.000) and in Health (p=0.000), Productivity (p=0.000) and Intimacy (p=0.008) domains. When compared to male participants with ID, TD men had a higher total score (p=0.001), and better results in Health (p=0.021) and Productivity (p=0.000) domains. This result was also confirmed in female participants with the addition of TD women being significantly more successful in Intimacy (p=0.027) domain compared to women with ID. Statistically significant correlations among seven domains of QoL objective indictors in persons with ID were positive, ranging from moderate to high. The obtained results indicate the domains which require more intensive support so that people with ID could have the opportunity to achieve QoL which meets the standards of the community they belong to.
AB  - Ciljevi ovog istraživanja su utvrđivanje nivoa objektivnog kvaliteta života (KŽ) odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću (IO), razlika u KŽ u odnosu na pol ispitanika, kao i odnosa ispitanih životnih domena koji su obuhvaćeni primenjenim konceptom KŽ. Uzorkom je obuhvaćeno 39 odraslih osoba sa lakom i umerenom IO, kalendarskog uzrasta od 22 do 50 godina (M=34,69, SD=7,49), i 40 ispitanika tipičnog razvoja (TR), kalendarskog uzrasta od 19 do 60 godina (M=35,25, SD=12,21). Za procenu nivoa KŽ korišćeno je sedam domena Skale za procenu kvaliteta života osoba sa intelektualnom ometenošću: Materijalno blagostanje, Zdravlje, Produktivnost, Intimnost, Sigurnost, Mesto u zajednici i Emocionalno blagostanje koji predstavljaju indikatore objektivnog KŽ. Ispitanci sa IO imali su značajno niži KŽ od ispitanika TR na ukupnom skoru (p=0,000) i na domenima Zdravlje (p=0,000), Produktivnost (p=0,000) i Intima (p=0,008). Muškarci TR u poređenju sa muškarcima sa IO imali su viši ukupni skor (p=0,001), i bolje rezultate na domenima Zdravlje (p=0,021) i Produktivnost (p=0,000). Ovaj nalaz je potvrđen i kod ispitanica s tim što su u poređenju žena TR i žena sa IO, žene TR bile značajno uspešnije i u domenu Intima (p=0,027). Statistički značajne korelacije sedam domena objektivnih pokazatelja kvaliteta života kod osoba sa IO su pozitivne i kreću se u rasponu od umerenih do visokih. Dobijeni rezultati upućuju na domene u kojima je potrebno intenziviranje podrške kako bi se osobama sa IO pružila mogućnost da ostvare KŽ koji odgovara normama zajednice kojoj pripadaju.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Quality of life in adults with intellectual disabilities: Objective indicators
T1  - Kvalitet života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću - objektivni indikatori
EP  - 334
IS  - 3
SP  - 307
VL  - 17
DO  - 10.5937/specedreh17-18344
ER  - 
@article{
author = "Kaljača, Svetlana and Dučić, Bojan and Đorđić, Sara",
year = "2018",
abstract = "The aims of this research were to determine the level of objective Quality of Life (QoL) in adults with intellectual disabilities (ID), the difference in QoL with regard to the participants' gender, as well as the relation among the examined life domains included in the applied QoL concept. The sample included 39 adults with mild and moderate ID aged between 22 and 50 (M=34.69, SD=7.49), and 40 typically developing (TD) participants between 19 and 60 years of age (M=35.25, SD=12.21). Seven domains of Comprehensive Quality of Life Scale - ID: Material well-being, Health, Productivity, Intimacy, Safety, Place in community and Emotional well-being were used to assess QoL level. These domains represent the indicators of objective QoL. Participants with ID had significantly lower QoL than TD participants in the total score (p=0.000) and in Health (p=0.000), Productivity (p=0.000) and Intimacy (p=0.008) domains. When compared to male participants with ID, TD men had a higher total score (p=0.001), and better results in Health (p=0.021) and Productivity (p=0.000) domains. This result was also confirmed in female participants with the addition of TD women being significantly more successful in Intimacy (p=0.027) domain compared to women with ID. Statistically significant correlations among seven domains of QoL objective indictors in persons with ID were positive, ranging from moderate to high. The obtained results indicate the domains which require more intensive support so that people with ID could have the opportunity to achieve QoL which meets the standards of the community they belong to., Ciljevi ovog istraživanja su utvrđivanje nivoa objektivnog kvaliteta života (KŽ) odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću (IO), razlika u KŽ u odnosu na pol ispitanika, kao i odnosa ispitanih životnih domena koji su obuhvaćeni primenjenim konceptom KŽ. Uzorkom je obuhvaćeno 39 odraslih osoba sa lakom i umerenom IO, kalendarskog uzrasta od 22 do 50 godina (M=34,69, SD=7,49), i 40 ispitanika tipičnog razvoja (TR), kalendarskog uzrasta od 19 do 60 godina (M=35,25, SD=12,21). Za procenu nivoa KŽ korišćeno je sedam domena Skale za procenu kvaliteta života osoba sa intelektualnom ometenošću: Materijalno blagostanje, Zdravlje, Produktivnost, Intimnost, Sigurnost, Mesto u zajednici i Emocionalno blagostanje koji predstavljaju indikatore objektivnog KŽ. Ispitanci sa IO imali su značajno niži KŽ od ispitanika TR na ukupnom skoru (p=0,000) i na domenima Zdravlje (p=0,000), Produktivnost (p=0,000) i Intima (p=0,008). Muškarci TR u poređenju sa muškarcima sa IO imali su viši ukupni skor (p=0,001), i bolje rezultate na domenima Zdravlje (p=0,021) i Produktivnost (p=0,000). Ovaj nalaz je potvrđen i kod ispitanica s tim što su u poređenju žena TR i žena sa IO, žene TR bile značajno uspešnije i u domenu Intima (p=0,027). Statistički značajne korelacije sedam domena objektivnih pokazatelja kvaliteta života kod osoba sa IO su pozitivne i kreću se u rasponu od umerenih do visokih. Dobijeni rezultati upućuju na domene u kojima je potrebno intenziviranje podrške kako bi se osobama sa IO pružila mogućnost da ostvare KŽ koji odgovara normama zajednice kojoj pripadaju.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Quality of life in adults with intellectual disabilities: Objective indicators, Kvalitet života odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću - objektivni indikatori",
pages = "334-307",
number = "3",
volume = "17",
doi = "10.5937/specedreh17-18344"
}
Kaljača, S., Dučić, B.,& Đorđić, S.. (2018). Quality of life in adults with intellectual disabilities: Objective indicators. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 17(3), 307-334.
https://doi.org/10.5937/specedreh17-18344
Kaljača S, Dučić B, Đorđić S. Quality of life in adults with intellectual disabilities: Objective indicators. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2018;17(3):307-334.
doi:10.5937/specedreh17-18344 .
Kaljača, Svetlana, Dučić, Bojan, Đorđić, Sara, "Quality of life in adults with intellectual disabilities: Objective indicators" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 17, no. 3 (2018):307-334,
https://doi.org/10.5937/specedreh17-18344 . .
3
2

Self-regulation in persons with intellectual disability

Dučić, Bojan

(Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2017)

TY  - THES
AU  - Dučić, Bojan
PY  - 2017
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=5774
UR  - http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/9458
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:17637/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=50056719
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/19
AB  - Self-regulation is defined as an ability to suppress distracters and to direct personal cognitive, emotional, and behavioral capacities towards achieving a previously set goal. The interest in the concept of self-regulation increased in the 1960s, when it was determined that the strategies applied in organizing personal potentials were significantly related with achievements in different life areas, including the success in developing social relationships. The following three objectives were formulated in this research: (1) to determine the acquisition level of social skills, attention, executive functions, and self-regulation in typically developing persons (TD) and persons with intellectual disability (ID), (2) to determine the relation of attention capacities and basic components of executive functions with the acquisition level of self-regulation skills in TD persons and persons with ID, (3) and to determine the relation of attention, basic components of executive functions, and self-regulation with the acquisition level of social adaptive skills...
AB  - Samoregulacija se određuje kao sposobnost supresije delovanja distraktora i usmeravanja sopstvenih kognitivnih, emocionalnih i bihevioralnih kapaciteta ka ostvarivanju unapred definisanog cilja. Tokom šezdesetih godina prošlog veka javlja se povećano interesovanje za koncept samoregulacije, jer je utvrđeno da su strategije koje se primenjuju pri organizovanju sopstvenih potencijala značajno povezane sa postignućem u različitim životnim oblastima, između ostalog, i sa uspehom u ostvarivanju socijalnih odnosa. U ovom radu formulisana su tri cilja: (1) utvrditi nivo usvojenosti socijalnih veština, pažnje, egzekutivnih funkcija i samoregulacije kod osoba tipičnog razvoja (TR) i osoba sa intelektualnom ometenošću (IO), (2) utvrditi povezanost kapaciteta pažnje i bazičnih komponenata egzekutivnih funkcija sa nivoom usvojenosti veština samoregulacije kod osoba TR i osoba sa IO, (3) utvrditi povezanost pažnje, bazičnih komponenata egzekutivnih funkcija i samoregulacije sa nivoom razvijenosti socijalnih adaptivnih veština...
PB  - Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Univerzitet u Beogradu
T1  - Self-regulation in persons with intellectual disability
T1  - Samoregulacija kod osoba sa intelektualnom ometenošću
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9458
ER  - 
@phdthesis{
author = "Dučić, Bojan",
year = "2017",
abstract = "Self-regulation is defined as an ability to suppress distracters and to direct personal cognitive, emotional, and behavioral capacities towards achieving a previously set goal. The interest in the concept of self-regulation increased in the 1960s, when it was determined that the strategies applied in organizing personal potentials were significantly related with achievements in different life areas, including the success in developing social relationships. The following three objectives were formulated in this research: (1) to determine the acquisition level of social skills, attention, executive functions, and self-regulation in typically developing persons (TD) and persons with intellectual disability (ID), (2) to determine the relation of attention capacities and basic components of executive functions with the acquisition level of self-regulation skills in TD persons and persons with ID, (3) and to determine the relation of attention, basic components of executive functions, and self-regulation with the acquisition level of social adaptive skills..., Samoregulacija se određuje kao sposobnost supresije delovanja distraktora i usmeravanja sopstvenih kognitivnih, emocionalnih i bihevioralnih kapaciteta ka ostvarivanju unapred definisanog cilja. Tokom šezdesetih godina prošlog veka javlja se povećano interesovanje za koncept samoregulacije, jer je utvrđeno da su strategije koje se primenjuju pri organizovanju sopstvenih potencijala značajno povezane sa postignućem u različitim životnim oblastima, između ostalog, i sa uspehom u ostvarivanju socijalnih odnosa. U ovom radu formulisana su tri cilja: (1) utvrditi nivo usvojenosti socijalnih veština, pažnje, egzekutivnih funkcija i samoregulacije kod osoba tipičnog razvoja (TR) i osoba sa intelektualnom ometenošću (IO), (2) utvrditi povezanost kapaciteta pažnje i bazičnih komponenata egzekutivnih funkcija sa nivoom usvojenosti veština samoregulacije kod osoba TR i osoba sa IO, (3) utvrditi povezanost pažnje, bazičnih komponenata egzekutivnih funkcija i samoregulacije sa nivoom razvijenosti socijalnih adaptivnih veština...",
publisher = "Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Univerzitet u Beogradu",
title = "Self-regulation in persons with intellectual disability, Samoregulacija kod osoba sa intelektualnom ometenošću",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9458"
}
Dučić, B.. (2017). Self-regulation in persons with intellectual disability. in Univerzitet u Beogradu
Univerzitet u Beogradu, Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9458
Dučić B. Self-regulation in persons with intellectual disability. in Univerzitet u Beogradu. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9458 .
Dučić, Bojan, "Self-regulation in persons with intellectual disability" in Univerzitet u Beogradu (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_9458 .

Social networking of families of children with disability

Đorđević, Mirjana; Dučić, Bojan; Banković, Slobodan; Potić, Srećko; Mentus, Tatjana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2017)

TY  - JOUR
AU  - Đorđević, Mirjana
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Banković, Slobodan
AU  - Potić, Srećko
AU  - Mentus, Tatjana
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1056
AB  - The aim of this study was to determine the difference in establishing contacts of families with social environment of families in relation to the presence of a child with a disability in the family, as well as determining the existence of the connection between families' characteristics and levels of social contacts. The survey was conducted on a sample of 74 parents of children aged 3 to 8 years (M = 5.02). The sample was divided into two sub-samples. The first sample consisted of parents who had a child with disabilities (N = 32; 43.24%), and the second consisted of parents of children with typical development (42; 56.76%). For the assessment the social networking of the families the Personal Network Matrix (PNM, Dunst, Trivette, & Deal, 1988) was used. The obtained results show that parents of children with disabilities significantly differ from the parents of children with typical development regarding total realization of social contacts with their environment, as well as that parents of children with typical development achieve significantly more social contacts with their parents, other relatives and friends. On the other hand, parents of children with disabilities intensively engage in contact with community of health centers, social services and other agencies and institutions. The higher level of income of the parent positively correlate with frequent social contacts of families who have children with typical development. Divorces, single parenthood and extramarital relations, negatively correlate to the achievement of social contacts in the sub-sample of families with children with disabilities.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Social networking of families of children with disability
T1  - Socijalne mreže porodica dece sa ometenošću
EP  - 52
IS  - 1
SP  - 41
VL  - 23
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1056
ER  - 
@article{
author = "Đorđević, Mirjana and Dučić, Bojan and Banković, Slobodan and Potić, Srećko and Mentus, Tatjana",
year = "2017",
abstract = "The aim of this study was to determine the difference in establishing contacts of families with social environment of families in relation to the presence of a child with a disability in the family, as well as determining the existence of the connection between families' characteristics and levels of social contacts. The survey was conducted on a sample of 74 parents of children aged 3 to 8 years (M = 5.02). The sample was divided into two sub-samples. The first sample consisted of parents who had a child with disabilities (N = 32; 43.24%), and the second consisted of parents of children with typical development (42; 56.76%). For the assessment the social networking of the families the Personal Network Matrix (PNM, Dunst, Trivette, & Deal, 1988) was used. The obtained results show that parents of children with disabilities significantly differ from the parents of children with typical development regarding total realization of social contacts with their environment, as well as that parents of children with typical development achieve significantly more social contacts with their parents, other relatives and friends. On the other hand, parents of children with disabilities intensively engage in contact with community of health centers, social services and other agencies and institutions. The higher level of income of the parent positively correlate with frequent social contacts of families who have children with typical development. Divorces, single parenthood and extramarital relations, negatively correlate to the achievement of social contacts in the sub-sample of families with children with disabilities.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Social networking of families of children with disability, Socijalne mreže porodica dece sa ometenošću",
pages = "52-41",
number = "1",
volume = "23",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1056"
}
Đorđević, M., Dučić, B., Banković, S., Potić, S.,& Mentus, T.. (2017). Social networking of families of children with disability. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 23(1), 41-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1056
Đorđević M, Dučić B, Banković S, Potić S, Mentus T. Social networking of families of children with disability. in Beogradska defektološka škola. 2017;23(1):41-52.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1056 .
Đorđević, Mirjana, Dučić, Bojan, Banković, Slobodan, Potić, Srećko, Mentus, Tatjana, "Social networking of families of children with disability" in Beogradska defektološka škola, 23, no. 1 (2017):41-52,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_1056 .

Odnos socijalne kompetencije i kapaciteta za odlaganje zadovoljstva kod odraslih osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću

Dučić, Bojan; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2017)

TY  - CONF
AU  - Dučić, Bojan
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2624
AB  - Istraživanje je realizovano sa ciljem da se utvrdi odnos kapaciteta za
odlaganje zadovoljstva i veština neophodnih za uspostavljanje socijalnih odno-
sa (saradnje sa drugim osobama, asertivne komunikacije i samokontrole).
Uzorkom su obuhvaćene 32 osobe sa umerenom intelektualnom ometenošću (UIO)
(IQ od 34 do 69 jedinica), oba pola, uzrasta od 18 do 42 godine života (M=33,16,
SD=6,86).
Nivo socijalne kompetencije utvrđen je primenom Skale za procenu interakcija
(Short Version of the Interaction Rating Scale Advanced, IRSA) koja sadrži tri sub-
skale: Saradnja sa drugim osobama, Asertivnost i Samokontrola. Podaci o kapa-
citetima za odlaganje zadovoljstva dobijeni su primenom probe Poklon.
Utvrđeno je da kod odraslih osoba sa UIO, opšti nivo socijalne kompetencije
(p=0,02, r=0,43), kao i nivo asertivnog ponašanja (p=0,05, r=0,36), statistički
značajno, umereno i pozitivno koreliraju sa nivoom razvijenosti kapaciteta
odlaganja zadovoljstva.
Veštine odlaganja zadovoljstva i asertivnog zastupanja sopstvenih prava
predstavljaju komponente koje je potrebno inkorporirati u sadržaje programa
čiji je cilj usmeren na ostvarivanje višeg nivoa socijalne kompetencije osoba
sa UIO.
AB  - The research was carried out with the aim
of determining the relationship of capacities
for delaying gratification and skills
necessary for the establishment of social
relations (cooperation with other persons,
assertive communication and self-control).
The sample included 32 persons with
moderate intellectual disability (MID) (IQ
from 34 to 69 units), of both sexes, 18 to 42
years of age (M=33.16, SD=6.86).
The level of social competence was
determined by application of the Interaction
Rating Scale (Short Version of the Interaction
Rating Scale Advanced, IRSA) which
contains three subscales: Cooperation with
other people, Assertiveness and Self-control.
The data on the capacities for delaying
gratification were obtained by application
of a Gift task.
It was found that in adults with MID, the
general level of social competence (p=0.02,
r=0.43), as well as the level of assertive
behavior (p=0.05, r=0.36), statistically
significantly, moderately and positively
correlate with the level of capacity to delay
gratification.
The skills of delaying gratification and
assertive representation of one’s own rights
are components that need to be incorporated
into the contents of the program aimed at
achieving a higher level of social competence
of persons with MID.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.
T1  - Odnos socijalne kompetencije i kapaciteta za odlaganje zadovoljstva kod odraslih osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću
T1  - The relation of social competence and the capacity of delaying
gratification in adults with moderate intellectual disability
EP  - 154
SP  - 145
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2624
ER  - 
@conference{
author = "Dučić, Bojan and Kaljača, Svetlana",
year = "2017",
abstract = "Istraživanje je realizovano sa ciljem da se utvrdi odnos kapaciteta za
odlaganje zadovoljstva i veština neophodnih za uspostavljanje socijalnih odno-
sa (saradnje sa drugim osobama, asertivne komunikacije i samokontrole).
Uzorkom su obuhvaćene 32 osobe sa umerenom intelektualnom ometenošću (UIO)
(IQ od 34 do 69 jedinica), oba pola, uzrasta od 18 do 42 godine života (M=33,16,
SD=6,86).
Nivo socijalne kompetencije utvrđen je primenom Skale za procenu interakcija
(Short Version of the Interaction Rating Scale Advanced, IRSA) koja sadrži tri sub-
skale: Saradnja sa drugim osobama, Asertivnost i Samokontrola. Podaci o kapa-
citetima za odlaganje zadovoljstva dobijeni su primenom probe Poklon.
Utvrđeno je da kod odraslih osoba sa UIO, opšti nivo socijalne kompetencije
(p=0,02, r=0,43), kao i nivo asertivnog ponašanja (p=0,05, r=0,36), statistički
značajno, umereno i pozitivno koreliraju sa nivoom razvijenosti kapaciteta
odlaganja zadovoljstva.
Veštine odlaganja zadovoljstva i asertivnog zastupanja sopstvenih prava
predstavljaju komponente koje je potrebno inkorporirati u sadržaje programa
čiji je cilj usmeren na ostvarivanje višeg nivoa socijalne kompetencije osoba
sa UIO., The research was carried out with the aim
of determining the relationship of capacities
for delaying gratification and skills
necessary for the establishment of social
relations (cooperation with other persons,
assertive communication and self-control).
The sample included 32 persons with
moderate intellectual disability (MID) (IQ
from 34 to 69 units), of both sexes, 18 to 42
years of age (M=33.16, SD=6.86).
The level of social competence was
determined by application of the Interaction
Rating Scale (Short Version of the Interaction
Rating Scale Advanced, IRSA) which
contains three subscales: Cooperation with
other people, Assertiveness and Self-control.
The data on the capacities for delaying
gratification were obtained by application
of a Gift task.
It was found that in adults with MID, the
general level of social competence (p=0.02,
r=0.43), as well as the level of assertive
behavior (p=0.05, r=0.36), statistically
significantly, moderately and positively
correlate with the level of capacity to delay
gratification.
The skills of delaying gratification and
assertive representation of one’s own rights
are components that need to be incorporated
into the contents of the program aimed at
achieving a higher level of social competence
of persons with MID.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju, Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i
problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.",
title = "Odnos socijalne kompetencije i kapaciteta za odlaganje zadovoljstva kod odraslih osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću, The relation of social competence and the capacity of delaying
gratification in adults with moderate intellectual disability",
pages = "154-145",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2624"
}
Dučić, B.,& Kaljača, S.. (2017). Odnos socijalne kompetencije i kapaciteta za odlaganje zadovoljstva kod odraslih osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću. in Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 145-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2624
Dučić B, Kaljača S. Odnos socijalne kompetencije i kapaciteta za odlaganje zadovoljstva kod odraslih osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću. in Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju. 2017;:145-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2624 .
Dučić, Bojan, Kaljača, Svetlana, "Odnos socijalne kompetencije i kapaciteta za odlaganje zadovoljstva kod odraslih osoba sa umerenom intelektualnom ometenošću" in Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju (2017):145-154,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2624 .