Jarić Isidora

Link to this page

Authority KeyName Variants
6006077e-7ccf-4533-ad39-fe0f669ee5d3
  • Jarić Isidora (1)
  • Jarić, Isidora (1)
Projects

Author's Bibliography

Socijalna inkluzija dece sa nasilnim ponašanjem unutar školske kulture

Filipović, Mirko; Weisner Aleksandar; Jarić Isidora

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2016)

TY  - CONF
AU  - Filipović, Mirko
AU  - Weisner Aleksandar
AU  - Jarić Isidora
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2473
AB  - Nasilno ponašenje dece u školskom okruženju iz perspek-
tive institucije predstavlja jedan od oblika ponašanja koji
onemogućava uspešnu socijalnu integraciju u školsku kulturu.
Socijalna inkluzija dece koja se nasilno ponašaju zahteva dublje
razumevanje uzroka problema kako bi ovaj društveni projekat
postao efikasan i održiv. Razni oblici društvene i institu-
cionalne nebrige i zanemarivanja dece i mladih u dužem vremen-
skom periodu pokazatelj su nepostojanja društveno artikuli-
sanog odgovora i odsustva strategije koja bi ponudila izlaz iz
narastajućeg problema nasilnog ponašanja dece u društvu Srbije.
Polazeći od J. Galtungove (Galtung) definicije nasilja kao ob-
lika socijalnog odnosa rad nastoji da rekonstruiše aktuelne
odnose između različitih socijalnih aktera koji interreaguju
i utiču jedni na druge unutar zadatih institucionalnih koor-
dinata školskog sistema u Srbiji, s ciljem da ponudi kritički
osvrt, mapira postojeće probleme unutar školskog konteksta
koji doprinose perpetuiranju nasilnih oblika ponašanja i ukaže
na moguće pravce njihovog dekonstruisanja poštujući principe
socijalne pravde, ljudskih prava i sloboda. U suprotnom, programi
socijalne inkluzije bili bi samo još jedan projekat opravdavanja
i učvršćivanja postojećih društvenih nejednakosti i nepravdi.
AB  - Violent behavior of children in the school social context from the perspective of
institutions is a form of behavior that prevents successful social integration into the
school culture. Social inclusion of children who are acting violently requires a deeper
understanding of the causes, in order to make this social project an efficient and
sustainable. Various forms of social and institutional neglect of children and young people
over a longer period of time are an indication of the lack of socialy articulated response
and the absence of strategy that would offer a way out of the growing problem of violent
behavior among children in Serbian society. Starting from J. Galtung’s definition of
violence as a form of social relation. the paper tries to reconstruct the current relations
between different social actors that interact within a given institutional coordinates
of the school system in Serbia, aiming to offer a critical insight, to mapp the existing
problems within the school context that contribute to the perpetuation of violent forms
of behavior and to point out possible directions of their deconstruction respecting the
principles of social justice, human rights and personal freedoms. Otherwise, the social
inclusion programs would be just another project of justifying and reinforcing existing
social inequalities and injustices.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
T1  - Socijalna inkluzija dece sa nasilnim ponašanjem unutar školske kulture
T1  - Sosial inclusion of children behaving violently into school culture
EP  - 151
SP  - 141
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2473
ER  - 
@conference{
author = "Filipović, Mirko and Weisner Aleksandar and Jarić Isidora",
year = "2016",
abstract = "Nasilno ponašenje dece u školskom okruženju iz perspek-
tive institucije predstavlja jedan od oblika ponašanja koji
onemogućava uspešnu socijalnu integraciju u školsku kulturu.
Socijalna inkluzija dece koja se nasilno ponašaju zahteva dublje
razumevanje uzroka problema kako bi ovaj društveni projekat
postao efikasan i održiv. Razni oblici društvene i institu-
cionalne nebrige i zanemarivanja dece i mladih u dužem vremen-
skom periodu pokazatelj su nepostojanja društveno artikuli-
sanog odgovora i odsustva strategije koja bi ponudila izlaz iz
narastajućeg problema nasilnog ponašanja dece u društvu Srbije.
Polazeći od J. Galtungove (Galtung) definicije nasilja kao ob-
lika socijalnog odnosa rad nastoji da rekonstruiše aktuelne
odnose između različitih socijalnih aktera koji interreaguju
i utiču jedni na druge unutar zadatih institucionalnih koor-
dinata školskog sistema u Srbiji, s ciljem da ponudi kritički
osvrt, mapira postojeće probleme unutar školskog konteksta
koji doprinose perpetuiranju nasilnih oblika ponašanja i ukaže
na moguće pravce njihovog dekonstruisanja poštujući principe
socijalne pravde, ljudskih prava i sloboda. U suprotnom, programi
socijalne inkluzije bili bi samo još jedan projekat opravdavanja
i učvršćivanja postojećih društvenih nejednakosti i nepravdi., Violent behavior of children in the school social context from the perspective of
institutions is a form of behavior that prevents successful social integration into the
school culture. Social inclusion of children who are acting violently requires a deeper
understanding of the causes, in order to make this social project an efficient and
sustainable. Various forms of social and institutional neglect of children and young people
over a longer period of time are an indication of the lack of socialy articulated response
and the absence of strategy that would offer a way out of the growing problem of violent
behavior among children in Serbian society. Starting from J. Galtung’s definition of
violence as a form of social relation. the paper tries to reconstruct the current relations
between different social actors that interact within a given institutional coordinates
of the school system in Serbia, aiming to offer a critical insight, to mapp the existing
problems within the school context that contribute to the perpetuation of violent forms
of behavior and to point out possible directions of their deconstruction respecting the
principles of social justice, human rights and personal freedoms. Otherwise, the social
inclusion programs would be just another project of justifying and reinforcing existing
social inequalities and injustices.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016",
title = "Socijalna inkluzija dece sa nasilnim ponašanjem unutar školske kulture, Sosial inclusion of children behaving violently into school culture",
pages = "151-141",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2473"
}
Filipović, M., Weisner Aleksandar,& Jarić Isidora. (2016). Socijalna inkluzija dece sa nasilnim ponašanjem unutar školske kulture. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 141-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2473
Filipović M, Weisner Aleksandar, Jarić Isidora. Socijalna inkluzija dece sa nasilnim ponašanjem unutar školske kulture. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016. 2016;:141-151.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2473 .
Filipović, Mirko, Weisner Aleksandar, Jarić Isidora, "Socijalna inkluzija dece sa nasilnim ponašanjem unutar školske kulture" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup, „Socijalna inkluzija dece sa razvojnim
smetnjama i problemima u ponašanju”, Beograd, 6. decembar 2016 (2016):141-151,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2473 .

Ka proširenoj participaciji u visokom obrazovanju u srbiji: slučaj studenata sa posebnim obrazovnim potrebama

Filipović, Mirko; Jarić, Isidora

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2012)

TY  - CONF
AU  - Filipović, Mirko
AU  - Jarić, Isidora
PY  - 2012
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4750
AB  - Tokom poslednje decenije sistem visokog obrazovanja u Srbiji je prošao kroz relativno
intenzivan proces transformacije. jedan od pratećih fenomena ovog procesa je
trend porasta procentualnog učešća mladih starosti izmedju 20 i 24 godine u visokom
obrazovanju. Primera radi 2007. godine procentualno učešće studenata unutar ove starosne
kohorte unutar opšte populacije bilo je 29%, da bi u 2010. godini ono porasla na
čak 39,4%. Iako na prvi pogled, ovi relativni brojevi ukazuju na trend proširivanja mogućnosti
za učešće u visokom obrazovanju za pripadnike različitih marginalizovanih
grupa, empirijski podaci o strukturi aktuelne studentske populacije (podaci za školsku
2010/2011. godinu) nude dramatično drugačiju sliku. Prema podacima zvanične statistike
za školsku 2010/2011. godinu visoko obrazovanje u Srbiji upisalo je samo 1197
studenata koji spadaju u kategoriju studenata sa posebnim obrazovnim potrebama (na
svim nivoima visokog obrazovanja i godinama studija unutar njih), odnosno svega 0,5%
od ukupne studentske populacije. U tom smislu ovaj rad pokušava da istraži i analizira
aktuelno stanje i primenjivost koncepta proširene participacije u uslovima visokog
obrazovanja u Srbiji kroz analizu položaja studenata sa posebnim obrazovnim potrebama
u okviru aktuelnog sistema visokog obrazovanja u Srbiji. Ovaj rad pokušava da
skrene pažnju na problem socio-strukturnog zatvaranja oblasti visokog obrazovanja
za pripadnike različitih marginalizovanih grupa, i medju njima posebno studenata sa
posebnim obrazovnim potrebama. Analiza se zasniva na podacima zvanične statistike
(podaci koji se prikupljaju pomoću ŠV20 obrazaca, čije popunjavanje je deo zvanične
upisne procedure za svakog pojedinačnog studenta na svim nivoima studija i godinama
studija), i alternativnih podataka i evidencija Udruženja studenata sa hendikepom iz
Beograda, Kragujevca, Niša i Novog Sada. Ovi alternativni podaci su zanimljivi ne zato
što oni nude kompletniju sliku stanja u visokom obrazovanju po ovom pitanju, već zato
što otvaraju zanimljiva pitanja u vezi sa definisanjem pojma studenata sa posebnim
obrazovnim potrebama.
AB  - During the /ast decade higher education system in Serbia has undergone relatively intense
process of transformation. One of the phenomena accompanying this process is the increasing
trend of percentage share in higher education of the specific age cohort (20-24 years). Far
example in 2007 the share of student popu/ation in general popu/ation age cohort 20-24 years
were 29% and in 2010 39.4%. Although at firstglance these relative numbers indicate the trend
of expanding opportunities far participation in university education far the members of diverse
marginalized groups, the empirical data related to the structure of current student population
(datafor schoolyear 2010/2011) offered a dramatically different picture. According to official
statistical data in schoolyear 2010/2011 highereducation in Serbia enrolled only 1197 students
(at al/ levels of highereducation) or only 0.5% of student popu/ation. In that sense the presented
analysis will explore and challenge the concept of widening participation in HE through the
analysis of the position of students with special educational needs within higher education
system in Serbia, trying to draw attention to the problem of socio-structura/ inaccessibility
of higher education to members of diverse marginalized groups, especially students with
special educational needs. The analysis was based on the data provided by official statistics
(the data collected using the SV 20 questionnaire. SV20 questionnaire is the instrument that
each student needs to fili in as a pa rt of official procedure of enrollment of each academic year
in higher education institutions and at ali three levels of studies), and alternative data and
records of the Association of Students with Disabilities in Belgrade, Kragujevac, Nis and Novi
Sad. These alternative data are interesting nat because they are offering a more complete
picture of the situation in higher education in this matter, but because they open up interesting
questions related to defining who the students with special educational needs are.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012
T1  - Ka proširenoj participaciji u visokom obrazovanju u srbiji: slučaj studenata sa posebnim obrazovnim potrebama
T1  - Toward widening participation in higher education in Serbia: case of students with special educational needs
EP  - 250
SP  - 245
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4750
ER  - 
@conference{
author = "Filipović, Mirko and Jarić, Isidora",
year = "2012",
abstract = "Tokom poslednje decenije sistem visokog obrazovanja u Srbiji je prošao kroz relativno
intenzivan proces transformacije. jedan od pratećih fenomena ovog procesa je
trend porasta procentualnog učešća mladih starosti izmedju 20 i 24 godine u visokom
obrazovanju. Primera radi 2007. godine procentualno učešće studenata unutar ove starosne
kohorte unutar opšte populacije bilo je 29%, da bi u 2010. godini ono porasla na
čak 39,4%. Iako na prvi pogled, ovi relativni brojevi ukazuju na trend proširivanja mogućnosti
za učešće u visokom obrazovanju za pripadnike različitih marginalizovanih
grupa, empirijski podaci o strukturi aktuelne studentske populacije (podaci za školsku
2010/2011. godinu) nude dramatično drugačiju sliku. Prema podacima zvanične statistike
za školsku 2010/2011. godinu visoko obrazovanje u Srbiji upisalo je samo 1197
studenata koji spadaju u kategoriju studenata sa posebnim obrazovnim potrebama (na
svim nivoima visokog obrazovanja i godinama studija unutar njih), odnosno svega 0,5%
od ukupne studentske populacije. U tom smislu ovaj rad pokušava da istraži i analizira
aktuelno stanje i primenjivost koncepta proširene participacije u uslovima visokog
obrazovanja u Srbiji kroz analizu položaja studenata sa posebnim obrazovnim potrebama
u okviru aktuelnog sistema visokog obrazovanja u Srbiji. Ovaj rad pokušava da
skrene pažnju na problem socio-strukturnog zatvaranja oblasti visokog obrazovanja
za pripadnike različitih marginalizovanih grupa, i medju njima posebno studenata sa
posebnim obrazovnim potrebama. Analiza se zasniva na podacima zvanične statistike
(podaci koji se prikupljaju pomoću ŠV20 obrazaca, čije popunjavanje je deo zvanične
upisne procedure za svakog pojedinačnog studenta na svim nivoima studija i godinama
studija), i alternativnih podataka i evidencija Udruženja studenata sa hendikepom iz
Beograda, Kragujevca, Niša i Novog Sada. Ovi alternativni podaci su zanimljivi ne zato
što oni nude kompletniju sliku stanja u visokom obrazovanju po ovom pitanju, već zato
što otvaraju zanimljiva pitanja u vezi sa definisanjem pojma studenata sa posebnim
obrazovnim potrebama., During the /ast decade higher education system in Serbia has undergone relatively intense
process of transformation. One of the phenomena accompanying this process is the increasing
trend of percentage share in higher education of the specific age cohort (20-24 years). Far
example in 2007 the share of student popu/ation in general popu/ation age cohort 20-24 years
were 29% and in 2010 39.4%. Although at firstglance these relative numbers indicate the trend
of expanding opportunities far participation in university education far the members of diverse
marginalized groups, the empirical data related to the structure of current student population
(datafor schoolyear 2010/2011) offered a dramatically different picture. According to official
statistical data in schoolyear 2010/2011 highereducation in Serbia enrolled only 1197 students
(at al/ levels of highereducation) or only 0.5% of student popu/ation. In that sense the presented
analysis will explore and challenge the concept of widening participation in HE through the
analysis of the position of students with special educational needs within higher education
system in Serbia, trying to draw attention to the problem of socio-structura/ inaccessibility
of higher education to members of diverse marginalized groups, especially students with
special educational needs. The analysis was based on the data provided by official statistics
(the data collected using the SV 20 questionnaire. SV20 questionnaire is the instrument that
each student needs to fili in as a pa rt of official procedure of enrollment of each academic year
in higher education institutions and at ali three levels of studies), and alternative data and
records of the Association of Students with Disabilities in Belgrade, Kragujevac, Nis and Novi
Sad. These alternative data are interesting nat because they are offering a more complete
picture of the situation in higher education in this matter, but because they open up interesting
questions related to defining who the students with special educational needs are.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012",
title = "Ka proširenoj participaciji u visokom obrazovanju u srbiji: slučaj studenata sa posebnim obrazovnim potrebama, Toward widening participation in higher education in Serbia: case of students with special educational needs",
pages = "250-245",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4750"
}
Filipović, M.,& Jarić, I.. (2012). Ka proširenoj participaciji u visokom obrazovanju u srbiji: slučaj studenata sa posebnim obrazovnim potrebama. in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 245-250.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4750
Filipović M, Jarić I. Ka proširenoj participaciji u visokom obrazovanju u srbiji: slučaj studenata sa posebnim obrazovnim potrebama. in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012. 2012;:245-250.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4750 .
Filipović, Mirko, Jarić, Isidora, "Ka proširenoj participaciji u visokom obrazovanju u srbiji: slučaj studenata sa posebnim obrazovnim potrebama" in Zbornik radova – 6. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 14–16.09.2012 (2012):245-250,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4750 .