Čolić, Marija

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-9700-458X
  • Čolić, Marija (32)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

A model of internalized stigma in parents of individuals with disabilities

Čolić, Marija; Dababnah, Sarah; Milačić-Vidojević, Ivona

(Taylor & Francis Ltd, Abingdon, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Čolić, Marija
AU  - Dababnah, Sarah
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1319
AB  - Background: Stigma has negative impacts on both individuals with disabilities and their caregivers, including poor mental health and social isolation. In the present study, we aimed to test a model of stigma internalization among parents of individuals with disabilities, as this process in not yet completely understood. Aim: Specifically, we explored effects of experienced stigma and neuroticism on affiliate stigma and examined whether perceived stigma and self-blame are mediators in a stigma internalization model. Methods: We recruited 82 parents of individuals with disabilities in Serbia over the course of six months. Parents were asked about perceived stigma, experienced stigma, affiliate stigma, self-blame, and they completed an assessment of personality traits. Results: Both experienced stigma and neuroticism were positively correlated with affiliate stigma. In addition, perceived stigma was a mediator between these variables: parents who experienced stigma more and had higher neuroticism scores reported higher degrees of perceived stigma, which in turn positively affected affiliate stigma. Self-blame was not a significant mediator in the tested model. Conclusion: We conclude stigma internalization among parents of individuals with disabilities is a complex process, involving experienced stigma, neuroticism, and perceived stigma. Interventions should include multiple paths to adequately support parents to combat stigma.
PB  - Taylor & Francis Ltd, Abingdon
T2  - International Journal of Developmental Disabilities
T1  - A model of internalized stigma in parents of individuals with disabilities
DO  - 10.1080/20473869.2021.1924032
ER  - 
@article{
author = "Čolić, Marija and Dababnah, Sarah and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2021",
abstract = "Background: Stigma has negative impacts on both individuals with disabilities and their caregivers, including poor mental health and social isolation. In the present study, we aimed to test a model of stigma internalization among parents of individuals with disabilities, as this process in not yet completely understood. Aim: Specifically, we explored effects of experienced stigma and neuroticism on affiliate stigma and examined whether perceived stigma and self-blame are mediators in a stigma internalization model. Methods: We recruited 82 parents of individuals with disabilities in Serbia over the course of six months. Parents were asked about perceived stigma, experienced stigma, affiliate stigma, self-blame, and they completed an assessment of personality traits. Results: Both experienced stigma and neuroticism were positively correlated with affiliate stigma. In addition, perceived stigma was a mediator between these variables: parents who experienced stigma more and had higher neuroticism scores reported higher degrees of perceived stigma, which in turn positively affected affiliate stigma. Self-blame was not a significant mediator in the tested model. Conclusion: We conclude stigma internalization among parents of individuals with disabilities is a complex process, involving experienced stigma, neuroticism, and perceived stigma. Interventions should include multiple paths to adequately support parents to combat stigma.",
publisher = "Taylor & Francis Ltd, Abingdon",
journal = "International Journal of Developmental Disabilities",
title = "A model of internalized stigma in parents of individuals with disabilities",
doi = "10.1080/20473869.2021.1924032"
}
Čolić, M., Dababnah, S.,& Milačić-Vidojević, I.. (2021). A model of internalized stigma in parents of individuals with disabilities. in International Journal of Developmental Disabilities
Taylor & Francis Ltd, Abingdon..
https://doi.org/10.1080/20473869.2021.1924032
Čolić M, Dababnah S, Milačić-Vidojević I. A model of internalized stigma in parents of individuals with disabilities. in International Journal of Developmental Disabilities. 2021;.
doi:10.1080/20473869.2021.1924032 .
Čolić, Marija, Dababnah, Sarah, Milačić-Vidojević, Ivona, "A model of internalized stigma in parents of individuals with disabilities" in International Journal of Developmental Disabilities (2021),
https://doi.org/10.1080/20473869.2021.1924032 . .
3
4
1
1

Perceived Stigma Among Serbian Parents of Children with Autism Spectrum Disorder and Children with Physical Disabilities: Validation of a New Instrument

Čolić, Marija; Milačić-Vidojević, Ivona

(Springer/Plenum Publishers, New York, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1309
AB  - Limited research has been done to explore parental perception of stigma. The present study developed the Parental Perceptions of Public Attitudes Scale to examine perceived stigma among Serbian parents of children with autism spectrum disorder (ASD) and children with physical disabilities (PD). The convenience sample consisted of 82 participants. A confirmatory factor analysis was done to validate the scale and a 9-item solution clustered into two factors proved to be the best model. Overall, the parents reported a low-to-moderate level of perceived stigma. Parents of children with ASD reported higher degree of perceived stigma compared to the parents of children with PD. The scale was useful in measuring parental perceived stigma and could be used in other Eastern European countries.
PB  - Springer/Plenum Publishers, New York
T2  - Journal of Autism and Developmental Disorders
T1  - Perceived Stigma Among Serbian Parents of Children with Autism Spectrum Disorder and Children with Physical Disabilities: Validation of a New Instrument
EP  - 513
IS  - 2
SP  - 501
VL  - 51
DO  - 10.1007/s10803-020-04559-4
ER  - 
@article{
author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2021",
abstract = "Limited research has been done to explore parental perception of stigma. The present study developed the Parental Perceptions of Public Attitudes Scale to examine perceived stigma among Serbian parents of children with autism spectrum disorder (ASD) and children with physical disabilities (PD). The convenience sample consisted of 82 participants. A confirmatory factor analysis was done to validate the scale and a 9-item solution clustered into two factors proved to be the best model. Overall, the parents reported a low-to-moderate level of perceived stigma. Parents of children with ASD reported higher degree of perceived stigma compared to the parents of children with PD. The scale was useful in measuring parental perceived stigma and could be used in other Eastern European countries.",
publisher = "Springer/Plenum Publishers, New York",
journal = "Journal of Autism and Developmental Disorders",
title = "Perceived Stigma Among Serbian Parents of Children with Autism Spectrum Disorder and Children with Physical Disabilities: Validation of a New Instrument",
pages = "513-501",
number = "2",
volume = "51",
doi = "10.1007/s10803-020-04559-4"
}
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2021). Perceived Stigma Among Serbian Parents of Children with Autism Spectrum Disorder and Children with Physical Disabilities: Validation of a New Instrument. in Journal of Autism and Developmental Disorders
Springer/Plenum Publishers, New York., 51(2), 501-513.
https://doi.org/10.1007/s10803-020-04559-4
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Perceived Stigma Among Serbian Parents of Children with Autism Spectrum Disorder and Children with Physical Disabilities: Validation of a New Instrument. in Journal of Autism and Developmental Disorders. 2021;51(2):501-513.
doi:10.1007/s10803-020-04559-4 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Perceived Stigma Among Serbian Parents of Children with Autism Spectrum Disorder and Children with Physical Disabilities: Validation of a New Instrument" in Journal of Autism and Developmental Disorders, 51, no. 2 (2021):501-513,
https://doi.org/10.1007/s10803-020-04559-4 . .
3
17
4
15

People with physical disability in Serbia: Relationship between internalized stigma, experienced and anticipated discrimination, and empowerment

Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija; Tošković, Oliver; Dragojević, Nada

(Wiley, Hoboken, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
AU  - Tošković, Oliver
AU  - Dragojević, Nada
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1283
AB  - The aim of present study was to explore relationships between experienced and anticipated discrimination, internalized stigma, and empowerment among people with physical disabilities in Serbia. The convenience sample consisted of persons with different types of physical disabilities. The following scales were administrated: The Discrimination and Stigma Scale, the Internalized Stigma of Mental Illness Scale, and the Boston University Empowerment Scale. An analysis showed that internalized stigma was correlated with experienced and anticipated discrimination and empowerment, while no correlation was found between empowerment and discrimination. People with physical disabilities who experienced and anticipated discrimination are at higher risk of reporting internalized stigma.
PB  - Wiley, Hoboken
T2  - Scandinavian Journal of Psychology
T1  - People with physical disability in Serbia: Relationship between internalized stigma, experienced and anticipated discrimination, and empowerment
EP  - 296
IS  - 2
SP  - 290
VL  - 61
DO  - 10.1111/sjop.12603
ER  - 
@article{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija and Tošković, Oliver and Dragojević, Nada",
year = "2020",
abstract = "The aim of present study was to explore relationships between experienced and anticipated discrimination, internalized stigma, and empowerment among people with physical disabilities in Serbia. The convenience sample consisted of persons with different types of physical disabilities. The following scales were administrated: The Discrimination and Stigma Scale, the Internalized Stigma of Mental Illness Scale, and the Boston University Empowerment Scale. An analysis showed that internalized stigma was correlated with experienced and anticipated discrimination and empowerment, while no correlation was found between empowerment and discrimination. People with physical disabilities who experienced and anticipated discrimination are at higher risk of reporting internalized stigma.",
publisher = "Wiley, Hoboken",
journal = "Scandinavian Journal of Psychology",
title = "People with physical disability in Serbia: Relationship between internalized stigma, experienced and anticipated discrimination, and empowerment",
pages = "296-290",
number = "2",
volume = "61",
doi = "10.1111/sjop.12603"
}
Milačić-Vidojević, I., Čolić, M., Tošković, O.,& Dragojević, N.. (2020). People with physical disability in Serbia: Relationship between internalized stigma, experienced and anticipated discrimination, and empowerment. in Scandinavian Journal of Psychology
Wiley, Hoboken., 61(2), 290-296.
https://doi.org/10.1111/sjop.12603
Milačić-Vidojević I, Čolić M, Tošković O, Dragojević N. People with physical disability in Serbia: Relationship between internalized stigma, experienced and anticipated discrimination, and empowerment. in Scandinavian Journal of Psychology. 2020;61(2):290-296.
doi:10.1111/sjop.12603 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, Tošković, Oliver, Dragojević, Nada, "People with physical disability in Serbia: Relationship between internalized stigma, experienced and anticipated discrimination, and empowerment" in Scandinavian Journal of Psychology, 61, no. 2 (2020):290-296,
https://doi.org/10.1111/sjop.12603 . .
2
1
2

Knowledge of and attitudes to major depressive disorder and its treatment in a sample of the general population in Serbia

Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija; Drašković, Branka

(Srpsko lekarsko društvo, Beograd, 2020)

TY  - JOUR
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
AU  - Drašković, Branka
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1278
AB  - Introduction/Objective the objective of this paper was to examine the mental health literacy of the general population in Serbia and their attitudes towards persons with a mental illness. Methods This was a cross-sectional study with structured interview using the vignette of a person with major depressive disorder (MDD). The attitudes towards people with mental illness were assessed by the Department of Health Attitudes to Mental Illness Questionnaire. A convenient sample consisted of 504 participants. Results A total of 72% of the sample recognized the presence of some sort of mental health problem, of which 40.9% correctly labeled the symptoms as MDD. The majority of participants believed that MDD was caused more by stress than by biological factors. A psychologist, a close friend, and a psychiatrist were often rated as helpful for the person described by the vignette. Vitamins and healing herbs were rated as the most helpful remedy. Antidepressants were considered both helpful and harmful. The attitudes towards people with mental illness were moderately positive. Conclusion Mental health literacy in Serbia is moderate. Risk factors for negative attitudes included older age and lower education.
AB  - Uvod/Cilj Cilj studije je ispitati pismenost u oblasti mentalnog zdravlja kod uzorka osoba opšte populacije u Srbiji, kao i stavove prema osobama sa mentalnim bolestima. Metode Primenjena je studija poprečnog preseka, sa strukturisanim intervjuom i vinjetom koja prikazuje osobu sa simptomima depresije. Stavovi su procenjeni Upitnikom o stavovima prema osobama sa mentalnim bolestima britanskog sektora zdravlja. Prigodan uzorak osoba opšte populacije se sastojao od 504 učesnika. Rezultati Rezultati su ukazali da je 72% ispitanika prepoznalo da je u pitanju neki problem mentalnog zdravlja, dok je 40,9% tačno identifikovalo osobu sa depresivnim poremećajem. Više ispitanika je verovalo da je depresija uzrokovana stresom nego biološkim faktorima. Kao najkorisnija pomoć za osobu prikazanu u vinjeti izabrana je pomoć psihologa, bliskog prijatelja i psihijatra. Upotreba vitamina i lekovitih biljaka je procenjena kao najkorisniji vid lečenja. Antidepresivi se smatraju i korisnim i štetnim. Stavovi prema osobama sa mentalnim bolestima su umereno pozitivni. Zaključak Pismenost u oblasti mentalnog zdravlja u Srbiji je umerena. Faktori rizika za negativne stavove uključuju stariji uzrast i niži stepen obrazovanja.
PB  - Srpsko lekarsko društvo, Beograd
T2  - Srpski arhiv za celokupno lekarstvo
T1  - Knowledge of and attitudes to major depressive disorder and its treatment in a sample of the general population in Serbia
T1  - Znanje i stavovi prema osobama sa depresivnim poremećajem i načini tretmana u uzorku osoba opšte populacije u Srbiji
EP  - 99
IS  - 1-2
SP  - 94
VL  - 148
DO  - 10.2298/SARH180613071M
ER  - 
@article{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija and Drašković, Branka",
year = "2020",
abstract = "Introduction/Objective the objective of this paper was to examine the mental health literacy of the general population in Serbia and their attitudes towards persons with a mental illness. Methods This was a cross-sectional study with structured interview using the vignette of a person with major depressive disorder (MDD). The attitudes towards people with mental illness were assessed by the Department of Health Attitudes to Mental Illness Questionnaire. A convenient sample consisted of 504 participants. Results A total of 72% of the sample recognized the presence of some sort of mental health problem, of which 40.9% correctly labeled the symptoms as MDD. The majority of participants believed that MDD was caused more by stress than by biological factors. A psychologist, a close friend, and a psychiatrist were often rated as helpful for the person described by the vignette. Vitamins and healing herbs were rated as the most helpful remedy. Antidepressants were considered both helpful and harmful. The attitudes towards people with mental illness were moderately positive. Conclusion Mental health literacy in Serbia is moderate. Risk factors for negative attitudes included older age and lower education., Uvod/Cilj Cilj studije je ispitati pismenost u oblasti mentalnog zdravlja kod uzorka osoba opšte populacije u Srbiji, kao i stavove prema osobama sa mentalnim bolestima. Metode Primenjena je studija poprečnog preseka, sa strukturisanim intervjuom i vinjetom koja prikazuje osobu sa simptomima depresije. Stavovi su procenjeni Upitnikom o stavovima prema osobama sa mentalnim bolestima britanskog sektora zdravlja. Prigodan uzorak osoba opšte populacije se sastojao od 504 učesnika. Rezultati Rezultati su ukazali da je 72% ispitanika prepoznalo da je u pitanju neki problem mentalnog zdravlja, dok je 40,9% tačno identifikovalo osobu sa depresivnim poremećajem. Više ispitanika je verovalo da je depresija uzrokovana stresom nego biološkim faktorima. Kao najkorisnija pomoć za osobu prikazanu u vinjeti izabrana je pomoć psihologa, bliskog prijatelja i psihijatra. Upotreba vitamina i lekovitih biljaka je procenjena kao najkorisniji vid lečenja. Antidepresivi se smatraju i korisnim i štetnim. Stavovi prema osobama sa mentalnim bolestima su umereno pozitivni. Zaključak Pismenost u oblasti mentalnog zdravlja u Srbiji je umerena. Faktori rizika za negativne stavove uključuju stariji uzrast i niži stepen obrazovanja.",
publisher = "Srpsko lekarsko društvo, Beograd",
journal = "Srpski arhiv za celokupno lekarstvo",
title = "Knowledge of and attitudes to major depressive disorder and its treatment in a sample of the general population in Serbia, Znanje i stavovi prema osobama sa depresivnim poremećajem i načini tretmana u uzorku osoba opšte populacije u Srbiji",
pages = "99-94",
number = "1-2",
volume = "148",
doi = "10.2298/SARH180613071M"
}
Milačić-Vidojević, I., Čolić, M.,& Drašković, B.. (2020). Knowledge of and attitudes to major depressive disorder and its treatment in a sample of the general population in Serbia. in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo
Srpsko lekarsko društvo, Beograd., 148(1-2), 94-99.
https://doi.org/10.2298/SARH180613071M
Milačić-Vidojević I, Čolić M, Drašković B. Knowledge of and attitudes to major depressive disorder and its treatment in a sample of the general population in Serbia. in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. 2020;148(1-2):94-99.
doi:10.2298/SARH180613071M .
Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, Drašković, Branka, "Knowledge of and attitudes to major depressive disorder and its treatment in a sample of the general population in Serbia" in Srpski arhiv za celokupno lekarstvo, 148, no. 1-2 (2020):94-99,
https://doi.org/10.2298/SARH180613071M . .

Povezanost stigme i crta ličnosti sa kvalitetom života roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima

Čolić, Marija

(Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију, 2020)

TY  - THES
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2020
UR  - http://eteze.bg.ac.rs/application/showtheses?thesesId=8100
UR  - https://fedorabg.bg.ac.rs/fedora/get/o:23594/bdef:Content/download
UR  - http://vbs.rs/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=70036&RID=37348361
UR  - https://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/18284
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3388
AB  - Osnovni cilj studije je utvrditi značaj povezanosti i prediktivnog uticaja različitih tipova stigme i crta ličnosti roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i dece sa motoričkim poremećajima na kvalitet njihovog života, kao i ispitati ove koncepte u odnosu na dijagnozu deteta.Prigodan uzorak obuhvatio je 152 roditelja sa teritorije Republike Srbije; 42 roditelja deteta sa motoričkim poremećajima, 40 deteta sa poremećajem iz spektra autizma i 70 deteta tipičnog razvoja. U istraživanju je korišćeno jedanaest instrumenata.Rezultati istraživanja pokazali su da su roditelji dece sa poremećajem iz spektra autizma saopštili viši stepen samostigme, opažene stigme i doživljene stigme u odnosu na roditelje dece sa motoričkim poremećajima. Nadalje, roditelji dece sa razvojnom ometenošću bili su manje zadovoljni kvalitetom života nego roditelji dece tipičnog razvoja. Utvrđeno je da internalizacija stigme ne zavisi samo od opažene stigme, već da su u ovaj proces uključeni doživljena stigma i neuroticizam. Dodatno, pokazano je da je samopoštovanje medijator između samostigme i osnaživanja. Poslednje, kvalitet života je bio negativno pogođen samostigmom, doživljenom i opaženom stigmom, dečjim problematičnim ponašanjem kao i neuroticizmom, dok su pozitivan efekat imali samopoštovanje i osnaživanje.Rezultati ove disertacije ukazuju da je neophodno primeniti holistički pristup ne bi li se poboljšao kvalitet života, odnosno, uključiti u tretman i dete i roditelje. Poslednje, većina roditelja je istakla pozitivne promene kao posledicu roditeljstva i brige o detetu sa razvojnom ometenošću, što ukazuje na to da je njihovo roditeljstvo ispunjeno ljubavlju
AB  - The main aim of the present study was to examine the association and the predictive effects of different types of stigma and personality traits of parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities on their quality of life, and explore these concepts in relation to the child’s diagnosis.The convenience sample consisted of 152 parents from the Republic of Serbia; 42 parents had a child with physical disabilities, 40 had a child with autism spectrum disorder, and 70 had a typically developing child. Eleven instruments were used in the study.The results of this study showed that parents of children with autism spectrum disorders reported higher levels of self-stigma, experienced stigma and perceived stigma than parents of children with physical disabilities. Parents of children with developmental disabilities were less satisfied with the quality of life compared to parents of typically developing children. Furthermore, internalization of stigma depended not only on perceived stigma, but that experienced stigma and neuroticism were involved in this process. Additionally, self-esteem was found to be a mediator between self-stigma and empowerment. Lastly, the quality of life of parents of children with disabilities was negatively affected by self-stigma, experienced and perceived stigma, children's problem behavior as well as neuroticism, while self-esteem and empowerment had a positive effect.The results of present dissertation imply that in order to improve parental quality of life, we need to apply a holistic approach and include both child and parents into therapy. Finally, the majority of parents highlighted the positive changes they experienced as a consequence of caring for a child with developmental disabilities, indicating that their parenting experiences are filled with love
PB  - Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију
T2  - Универзитет у Београду
T1  - Povezanost stigme i crta ličnosti sa kvalitetom života roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18284
ER  - 
@phdthesis{
author = "Čolić, Marija",
year = "2020",
abstract = "Osnovni cilj studije je utvrditi značaj povezanosti i prediktivnog uticaja različitih tipova stigme i crta ličnosti roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i dece sa motoričkim poremećajima na kvalitet njihovog života, kao i ispitati ove koncepte u odnosu na dijagnozu deteta.Prigodan uzorak obuhvatio je 152 roditelja sa teritorije Republike Srbije; 42 roditelja deteta sa motoričkim poremećajima, 40 deteta sa poremećajem iz spektra autizma i 70 deteta tipičnog razvoja. U istraživanju je korišćeno jedanaest instrumenata.Rezultati istraživanja pokazali su da su roditelji dece sa poremećajem iz spektra autizma saopštili viši stepen samostigme, opažene stigme i doživljene stigme u odnosu na roditelje dece sa motoričkim poremećajima. Nadalje, roditelji dece sa razvojnom ometenošću bili su manje zadovoljni kvalitetom života nego roditelji dece tipičnog razvoja. Utvrđeno je da internalizacija stigme ne zavisi samo od opažene stigme, već da su u ovaj proces uključeni doživljena stigma i neuroticizam. Dodatno, pokazano je da je samopoštovanje medijator između samostigme i osnaživanja. Poslednje, kvalitet života je bio negativno pogođen samostigmom, doživljenom i opaženom stigmom, dečjim problematičnim ponašanjem kao i neuroticizmom, dok su pozitivan efekat imali samopoštovanje i osnaživanje.Rezultati ove disertacije ukazuju da je neophodno primeniti holistički pristup ne bi li se poboljšao kvalitet života, odnosno, uključiti u tretman i dete i roditelje. Poslednje, većina roditelja je istakla pozitivne promene kao posledicu roditeljstva i brige o detetu sa razvojnom ometenošću, što ukazuje na to da je njihovo roditeljstvo ispunjeno ljubavlju, The main aim of the present study was to examine the association and the predictive effects of different types of stigma and personality traits of parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities on their quality of life, and explore these concepts in relation to the child’s diagnosis.The convenience sample consisted of 152 parents from the Republic of Serbia; 42 parents had a child with physical disabilities, 40 had a child with autism spectrum disorder, and 70 had a typically developing child. Eleven instruments were used in the study.The results of this study showed that parents of children with autism spectrum disorders reported higher levels of self-stigma, experienced stigma and perceived stigma than parents of children with physical disabilities. Parents of children with developmental disabilities were less satisfied with the quality of life compared to parents of typically developing children. Furthermore, internalization of stigma depended not only on perceived stigma, but that experienced stigma and neuroticism were involved in this process. Additionally, self-esteem was found to be a mediator between self-stigma and empowerment. Lastly, the quality of life of parents of children with disabilities was negatively affected by self-stigma, experienced and perceived stigma, children's problem behavior as well as neuroticism, while self-esteem and empowerment had a positive effect.The results of present dissertation imply that in order to improve parental quality of life, we need to apply a holistic approach and include both child and parents into therapy. Finally, the majority of parents highlighted the positive changes they experienced as a consequence of caring for a child with developmental disabilities, indicating that their parenting experiences are filled with love",
publisher = "Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију",
journal = "Универзитет у Београду",
title = "Povezanost stigme i crta ličnosti sa kvalitetom života roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18284"
}
Čolić, M.. (2020). Povezanost stigme i crta ličnosti sa kvalitetom života roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima. in Универзитет у Београду
Универзитет у Београду, Факултет за специјалну едукацију и рехабилитацију..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18284
Čolić M. Povezanost stigme i crta ličnosti sa kvalitetom života roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima. in Универзитет у Београду. 2020;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18284 .
Čolić, Marija, "Povezanost stigme i crta ličnosti sa kvalitetom života roditelja dece sa poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima" in Универзитет у Београду (2020),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_nardus_18284 .

Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: the role of a child’s problem behavior and personality traits

Čolić, Marija; Milačić-Vidojević, Ivona

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3076
AB  - Little is known about self-blame in parents of children with
disabilities despite previous findings of negative effect of self-blame
on well-being. Thus, the aim of the present research was to explore
self-blame among Serbian parents of children with autism spectrum
disorder and physical disabilities. In addition, we wanted to examine
the effect of children’s problem behavior, personality traits, perceived
and experienced stigma, and sociodemographic characteristics on
parental self-blame. The convenient sample included 82 parents
from several large cities in the Republic of Serbia. For the purpose of
this study, the seven-item Parental Self-Blame Scale was developed.
Overall, parents reported a lower level of self-blame. A total of 22% had
moderate to high degree of self-blame. Furthermore, self-blame did not
differ between two groups of caregivers. Additionally, with an increase
in children’s emotional problems and a decrease in agreeableness,
parents blamed themselves more. No effects of sociodemographic variables nor effects of perceived and experienced stigma on selfblame
were found. Our results suggest that in supporting families
of children with autism spectrum disorder and physical disabilities,
clinicians need to take into consideration the variability in their
experiences and that the Parental Self-Blame Scale could be used to
identify the most vulnerable individuals. Additionally, support should
also be provided to the child and thus decrease the child’s emotional
problems and consequently support the whole family.
AB  - Uprkos prethodnim nalazima koji su pokazali negativan efekat
samokrivice na blagostanje, malo se zna o prisustvu samokrivice kod
roditelja dece s razvojnom ometenošću. Stoga je cilj ove studije bio da
se ispita samokrivica na uzorku roditelja dece s poremećajem iz spektra
autizma i motoričkim poremećajima iz Srbije. Dodatno, želeli smo
da istražimo efekat detetovog problematičnog ponašanja, crta ličnosti,
opažene i doživljene stigme i sociodemografskih karakteristika na
roditeljsku samokrivicu. Uzorak je uključio 82 roditelja iz nekoliko
većih gradova. Za potrebe ove studije konstruisali smo Skalu roditeljske
samokrivice, koja se sastoji od sedam stavki. Generalno roditelji su izvestili
o nižem stepenu samokrivice, mada je 22% imalo umeren i visok
stepen. Nije dobijena razlika u stepenu samokrivice u odnosu na dijagnozu
deteta. Pokazano je da s porastom dečijih emocionalnih simptoma
i opadanjem saradljivosti, roditelji više sebe okrivljuju. Sociodemografske
karakteristike, opažena i doživljena stigma nisu imale efekat na
samokrivicu. Naši rezultati ukazuju da kliničari treba da uzmu u obzir
različitost roditeljskih iskustava i stepen samokrivice prilikom razvijanja
programa podrške, te da se Skala roditeljske samokrivice može
koristiti u identifikovanju ranjivih roditelja. Dodatno, podrška treba da
bude usmerena i na dete, kako bi mu se pomoglo da ublaži emocionalne
probleme, što će posledično pomoći celoj porodici.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Self-blame in parents of children
with autism spectrum disorder
and children with physical disabilities:
the role of a child’s problem behavior
and personality traits
T1  - Samokrivica kod roditelja dece s poremećajem iz spektra
autizma i motoričkim poremećajima: uloga detetovog
problematičnog ponašanja i crta ličnosti
EP  - 417
IS  - 4
SP  - 391
VL  - 18
DO  - 10.5937/specedreh18-24824
ER  - 
@article{
author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2019",
abstract = "Little is known about self-blame in parents of children with
disabilities despite previous findings of negative effect of self-blame
on well-being. Thus, the aim of the present research was to explore
self-blame among Serbian parents of children with autism spectrum
disorder and physical disabilities. In addition, we wanted to examine
the effect of children’s problem behavior, personality traits, perceived
and experienced stigma, and sociodemographic characteristics on
parental self-blame. The convenient sample included 82 parents
from several large cities in the Republic of Serbia. For the purpose of
this study, the seven-item Parental Self-Blame Scale was developed.
Overall, parents reported a lower level of self-blame. A total of 22% had
moderate to high degree of self-blame. Furthermore, self-blame did not
differ between two groups of caregivers. Additionally, with an increase
in children’s emotional problems and a decrease in agreeableness,
parents blamed themselves more. No effects of sociodemographic variables nor effects of perceived and experienced stigma on selfblame
were found. Our results suggest that in supporting families
of children with autism spectrum disorder and physical disabilities,
clinicians need to take into consideration the variability in their
experiences and that the Parental Self-Blame Scale could be used to
identify the most vulnerable individuals. Additionally, support should
also be provided to the child and thus decrease the child’s emotional
problems and consequently support the whole family., Uprkos prethodnim nalazima koji su pokazali negativan efekat
samokrivice na blagostanje, malo se zna o prisustvu samokrivice kod
roditelja dece s razvojnom ometenošću. Stoga je cilj ove studije bio da
se ispita samokrivica na uzorku roditelja dece s poremećajem iz spektra
autizma i motoričkim poremećajima iz Srbije. Dodatno, želeli smo
da istražimo efekat detetovog problematičnog ponašanja, crta ličnosti,
opažene i doživljene stigme i sociodemografskih karakteristika na
roditeljsku samokrivicu. Uzorak je uključio 82 roditelja iz nekoliko
većih gradova. Za potrebe ove studije konstruisali smo Skalu roditeljske
samokrivice, koja se sastoji od sedam stavki. Generalno roditelji su izvestili
o nižem stepenu samokrivice, mada je 22% imalo umeren i visok
stepen. Nije dobijena razlika u stepenu samokrivice u odnosu na dijagnozu
deteta. Pokazano je da s porastom dečijih emocionalnih simptoma
i opadanjem saradljivosti, roditelji više sebe okrivljuju. Sociodemografske
karakteristike, opažena i doživljena stigma nisu imale efekat na
samokrivicu. Naši rezultati ukazuju da kliničari treba da uzmu u obzir
različitost roditeljskih iskustava i stepen samokrivice prilikom razvijanja
programa podrške, te da se Skala roditeljske samokrivice može
koristiti u identifikovanju ranjivih roditelja. Dodatno, podrška treba da
bude usmerena i na dete, kako bi mu se pomoglo da ublaži emocionalne
probleme, što će posledično pomoći celoj porodici.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija, Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Self-blame in parents of children
with autism spectrum disorder
and children with physical disabilities:
the role of a child’s problem behavior
and personality traits, Samokrivica kod roditelja dece s poremećajem iz spektra
autizma i motoričkim poremećajima: uloga detetovog
problematičnog ponašanja i crta ličnosti",
pages = "417-391",
number = "4",
volume = "18",
doi = "10.5937/specedreh18-24824"
}
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2019). Self-blame in parents of children
with autism spectrum disorder
and children with physical disabilities:
the role of a child’s problem behavior
and personality traits. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 18(4), 391-417.
https://doi.org/10.5937/specedreh18-24824
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Self-blame in parents of children
with autism spectrum disorder
and children with physical disabilities:
the role of a child’s problem behavior
and personality traits. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2019;18(4):391-417.
doi:10.5937/specedreh18-24824 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Self-blame in parents of children
with autism spectrum disorder
and children with physical disabilities:
the role of a child’s problem behavior
and personality traits" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 18, no. 4 (2019):391-417,
https://doi.org/10.5937/specedreh18-24824 . .
4

Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: The role of a child's problem behavior and personality traits

Čolić, Marija; Milačić-Vidojević, Ivona

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2019)

TY  - JOUR
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1232
AB  - Little is known about self-blame in parents of children with disabilities despite previous findings of negative effect of self-blame on well-being. Thus, the aim of the present research was to explore self-blame among Serbian parents of children with autism spectrum disorder and physical disabilities. In addition, we wanted to examine the effect of children's problem behavior, personality traits, perceived and experienced stigma, and sociodemographic characteristics on parental self-blame. The convenient sample included 82 parents from several large cities in the Republic of Serbia. For the purpose of this study, the seven-item Parental Self-Blame Scale was developed. Overall, parents reported a lower level of self-blame. A total of 22% had moderate to high degree of self-blame. Furthermore, self-blame did not differ between two groups of caregivers. Additionally, with an increase in children's emotional problems and a decrease in agreeableness, parents blamed themselves more. No effects of sociodemographic variables nor effects of perceived and experienced stigma on self-blame were found. Our results suggest that in supporting families of children with autism spectrum disorder and physical disabilities, clinicians need to take into consideration the variability in their experiences and that the Parental Self-Blame Scale could be used to identify the most vulnerable individuals. Additionally, support should also be provided to the child and thus decrease the child's emotional problems and consequently support the whole family.
AB  - Uprkos prethodnim nalazima koji su pokazali negativan efekat samokrivice na blagostanje, malo se zna o prisustvu samokrivice kod roditelja dece s razvojnom ometenošću. Stoga je cilj ove studije bio da se ispita samokrivica na uzorku roditelja dece s poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima iz Srbije. Dodatno, želeli smo da istražimo efekat detetovog problematičnog ponašanja, crta ličnosti, opažene i doživljene stigme i sociodemografskih karakteristika na roditeljsku samokrivicu. Uzorak je uključio 82 roditelja iz nekoliko većih gradova. Za potrebe ove studije konstruisali smo Skalu roditeljske samokrivice, koja se sastoji od sedam stavki. Generalno roditelji su izvestili o nižem stepenu samokrivice, mada je 22% imalo umeren i visok stepen. Nije dobijena razlika u stepenu samokrivice u odnosu na dijagnozu deteta. Pokazano je da s porastom dečijih emocionalnih simptoma i opadanjem saradljivosti, roditelji više sebe okrivljuju. Sociodemografske karakteristike, opažena i doživljena stigma nisu imale efekat na samokrivicu. Naši rezultati ukazuju da kliničari treba da uzmu u obzir različitost roditeljskih iskustava i stepen samokrivice prilikom razvijanja programa podrške, te da se Skala roditeljske samokrivice može koristiti u identikovanju ranjivih roditelja. Dodatno, podrška treba da bude usmerena i na dete, kako bi mu se pomoglo da ublaži emocionalne probleme, što će posledično pomoći celoj porodici.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: The role of a child's problem behavior and personality traits
T1  - Samokrivica kod roditelja dece s poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima - uloga detetovog problematičnog ponašanja i crta ličnosti
EP  - 417
IS  - 4
SP  - 391
VL  - 18
DO  - 10.5937/specedreh18-24824
ER  - 
@article{
author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2019",
abstract = "Little is known about self-blame in parents of children with disabilities despite previous findings of negative effect of self-blame on well-being. Thus, the aim of the present research was to explore self-blame among Serbian parents of children with autism spectrum disorder and physical disabilities. In addition, we wanted to examine the effect of children's problem behavior, personality traits, perceived and experienced stigma, and sociodemographic characteristics on parental self-blame. The convenient sample included 82 parents from several large cities in the Republic of Serbia. For the purpose of this study, the seven-item Parental Self-Blame Scale was developed. Overall, parents reported a lower level of self-blame. A total of 22% had moderate to high degree of self-blame. Furthermore, self-blame did not differ between two groups of caregivers. Additionally, with an increase in children's emotional problems and a decrease in agreeableness, parents blamed themselves more. No effects of sociodemographic variables nor effects of perceived and experienced stigma on self-blame were found. Our results suggest that in supporting families of children with autism spectrum disorder and physical disabilities, clinicians need to take into consideration the variability in their experiences and that the Parental Self-Blame Scale could be used to identify the most vulnerable individuals. Additionally, support should also be provided to the child and thus decrease the child's emotional problems and consequently support the whole family., Uprkos prethodnim nalazima koji su pokazali negativan efekat samokrivice na blagostanje, malo se zna o prisustvu samokrivice kod roditelja dece s razvojnom ometenošću. Stoga je cilj ove studije bio da se ispita samokrivica na uzorku roditelja dece s poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima iz Srbije. Dodatno, želeli smo da istražimo efekat detetovog problematičnog ponašanja, crta ličnosti, opažene i doživljene stigme i sociodemografskih karakteristika na roditeljsku samokrivicu. Uzorak je uključio 82 roditelja iz nekoliko većih gradova. Za potrebe ove studije konstruisali smo Skalu roditeljske samokrivice, koja se sastoji od sedam stavki. Generalno roditelji su izvestili o nižem stepenu samokrivice, mada je 22% imalo umeren i visok stepen. Nije dobijena razlika u stepenu samokrivice u odnosu na dijagnozu deteta. Pokazano je da s porastom dečijih emocionalnih simptoma i opadanjem saradljivosti, roditelji više sebe okrivljuju. Sociodemografske karakteristike, opažena i doživljena stigma nisu imale efekat na samokrivicu. Naši rezultati ukazuju da kliničari treba da uzmu u obzir različitost roditeljskih iskustava i stepen samokrivice prilikom razvijanja programa podrške, te da se Skala roditeljske samokrivice može koristiti u identikovanju ranjivih roditelja. Dodatno, podrška treba da bude usmerena i na dete, kako bi mu se pomoglo da ublaži emocionalne probleme, što će posledično pomoći celoj porodici.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: The role of a child's problem behavior and personality traits, Samokrivica kod roditelja dece s poremećajem iz spektra autizma i motoričkim poremećajima - uloga detetovog problematičnog ponašanja i crta ličnosti",
pages = "417-391",
number = "4",
volume = "18",
doi = "10.5937/specedreh18-24824"
}
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2019). Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: The role of a child's problem behavior and personality traits. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 18(4), 391-417.
https://doi.org/10.5937/specedreh18-24824
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: The role of a child's problem behavior and personality traits. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2019;18(4):391-417.
doi:10.5937/specedreh18-24824 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Self-blame in parents of children with autism spectrum disorder and children with physical disabilities: The role of a child's problem behavior and personality traits" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 18, no. 4 (2019):391-417,
https://doi.org/10.5937/specedreh18-24824 . .
4
3

Potenijalni uzroci nastanka intelektualne ometenosti opisane Kroz ponašajne karakteristike u vinjeti

Čolić, Marija; Milačić Vidojević, Ivona

(Društvo defektologa Srbije, 2017)

TY  - CONF
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić Vidojević, Ivona
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4179
AB  - Cilj sprovedenog istraživanja bio je da se utvrdi koje faktore ispitanici odabiraju
Kao moguće uzročnike nastanka ponašanja koje je opisano u vinjeti a koje je
Karakteristično za osobe sa intelektualnom ometenošću. Ukupno je učestvovalo 188
Ispitanika, od čega je 47% bilo muškog pola. Uzrast ispitanika je bio u rasponu
Između 16 i 80 godina (as=38.76, sd=16.43), a 73% ih je reklo da je religiozno.
Ispitanicima 
Je predstavljena vinjeta u kojoj se opisuje ponašanje 
Dvadesetogodišnjeg momka koje je karakteristično za osobu sa intelektualnom
Ometenošću, kao što je teškoća u učenju, teškoća upravljanja novcem, itd. Nakon toga
Ispitanici su na sedmostepenoj skali likertovog tipa označili u kojoj meri se slažu
Sa potenijalnim uzrokom nastanka teškoća koje su opisane u vinjeti. Deskriptivna
Analiza je sprovedena kako bi se utvrdilo sa kojim stavkama se najviše, odnosno
Najmanje slažu ispitanici.  
Posmatrajući srednje vrednosti uviđa se da se ispitanici najviše slažu sa je uzrok
Ponašanja „nedovoljna angažovanost tokom dana“ (as=5.11, sd=1.86), „razmaženost
Kada je bio dete“ (as=4.62, sd=1.93), „genetski faktori“ (as=4.42, sd=1.98), „previše
Blagi roditelji“ (as=4.37, sd=2.07), „slabo školovanje“ (as=3.97, sd=2.13), i
„abnormalnost mozga“ (as=3.97, sd=1.81). Sa druge strane, ispitanici se najmanje
Slažu da sledeći uzorci mogu da utiču na opisano ponašanje: „zaposednutost
Duhovima/magija“ (as=1.77, sd=1.43), „božije iskušenje“ (as=1.81, sd=1.35), „jaka
Religijska ili spiritualna verovanja“ (as=1.83, sd=1.38), „potiče iz porodice sa
Jednim roditeljem“ (as=2.45, sd=1.87), i „kazna za loša dela iz prošlosti“ (as=2.58,
Sd=1.7).  
Rezultati ukazuju da su ispitanici najviše smatrali da je problem u vaspitanju kao i
Da je problem genetske prirode. Uočeno je da su ispitanici koji su se slagali sa
Tvrdnjom da je problem genetske prirode bili oni koji su prepoznali da je u pitanju
Osoba sa intelektualnom ometenošću. Iako je više od polovine ispitanika reklo da 
Je religiozno, uzorci koji su uključivali religiozne faktore su izabrani kao najmanje
Mogući da utiču na razvoj ponašanja opisanog u vinjeti.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Novi Sad, 09-12.februar 2017.
T1  - Potenijalni uzroci nastanka intelektualne ometenosti opisane Kroz ponašajne karakteristike u vinjeti
EP  - 76
SP  - 76
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4179
ER  - 
@conference{
author = "Čolić, Marija and Milačić Vidojević, Ivona",
year = "2017",
abstract = "Cilj sprovedenog istraživanja bio je da se utvrdi koje faktore ispitanici odabiraju
Kao moguće uzročnike nastanka ponašanja koje je opisano u vinjeti a koje je
Karakteristično za osobe sa intelektualnom ometenošću. Ukupno je učestvovalo 188
Ispitanika, od čega je 47% bilo muškog pola. Uzrast ispitanika je bio u rasponu
Između 16 i 80 godina (as=38.76, sd=16.43), a 73% ih je reklo da je religiozno.
Ispitanicima 
Je predstavljena vinjeta u kojoj se opisuje ponašanje 
Dvadesetogodišnjeg momka koje je karakteristično za osobu sa intelektualnom
Ometenošću, kao što je teškoća u učenju, teškoća upravljanja novcem, itd. Nakon toga
Ispitanici su na sedmostepenoj skali likertovog tipa označili u kojoj meri se slažu
Sa potenijalnim uzrokom nastanka teškoća koje su opisane u vinjeti. Deskriptivna
Analiza je sprovedena kako bi se utvrdilo sa kojim stavkama se najviše, odnosno
Najmanje slažu ispitanici.  
Posmatrajući srednje vrednosti uviđa se da se ispitanici najviše slažu sa je uzrok
Ponašanja „nedovoljna angažovanost tokom dana“ (as=5.11, sd=1.86), „razmaženost
Kada je bio dete“ (as=4.62, sd=1.93), „genetski faktori“ (as=4.42, sd=1.98), „previše
Blagi roditelji“ (as=4.37, sd=2.07), „slabo školovanje“ (as=3.97, sd=2.13), i
„abnormalnost mozga“ (as=3.97, sd=1.81). Sa druge strane, ispitanici se najmanje
Slažu da sledeći uzorci mogu da utiču na opisano ponašanje: „zaposednutost
Duhovima/magija“ (as=1.77, sd=1.43), „božije iskušenje“ (as=1.81, sd=1.35), „jaka
Religijska ili spiritualna verovanja“ (as=1.83, sd=1.38), „potiče iz porodice sa
Jednim roditeljem“ (as=2.45, sd=1.87), i „kazna za loša dela iz prošlosti“ (as=2.58,
Sd=1.7).  
Rezultati ukazuju da su ispitanici najviše smatrali da je problem u vaspitanju kao i
Da je problem genetske prirode. Uočeno je da su ispitanici koji su se slagali sa
Tvrdnjom da je problem genetske prirode bili oni koji su prepoznali da je u pitanju
Osoba sa intelektualnom ometenošću. Iako je više od polovine ispitanika reklo da 
Je religiozno, uzorci koji su uključivali religiozne faktore su izabrani kao najmanje
Mogući da utiču na razvoj ponašanja opisanog u vinjeti.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Novi Sad, 09-12.februar 2017.",
title = "Potenijalni uzroci nastanka intelektualne ometenosti opisane Kroz ponašajne karakteristike u vinjeti",
pages = "76-76",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4179"
}
Čolić, M.,& Milačić Vidojević, I.. (2017). Potenijalni uzroci nastanka intelektualne ometenosti opisane Kroz ponašajne karakteristike u vinjeti. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Novi Sad, 09-12.februar 2017.
Društvo defektologa Srbije., 76-76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4179
Čolić M, Milačić Vidojević I. Potenijalni uzroci nastanka intelektualne ometenosti opisane Kroz ponašajne karakteristike u vinjeti. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Novi Sad, 09-12.februar 2017.. 2017;:76-76.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4179 .
Čolić, Marija, Milačić Vidojević, Ivona, "Potenijalni uzroci nastanka intelektualne ometenosti opisane Kroz ponašajne karakteristike u vinjeti" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Novi Sad, 09-12.februar 2017. (2017):76-76,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4179 .

Attitudes towards obesity in Serbia measured by fat phobia scale

Čolić, Marija; Milačić-Vidojević, Ivona

(2017)

TY  - CONF
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2741
T1  - Attitudes towards obesity in Serbia measured by fat phobia scale
EP  - 115
SP  - 110
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2741
ER  - 
@conference{
author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2017",
title = "Attitudes towards obesity in Serbia measured by fat phobia scale",
pages = "115-110",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2741"
}
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2017). Attitudes towards obesity in Serbia measured by fat phobia scale. , 110-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2741
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Attitudes towards obesity in Serbia measured by fat phobia scale. 2017;:110-115.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2741 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Attitudes towards obesity in Serbia measured by fat phobia scale" (2017):110-115,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2741 .

Experienced and anticipated discrimination in persons with physical disabilities in Serbia

Milačić-Vidojević, Ivona; Tošković, Oliver; Dragojević, Nada; Čolić, Marija

(2017)

TY  - CONF
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Tošković, Oliver
AU  - Dragojević, Nada
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2714
T1  - Experienced and anticipated discrimination in persons with physical disabilities in Serbia
EP  - 624
SP  - 614
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2714
ER  - 
@conference{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Tošković, Oliver and Dragojević, Nada and Čolić, Marija",
year = "2017",
title = "Experienced and anticipated discrimination in persons with physical disabilities in Serbia",
pages = "624-614",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2714"
}
Milačić-Vidojević, I., Tošković, O., Dragojević, N.,& Čolić, M.. (2017). Experienced and anticipated discrimination in persons with physical disabilities in Serbia. , 614-624.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2714
Milačić-Vidojević I, Tošković O, Dragojević N, Čolić M. Experienced and anticipated discrimination in persons with physical disabilities in Serbia. 2017;:614-624.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2714 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Tošković, Oliver, Dragojević, Nada, Čolić, Marija, "Experienced and anticipated discrimination in persons with physical disabilities in Serbia" (2017):614-624,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2714 .

Socijalni stavovi prema osobama s Daunovim sindromom

Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2463
AB  - Istraživanja ukazuju na izraženiju stigmatizaciju osoba sa intelektualnom
ometenošću u odnosu na osobe sa drugim ometenostima. Cilj istraživanja
je da se ispitaju tri komponente stava prema osobama sa Daunovim
sindromom (DS), da se utvrdi faktorska struktura primenjene skale i povezanost
komponeti stava sa socio-demografskim varijablama. Uzorak
je obuhvatio 2544 ispitanika opšte populacije, uzrasta od 18-70 godina
starosti, različitog pola i nivoa obrazovanja. Primenjena je revidirana
Multidimenzionalna skala za ispitivanje stavova (Multidimensional
Attitudes Scale Toward Persons With Disabilities, Findler, Vilchinsky
& Werner, 2007). Promax rotacijom u okviru analize glavnih komponenti
izdvojena su dva faktora na emocionalnoj subskali – Negativne
emocije 1 i 2, na kognitivnoj subskali Negativne i Zbunjujuće kognicije
i na bihejvioralnoj skali Ponašanje približavanja i Ponašanje izbegavanja.
Ispitanici koji ne poznaju osobe sa ometenošću imaju negativniji
stav prema njima na faktorima negativne emocije 1 (F (1, 2290)=5.54,
p<0.05) i negativne emocije 2 (F (1, 2212)=6.783, p<0.05) i veći skor na
faktoru ponašanje izbegavanja. Ispitanici koji poznaju osobu sa ometenošću
imaju veći skor na faktoru ponašanje približavanja, nego osobe
koje ne poznaju osobe sa ometenošću (F (1, 2205)=14.178, p<0.01).
Ispitanici koji imaju završenu nižu stručnu spremu i koji poznaju osobe
sa DS imaju pozitivnije kognicije. Muškarci koji ne poznaju osobu sa
ometenošću značajno više izbegavaju osobe sa DS nego muškarci koji
poznaju osobu sa ometenošću. Potvrđena je povezanost pozitivnih stavova
prema osobama sa DS sa iskustvom kontakta što ukazuje na značaj
uključivanja osoba sa DS u sve oblasti društvenog života.
AB  - Various studies suggest a pronounced stigmatization of people with intellectual
disability compared to those with other disabilities. The aim of the study was
to explore three components of attitudes towards persons with Down syndrome
(DS), analyze the factorial structure of the applied scale and to find out the
relation of attitude components to socio-demographic variables. The revised
Multidimensional Attitude Scale was applied (Findler, Vilchinsky & Werner, 2007)
to a sample of 2544 members of general population, of both sexes, various
ages (18-70), levels of education and different prior experiences in contacts with
persons with disability. Principal component factor analysis with Promax rotation
revealed two components for each dimension of the attitude: components of
positive and perplexing cognition on cognitions subscale, components of stressful
(labeled negative emotions 1) and overtly negative emotions (labeled negative
emotions 2) on affects subscale and components of avoiding and approaching
behavior on behaviors subscale. Compared to participants with previous contacts
with persons with disability those without such contacts have higher scores on
negative emotions 1 (F (1, 2290)=5:54, p <0.05) and negative emotions 2 (F (1,
2212)=6.783, p <0.05), on the component of avoidance behavior, lower scores for
the approaching behaviors (F(1,2205)=14.178,p<0.01) and for the component of
positive cognitions. More positive cognitions were established for participants
with lower level of education who had previous contacts with persons with
disability. Men without previous contacts tend to avoid persons with DS compared
to men who had such contacts. The contact hypothesis indicates the importance
of including people with DS in all areas of social life.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Tematski zbornik radova  – „ Osobe pod rizikom od društvene
isključenosti: stavovi, diskriminacija,
adaptivno ponašanje “, Beograd, Srbija, 2016
T1  - Socijalni stavovi prema osobama s Daunovim sindromom
T1  - Social attitudes towards persons with
Down syndrome
EP  - 43
SP  - 27
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2463
ER  - 
@conference{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2016",
abstract = "Istraživanja ukazuju na izraženiju stigmatizaciju osoba sa intelektualnom
ometenošću u odnosu na osobe sa drugim ometenostima. Cilj istraživanja
je da se ispitaju tri komponente stava prema osobama sa Daunovim
sindromom (DS), da se utvrdi faktorska struktura primenjene skale i povezanost
komponeti stava sa socio-demografskim varijablama. Uzorak
je obuhvatio 2544 ispitanika opšte populacije, uzrasta od 18-70 godina
starosti, različitog pola i nivoa obrazovanja. Primenjena je revidirana
Multidimenzionalna skala za ispitivanje stavova (Multidimensional
Attitudes Scale Toward Persons With Disabilities, Findler, Vilchinsky
& Werner, 2007). Promax rotacijom u okviru analize glavnih komponenti
izdvojena su dva faktora na emocionalnoj subskali – Negativne
emocije 1 i 2, na kognitivnoj subskali Negativne i Zbunjujuće kognicije
i na bihejvioralnoj skali Ponašanje približavanja i Ponašanje izbegavanja.
Ispitanici koji ne poznaju osobe sa ometenošću imaju negativniji
stav prema njima na faktorima negativne emocije 1 (F (1, 2290)=5.54,
p<0.05) i negativne emocije 2 (F (1, 2212)=6.783, p<0.05) i veći skor na
faktoru ponašanje izbegavanja. Ispitanici koji poznaju osobu sa ometenošću
imaju veći skor na faktoru ponašanje približavanja, nego osobe
koje ne poznaju osobe sa ometenošću (F (1, 2205)=14.178, p<0.01).
Ispitanici koji imaju završenu nižu stručnu spremu i koji poznaju osobe
sa DS imaju pozitivnije kognicije. Muškarci koji ne poznaju osobu sa
ometenošću značajno više izbegavaju osobe sa DS nego muškarci koji
poznaju osobu sa ometenošću. Potvrđena je povezanost pozitivnih stavova
prema osobama sa DS sa iskustvom kontakta što ukazuje na značaj
uključivanja osoba sa DS u sve oblasti društvenog života., Various studies suggest a pronounced stigmatization of people with intellectual
disability compared to those with other disabilities. The aim of the study was
to explore three components of attitudes towards persons with Down syndrome
(DS), analyze the factorial structure of the applied scale and to find out the
relation of attitude components to socio-demographic variables. The revised
Multidimensional Attitude Scale was applied (Findler, Vilchinsky & Werner, 2007)
to a sample of 2544 members of general population, of both sexes, various
ages (18-70), levels of education and different prior experiences in contacts with
persons with disability. Principal component factor analysis with Promax rotation
revealed two components for each dimension of the attitude: components of
positive and perplexing cognition on cognitions subscale, components of stressful
(labeled negative emotions 1) and overtly negative emotions (labeled negative
emotions 2) on affects subscale and components of avoiding and approaching
behavior on behaviors subscale. Compared to participants with previous contacts
with persons with disability those without such contacts have higher scores on
negative emotions 1 (F (1, 2290)=5:54, p <0.05) and negative emotions 2 (F (1,
2212)=6.783, p <0.05), on the component of avoidance behavior, lower scores for
the approaching behaviors (F(1,2205)=14.178,p<0.01) and for the component of
positive cognitions. More positive cognitions were established for participants
with lower level of education who had previous contacts with persons with
disability. Men without previous contacts tend to avoid persons with DS compared
to men who had such contacts. The contact hypothesis indicates the importance
of including people with DS in all areas of social life.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Tematski zbornik radova  – „ Osobe pod rizikom od društvene
isključenosti: stavovi, diskriminacija,
adaptivno ponašanje “, Beograd, Srbija, 2016",
title = "Socijalni stavovi prema osobama s Daunovim sindromom, Social attitudes towards persons with
Down syndrome",
pages = "43-27",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2463"
}
Milačić-Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2016). Socijalni stavovi prema osobama s Daunovim sindromom. in Tematski zbornik radova  – „ Osobe pod rizikom od društvene
isključenosti: stavovi, diskriminacija,
adaptivno ponašanje “, Beograd, Srbija, 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 27-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2463
Milačić-Vidojević I, Čolić M. Socijalni stavovi prema osobama s Daunovim sindromom. in Tematski zbornik radova  – „ Osobe pod rizikom od društvene
isključenosti: stavovi, diskriminacija,
adaptivno ponašanje “, Beograd, Srbija, 2016. 2016;:27-43.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2463 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Socijalni stavovi prema osobama s Daunovim sindromom" in Tematski zbornik radova  – „ Osobe pod rizikom od društvene
isključenosti: stavovi, diskriminacija,
adaptivno ponašanje “, Beograd, Srbija, 2016 (2016):27-43,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2463 .

Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima

Milačić Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Milačić Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4233
AB  - Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se ispitaju stavovi osoba sa senzornim
i motoričkim oštećenjem prema osobama sa telesnim oštećenjem. U uzorku je
učestovalo 180 ispitanika, 96 žena i 84 muškaraca različitog stepena obrazo-
vanja. Ukupno je bilo 58 ispitanika sa oštećenjem vida, 56 sa oštećenjem sluha i
63 ispitanika sa motoričkim oštećenjem. Podaci o stavovima su dobijeni pri-
menom Revidirane Multidimenzionalne skale za procenu stavova prema osoba-
ma sa ometenošću. Originalni instrument je multidimenzionalna poluprojek-
tivna indirektna tehnika koja se sastoji od tri subskale za ispitivanje afek-
tivne, kognitivne i bihejvioralne komponente stava (Multidimensional Attitudes
Scale Toward Persons With Disabilities – MAS). Ispitanici su imali zadatak, da
nakon pročitane vinjete u kojoj se opisuje određena scena u kojoj učestvuje oso-
ba koja koristi invalidska kolica, odaberu šta bi imaginarane neurotipične
osobe razmišljale, osećale i radile kada bi se našle u situaciji sa pomenutom
osobom. Primenjen je t-test za uparene uzorke kako bi se utvrdilo da li postoji
razlika između afektivne, ponašajne i kognitivne subskale. Rezultati ukazuju
da postoji razlika između afektivne i kognitivne subskale (t = -2.234, df = 160,
p < 0.5) u tom smeru da ispitanici imaju negativniji stav prema osobama sa mo-
toričkim poremećajima na kognitivnoj komponenti u poređenju sa afektivnom.
Takođe ispitanici imaju negativniji stav na kognitivnoj komponenti nego na
bihejvioralnoj subskali (t = 2.21, df = 163, p < 0.5). Uočava se da je najnegativniji
stav na kognitivnoj komponenti, što nam ukazuje da ispitanici na kognitivnom
nivou imaju najveću barijeru prihvatanja drugih osoba sa telesnim oštećenjem.
Neophodno je raditi na osnaživanju čitave populacije kako bi na svim nivoima
bio viši stepen prihvatanja osoba sa telesnim oštećenjem.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
T1  - Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima
EP  - 166
SP  - 166
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4233
ER  - 
@conference{
author = "Milačić Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2016",
abstract = "Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se ispitaju stavovi osoba sa senzornim
i motoričkim oštećenjem prema osobama sa telesnim oštećenjem. U uzorku je
učestovalo 180 ispitanika, 96 žena i 84 muškaraca različitog stepena obrazo-
vanja. Ukupno je bilo 58 ispitanika sa oštećenjem vida, 56 sa oštećenjem sluha i
63 ispitanika sa motoričkim oštećenjem. Podaci o stavovima su dobijeni pri-
menom Revidirane Multidimenzionalne skale za procenu stavova prema osoba-
ma sa ometenošću. Originalni instrument je multidimenzionalna poluprojek-
tivna indirektna tehnika koja se sastoji od tri subskale za ispitivanje afek-
tivne, kognitivne i bihejvioralne komponente stava (Multidimensional Attitudes
Scale Toward Persons With Disabilities – MAS). Ispitanici su imali zadatak, da
nakon pročitane vinjete u kojoj se opisuje određena scena u kojoj učestvuje oso-
ba koja koristi invalidska kolica, odaberu šta bi imaginarane neurotipične
osobe razmišljale, osećale i radile kada bi se našle u situaciji sa pomenutom
osobom. Primenjen je t-test za uparene uzorke kako bi se utvrdilo da li postoji
razlika između afektivne, ponašajne i kognitivne subskale. Rezultati ukazuju
da postoji razlika između afektivne i kognitivne subskale (t = -2.234, df = 160,
p < 0.5) u tom smeru da ispitanici imaju negativniji stav prema osobama sa mo-
toričkim poremećajima na kognitivnoj komponenti u poređenju sa afektivnom.
Takođe ispitanici imaju negativniji stav na kognitivnoj komponenti nego na
bihejvioralnoj subskali (t = 2.21, df = 163, p < 0.5). Uočava se da je najnegativniji
stav na kognitivnoj komponenti, što nam ukazuje da ispitanici na kognitivnom
nivou imaju najveću barijeru prihvatanja drugih osoba sa telesnim oštećenjem.
Neophodno je raditi na osnaživanju čitave populacije kako bi na svim nivoima
bio viši stepen prihvatanja osoba sa telesnim oštećenjem.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016",
title = "Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima",
pages = "166-166",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4233"
}
Milačić Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2016). Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 166-166.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4233
Milačić Vidojević I, Čolić M. Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016. 2016;:166-166.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4233 .
Milačić Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Razlike u stavovima osoba sa senzornim i motoričkim oštećenjima prema osobama sa motoričkim oštećenjima" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 (2016):166-166,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4233 .

Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti

Čolić, Marija; Milačić-Vidojević, Ivona

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4232
AB  - Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi koji su konstrukti poveza-
ni sa socijalnom distancom ispoljenom prema osobama sa dijagnozom mentalne
bolesti. Istraživanje je obuhvatalo 471 ispitanika, uzrasta od 13 do 80 godi-
na, različitog obrazovnog nivoa (od osnovne škole do postdiplomskih studija).
Ukupno je 61% ispitanika imalo prethodni kontakt sa osobama sa dijagnozom
mentalne bolesti, a 57% uzorka su sačinjavale osobe ženskog pola. Ispitanici
su imali za zadatak da popune Skalu socijalne distance, Skraćenu skalu količni-
ka empatije, Rozenbergovu skalu samopoštovanja i Subskalu znanja o mentalnim
bolestima. Pirsonova korelaciona analiza je primenjena kako bi se utvrdilo
koji konstrukti su međusobno povezani. Uočeno je da ispitanici koji imaju viši
stepen empatije, imaju i više samopoštovanje (r = 0,395, p < 0,01), veći stepen
znanja o mentalnim bolestima (r = 0,376, p < 0,01), i niži stepen socijalne dis-
tance prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti (r = -0,129, p < 0,01). Dalje,
analiza pokazuje da osobe sa višim samopoštovanjem imaju i veće znanje o men-
talnim bolestima (r = 0,153, p < 0,01), ali i veći stepen socijalne distance (r =
0,101, p < 0,05). Uočeno je da osobe koje su imale veći skor na testu znanja imale
niži stepen socijalne distance (r = -0,226, p < 0,01), kao i niži stepen samopro-
cenjenog znanja o mentalnim bolestima (r = -0,095, p < 0,05). Stariji ispitanici
su ispoljili veći stepen socijalne distance (r = 0,159, p < 0,01). Dobijeni rezul-
tati ukazuju da su od značaja znanje o mentalnim bolestima, empatija i samopo-
štovanje za ispoljenu socijalnu distancu prema osobama sa dijagnozom mental-
ne bolesti. Ova studija potvrđuje značaj znanja za pozitivnost stava i stavlja
kao imperativ informisanje pripadnika opšte populacije o karakteristikama
mentalnih bolesti. Takođe, prethodna istraživanja su pokazala da je moguće in-
dukovati empatiju, na primer putem mas medija, što je još jedan dokaz o značaju
učestovanja više instanci, kako bi se poboljšao položaj osoba sa dijagnozom
mentalne bolesti.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
T1  - Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti
EP  - 164
SP  - 164
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232
ER  - 
@conference{
author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2016",
abstract = "Cilj sprovedenog istraživanja je bio da se utvrdi koji su konstrukti poveza-
ni sa socijalnom distancom ispoljenom prema osobama sa dijagnozom mentalne
bolesti. Istraživanje je obuhvatalo 471 ispitanika, uzrasta od 13 do 80 godi-
na, različitog obrazovnog nivoa (od osnovne škole do postdiplomskih studija).
Ukupno je 61% ispitanika imalo prethodni kontakt sa osobama sa dijagnozom
mentalne bolesti, a 57% uzorka su sačinjavale osobe ženskog pola. Ispitanici
su imali za zadatak da popune Skalu socijalne distance, Skraćenu skalu količni-
ka empatije, Rozenbergovu skalu samopoštovanja i Subskalu znanja o mentalnim
bolestima. Pirsonova korelaciona analiza je primenjena kako bi se utvrdilo
koji konstrukti su međusobno povezani. Uočeno je da ispitanici koji imaju viši
stepen empatije, imaju i više samopoštovanje (r = 0,395, p < 0,01), veći stepen
znanja o mentalnim bolestima (r = 0,376, p < 0,01), i niži stepen socijalne dis-
tance prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti (r = -0,129, p < 0,01). Dalje,
analiza pokazuje da osobe sa višim samopoštovanjem imaju i veće znanje o men-
talnim bolestima (r = 0,153, p < 0,01), ali i veći stepen socijalne distance (r =
0,101, p < 0,05). Uočeno je da osobe koje su imale veći skor na testu znanja imale
niži stepen socijalne distance (r = -0,226, p < 0,01), kao i niži stepen samopro-
cenjenog znanja o mentalnim bolestima (r = -0,095, p < 0,05). Stariji ispitanici
su ispoljili veći stepen socijalne distance (r = 0,159, p < 0,01). Dobijeni rezul-
tati ukazuju da su od značaja znanje o mentalnim bolestima, empatija i samopo-
štovanje za ispoljenu socijalnu distancu prema osobama sa dijagnozom mental-
ne bolesti. Ova studija potvrđuje značaj znanja za pozitivnost stava i stavlja
kao imperativ informisanje pripadnika opšte populacije o karakteristikama
mentalnih bolesti. Takođe, prethodna istraživanja su pokazala da je moguće in-
dukovati empatiju, na primer putem mas medija, što je još jedan dokaz o značaju
učestovanja više instanci, kako bi se poboljšao položaj osoba sa dijagnozom
mentalne bolesti.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016",
title = "Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti",
pages = "164-164",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232"
}
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2016). Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 164-164.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016. 2016;:164-164.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Povezanost empatije, samopoštovanja i znanja o mentalnim bolestima sa socijalnom distancom prema osobama sa dijagnozom mentalne bolesti" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 (2016):164-164,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4232 .

Uticaj kontakta i znanja o intelektualnoj ometenosti na stavove prema inkluziji kod osoba opšte populacije

Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2540
AB  - Malo se zna o uticaju znanja o intelektualnoj ometeno-
sti (IO) na stavove prema ovoj populaciji. Cilj preliminar-
nog istraživanja je utvrđivanje uticaja znanja o IO i kontak-
ta na stavove o inkluziji kod osoba opšte populacije. Uzorkom
je obuhvaćeno 186 osoba različitog uzrasta, pola i nivoa
obrazovanja. Znanje o IO je ocenjivano prepoznavanjem simptoma
lake IO u neoznačenoj vinjeti. Za procenu stavova je korišćena
Skala stavova života u zajednici. Rezultati istraživanja
ukazuju na to da je 34,9% ispitanika prepoznalo osobu sa la-
kom IO. Nije utvrđena povezanost prepoznate IO sa subskalama
Skale stavova. Ispitanici koji su prepoznali osobu sa lakom IO u
vinjeti i izjasnili se da poznaju osobu sličnu opisanoj u vinjeti su
imali viši skor na subskali sličnosti (AS=4,4, SD=0,58; t=2,450,
df=63, p<0,05) i niži skor na subskali isključenja (AS=1,2, SD=0,83;
t=-2,037, df=63, p<0,05) u poređenju sa osobama koje su rekle da ne
poznaju nijednu osobu koja ima slične simptome opisane u vinjeti
(AS=4,01, SD=0,66, AS=2,41, SD=0,81). Kontakt ima pozitivan efe-
kat na stavove koji favorizuju socijalnu inkluziju osoba sa IO.
Iako se nije utvrdio uticaj znanja o IO na stavove, rezultati
ukazuju na nedovoljnu informisanost osoba opšte populacije o IO,
koju je potrebno povećati edukacijom.
AB  - Little is known about the impact of intellectual disability (ID) knowledge on attitudes
towards this population. The aim of the preliminary research was to determine the
impact of ID knowledge and contacts to attitudes about inclusion of persons of the
general population. The sample included 186 people of different ages, gender and
education level. Knowledge of ID was judged by recognizing the symptoms of mild ID in
an unmarked vignette, for assessment of attitudes we used Community Living attitudes
Scale. Survey results indicate that 34.9% of respondents recognized the person
with mild ID. There was no association between recognized IO and CLaS subscales.
Respondents who identified a person with mild ID vignette and pleaded to know the
person described in the vignette have higher scores on the Similarity subscale (M = 4.4,
SD = 0.58; t = 2.450, df = 63, p < 0.05), and lower scores on the Exclusion subscales (M
= 1.2, SD = 0.83; t = -2.037, df = 63, p <0.05) compared with people who say that they
do not know a person which has similar symptoms described in the vignette (M = 4.01,
SD = 0.66, M = 2.41, SD = 0.81). Contact has a positive effect on the attitudes that favor
the social inclusion of people with ID. although it has not determined the impact of ID
knowledge on the attitudes, the results indicate a lack of awareness of ID in the general
population and the need to develop the awareness education programme.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Uticaj kontakta i znanja o intelektualnoj ometenosti na stavove prema inkluziji kod osoba opšte populacije
T1  - The impact of contact and knowledge of intellectual disability on attitudes
towards inclusion for persons of general population
EP  - 51
SP  - 43
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2540
ER  - 
@conference{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2016",
abstract = "Malo se zna o uticaju znanja o intelektualnoj ometeno-
sti (IO) na stavove prema ovoj populaciji. Cilj preliminar-
nog istraživanja je utvrđivanje uticaja znanja o IO i kontak-
ta na stavove o inkluziji kod osoba opšte populacije. Uzorkom
je obuhvaćeno 186 osoba različitog uzrasta, pola i nivoa
obrazovanja. Znanje o IO je ocenjivano prepoznavanjem simptoma
lake IO u neoznačenoj vinjeti. Za procenu stavova je korišćena
Skala stavova života u zajednici. Rezultati istraživanja
ukazuju na to da je 34,9% ispitanika prepoznalo osobu sa la-
kom IO. Nije utvrđena povezanost prepoznate IO sa subskalama
Skale stavova. Ispitanici koji su prepoznali osobu sa lakom IO u
vinjeti i izjasnili se da poznaju osobu sličnu opisanoj u vinjeti su
imali viši skor na subskali sličnosti (AS=4,4, SD=0,58; t=2,450,
df=63, p<0,05) i niži skor na subskali isključenja (AS=1,2, SD=0,83;
t=-2,037, df=63, p<0,05) u poređenju sa osobama koje su rekle da ne
poznaju nijednu osobu koja ima slične simptome opisane u vinjeti
(AS=4,01, SD=0,66, AS=2,41, SD=0,81). Kontakt ima pozitivan efe-
kat na stavove koji favorizuju socijalnu inkluziju osoba sa IO.
Iako se nije utvrdio uticaj znanja o IO na stavove, rezultati
ukazuju na nedovoljnu informisanost osoba opšte populacije o IO,
koju je potrebno povećati edukacijom., Little is known about the impact of intellectual disability (ID) knowledge on attitudes
towards this population. The aim of the preliminary research was to determine the
impact of ID knowledge and contacts to attitudes about inclusion of persons of the
general population. The sample included 186 people of different ages, gender and
education level. Knowledge of ID was judged by recognizing the symptoms of mild ID in
an unmarked vignette, for assessment of attitudes we used Community Living attitudes
Scale. Survey results indicate that 34.9% of respondents recognized the person
with mild ID. There was no association between recognized IO and CLaS subscales.
Respondents who identified a person with mild ID vignette and pleaded to know the
person described in the vignette have higher scores on the Similarity subscale (M = 4.4,
SD = 0.58; t = 2.450, df = 63, p < 0.05), and lower scores on the Exclusion subscales (M
= 1.2, SD = 0.83; t = -2.037, df = 63, p <0.05) compared with people who say that they
do not know a person which has similar symptoms described in the vignette (M = 4.01,
SD = 0.66, M = 2.41, SD = 0.81). Contact has a positive effect on the attitudes that favor
the social inclusion of people with ID. although it has not determined the impact of ID
knowledge on the attitudes, the results indicate a lack of awareness of ID in the general
population and the need to develop the awareness education programme.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Uticaj kontakta i znanja o intelektualnoj ometenosti na stavove prema inkluziji kod osoba opšte populacije, The impact of contact and knowledge of intellectual disability on attitudes
towards inclusion for persons of general population",
pages = "51-43",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2540"
}
Milačić-Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2016). Uticaj kontakta i znanja o intelektualnoj ometenosti na stavove prema inkluziji kod osoba opšte populacije. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 43-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2540
Milačić-Vidojević I, Čolić M. Uticaj kontakta i znanja o intelektualnoj ometenosti na stavove prema inkluziji kod osoba opšte populacije. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;:43-51.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2540 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Uticaj kontakta i znanja o intelektualnoj ometenosti na stavove prema inkluziji kod osoba opšte populacije" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016):43-51,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2540 .

Quality of life of persons with physical and sensory impairments in Serbia

Milačić Vidojević, Ivona; Čolić, Marija; Dragojević, Nada

(University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2016)

TY  - CONF
AU  - Milačić Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
AU  - Dragojević, Nada
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4193
AB  - Quality of life, as an important component of psychological welfare, has a special
importance for persons with disabilities. The aim of the study was to find sociodemographic
variables that are influential in this construct and to establish differences
between persons with different types of disabilities. The sample (N=929) consisted of
persons with physical (N=351), hearing (N=337) or visual (N=241) disabilities from five
cities in Serbia. The World Health Organization Quality of Life (WHOQOL) scale was
administrated. Gender, marital status, age, education, incomes, job, and where and with
whom participant lives, proved to be important factors for the quality of life of persons
with disabilities. Better ratings of quality of life were expressed in younger and more
educated persons with disabilities, in those who were married and unmarried compared
to divorced and widows, in the employed and students compared to the unemployed
and retired, in those living with parents, with a spouse or with a spouse and children
compared to persons living just with children. Participants with physical disabilities
attained significantly poorer scores on all factors of the WHOQOL scale compared to
participants with hearing and visual disabilities. The results of the study suggest that
persons with physical disabilities experience lower satisfaction in all domains of quality
of life compared to persons with sensory disabilities; and that a socio-demographic
status is important in sustaining their quality of life. In developing intervening programs
for persons with disabilities, socio-demographic variables influencing the quality of life
of these persons must be considered. Holistic care for these people should focus on social
support.
PB  - University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
T1  - Quality of life of persons with physical and sensory impairments in Serbia
EP  - 544
SP  - 533
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4193
ER  - 
@conference{
author = "Milačić Vidojević, Ivona and Čolić, Marija and Dragojević, Nada",
year = "2016",
abstract = "Quality of life, as an important component of psychological welfare, has a special
importance for persons with disabilities. The aim of the study was to find sociodemographic
variables that are influential in this construct and to establish differences
between persons with different types of disabilities. The sample (N=929) consisted of
persons with physical (N=351), hearing (N=337) or visual (N=241) disabilities from five
cities in Serbia. The World Health Organization Quality of Life (WHOQOL) scale was
administrated. Gender, marital status, age, education, incomes, job, and where and with
whom participant lives, proved to be important factors for the quality of life of persons
with disabilities. Better ratings of quality of life were expressed in younger and more
educated persons with disabilities, in those who were married and unmarried compared
to divorced and widows, in the employed and students compared to the unemployed
and retired, in those living with parents, with a spouse or with a spouse and children
compared to persons living just with children. Participants with physical disabilities
attained significantly poorer scores on all factors of the WHOQOL scale compared to
participants with hearing and visual disabilities. The results of the study suggest that
persons with physical disabilities experience lower satisfaction in all domains of quality
of life compared to persons with sensory disabilities; and that a socio-demographic
status is important in sustaining their quality of life. In developing intervening programs
for persons with disabilities, socio-demographic variables influencing the quality of life
of these persons must be considered. Holistic care for these people should focus on social
support.",
publisher = "University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.",
title = "Quality of life of persons with physical and sensory impairments in Serbia",
pages = "544-533",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4193"
}
Milačić Vidojević, I., Čolić, M.,& Dragojević, N.. (2016). Quality of life of persons with physical and sensory impairments in Serbia. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.
University of Belgrade, Faculty of Special Education and Rehabilitation, Serbia / Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 533-544.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4193
Milačić Vidojević I, Čolić M, Dragojević N. Quality of life of persons with physical and sensory impairments in Serbia. in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016.. 2016;:533-544.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4193 .
Milačić Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, Dragojević, Nada, "Quality of life of persons with physical and sensory impairments in Serbia" in Thematic Collection of International Importance- Early Intervention in Special Education and Rehabilitation“, Beograd, Srbija, 2016. (2016):533-544,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4193 .

Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija

Milačić-Vidojević, Ivona; Dragojević, Nada; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - BOOK
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Dragojević, Nada
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2575
AB  - Nastavno-naučno veće Univerziteta u Beogradu ‒ Fakulteta za specijalnu edukaciju i
rehabilitaciju donelo je Odluku br. 3/9 od 8.3.2008. godine
o pokretanju edicije: Monografije i radovi.
Nastavno-naučno veće Univerziteta u Beogradu – Fakulteta za specijalnu
edukaciju i rehabilitaciju, na sednici održanoj 28.6.2016. godine,
Odlukom br. 3/83 od 29.6.2016. godine usvojilo je recenzije rukopisa monografije
„Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija”,
autora prof. dr Ivone Milačić-Vidojević, prof. dr Nade Dragojević i Marije Čolić.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T1  - Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija
SP  - 327
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2575
ER  - 
@book{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Dragojević, Nada and Čolić, Marija",
year = "2016",
abstract = "Nastavno-naučno veće Univerziteta u Beogradu ‒ Fakulteta za specijalnu edukaciju i
rehabilitaciju donelo je Odluku br. 3/9 od 8.3.2008. godine
o pokretanju edicije: Monografije i radovi.
Nastavno-naučno veće Univerziteta u Beogradu – Fakulteta za specijalnu
edukaciju i rehabilitaciju, na sednici održanoj 28.6.2016. godine,
Odlukom br. 3/83 od 29.6.2016. godine usvojilo je recenzije rukopisa monografije
„Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija”,
autora prof. dr Ivone Milačić-Vidojević, prof. dr Nade Dragojević i Marije Čolić.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
title = "Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija",
pages = "327",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2575"
}
Milačić-Vidojević, I., Dragojević, N.,& Čolić, M.. (2016). Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija. 
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 327.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2575
Milačić-Vidojević I, Dragojević N, Čolić M. Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija. 2016;:327.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2575 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Dragojević, Nada, Čolić, Marija, "Ometenost i mentalna bolest: stavovi, stigma, diskriminacija" (2016):327,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2575 .

Spoljašnji i unutrašnji faktori kao mogući uzorčnici gojaznosti

Čolić, Marija; Milačić-Vidojević, Ivona

(2016)

TY  - CONF
AU  - Čolić, Marija
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2521
T1  - Spoljašnji i unutrašnji faktori kao mogući uzorčnici gojaznosti
EP  - 345
SP  - 339
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2521
ER  - 
@conference{
author = "Čolić, Marija and Milačić-Vidojević, Ivona",
year = "2016",
title = "Spoljašnji i unutrašnji faktori kao mogući uzorčnici gojaznosti",
pages = "345-339",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2521"
}
Čolić, M.,& Milačić-Vidojević, I.. (2016). Spoljašnji i unutrašnji faktori kao mogući uzorčnici gojaznosti. , 339-345.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2521
Čolić M, Milačić-Vidojević I. Spoljašnji i unutrašnji faktori kao mogući uzorčnici gojaznosti. 2016;:339-345.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2521 .
Čolić, Marija, Milačić-Vidojević, Ivona, "Spoljašnji i unutrašnji faktori kao mogući uzorčnici gojaznosti" (2016):339-345,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2521 .

Half-empty or half-full glass: The impact of sociodemographic variables and type of disability on optimism of persons with physical and sensory impairments

Dragojević, Nada; Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2016)

TY  - JOUR
AU  - Dragojević, Nada
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1022
AB  - Hope has a special importance for persons with disabilities, who are often overwhelmed with negative emotions of sadness, anxiety and fear of the future. The concept of hope can be determined as inner strength which helps in overcoming the effects of negative life circumstances. The aim of the study was to determine the overall level of hope in three groups of persons with disability, and to establish its relationship with sociodemographic variables. The sample (N=929) consisted of persons with physical disabilities (N=351), hearing impairments (N=337) and visual impairments (N=241). The following scales were applied: Herth Hope Index (HHI) and Sociodemographic questionnaire. The results indicate that younger participants expressed higher level of hope compared to older participants, women compared to the men, more educated participants had more hope than participants with lower educational level, employed participants and students had more hope than unemployed and retired participants, married and unmarried participants had more hope than divorced and widowed participants, participants who live with a partner, with a partner and children or with parents had more hope than participants who live only with children, and participants with higher income had more hope than participants with lower income. Persons with sensory impairments expressed higher optimism regarding future goals, higher optimism for overcoming problems, and higher optimism for receiving outside support compared to persons with physical disabilities.
AB  - Nada ima poseban značaj za osobe s ometenošću, često preplavljene negativnim osećanjima tuge, strepnje i straha od budućnosti. Koncept nade može da se odredi kao unutrašnja snaga koja pomaže u prevazilaženju efekata negativnih životnih događaja. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi nivo nade kod tri različite grupe osoba s ometenošću i njegova povezanost sa sociodemografskim karakteristikama ispitanika. Uzorak je obuhvatio 929 ispitanika, 351 ispitanik je bio s motoričkim oštećenjem, 337 s oštećenjem sluha i 241 s oštećenjem vida. Primenjene su skale: Skala nade Hertove (HHI - Herth Hope Index) i Upitnik o sociodemografskim podacima. Rezultati pokazuju da više nade ispoljavaju mlađi ispitanici u odnosu na grupu starijih ispitanika, žene u odnosu na muškarce, obrazovaniji u odnosu na manje obrazovane, zaposleni i studenti u odnosu na nezaposlene i penzionere, oženjeni i neoženjeni u odnosu na razvedene i udovce, oni ko ji žive sa partnerom, s partnerom i decom ili s roditeljima u odnosu na one koji žive samo s decom i ispitanici s visokim ili srednjim prihodima u odnosu na one sa niskim prihodima. Osobe sa senzornom ometenošću ispoljavaju više nade u pogledu ostvarenja budućih ciljeva, postojanja unutrašnje snage za prevladavanje, dobijanja spoIjašnje podrške u odnosu na osobe sa motoričkim oštećenjem.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Half-empty or half-full glass: The impact of sociodemographic variables and type of disability on optimism of persons with physical and sensory impairments
T1  - Da li je čaša poluprazna ili polupuna - sociodemografske varijable i vrsta ometenosti kao determinante nade kod osoba s ometenošću
EP  - 264
IS  - 3
SP  - 239
VL  - 15
DO  - 10.5937/specedreh15-10283
ER  - 
@article{
author = "Dragojević, Nada and Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2016",
abstract = "Hope has a special importance for persons with disabilities, who are often overwhelmed with negative emotions of sadness, anxiety and fear of the future. The concept of hope can be determined as inner strength which helps in overcoming the effects of negative life circumstances. The aim of the study was to determine the overall level of hope in three groups of persons with disability, and to establish its relationship with sociodemographic variables. The sample (N=929) consisted of persons with physical disabilities (N=351), hearing impairments (N=337) and visual impairments (N=241). The following scales were applied: Herth Hope Index (HHI) and Sociodemographic questionnaire. The results indicate that younger participants expressed higher level of hope compared to older participants, women compared to the men, more educated participants had more hope than participants with lower educational level, employed participants and students had more hope than unemployed and retired participants, married and unmarried participants had more hope than divorced and widowed participants, participants who live with a partner, with a partner and children or with parents had more hope than participants who live only with children, and participants with higher income had more hope than participants with lower income. Persons with sensory impairments expressed higher optimism regarding future goals, higher optimism for overcoming problems, and higher optimism for receiving outside support compared to persons with physical disabilities., Nada ima poseban značaj za osobe s ometenošću, često preplavljene negativnim osećanjima tuge, strepnje i straha od budućnosti. Koncept nade može da se odredi kao unutrašnja snaga koja pomaže u prevazilaženju efekata negativnih životnih događaja. Cilj istraživanja je bio da se utvrdi nivo nade kod tri različite grupe osoba s ometenošću i njegova povezanost sa sociodemografskim karakteristikama ispitanika. Uzorak je obuhvatio 929 ispitanika, 351 ispitanik je bio s motoričkim oštećenjem, 337 s oštećenjem sluha i 241 s oštećenjem vida. Primenjene su skale: Skala nade Hertove (HHI - Herth Hope Index) i Upitnik o sociodemografskim podacima. Rezultati pokazuju da više nade ispoljavaju mlađi ispitanici u odnosu na grupu starijih ispitanika, žene u odnosu na muškarce, obrazovaniji u odnosu na manje obrazovane, zaposleni i studenti u odnosu na nezaposlene i penzionere, oženjeni i neoženjeni u odnosu na razvedene i udovce, oni ko ji žive sa partnerom, s partnerom i decom ili s roditeljima u odnosu na one koji žive samo s decom i ispitanici s visokim ili srednjim prihodima u odnosu na one sa niskim prihodima. Osobe sa senzornom ometenošću ispoljavaju više nade u pogledu ostvarenja budućih ciljeva, postojanja unutrašnje snage za prevladavanje, dobijanja spoIjašnje podrške u odnosu na osobe sa motoričkim oštećenjem.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Half-empty or half-full glass: The impact of sociodemographic variables and type of disability on optimism of persons with physical and sensory impairments, Da li je čaša poluprazna ili polupuna - sociodemografske varijable i vrsta ometenosti kao determinante nade kod osoba s ometenošću",
pages = "264-239",
number = "3",
volume = "15",
doi = "10.5937/specedreh15-10283"
}
Dragojević, N., Milačić-Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2016). Half-empty or half-full glass: The impact of sociodemographic variables and type of disability on optimism of persons with physical and sensory impairments. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 15(3), 239-264.
https://doi.org/10.5937/specedreh15-10283
Dragojević N, Milačić-Vidojević I, Čolić M. Half-empty or half-full glass: The impact of sociodemographic variables and type of disability on optimism of persons with physical and sensory impairments. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2016;15(3):239-264.
doi:10.5937/specedreh15-10283 .
Dragojević, Nada, Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Half-empty or half-full glass: The impact of sociodemographic variables and type of disability on optimism of persons with physical and sensory impairments" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 15, no. 3 (2016):239-264,
https://doi.org/10.5937/specedreh15-10283 . .
1

Uticaj formiranih uverenja o karakteristikama autizma dece neurotipičnog razvoja na prihvatanje vršnjaka sa autizmom

Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2015)

TY  - JOUR
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2015
UR  - https://www.casopis.fasper.bg.ac.rs/
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3372
AB  - Cilj ovog istraživanja jeste utvrđivanje uticaja formiranih uverenja o autizmu koja imaju učenici četvrtog, odnosno sedmog razreda osnovne škole na prihvatanje vršnjaka sa autizmom. Uverenje šta je autizam je formirano na osnovu vinjeti koje su konstruisane sa ciljem da objasne autizam kao oštećenje u oblasti komunikacije, socijalizacije i da ga karakterišu ograničena/repetitivna interesovanja. Učenici su imali za zadatak da nakon pročitane vinjete popune Upitnik o zajedničkim aktivnostima. Srednje vrednosti ukazuju na umereno pozitivne ponašajne namere u okviru ispitivanih domena (socijalni, akademski i rekreativni). Učenici su radije stupali u zajedničke aktivnosti u okviru socijalnog, nego akademskog i rekreativnog domena. Devojčice su u svim ispitivanim domenima iskazale veću spremnost da stupe u zajedničke aktivnosti sa vršnjakinjom sa autizmom nego dečaci. Dečaci su bili spremniji da stupe u zajedničke aktivnosti kada im je formirano uverenje da je autizam poremećaj u socijalizaciji. Iako je, globalno posmatrano, naš uzorak ispoljio blago pozitivne stavove prema vršnjaku sa autizmom, kada se posmatraju pojedičani ajtemi uviđa se da trećina učenika ne bi sprovela određene aktivnosti sa vršnjakom sa autizmom što ukazuje na potrebu intervencija u smeru kreiranja pozitivnijeg stava.
AB  - The aim of this study was to determine the influence of formed
beliefs about autism of students in fourth and seventh grade of primary
school on acceptance of peers with autism. Belief about autism was
formed using the vignettes which were constructed with the aim to
explain autism as a disorder in communication, socialization and
restrictive/repetitive interests. After the students read a vignette they
were expected to fill out The Shared Activities Questionnaire.
The mean scores indicate moderate positive behavioral intentions
within three domains (Social, Academic and Recreational). The
students rather participated in activities within the social domain
than in academic and recreational domains. The girls expressed more
positive behavioral intention within all three domains towards a peer
with autism than the boys. The boys were more willing to participate in
activities with a peer with autism when they were told that autism is a
disorder in socialization.
Although our sample on the whole reported moderate positive
attitude towards peers with autism, when isolated items are observed,
it is clear that one third of the students would not participate in certain
activities with a peer with autism, which indicates the necessity for
intervention in order to create a more positive attitude.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
T2  - Specijalna edukacija i rehabilitacija
T1  - Uticaj formiranih uverenja o karakteristikama autizma dece neurotipičnog razvoja na prihvatanje vršnjaka sa autizmom
T1  - Influence of children's formed beliefs about characheristic of autism on acceptance of peers with autism spectrum disorder
EP  - 191
IS  - 2
SP  - 169
VL  - 14
DO  - 10.5937/specedreh14-8735
ER  - 
@article{
author = "Čolić, Marija",
year = "2015",
abstract = "Cilj ovog istraživanja jeste utvrđivanje uticaja formiranih uverenja o autizmu koja imaju učenici četvrtog, odnosno sedmog razreda osnovne škole na prihvatanje vršnjaka sa autizmom. Uverenje šta je autizam je formirano na osnovu vinjeti koje su konstruisane sa ciljem da objasne autizam kao oštećenje u oblasti komunikacije, socijalizacije i da ga karakterišu ograničena/repetitivna interesovanja. Učenici su imali za zadatak da nakon pročitane vinjete popune Upitnik o zajedničkim aktivnostima. Srednje vrednosti ukazuju na umereno pozitivne ponašajne namere u okviru ispitivanih domena (socijalni, akademski i rekreativni). Učenici su radije stupali u zajedničke aktivnosti u okviru socijalnog, nego akademskog i rekreativnog domena. Devojčice su u svim ispitivanim domenima iskazale veću spremnost da stupe u zajedničke aktivnosti sa vršnjakinjom sa autizmom nego dečaci. Dečaci su bili spremniji da stupe u zajedničke aktivnosti kada im je formirano uverenje da je autizam poremećaj u socijalizaciji. Iako je, globalno posmatrano, naš uzorak ispoljio blago pozitivne stavove prema vršnjaku sa autizmom, kada se posmatraju pojedičani ajtemi uviđa se da trećina učenika ne bi sprovela određene aktivnosti sa vršnjakom sa autizmom što ukazuje na potrebu intervencija u smeru kreiranja pozitivnijeg stava., The aim of this study was to determine the influence of formed
beliefs about autism of students in fourth and seventh grade of primary
school on acceptance of peers with autism. Belief about autism was
formed using the vignettes which were constructed with the aim to
explain autism as a disorder in communication, socialization and
restrictive/repetitive interests. After the students read a vignette they
were expected to fill out The Shared Activities Questionnaire.
The mean scores indicate moderate positive behavioral intentions
within three domains (Social, Academic and Recreational). The
students rather participated in activities within the social domain
than in academic and recreational domains. The girls expressed more
positive behavioral intention within all three domains towards a peer
with autism than the boys. The boys were more willing to participate in
activities with a peer with autism when they were told that autism is a
disorder in socialization.
Although our sample on the whole reported moderate positive
attitude towards peers with autism, when isolated items are observed,
it is clear that one third of the students would not participate in certain
activities with a peer with autism, which indicates the necessity for
intervention in order to create a more positive attitude.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija",
title = "Uticaj formiranih uverenja o karakteristikama autizma dece neurotipičnog razvoja na prihvatanje vršnjaka sa autizmom, Influence of children's formed beliefs about characheristic of autism on acceptance of peers with autism spectrum disorder",
pages = "191-169",
number = "2",
volume = "14",
doi = "10.5937/specedreh14-8735"
}
Čolić, M.. (2015). Uticaj formiranih uverenja o karakteristikama autizma dece neurotipičnog razvoja na prihvatanje vršnjaka sa autizmom. in Specijalna edukacija i rehabilitacija
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 14(2), 169-191.
https://doi.org/10.5937/specedreh14-8735
Čolić M. Uticaj formiranih uverenja o karakteristikama autizma dece neurotipičnog razvoja na prihvatanje vršnjaka sa autizmom. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2015;14(2):169-191.
doi:10.5937/specedreh14-8735 .
Čolić, Marija, "Uticaj formiranih uverenja o karakteristikama autizma dece neurotipičnog razvoja na prihvatanje vršnjaka sa autizmom" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 14, no. 2 (2015):169-191,
https://doi.org/10.5937/specedreh14-8735 . .
1

Uticaj demografskih karakteristika na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem vida

Milačič Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2015)

TY  - CONF
AU  - Milačič Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4213
AB  - Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi da li određene demografske
karakteristike utiču na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem
vida. Utvrđeno je da pol, nivo obrzovanja kao i predhodni kontakt sa osobom
sa ometenošću utiču na valencu stava prema osobama sa ometenošću.
Primenjena je revidirana Multidimenzionalna skala za procenu stavova prema
osobama sa ometenošću na uzorku od 2544 ispitanika koja se sastoji od
tri subskale: afektivne, kognitivne i bihejvioralne. Faktorskom analizom su
izdvojeni faktori unutar subskalа, a potom je primenjena trofaktorska analiza
varijanse. Ispitanici koji su predhodno imali kontakt sa osobama sa ometenošću
su imali viši skor na faktorima pozitivne kognicije i ponašanje približavanja,
a niži skor na faktoru ponašanje izbegavanja i negativne emocije 2.
Žene su imale niži skor na faktoru opreznost. Ispitanici sa nižom stručnom
spremom imaju viši skor na faktoru zbunjujuće kognicije nego osobe koje
imaju postdiplomske studije i niži skor na faktoru ponašanje izbegavanja.
Kada se posmatraju ukupni skorovi na subskalama uočava se da osobe koje
su imale predhodan kontakt sa osobama sa ometenošću imaju pozitivniji
stav na afektivnoj i kognitivnoj subskali, dok ispitanici sa nižom stručnom
spremom imaju pozitivniji stav na bihejvioralnoj komponenti nego ispitanici
sa postdiplomskim studijama. Rezultati ukazuju da je predhodni kontakt
sa osobom sa ometenošću najviše doprineo pozitivnim stavovima, tako da
je važno da se osobe sa ometenošću uključuju u društvo kao bi se smanjila
stigma prema njima.
AB  - The aim of this study was to explore the potential influence of demographic variables
on attitudes towards persons with visual impairments. Researchers have established
that gender, level of education, and prior contact with persons with disabilities have an
influence on valence of attitudes toward persons with disabilities. The Multidimensional
Attitudes Scale toward Persons with Disabilities was applied to a sample of 2,544
participants, which consist of three subscales: affects, cognition, and behavior. Factor
analysis revealed factors within subscales and then a three-way ANOVA was conducted.
Participants who had previous contact with persons with disabilities expressed higher
scores on factors positive cognition and approaching behavior and lower scores on
factors avoiding behavior and negative emotion 2. Women revealed lower scores on
factor caution. Respondents with a lower educational level held higher scores on factor
perplexing cognition than participants with a higher educational level and lower scores
on factor avoiding behavior. Overall, participants who had previous contact with persons
with disabilities displayed more positive attitudes on affects and cognition subscales.
Participants with a lower educational level expressed more positive attitudes on the
behavioral component than participants with a higher educational level. The data
shows that previous contact with persons with disabilities had a higher contribution to
positive attitudes; this leads to the conclusion of the importance of inclusion in society
of people with disabilities in order to decrease stigma toward this population.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 9. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–27.9.2015
T1  - Uticaj demografskih karakteristika na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem vida
T1  - Influence of demographic variables on attitudes towards persons with visual impairments
EP  - 240
SP  - 233
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4213
ER  - 
@conference{
author = "Milačič Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2015",
abstract = "Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi da li određene demografske
karakteristike utiču na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem
vida. Utvrđeno je da pol, nivo obrzovanja kao i predhodni kontakt sa osobom
sa ometenošću utiču na valencu stava prema osobama sa ometenošću.
Primenjena je revidirana Multidimenzionalna skala za procenu stavova prema
osobama sa ometenošću na uzorku od 2544 ispitanika koja se sastoji od
tri subskale: afektivne, kognitivne i bihejvioralne. Faktorskom analizom su
izdvojeni faktori unutar subskalа, a potom je primenjena trofaktorska analiza
varijanse. Ispitanici koji su predhodno imali kontakt sa osobama sa ometenošću
su imali viši skor na faktorima pozitivne kognicije i ponašanje približavanja,
a niži skor na faktoru ponašanje izbegavanja i negativne emocije 2.
Žene su imale niži skor na faktoru opreznost. Ispitanici sa nižom stručnom
spremom imaju viši skor na faktoru zbunjujuće kognicije nego osobe koje
imaju postdiplomske studije i niži skor na faktoru ponašanje izbegavanja.
Kada se posmatraju ukupni skorovi na subskalama uočava se da osobe koje
su imale predhodan kontakt sa osobama sa ometenošću imaju pozitivniji
stav na afektivnoj i kognitivnoj subskali, dok ispitanici sa nižom stručnom
spremom imaju pozitivniji stav na bihejvioralnoj komponenti nego ispitanici
sa postdiplomskim studijama. Rezultati ukazuju da je predhodni kontakt
sa osobom sa ometenošću najviše doprineo pozitivnim stavovima, tako da
je važno da se osobe sa ometenošću uključuju u društvo kao bi se smanjila
stigma prema njima., The aim of this study was to explore the potential influence of demographic variables
on attitudes towards persons with visual impairments. Researchers have established
that gender, level of education, and prior contact with persons with disabilities have an
influence on valence of attitudes toward persons with disabilities. The Multidimensional
Attitudes Scale toward Persons with Disabilities was applied to a sample of 2,544
participants, which consist of three subscales: affects, cognition, and behavior. Factor
analysis revealed factors within subscales and then a three-way ANOVA was conducted.
Participants who had previous contact with persons with disabilities expressed higher
scores on factors positive cognition and approaching behavior and lower scores on
factors avoiding behavior and negative emotion 2. Women revealed lower scores on
factor caution. Respondents with a lower educational level held higher scores on factor
perplexing cognition than participants with a higher educational level and lower scores
on factor avoiding behavior. Overall, participants who had previous contact with persons
with disabilities displayed more positive attitudes on affects and cognition subscales.
Participants with a lower educational level expressed more positive attitudes on the
behavioral component than participants with a higher educational level. The data
shows that previous contact with persons with disabilities had a higher contribution to
positive attitudes; this leads to the conclusion of the importance of inclusion in society
of people with disabilities in order to decrease stigma toward this population.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 9. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–27.9.2015",
title = "Uticaj demografskih karakteristika na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem vida, Influence of demographic variables on attitudes towards persons with visual impairments",
pages = "240-233",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4213"
}
Milačič Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2015). Uticaj demografskih karakteristika na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem vida. in Zbornik radova - 9. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–27.9.2015
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 233-240.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4213
Milačič Vidojević I, Čolić M. Uticaj demografskih karakteristika na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem vida. in Zbornik radova - 9. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–27.9.2015. 2015;:233-240.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4213 .
Milačič Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Uticaj demografskih karakteristika na ispoljene stavove prema osobama sa oštećenjem vida" in Zbornik radova - 9. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 25–27.9.2015 (2015):233-240,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4213 .

Subjektivne komponente kvaliteta života: prediktivna vrednost varijabli nade i samo-cenjenja

Matejić-Đuričić, Zorica; Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija; Dragojević, Nada

(2015)

TY  - CONF
AU  - Matejić-Đuričić, Zorica
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
AU  - Dragojević, Nada
PY  - 2015
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2382
T1  - Subjektivne komponente kvaliteta života: prediktivna vrednost varijabli nade i samo-cenjenja
EP  - 347
SP  - 341
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2382
ER  - 
@conference{
author = "Matejić-Đuričić, Zorica and Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija and Dragojević, Nada",
year = "2015",
title = "Subjektivne komponente kvaliteta života: prediktivna vrednost varijabli nade i samo-cenjenja",
pages = "347-341",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2382"
}
Matejić-Đuričić, Z., Milačić-Vidojević, I., Čolić, M.,& Dragojević, N.. (2015). Subjektivne komponente kvaliteta života: prediktivna vrednost varijabli nade i samo-cenjenja. , 341-347.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2382
Matejić-Đuričić Z, Milačić-Vidojević I, Čolić M, Dragojević N. Subjektivne komponente kvaliteta života: prediktivna vrednost varijabli nade i samo-cenjenja. 2015;:341-347.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2382 .
Matejić-Đuričić, Zorica, Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, Dragojević, Nada, "Subjektivne komponente kvaliteta života: prediktivna vrednost varijabli nade i samo-cenjenja" (2015):341-347,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2382 .

Parents of children with disability and stigmatization of families of persons with autism

Dragojević, Nada; Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(University of East Sarajevo, Faculty of Medicine; University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2014)

TY  - CONF
AU  - Dragojević, Nada
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2303
AB  - The aim of this study was to find out if the parents of children with disability are
inclined to stigmatize members of families of persons with autistic spectrum disorders,
what the structure of stigma is like and do they internalize stigma expressed by members
of general public.
The sample encompassed 57 parents of children with disability (f=35, m=22). Family
stigma questionaire (FSQ) was administrated. The results showed almost identical
structures of stigma expressed by members of general public in Serbia and by parents
of children with disability, the only difference there was in the intensity of stigmatizing
stereotypes. Stereotypes related to the possibility of contamination and the arousal of
feeling of pity are more intensively held by parents of children with disability.
These results could be due to stigma internalization, but the fact that constructs
of contamination and pity bear certain ambiguity must be taken into consideration.
Greater blame for the onset of the condition was attributed to parents than to siblings
and to mother than to father. Also, more educated participants seemed to support more
the construct of pity and less the construct incompetence of family members.
PB  - University of East Sarajevo, Faculty of Medicine; University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Thematic Collection of International Importance- „Education and Rehabilitation of Adult Persons with Disabilities “, Foča, Bosna I Hercegovina, 2014.
T1  - Parents of children with disability and stigmatization of families of persons with autism
EP  - 301
SP  - 289
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2303
ER  - 
@conference{
author = "Dragojević, Nada and Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2014",
abstract = "The aim of this study was to find out if the parents of children with disability are
inclined to stigmatize members of families of persons with autistic spectrum disorders,
what the structure of stigma is like and do they internalize stigma expressed by members
of general public.
The sample encompassed 57 parents of children with disability (f=35, m=22). Family
stigma questionaire (FSQ) was administrated. The results showed almost identical
structures of stigma expressed by members of general public in Serbia and by parents
of children with disability, the only difference there was in the intensity of stigmatizing
stereotypes. Stereotypes related to the possibility of contamination and the arousal of
feeling of pity are more intensively held by parents of children with disability.
These results could be due to stigma internalization, but the fact that constructs
of contamination and pity bear certain ambiguity must be taken into consideration.
Greater blame for the onset of the condition was attributed to parents than to siblings
and to mother than to father. Also, more educated participants seemed to support more
the construct of pity and less the construct incompetence of family members.",
publisher = "University of East Sarajevo, Faculty of Medicine; University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Thematic Collection of International Importance- „Education and Rehabilitation of Adult Persons with Disabilities “, Foča, Bosna I Hercegovina, 2014.",
title = "Parents of children with disability and stigmatization of families of persons with autism",
pages = "301-289",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2303"
}
Dragojević, N., Milačić-Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2014). Parents of children with disability and stigmatization of families of persons with autism. in Thematic Collection of International Importance- „Education and Rehabilitation of Adult Persons with Disabilities “, Foča, Bosna I Hercegovina, 2014.
University of East Sarajevo, Faculty of Medicine; University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 289-301.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2303
Dragojević N, Milačić-Vidojević I, Čolić M. Parents of children with disability and stigmatization of families of persons with autism. in Thematic Collection of International Importance- „Education and Rehabilitation of Adult Persons with Disabilities “, Foča, Bosna I Hercegovina, 2014.. 2014;:289-301.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2303 .
Dragojević, Nada, Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Parents of children with disability and stigmatization of families of persons with autism" in Thematic Collection of International Importance- „Education and Rehabilitation of Adult Persons with Disabilities “, Foča, Bosna I Hercegovina, 2014. (2014):289-301,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2303 .

Stigmatization, persons with dementia

Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/848
AB  - Aim: To determine the degree and the nature of stigmatizing opinions towards persons with dementia. Method: The sample encompassed 575 subjects of both sexes, over 16 years old, of various levels of education and of different types of employment. The scale assessment for exploring attitudes towards the persons with mental illnesses (Crisp et al., 2000, 2005) was applied. Participants were asked to answer to which degree each of eight statements of the scale refers to persons with dementia (on five-point bipolar scale). Demographic characteristic regarding, the highest percent of negative attitudes displayed participants aged 16-19 (16.8%), female (54.2%), with secondary education (62.5%), with medium to good incomes (58.5%) and workers (52.8%) The least negative attitudes displayed oldest participants (over 65) and participants of highest education (25.0%). Less negative attitudes displayed men than women (15.8% vs 18.3%). 30.1% of participants perceive persons with dementia as dangerous, 49.6% as unpredictable, 50.8% as difficult to talk with. 49% of respondents believe that persons with dementia feel different in comparison to others, 56.2% believe that they can not be blamed for the situation in which they find themselves, 51.3% believe that persons with dementia can not do anything to improve their condition, 43.1% that these people will not benefit from treatment and 54.6% that they can not fully recover. Conclusion: stigmatization attitudes regarding the inability to improve with treatment can be reduced through education of the public about the benefits and effects of the treatment of dementia. At the same time, persons with dementia can be encouraged to talk about their experiences and feelings connected to stigma and to diminish vulnerability about being stigmatized.
AB  - Cilj: Ispitivanje prirode i stepena izraženosti stigmatizujućih mišljenja prema osobama sa demencijom. Metod: Uzorak su činili 575 ispitanika, oba pola, uzrasta iznad 16 godina, različitog nivoa obrazovanja, različitih zanimanja, iz različitih gradova u Srbiji. U istraživanju je korišćen intervju kojim su se ispiti- vala mišljenja prema osobama sa demencijom, a koji smo zadavali u formi skala procene. Za svaku izjavu ispitanici su birali odgovor na petostepenoj bipolarnoj skali, npr. opasan po druge-nije opasan po druge. Rezultati: Negativne stavove prema osobama sa demencijom ispoljava 16.8% ispitanika. S obzirom na demografske karakteristike, najveći procenat negativnih stavova imaju osobe uzrasta 16-19 godina (24.6%), ženskog pola (54.2%), sa srednjom školom (62.5%), radničkog zanimanja (52.8%), sa dobro-pristojnim prihodima (58.5%). Najmanje negativne stavove imaju ispitanici iz najstarije uzrasne grupe (65 godina i iznad) (9.8%), muškarci u odnosu na žene (15.8%vs 18.3%.), osobe iz najviše obrazovne grupe (25.0%). Kao opasne po druge ljude osobe sa demencijom opaža 30.1% ispitanika, 49.6% ih opaža kao nepredvidive, 50.8% da je teško razgovarati sa njima, 49% ispitanika smatra da se osobe sa demencijom osećaju drugačije od ostalih ljudi, 56.2% smatra da se ove osobe ne mogu okrivljavati za stanje u kome se nalaze, 51.3% ispitanika smatra da osobe sa demencijom ne mogu učiniti ništa što bi poboljšalo njihovo stanje, 43.1% ispitanika smatra da ove osobe neće imati koristi od tretmana, a 54.6% da se ne mogu u potpunosti oporaviti. Zaključak: Negativne stavove prema osobama sa demencijom ispoljava mali procenat ispitanika (16.8%). Stigmatizujuća mišljenja u pogledu nemogućnosti poboljšanja sa tretmanom se mogu redukovati edukacijom javnosti o koristima i efektima lečenja demencije.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - Stigmatization, persons with dementia
T1  - Stigmatizacija osoba sa demencijom
EP  - 399
IS  - 2
SP  - 389
VL  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_848
ER  - 
@article{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2014",
abstract = "Aim: To determine the degree and the nature of stigmatizing opinions towards persons with dementia. Method: The sample encompassed 575 subjects of both sexes, over 16 years old, of various levels of education and of different types of employment. The scale assessment for exploring attitudes towards the persons with mental illnesses (Crisp et al., 2000, 2005) was applied. Participants were asked to answer to which degree each of eight statements of the scale refers to persons with dementia (on five-point bipolar scale). Demographic characteristic regarding, the highest percent of negative attitudes displayed participants aged 16-19 (16.8%), female (54.2%), with secondary education (62.5%), with medium to good incomes (58.5%) and workers (52.8%) The least negative attitudes displayed oldest participants (over 65) and participants of highest education (25.0%). Less negative attitudes displayed men than women (15.8% vs 18.3%). 30.1% of participants perceive persons with dementia as dangerous, 49.6% as unpredictable, 50.8% as difficult to talk with. 49% of respondents believe that persons with dementia feel different in comparison to others, 56.2% believe that they can not be blamed for the situation in which they find themselves, 51.3% believe that persons with dementia can not do anything to improve their condition, 43.1% that these people will not benefit from treatment and 54.6% that they can not fully recover. Conclusion: stigmatization attitudes regarding the inability to improve with treatment can be reduced through education of the public about the benefits and effects of the treatment of dementia. At the same time, persons with dementia can be encouraged to talk about their experiences and feelings connected to stigma and to diminish vulnerability about being stigmatized., Cilj: Ispitivanje prirode i stepena izraženosti stigmatizujućih mišljenja prema osobama sa demencijom. Metod: Uzorak su činili 575 ispitanika, oba pola, uzrasta iznad 16 godina, različitog nivoa obrazovanja, različitih zanimanja, iz različitih gradova u Srbiji. U istraživanju je korišćen intervju kojim su se ispiti- vala mišljenja prema osobama sa demencijom, a koji smo zadavali u formi skala procene. Za svaku izjavu ispitanici su birali odgovor na petostepenoj bipolarnoj skali, npr. opasan po druge-nije opasan po druge. Rezultati: Negativne stavove prema osobama sa demencijom ispoljava 16.8% ispitanika. S obzirom na demografske karakteristike, najveći procenat negativnih stavova imaju osobe uzrasta 16-19 godina (24.6%), ženskog pola (54.2%), sa srednjom školom (62.5%), radničkog zanimanja (52.8%), sa dobro-pristojnim prihodima (58.5%). Najmanje negativne stavove imaju ispitanici iz najstarije uzrasne grupe (65 godina i iznad) (9.8%), muškarci u odnosu na žene (15.8%vs 18.3%.), osobe iz najviše obrazovne grupe (25.0%). Kao opasne po druge ljude osobe sa demencijom opaža 30.1% ispitanika, 49.6% ih opaža kao nepredvidive, 50.8% da je teško razgovarati sa njima, 49% ispitanika smatra da se osobe sa demencijom osećaju drugačije od ostalih ljudi, 56.2% smatra da se ove osobe ne mogu okrivljavati za stanje u kome se nalaze, 51.3% ispitanika smatra da osobe sa demencijom ne mogu učiniti ništa što bi poboljšalo njihovo stanje, 43.1% ispitanika smatra da ove osobe neće imati koristi od tretmana, a 54.6% da se ne mogu u potpunosti oporaviti. Zaključak: Negativne stavove prema osobama sa demencijom ispoljava mali procenat ispitanika (16.8%). Stigmatizujuća mišljenja u pogledu nemogućnosti poboljšanja sa tretmanom se mogu redukovati edukacijom javnosti o koristima i efektima lečenja demencije.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "Stigmatization, persons with dementia, Stigmatizacija osoba sa demencijom",
pages = "399-389",
number = "2",
volume = "20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_848"
}
Milačić-Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2014). Stigmatization, persons with dementia. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 20(2), 389-399.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_848
Milačić-Vidojević I, Čolić M. Stigmatization, persons with dementia. in Beogradska defektološka škola. 2014;20(2):389-399.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_848 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "Stigmatization, persons with dementia" in Beogradska defektološka škola, 20, no. 2 (2014):389-399,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_848 .

The effects of the process of deinstitutionalization on life competencies of persons with intellectual disabilities

Čolić, Marija; Kaljača, Svetlana

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd, 2014)

TY  - JOUR
AU  - Čolić, Marija
AU  - Kaljača, Svetlana
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/838
AB  - The aim of this paper was to review the research evaluating the effects of the process of deinstitutionalization on both personal competencies of persons with intellectual disabilities and their quality of life. According to the results of the majority of included studies, the positive effects could be noticed in the most of the domains of adaptive skills and in relation to the indicators which assess quality of life of persons with intellectual disabilities. Process of deinstitutionalization has minimal positive impact on expression of different forms of challenging behavior in persons with intellectual disabilities, as well as on their health status, which especially refers to people at the severe end of spectrum and associated dual diagnosis. The main social factors which influence the impact of the process of deinstitutionalization are: attitudes of family members and relatives of persons with intellectual disabilities toward this idea, quality and distribution of network of specialized services of formal and informal social support, and objective conditions of alternative placement in a community.
AB  - Cilj ovog rada je prikaz istraživanja koja su se bavila evaluacijom efekata procesa deinstitucionalizacije na ličnu kompetentnost osoba sa intelektualnom ometenošću, kao i na kvalitet njihovog života. Prema rezultatima većine obuhvaćenih studija pozitivni efekti se uočavaju u većini domena adaptivnih veština, kao i u odnosu na indikatore kojima se meri kvalitet života osoba sa intelektualnom ometenošću. Proces deinstitucionalizacija najmanje pozitivno utiče na ispoljavanje različitih manifestacija problematičnog ponašanja kod osoba sa IO, kao i na njihov zdravstveni status, što se posebno odnosi na osobe sa težim oblicima intelektualne ometenosti i pridruženim dualnim dijagnozama. Ključni socijalni faktori koji utiču na kvalitet efekata procesa deinstitucionalizacije su: stavovi članova porodice i bliskih srodnika osoba sa intelektualnom ometenošću prema ovoj ideji, kvalitet i rasprostranjenost mreže profilisanih službi i usluga formalne i neformalne socijalne podrške, kao i objektivni uslovi alternativnog smeštaja u zajednici.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd
T2  - Beogradska defektološka škola
T1  - The effects of the process of deinstitutionalization on life competencies of persons with intellectual disabilities
T1  - Efekti procesa deinstitucionalizacije na životne kompetencije osoba sa intelektualnom ometenošću
EP  - 354
IS  - 2
SP  - 339
VL  - 20
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_838
ER  - 
@article{
author = "Čolić, Marija and Kaljača, Svetlana",
year = "2014",
abstract = "The aim of this paper was to review the research evaluating the effects of the process of deinstitutionalization on both personal competencies of persons with intellectual disabilities and their quality of life. According to the results of the majority of included studies, the positive effects could be noticed in the most of the domains of adaptive skills and in relation to the indicators which assess quality of life of persons with intellectual disabilities. Process of deinstitutionalization has minimal positive impact on expression of different forms of challenging behavior in persons with intellectual disabilities, as well as on their health status, which especially refers to people at the severe end of spectrum and associated dual diagnosis. The main social factors which influence the impact of the process of deinstitutionalization are: attitudes of family members and relatives of persons with intellectual disabilities toward this idea, quality and distribution of network of specialized services of formal and informal social support, and objective conditions of alternative placement in a community., Cilj ovog rada je prikaz istraživanja koja su se bavila evaluacijom efekata procesa deinstitucionalizacije na ličnu kompetentnost osoba sa intelektualnom ometenošću, kao i na kvalitet njihovog života. Prema rezultatima većine obuhvaćenih studija pozitivni efekti se uočavaju u većini domena adaptivnih veština, kao i u odnosu na indikatore kojima se meri kvalitet života osoba sa intelektualnom ometenošću. Proces deinstitucionalizacija najmanje pozitivno utiče na ispoljavanje različitih manifestacija problematičnog ponašanja kod osoba sa IO, kao i na njihov zdravstveni status, što se posebno odnosi na osobe sa težim oblicima intelektualne ometenosti i pridruženim dualnim dijagnozama. Ključni socijalni faktori koji utiču na kvalitet efekata procesa deinstitucionalizacije su: stavovi članova porodice i bliskih srodnika osoba sa intelektualnom ometenošću prema ovoj ideji, kvalitet i rasprostranjenost mreže profilisanih službi i usluga formalne i neformalne socijalne podrške, kao i objektivni uslovi alternativnog smeštaja u zajednici.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd",
journal = "Beogradska defektološka škola",
title = "The effects of the process of deinstitutionalization on life competencies of persons with intellectual disabilities, Efekti procesa deinstitucionalizacije na životne kompetencije osoba sa intelektualnom ometenošću",
pages = "354-339",
number = "2",
volume = "20",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_838"
}
Čolić, M.,& Kaljača, S.. (2014). The effects of the process of deinstitutionalization on life competencies of persons with intellectual disabilities. in Beogradska defektološka škola
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, Beograd., 20(2), 339-354.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_838
Čolić M, Kaljača S. The effects of the process of deinstitutionalization on life competencies of persons with intellectual disabilities. in Beogradska defektološka škola. 2014;20(2):339-354.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_838 .
Čolić, Marija, Kaljača, Svetlana, "The effects of the process of deinstitutionalization on life competencies of persons with intellectual disabilities" in Beogradska defektološka škola, 20, no. 2 (2014):339-354,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_838 .

'Literacy' about mental health by persons of general population in Republic of Serbia

Milačić-Vidojević, Ivona; Čolić, Marija

(2014)

TY  - CONF
AU  - Milačić-Vidojević, Ivona
AU  - Čolić, Marija
PY  - 2014
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2299
T1  - 'Literacy' about mental health by persons of general population in Republic of Serbia
EP  - 716
SP  - 708
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2299
ER  - 
@conference{
author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Čolić, Marija",
year = "2014",
title = "'Literacy' about mental health by persons of general population in Republic of Serbia",
pages = "716-708",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2299"
}
Milačić-Vidojević, I.,& Čolić, M.. (2014). 'Literacy' about mental health by persons of general population in Republic of Serbia. , 708-716.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2299
Milačić-Vidojević I, Čolić M. 'Literacy' about mental health by persons of general population in Republic of Serbia. 2014;:708-716.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2299 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Čolić, Marija, "'Literacy' about mental health by persons of general population in Republic of Serbia" (2014):708-716,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2299 .