Strižak, Nevena

Link to this page

Authority KeyName Variants
orcid::0000-0002-4883-9310
  • Strižak, Nevena (16)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Terapija interakcije roditelj-dete u tretmanu dece sa ometenošću

Dimoski, Sanja; Strižak, Nevena; Antić, Slobodanka

(Društvo defektologa Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Dimoski, Sanja
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Antić, Slobodanka
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5059
AB  - Istraživanja i klinička praksa pokazuju da uključenost roditelja u tretman dece sa različitim vidovima ometenosti podstiče efikasnost tretmana. Terapija usmerena na interakciju roditelj dete (parent–child interaction therapy, PCIT), primarno je korišćena u radu sa decom sa bihejvioralnim problemima i njihovim roditeljima i  decom koja imaju psihološke teškoće i njihovim roditeljima (Falkus at all, 2016). Cilj terapije je stimulisanje i osnaživanje odnosa između negovatelja i deteta. Danas se ovaj terapijski modalitet frekventno koristi u radu sa decom sa ometenošću i njihovim roditeljima u mnogim zemljama, na četiri kontinenta. Cilj ovog rada je pregled postojećih empirijskih nalaza o praksi i efektima terapije umerene na interakciju roditelj-dete u tretmanu dece sa različitim vidovima ometenosti. Metod rada je pretraga baze naučnih radova: Google scholar, PubMed, Sci hub i Research gate. U obzir su uzimani naučni radovi objavljeni od 2000. godine. Pretraga je vršena na osnovu većeg broja ključnih reči – terapija usmerena na interakciju roditelj-dete, roditelji dece sa ometenošću, tretman dece sa ometenošću.
Rezultati ovog rada ukazuju na značajnu bazu empirijskih nalaza koji se bave efektima ovog terapijskog pristupa i indicije o opravdanosti njegovog korišćenja u praksi.
Istraživanja daju nalaze da se ovaj modalitet frekventno koristi u prevazilaženju bihejvioralnih problema kod dece sa deficitom pažnje i ADHD-om, razvojnim i jezičkim poremećajima, intelektualnom ometenošću, decom sa poremećajem ponašanja, problemima disfluentnosti, slušno oštećenom decom, decom sa autizmom i mnogim drugim oblicima ometenosti. Ovaj terapijski modalitet sprovodi se uz druge modalitete i prilagođavanje osobenostima ometenosti kod deteta. Zaključak ovog rada govori u prilog prepoznavanja značaja terapije usmerene na interakciju roditelj-dete, prvenstveno u prevazilaženju bihejvioralnih problema kod dece sa različitim vidovima ometenosti.
PB  - Društvo defektologa Srbije
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023
T1  - Terapija interakcije roditelj-dete u tretmanu dece sa ometenošću
EP  - 183
SP  - 183
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5059
ER  - 
@conference{
author = "Dimoski, Sanja and Strižak, Nevena and Antić, Slobodanka",
year = "2023",
abstract = "Istraživanja i klinička praksa pokazuju da uključenost roditelja u tretman dece sa različitim vidovima ometenosti podstiče efikasnost tretmana. Terapija usmerena na interakciju roditelj dete (parent–child interaction therapy, PCIT), primarno je korišćena u radu sa decom sa bihejvioralnim problemima i njihovim roditeljima i  decom koja imaju psihološke teškoće i njihovim roditeljima (Falkus at all, 2016). Cilj terapije je stimulisanje i osnaživanje odnosa između negovatelja i deteta. Danas se ovaj terapijski modalitet frekventno koristi u radu sa decom sa ometenošću i njihovim roditeljima u mnogim zemljama, na četiri kontinenta. Cilj ovog rada je pregled postojećih empirijskih nalaza o praksi i efektima terapije umerene na interakciju roditelj-dete u tretmanu dece sa različitim vidovima ometenosti. Metod rada je pretraga baze naučnih radova: Google scholar, PubMed, Sci hub i Research gate. U obzir su uzimani naučni radovi objavljeni od 2000. godine. Pretraga je vršena na osnovu većeg broja ključnih reči – terapija usmerena na interakciju roditelj-dete, roditelji dece sa ometenošću, tretman dece sa ometenošću.
Rezultati ovog rada ukazuju na značajnu bazu empirijskih nalaza koji se bave efektima ovog terapijskog pristupa i indicije o opravdanosti njegovog korišćenja u praksi.
Istraživanja daju nalaze da se ovaj modalitet frekventno koristi u prevazilaženju bihejvioralnih problema kod dece sa deficitom pažnje i ADHD-om, razvojnim i jezičkim poremećajima, intelektualnom ometenošću, decom sa poremećajem ponašanja, problemima disfluentnosti, slušno oštećenom decom, decom sa autizmom i mnogim drugim oblicima ometenosti. Ovaj terapijski modalitet sprovodi se uz druge modalitete i prilagođavanje osobenostima ometenosti kod deteta. Zaključak ovog rada govori u prilog prepoznavanja značaja terapije usmerene na interakciju roditelj-dete, prvenstveno u prevazilaženju bihejvioralnih problema kod dece sa različitim vidovima ometenosti.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023",
title = "Terapija interakcije roditelj-dete u tretmanu dece sa ometenošću",
pages = "183-183",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5059"
}
Dimoski, S., Strižak, N.,& Antić, S.. (2023). Terapija interakcije roditelj-dete u tretmanu dece sa ometenošću. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023
Društvo defektologa Srbije., 183-183.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5059
Dimoski S, Strižak N, Antić S. Terapija interakcije roditelj-dete u tretmanu dece sa ometenošću. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023. 2023;:183-183.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5059 .
Dimoski, Sanja, Strižak, Nevena, Antić, Slobodanka, "Terapija interakcije roditelj-dete u tretmanu dece sa ometenošću" in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023 (2023):183-183,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5059 .

Problematic social media use in the Covid-19 era: The role of personality and trait emotional intelligence

Mijatović, Luka; Strižak, Nevena; Kovačević-Lepojević, Marina; Bukvić Branković, Lidija; Popović-Ćitić, Branislava; Stojanović, Marija; Paraušić, Ana

(University of Niš, Faculty of Philosophy, 2022)

TY  - CONF
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Kovačević-Lepojević, Marina
AU  - Bukvić Branković, Lidija
AU  - Popović-Ćitić, Branislava
AU  - Stojanović, Marija
AU  - Paraušić, Ana
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4886
AB  - According to previous research, social media use among students has increased during the COVID-19 pandemic due to lockdown and transition to distance learning. Many studies have demonstrated a link between personality traits and problematic social media use (PSMU). In addition to basic personality traits, trait emotional intelligence (EI) has shown to be a protective factor against various behavioral problems: higher trait EI is likely to be related to decreased PSMU. The present study explored the role of basic personality traits and trait EI in predicting PSMU during the pandemic. Subjects in this online research were female students (N=259) from the University of Belgrade  who completed: (1) Bergen Social Media Scale (BSMAS), measuring problematic social media use according to the core components of addiction (salience, mood modification, tolerance, withdraw symptoms, conflict, and relapse), (2) HEXACO Personality Inventory Revised comprising traits Honesty-Humility, Emotionality, Extraversion, Agreeableness, Conscientiousness and Openness to experience, and (3) the TEIQue, examining trait EI factors - Well-Being, Self-control, Emotionality, and Sociability. Hierarchical regression model comprised of the HEXACO personality traits (entered 1st) and trait EI factors (entered 2nd) as predictors, and PSMU as a criterion variable was tested. HEXACO personality traits explained 23% of variance (F(6, 252)=13.682, Adj.R2=.228, p<.001) with Honesty-Humility (β=-.289, p<.001), Emotionality (β=.190, p<.001), Extraversion (β=-.116, p<.05), Conscientiousness (β=-.275, p<.001) and Openness to experience (β=-.116, p<.05) as significant predictors. In the second step, PSMU was predicted (F(10, 248)=8.990, Adj.R2=.236, p<.001) negatively by HEXACO Honesty-Humility (β=-.287, p<.001), Conscientiousness (β=-.171, p<.05) and by trait EI factor Self-control (β=-.202, p<.05). Trait EI factors offered no incremental increase in predicting PSMU. The current data confirmed relations between PSMU and most of HEXACO personality traits. The results also indicate significant role of Self-control as a trait EI factor in predicting PSMU in the COVID era.
PB  - University of Niš, Faculty of Philosophy
C3  - 18th international conference Days of Applied Psychology – Current challenges in psychological science
T1  - Problematic social media use in the Covid-19 era: The role of personality and trait emotional intelligence
EP  - 156
SP  - 155
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886
ER  - 
@conference{
author = "Mijatović, Luka and Strižak, Nevena and Kovačević-Lepojević, Marina and Bukvić Branković, Lidija and Popović-Ćitić, Branislava and Stojanović, Marija and Paraušić, Ana",
year = "2022",
abstract = "According to previous research, social media use among students has increased during the COVID-19 pandemic due to lockdown and transition to distance learning. Many studies have demonstrated a link between personality traits and problematic social media use (PSMU). In addition to basic personality traits, trait emotional intelligence (EI) has shown to be a protective factor against various behavioral problems: higher trait EI is likely to be related to decreased PSMU. The present study explored the role of basic personality traits and trait EI in predicting PSMU during the pandemic. Subjects in this online research were female students (N=259) from the University of Belgrade  who completed: (1) Bergen Social Media Scale (BSMAS), measuring problematic social media use according to the core components of addiction (salience, mood modification, tolerance, withdraw symptoms, conflict, and relapse), (2) HEXACO Personality Inventory Revised comprising traits Honesty-Humility, Emotionality, Extraversion, Agreeableness, Conscientiousness and Openness to experience, and (3) the TEIQue, examining trait EI factors - Well-Being, Self-control, Emotionality, and Sociability. Hierarchical regression model comprised of the HEXACO personality traits (entered 1st) and trait EI factors (entered 2nd) as predictors, and PSMU as a criterion variable was tested. HEXACO personality traits explained 23% of variance (F(6, 252)=13.682, Adj.R2=.228, p<.001) with Honesty-Humility (β=-.289, p<.001), Emotionality (β=.190, p<.001), Extraversion (β=-.116, p<.05), Conscientiousness (β=-.275, p<.001) and Openness to experience (β=-.116, p<.05) as significant predictors. In the second step, PSMU was predicted (F(10, 248)=8.990, Adj.R2=.236, p<.001) negatively by HEXACO Honesty-Humility (β=-.287, p<.001), Conscientiousness (β=-.171, p<.05) and by trait EI factor Self-control (β=-.202, p<.05). Trait EI factors offered no incremental increase in predicting PSMU. The current data confirmed relations between PSMU and most of HEXACO personality traits. The results also indicate significant role of Self-control as a trait EI factor in predicting PSMU in the COVID era.",
publisher = "University of Niš, Faculty of Philosophy",
journal = "18th international conference Days of Applied Psychology – Current challenges in psychological science",
title = "Problematic social media use in the Covid-19 era: The role of personality and trait emotional intelligence",
pages = "156-155",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886"
}
Mijatović, L., Strižak, N., Kovačević-Lepojević, M., Bukvić Branković, L., Popović-Ćitić, B., Stojanović, M.,& Paraušić, A.. (2022). Problematic social media use in the Covid-19 era: The role of personality and trait emotional intelligence. in 18th international conference Days of Applied Psychology – Current challenges in psychological science
University of Niš, Faculty of Philosophy., 155-156.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886
Mijatović L, Strižak N, Kovačević-Lepojević M, Bukvić Branković L, Popović-Ćitić B, Stojanović M, Paraušić A. Problematic social media use in the Covid-19 era: The role of personality and trait emotional intelligence. in 18th international conference Days of Applied Psychology – Current challenges in psychological science. 2022;:155-156.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886 .
Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, Kovačević-Lepojević, Marina, Bukvić Branković, Lidija, Popović-Ćitić, Branislava, Stojanović, Marija, Paraušić, Ana, "Problematic social media use in the Covid-19 era: The role of personality and trait emotional intelligence" in 18th international conference Days of Applied Psychology – Current challenges in psychological science (2022):155-156,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4886 .

Uloga teorije samolečenja u razumevanju povezanosti negativnih iskustava u detinjstvu i razvoja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci

Bogetić, Dragica; Strižak, Nevena; Mijatović, Luka

(Drustvo defektologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Bogetić, Dragica
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Mijatović, Luka
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4150
AB  - Rasprostranjenost i posledice koje negativna iskustva u detinjstvu i zavisnost od
psihoaktivnih supstanci ostavljaju na individualnom, porodičnom i socijalnom planu,
pozicioniraju ove društvene probleme na sam vrh društvenih zabrinutosti. Određena
istraživanja pokazuju da je prekomerno konzumiranje alkohola odgovorno za preko 200
različitih bolesti i zdravstvenih stanja i 2,8 miliona preranih smrti godišnje, dok je
upotreba ilegalnih psihoaktivnih supstanci povezana sa 11,8 miliona smrti na godišnjem
nivou, globalno posmatrano. Višedecenijska empirijska građa ukazuje na visoku
rasprostranjenost negativnih iskustava u detinjstvu u populaciji osoba koje su zavisne.
Cilj rada je analiza Teorije samolečenja kao korisnog okvira za tumačenje odnosa
negativnih iskustava u detinjstvu i zavisnosti od PAS, kroz povezivanje sa aktuelnim
empirijskim nalazima o odnosu ova dva prevalentna problema.
U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih
nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze.
Težeći humanizaciji etiološkog promatranja razvoja zavisnosti, Teorija
samolečenja ide u pravcu dekonceptualizacije pogleda na zavisnost u okviru kog je
dominiralo shvatanje zavisnosti kao ličnog izbora, slabe volje i hedonističkih težnji
pojedinca. Negativna iskustva u detinjstvu, naročito kroz kumulativni efekat su prediktori
rane upotrebe, zloupotrebe i zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, te su povezana i sa
rizičnijim načinom upotrebe i težim problemima koji proizlaze iz zavisničkog ponašanja.
Kroz upotrebu psihoaktivnih supstanci pojedinci teže da prevaziđu različita negativna ili
konfuzna afektivna stanja kao rezultat traume, da kontrolišu ili da osete emocije koje se
ne mogu doživeti bez efekata konkretne supstance. Zavisničko ponašanje se posmatra
kroz prizmu neadekvatne strategije prevazilaženja unutrašnjih stanja i problema koja je
generator dalje emocionalne patnje.
Teorija samolečenja počiva na pitanju koje se interesuje za to šta konkretna
supstanca pruža korisniku, te upravo od ovog odgovora treba krenuti u koncipiranju
idejnih pravaca prevencije i tretmana zavisnosti. Istraživanja u populaciji osoba koje su
zavisne od PASa i imaju negativna iskustva u detinjstvu, generalno pružaju podršku
postulatima Teoriji samolečenja kao korisnom okviru u analizi odnosa negativnih
iskustva u detinjstvu i razvoju zavisnosti.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
T1  - Uloga teorije samolečenja u razumevanju povezanosti negativnih iskustava u detinjstvu i razvoja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci
EP  - 126
SP  - 126
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4150
ER  - 
@conference{
author = "Bogetić, Dragica and Strižak, Nevena and Mijatović, Luka",
year = "2022",
abstract = "Rasprostranjenost i posledice koje negativna iskustva u detinjstvu i zavisnost od
psihoaktivnih supstanci ostavljaju na individualnom, porodičnom i socijalnom planu,
pozicioniraju ove društvene probleme na sam vrh društvenih zabrinutosti. Određena
istraživanja pokazuju da je prekomerno konzumiranje alkohola odgovorno za preko 200
različitih bolesti i zdravstvenih stanja i 2,8 miliona preranih smrti godišnje, dok je
upotreba ilegalnih psihoaktivnih supstanci povezana sa 11,8 miliona smrti na godišnjem
nivou, globalno posmatrano. Višedecenijska empirijska građa ukazuje na visoku
rasprostranjenost negativnih iskustava u detinjstvu u populaciji osoba koje su zavisne.
Cilj rada je analiza Teorije samolečenja kao korisnog okvira za tumačenje odnosa
negativnih iskustava u detinjstvu i zavisnosti od PAS, kroz povezivanje sa aktuelnim
empirijskim nalazima o odnosu ova dva prevalentna problema.
U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih
nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze.
Težeći humanizaciji etiološkog promatranja razvoja zavisnosti, Teorija
samolečenja ide u pravcu dekonceptualizacije pogleda na zavisnost u okviru kog je
dominiralo shvatanje zavisnosti kao ličnog izbora, slabe volje i hedonističkih težnji
pojedinca. Negativna iskustva u detinjstvu, naročito kroz kumulativni efekat su prediktori
rane upotrebe, zloupotrebe i zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, te su povezana i sa
rizičnijim načinom upotrebe i težim problemima koji proizlaze iz zavisničkog ponašanja.
Kroz upotrebu psihoaktivnih supstanci pojedinci teže da prevaziđu različita negativna ili
konfuzna afektivna stanja kao rezultat traume, da kontrolišu ili da osete emocije koje se
ne mogu doživeti bez efekata konkretne supstance. Zavisničko ponašanje se posmatra
kroz prizmu neadekvatne strategije prevazilaženja unutrašnjih stanja i problema koja je
generator dalje emocionalne patnje.
Teorija samolečenja počiva na pitanju koje se interesuje za to šta konkretna
supstanca pruža korisniku, te upravo od ovog odgovora treba krenuti u koncipiranju
idejnih pravaca prevencije i tretmana zavisnosti. Istraživanja u populaciji osoba koje su
zavisne od PASa i imaju negativna iskustva u detinjstvu, generalno pružaju podršku
postulatima Teoriji samolečenja kao korisnom okviru u analizi odnosa negativnih
iskustva u detinjstvu i razvoju zavisnosti.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.",
title = "Uloga teorije samolečenja u razumevanju povezanosti negativnih iskustava u detinjstvu i razvoja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci",
pages = "126-126",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4150"
}
Bogetić, D., Strižak, N.,& Mijatović, L.. (2022). Uloga teorije samolečenja u razumevanju povezanosti negativnih iskustava u detinjstvu i razvoja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
Drustvo defektologa Srbije., 126-126.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4150
Bogetić D, Strižak N, Mijatović L. Uloga teorije samolečenja u razumevanju povezanosti negativnih iskustava u detinjstvu i razvoja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.. 2022;:126-126.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4150 .
Bogetić, Dragica, Strižak, Nevena, Mijatović, Luka, "Uloga teorije samolečenja u razumevanju povezanosti negativnih iskustava u detinjstvu i razvoja zavisnosti od psihoaktivnih supstanci" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. (2022):126-126,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4150 .

Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas

Strižak, Nevena; Bogetić, Dragica; Mijatović, Luka

(Drustvo defektologa Srbije, 2022)

TY  - CONF
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Bogetić, Dragica
AU  - Mijatović, Luka
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4149
AB  - Na nesvesnim nivoima, u svima nama više ili manje je aktivan mehanizam
pounutrenja predrasuda o grupi kojoj pripadamo, kao da su one istine o nama samima.
U slučaju negativno obojenih predrasuda o manjinskim grupama, koje su uglavnom
udružene sa diskriminacijom, ovaj proces naziva se internalizovana opresija.
Cilj ovog rada je prikaz teorijskih razmatranja internalizovane opresije iz ugla
socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas.
U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih
nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze.
Mitovi o tome kakve su osobe sa ometenošću, koji se perpetuiraju kroz izostanak
pozitivnih modela u filmovima, medijima, kulturnoj i sportskoj sferi, kao i kroz nasilan
jezik, podsmešljive poštapalice, poslovice, izreke i viceve, dodatno potvrđuju da je mnogo
razloga da se osoba sa ometenošću oseti, i kontinuirano oseća, bespomoćno i
obespravljeno i da će vremenom poverovati u poruke koje dobija od okruženja.
Psihoanaliza, u domenu teorije objektnih odnosa, internalizovanu opresiju opisuje kroz
mehanizam projekcije sa neometenih na one sa ometenošću, koji su konstituisani kao
Drugi, na taj način sugerišući da je ona neizbežno iskustvo za sve osobe sa ometenošću.
Tomasova donekle preispituje ovo stanovište, ističući da osobe sa ometenošću nisu
homogena grupa, te da sklonost internalizaciji opresije može varirati u odnosu na to da li
je ometenost stečena ili prisutna od rođenja, odlike ličnosti, kontekst. Antropološka
literatura sugeriše i značajne razlike u odnosu na kulturu, jer postoje zajednice koje ne
isključuju osobe sa ometenošću.
Uprkos tome što je veoma široko rasprostranjen i ugrožavajući, fenomen
internalizovane opresije ostao je relativno zanemaren u studijama ometenosti. Posledice
internalizovane opresije prepoznatljive su u poteškoćama da se izgradi i održi
samopoštovanje i nivo aspiracije koji odgovara ličnim snagama i potencijalima. Shodno
tome, za kvalitetan i celovit rad defektologa značajno ih je prepoznati i razumeti njihove
efekte na razvoj i dobrobit korisnika.
PB  - Drustvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
T1  - Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas
EP  - 125
SP  - 125
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149
ER  - 
@conference{
author = "Strižak, Nevena and Bogetić, Dragica and Mijatović, Luka",
year = "2022",
abstract = "Na nesvesnim nivoima, u svima nama više ili manje je aktivan mehanizam
pounutrenja predrasuda o grupi kojoj pripadamo, kao da su one istine o nama samima.
U slučaju negativno obojenih predrasuda o manjinskim grupama, koje su uglavnom
udružene sa diskriminacijom, ovaj proces naziva se internalizovana opresija.
Cilj ovog rada je prikaz teorijskih razmatranja internalizovane opresije iz ugla
socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas.
U radu su kao opšte metode korišćene analiza i sinteza empirijskih i teorijskih
nalaza pomoću pretraživanja radova kroz različite naučne baze.
Mitovi o tome kakve su osobe sa ometenošću, koji se perpetuiraju kroz izostanak
pozitivnih modela u filmovima, medijima, kulturnoj i sportskoj sferi, kao i kroz nasilan
jezik, podsmešljive poštapalice, poslovice, izreke i viceve, dodatno potvrđuju da je mnogo
razloga da se osoba sa ometenošću oseti, i kontinuirano oseća, bespomoćno i
obespravljeno i da će vremenom poverovati u poruke koje dobija od okruženja.
Psihoanaliza, u domenu teorije objektnih odnosa, internalizovanu opresiju opisuje kroz
mehanizam projekcije sa neometenih na one sa ometenošću, koji su konstituisani kao
Drugi, na taj način sugerišući da je ona neizbežno iskustvo za sve osobe sa ometenošću.
Tomasova donekle preispituje ovo stanovište, ističući da osobe sa ometenošću nisu
homogena grupa, te da sklonost internalizaciji opresije može varirati u odnosu na to da li
je ometenost stečena ili prisutna od rođenja, odlike ličnosti, kontekst. Antropološka
literatura sugeriše i značajne razlike u odnosu na kulturu, jer postoje zajednice koje ne
isključuju osobe sa ometenošću.
Uprkos tome što je veoma široko rasprostranjen i ugrožavajući, fenomen
internalizovane opresije ostao je relativno zanemaren u studijama ometenosti. Posledice
internalizovane opresije prepoznatljive su u poteškoćama da se izgradi i održi
samopoštovanje i nivo aspiracije koji odgovara ličnim snagama i potencijalima. Shodno
tome, za kvalitetan i celovit rad defektologa značajno ih je prepoznati i razumeti njihove
efekte na razvoj i dobrobit korisnika.",
publisher = "Drustvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.",
title = "Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas",
pages = "125-125",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149"
}
Strižak, N., Bogetić, D.,& Mijatović, L.. (2022). Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.
Drustvo defektologa Srbije., 125-125.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149
Strižak N, Bogetić D, Mijatović L. Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022.. 2022;:125-125.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149 .
Strižak, Nevena, Bogetić, Dragica, Mijatović, Luka, "Razumevanje mehanizma internalizovane opresije iz ugla socijalno-relacionog modela ometenosti Kerol Tomas" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije” , Zlatibor,17- 20. Februar, 2022. (2022):125-125,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4149 .

Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu

Strižak, Nevena; Grbović, Aleksandra

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty, 2021)

TY  - CONF
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Grbović, Aleksandra
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3825
AB  - Kroz postavke i pristupe socijalnog modela ometenosti, otvorilo se pitanje zbog čega osobe sa ometenošću imaju malo ili nimalo kontrole nad svojim životom i njegovim svakodnevnim, uobičajenim aspektima. Pokrenuto je kre- iranje mera kojima bi se jačalo samozastupanje, inicijativa, samopoštovanje, asertivnost i podstakao razvoj osoba sa ometenošću u pravcu nezavisnih, ili makar nezavisnijih, građana. Konstrukt samoodređenja koji se u ovim nasto- janjima istakao kao značajan odnosi se na veštine pravljenja izbora, odlučiva- nja, postavljanja i ostvarivanja ciljeva, samozastupanja i samousmeravanja.
Svojim sadržajem prepleten je sa brojnim gorućim pitanjima vezanim za po- ložaj osoba sa ometenošću u društvu, i privukao je veliku pažnju u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji. Samoodređenje je isticano kao tema od značaja za tranziciju učenika u adolescenciju, i iz adolescencije u odraslo doba, zbog čega je uobičajeno i deo kurikuluma namenjenog ovom uzrastu. No, vremenom je uočeno da je mesto samoodređenju u ranom obrazovanju i ranoj intervenciji, jer ono ima korene u veštinama koje se stiču u periodu ranog razvoja. Kada su deca sa oštećenjem vida u pitanju, uspostavljanje osnova samoodređenja u što ranijem uzrastu predstavlja i mehanizam prevencije zavisnosti mladih osoba sa oštećenjem vida od odraslih, ali i niske samoefikasnosti, naučene bespomoćnosti i spoljašnjeg lokusa kontrole.
Cilj ovog preglednog rada je prikaz konstrukta samoodređenja i načina njego- vog podsticanja kod dece sa oštećenjem vida ranog uzrasta.
AB  - Through the perspectives of social disability model, the question of little or hardly any control that people with disabilities have over their own lives has become visible and important.
Funds were directed in designing and implementing different project and initiatives, aiming to improve their self-advocacy, engagement, self-respect, assertiveness, and independence.
Self-determination emerged as an important construct, consisting of making choices and decisions free from external influence and setting and achieving goals independently. Self- determination is intertwined with numerous issues related to the position of person with disabilities in communities and in society in general, and it drew a lot of attention in special education and rehabilitation. For some time now, self-determination has been highlighted as an important part of the curriculum for adolescents and young adults. However, over time it has been observed that the right time for promoting self-determination is early education and early intervention, since it has its roots in the skills acquired in that period. When it comes to children with visual impairment, establishing the basis of self-determination at an early age is an important mechanism for preventing dependence, low self-efficacy, learned helplessness and external locus of control.
The aim of this review paper is to present the construct of selfdetermination and the ways it can be fostered in children with visual impairment at an early age.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu
T1  - Fostering self-determination of children with visual impairment in early childhood
EP  - 413
SP  - 407
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3825
ER  - 
@conference{
author = "Strižak, Nevena and Grbović, Aleksandra",
year = "2021",
abstract = "Kroz postavke i pristupe socijalnog modela ometenosti, otvorilo se pitanje zbog čega osobe sa ometenošću imaju malo ili nimalo kontrole nad svojim životom i njegovim svakodnevnim, uobičajenim aspektima. Pokrenuto je kre- iranje mera kojima bi se jačalo samozastupanje, inicijativa, samopoštovanje, asertivnost i podstakao razvoj osoba sa ometenošću u pravcu nezavisnih, ili makar nezavisnijih, građana. Konstrukt samoodređenja koji se u ovim nasto- janjima istakao kao značajan odnosi se na veštine pravljenja izbora, odlučiva- nja, postavljanja i ostvarivanja ciljeva, samozastupanja i samousmeravanja.
Svojim sadržajem prepleten je sa brojnim gorućim pitanjima vezanim za po- ložaj osoba sa ometenošću u društvu, i privukao je veliku pažnju u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji. Samoodređenje je isticano kao tema od značaja za tranziciju učenika u adolescenciju, i iz adolescencije u odraslo doba, zbog čega je uobičajeno i deo kurikuluma namenjenog ovom uzrastu. No, vremenom je uočeno da je mesto samoodređenju u ranom obrazovanju i ranoj intervenciji, jer ono ima korene u veštinama koje se stiču u periodu ranog razvoja. Kada su deca sa oštećenjem vida u pitanju, uspostavljanje osnova samoodređenja u što ranijem uzrastu predstavlja i mehanizam prevencije zavisnosti mladih osoba sa oštećenjem vida od odraslih, ali i niske samoefikasnosti, naučene bespomoćnosti i spoljašnjeg lokusa kontrole.
Cilj ovog preglednog rada je prikaz konstrukta samoodređenja i načina njego- vog podsticanja kod dece sa oštećenjem vida ranog uzrasta., Through the perspectives of social disability model, the question of little or hardly any control that people with disabilities have over their own lives has become visible and important.
Funds were directed in designing and implementing different project and initiatives, aiming to improve their self-advocacy, engagement, self-respect, assertiveness, and independence.
Self-determination emerged as an important construct, consisting of making choices and decisions free from external influence and setting and achieving goals independently. Self- determination is intertwined with numerous issues related to the position of person with disabilities in communities and in society in general, and it drew a lot of attention in special education and rehabilitation. For some time now, self-determination has been highlighted as an important part of the curriculum for adolescents and young adults. However, over time it has been observed that the right time for promoting self-determination is early education and early intervention, since it has its roots in the skills acquired in that period. When it comes to children with visual impairment, establishing the basis of self-determination at an early age is an important mechanism for preventing dependence, low self-efficacy, learned helplessness and external locus of control.
The aim of this review paper is to present the construct of selfdetermination and the ways it can be fostered in children with visual impairment at an early age.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu, Fostering self-determination of children with visual impairment in early childhood",
pages = "413-407",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3825"
}
Strižak, N.,& Grbović, A.. (2021). Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation Publishing Center of the Faculty., 407-413.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3825
Strižak N, Grbović A. Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:407-413.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3825 .
Strižak, Nevena, Grbović, Aleksandra, "Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):407-413,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3825 .

Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19

Antić, Slobodanka; Mijatović, Luka; Strižak, Nevena

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Antić, Slobodanka
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Strižak, Nevena
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3783
AB  - Uvod: Tokom perioda produžene krize javnog zdravlja doživljavamo različita negativna osećanja i primenjujemo široki spektar adaptivnih i maladaptivnih strategija prevladavanja. Najčešće manifestacije maladaptivnog prevlada- vanja su poricanje, povlačenje i zloupotreba supstanci sa ciljem redukovanja stresa. Od posebnog značaja je ispitivanje reakcija i maladaptivnih strategija kod studentkinja specijalne edukacije i rehabilitacije, s obzirom na to da se radi o budućim pružaocima profesionalne podrške osetljivim grupama.
Cilj: Cilj aktuelne studije je istraživanje prediktivne uloge maladaptivnih stra- tegija prevladavanja u doživljavanju različitih negativnih emocija tokom pan- demije COVID-19.
Metod: Učesnici u ovom onlajn istraživanju su studentkinje specijalne eduka- cije i rehabilitacije (N=222) na Univerzitetu u Beogradu. Podaci o doživljenom strahu, hostilnosti, krivici i tugi, dobijeni su putem skale osnovnih negativnih emocija Inventara za procenu pozitivnog i negativnog afekta (Positive and Negative Affect Schedule – Expanded Form). Maladaptivne strategije prevla- davanja (Upotreba supstanci, Poricanje i Povlačenje) procenjene su inventa- rom COPE.
Rezultati: Testirana su četiri linearna regresiona modela sa maladaptivnim strategijama prevladavanja kao prediktorima i negativnim emocijama (hostil- nost, strah, krivica i tuga) kao kriterijumskim varijablama. U prvom modelu, Hostilnost [F(3,218)=4,036; p<0,01] se predviđa putem Upotrebe supstanci (β=0,183; t=2,710; p<0,01); u drugom se Poricanje (β=0,203; t=2,831; p<0,01) izdvaja kao prediktor Straha [F(3,218)=4,215; p<0,01]; u trećem i Upotreba supstanci (β=0,262; t=4,072; p<0,001) i Povlačenje (β=0,149; t=2,142; p<0,05) predviđaju Krivicu [F(3,218)=12,255; p<0,001]; i u četvrtom modelu, Tugu [F(3,218)=5,222; p<0,01] takođe predviđaju Upotreba supstanci (β=0,165; t=2,466; p<0,01) i Povlačenje (β=0,144; t=1,992; p<0,05).
Zaključak: Rezultati potvrđuju pozitivnu vezu između intenziteta negativnih osećanja i korišćenja maladaptivnih strategija prevladavanja, ali i otkrivaju različite uloge maladaptivnih strategija u predikciji osnovnih negativnih emo- cija tokom pandemije COVID-19. Dobijeni nalazi mogu biti od značaja u pri- premi i obrazovanju studenata specijalne edukacije i rehabilitacije za njihove buduće profesionalne izazove.
AB  - Introduction: During the period of prolonged public health crisis, one can experience various negative emotional states and apply a wide range of different adaptive and maladaptive coping strategies. The most frequent maladaptive coping manifestations are denial, behavioral disengagement and substance abuse to reduce distress. Since they are the future supporters of the vulnerable, it is of particular interest to examine the reactions of special education students, and the strategies they use to cope with stress in a maladaptive way.
Aim: The aim of the present study was to explore predictive roles of maladaptive coping strategies in different negative emotional states throughout the COVID-19 pandemic.
Method: Participants in this online research were 222 special education and rehabilitation female students from the University of Belgrade. Data on fear, hostility, guilt and sadness was collected using negative emotion scales of Positive and Negative Affect Schedule ‒ Expanded Form. Maladaptive coping strategies (Substance use, Denial and Behavioral disengagement) were assessed by COPE Inventory.
Results: Four linear regressions were performed, with the maladaptive coping strategies as the predictor set, and negative emotional states (hostility, fear, guilt and sadness) as criteria. In the first one, Hostility (F(3,218)=4.036; p<.01) was predicted by Substance use (β=.183; t=2.710; p<.01); in the second, Denial (β=.203; t=2.831; p<.01) stood out as a predictor of Fear [F(3,218)=4.215; p<.01], in the third both Substance use (β=.262; t=4.072; p<.001) and Behavioral disengagement (β=.149; t=2.142; p<.05) predicted Guilt [F(3,218)=12.255; p<.001] and in the fourth Sadness [F(3,218)=5.222; p<.01] was also predicted by Substance use (β=.165; t=2.466; p<.01) and Behavioral disengagement (β=.144; t=1.992; p<.05).
Conclusion: The results confirm positive correlation between maladaptive coping strategies and negative emotions and reveal different roles maladaptive coping strategies have in predicting basic negative emotions during the COVID-19 pandemic. These findings could be of importance in preparing future special educators and rehabilitators for their professional challenges.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19
T1  - Denying, disengaging and substance (ab)use: predictors of negative emotions during the covid-19 pandemic
EP  - 248
SP  - 241
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3783
ER  - 
@conference{
author = "Antić, Slobodanka and Mijatović, Luka and Strižak, Nevena",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Tokom perioda produžene krize javnog zdravlja doživljavamo različita negativna osećanja i primenjujemo široki spektar adaptivnih i maladaptivnih strategija prevladavanja. Najčešće manifestacije maladaptivnog prevlada- vanja su poricanje, povlačenje i zloupotreba supstanci sa ciljem redukovanja stresa. Od posebnog značaja je ispitivanje reakcija i maladaptivnih strategija kod studentkinja specijalne edukacije i rehabilitacije, s obzirom na to da se radi o budućim pružaocima profesionalne podrške osetljivim grupama.
Cilj: Cilj aktuelne studije je istraživanje prediktivne uloge maladaptivnih stra- tegija prevladavanja u doživljavanju različitih negativnih emocija tokom pan- demije COVID-19.
Metod: Učesnici u ovom onlajn istraživanju su studentkinje specijalne eduka- cije i rehabilitacije (N=222) na Univerzitetu u Beogradu. Podaci o doživljenom strahu, hostilnosti, krivici i tugi, dobijeni su putem skale osnovnih negativnih emocija Inventara za procenu pozitivnog i negativnog afekta (Positive and Negative Affect Schedule – Expanded Form). Maladaptivne strategije prevla- davanja (Upotreba supstanci, Poricanje i Povlačenje) procenjene su inventa- rom COPE.
Rezultati: Testirana su četiri linearna regresiona modela sa maladaptivnim strategijama prevladavanja kao prediktorima i negativnim emocijama (hostil- nost, strah, krivica i tuga) kao kriterijumskim varijablama. U prvom modelu, Hostilnost [F(3,218)=4,036; p<0,01] se predviđa putem Upotrebe supstanci (β=0,183; t=2,710; p<0,01); u drugom se Poricanje (β=0,203; t=2,831; p<0,01) izdvaja kao prediktor Straha [F(3,218)=4,215; p<0,01]; u trećem i Upotreba supstanci (β=0,262; t=4,072; p<0,001) i Povlačenje (β=0,149; t=2,142; p<0,05) predviđaju Krivicu [F(3,218)=12,255; p<0,001]; i u četvrtom modelu, Tugu [F(3,218)=5,222; p<0,01] takođe predviđaju Upotreba supstanci (β=0,165; t=2,466; p<0,01) i Povlačenje (β=0,144; t=1,992; p<0,05).
Zaključak: Rezultati potvrđuju pozitivnu vezu između intenziteta negativnih osećanja i korišćenja maladaptivnih strategija prevladavanja, ali i otkrivaju različite uloge maladaptivnih strategija u predikciji osnovnih negativnih emo- cija tokom pandemije COVID-19. Dobijeni nalazi mogu biti od značaja u pri- premi i obrazovanju studenata specijalne edukacije i rehabilitacije za njihove buduće profesionalne izazove., Introduction: During the period of prolonged public health crisis, one can experience various negative emotional states and apply a wide range of different adaptive and maladaptive coping strategies. The most frequent maladaptive coping manifestations are denial, behavioral disengagement and substance abuse to reduce distress. Since they are the future supporters of the vulnerable, it is of particular interest to examine the reactions of special education students, and the strategies they use to cope with stress in a maladaptive way.
Aim: The aim of the present study was to explore predictive roles of maladaptive coping strategies in different negative emotional states throughout the COVID-19 pandemic.
Method: Participants in this online research were 222 special education and rehabilitation female students from the University of Belgrade. Data on fear, hostility, guilt and sadness was collected using negative emotion scales of Positive and Negative Affect Schedule ‒ Expanded Form. Maladaptive coping strategies (Substance use, Denial and Behavioral disengagement) were assessed by COPE Inventory.
Results: Four linear regressions were performed, with the maladaptive coping strategies as the predictor set, and negative emotional states (hostility, fear, guilt and sadness) as criteria. In the first one, Hostility (F(3,218)=4.036; p<.01) was predicted by Substance use (β=.183; t=2.710; p<.01); in the second, Denial (β=.203; t=2.831; p<.01) stood out as a predictor of Fear [F(3,218)=4.215; p<.01], in the third both Substance use (β=.262; t=4.072; p<.001) and Behavioral disengagement (β=.149; t=2.142; p<.05) predicted Guilt [F(3,218)=12.255; p<.001] and in the fourth Sadness [F(3,218)=5.222; p<.01] was also predicted by Substance use (β=.165; t=2.466; p<.01) and Behavioral disengagement (β=.144; t=1.992; p<.05).
Conclusion: The results confirm positive correlation between maladaptive coping strategies and negative emotions and reveal different roles maladaptive coping strategies have in predicting basic negative emotions during the COVID-19 pandemic. These findings could be of importance in preparing future special educators and rehabilitators for their professional challenges.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19, Denying, disengaging and substance (ab)use: predictors of negative emotions during the covid-19 pandemic",
pages = "248-241",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3783"
}
Antić, S., Mijatović, L.,& Strižak, N.. (2021). Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 241-248.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3783
Antić S, Mijatović L, Strižak N. Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19. in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:241-248.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3783 .
Antić, Slobodanka, Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, "Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19" in Zbornik radova - 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):241-248,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3783 .

Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu

Strižak, Nevena; Grbović, Aleksandra

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Grbović, Aleksandra
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3738
AB  - Kroz postavke i pristupe socijalnog modela ometenosti, otvorilo se pitanje zbog čega osobe sa ometenošću imaju malo ili nimalo kontrole nad svojim životom i njegovim svakodnevnim, uobičajenim aspektima.
Pokrenuto je kreiranje mera kojima bi se jačalo samozastupanje, inicijativa, samopoštovanje, asertivnost i podstakao razvoj osoba sa ometenošću u pravcu nezavisnih, ili makar nezavisnijih, građana. Konstrukt samoodređenja koji se u ovim nastojanjima istakao kao značajan odnosi se na veštine pravljenja izbora, odlučivanja, postavljanja i ostvarivanja ciljeva, samozastupanja i samousmeravanja. Svojim sadržajem prepleten je sa brojnim gorućim pitanjima vezanim za položaj osoba sa ometenošću u društvu, i privukao je veliku pažnju u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji.
Samoodređenje je isticano kao tema od značaja za tranziciju učenika u adolescenciju, i iz adolescencije u odraslo doba, zbog čega je uobičajeno i deo kurikuluma namenjenog ovom uzrastu. No, vremenom je uočeno da je mesto samoodređenju u ranom obrazovanju i ranoj intervenciji, jer ono ima korene u veštinama koje se stiču u periodu ranog razvoja. Kada su deca sa oštećenjem vida u pitanju, uspostavljanje osnova samoodređenja u što ranijem uzrastu predstavlja i mehanizam prevencije zavisnosti mladih osoba sa oštećenjem vida od odraslih, ali i niske samoefikasnosti, naučene bespomoćnosti i spoljašnjeg lokusa kontrole.
Cilj ovog preglednog rada je prikaz konstrukta samoodređenja i načina njegovog podsticanja kod dece sa oštećenjem vida ranog uzrasta.
AB  - Through the perspectives of social disability model, the question of little or hardly any control that people with disabilities have over their own lives has become visible and important. Funds were directed in designing and implementing different project and initiatives, aiming to improve their self-advocacy, engagement, self-respect, assertiveness, and independence. Self-determination emerged as an important construct, consisting of making choices and decisions free from external influence and setting and achieving goals independently. Self-determination is intertwined with numerous issues related to the position of person with disabilities in communities and in society in general, and it drew a lot of attention in special education and rehabilitation. For some time now, self-determination has been highlighted as an important part of the curriculum for adolescents and young adults. However, over time it has been observed that the right time for promoting self-determination is early education and early intervention, since it has its roots in the skills acquired in that period. When it comes to children with visual impairment, establishing the basis of self-determination at an early age is an important mechanism for preventing dependence, low self-efficacy, learned helplessness and external locus of control.
The aim of this review paper is to present the construct of self- determination and the ways it can be fostered in children with visual impairment at an early age.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu
T1  - Fostering self-determination of children with visual impairment in early childhood
EP  - 154
SP  - 153
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3738
ER  - 
@conference{
author = "Strižak, Nevena and Grbović, Aleksandra",
year = "2021",
abstract = "Kroz postavke i pristupe socijalnog modela ometenosti, otvorilo se pitanje zbog čega osobe sa ometenošću imaju malo ili nimalo kontrole nad svojim životom i njegovim svakodnevnim, uobičajenim aspektima.
Pokrenuto je kreiranje mera kojima bi se jačalo samozastupanje, inicijativa, samopoštovanje, asertivnost i podstakao razvoj osoba sa ometenošću u pravcu nezavisnih, ili makar nezavisnijih, građana. Konstrukt samoodređenja koji se u ovim nastojanjima istakao kao značajan odnosi se na veštine pravljenja izbora, odlučivanja, postavljanja i ostvarivanja ciljeva, samozastupanja i samousmeravanja. Svojim sadržajem prepleten je sa brojnim gorućim pitanjima vezanim za položaj osoba sa ometenošću u društvu, i privukao je veliku pažnju u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji.
Samoodređenje je isticano kao tema od značaja za tranziciju učenika u adolescenciju, i iz adolescencije u odraslo doba, zbog čega je uobičajeno i deo kurikuluma namenjenog ovom uzrastu. No, vremenom je uočeno da je mesto samoodređenju u ranom obrazovanju i ranoj intervenciji, jer ono ima korene u veštinama koje se stiču u periodu ranog razvoja. Kada su deca sa oštećenjem vida u pitanju, uspostavljanje osnova samoodređenja u što ranijem uzrastu predstavlja i mehanizam prevencije zavisnosti mladih osoba sa oštećenjem vida od odraslih, ali i niske samoefikasnosti, naučene bespomoćnosti i spoljašnjeg lokusa kontrole.
Cilj ovog preglednog rada je prikaz konstrukta samoodređenja i načina njegovog podsticanja kod dece sa oštećenjem vida ranog uzrasta., Through the perspectives of social disability model, the question of little or hardly any control that people with disabilities have over their own lives has become visible and important. Funds were directed in designing and implementing different project and initiatives, aiming to improve their self-advocacy, engagement, self-respect, assertiveness, and independence. Self-determination emerged as an important construct, consisting of making choices and decisions free from external influence and setting and achieving goals independently. Self-determination is intertwined with numerous issues related to the position of person with disabilities in communities and in society in general, and it drew a lot of attention in special education and rehabilitation. For some time now, self-determination has been highlighted as an important part of the curriculum for adolescents and young adults. However, over time it has been observed that the right time for promoting self-determination is early education and early intervention, since it has its roots in the skills acquired in that period. When it comes to children with visual impairment, establishing the basis of self-determination at an early age is an important mechanism for preventing dependence, low self-efficacy, learned helplessness and external locus of control.
The aim of this review paper is to present the construct of self- determination and the ways it can be fostered in children with visual impairment at an early age.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu, Fostering self-determination of children with visual impairment in early childhood",
pages = "154-153",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3738"
}
Strižak, N.,& Grbović, A.. (2021). Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 153-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3738
Strižak N, Grbović A. Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:153-154.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3738 .
Strižak, Nevena, Grbović, Aleksandra, "Podsticanje razvoja samoodređenja dece sa oštećenjem vida na ranom i predškolskom uzrastu" in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):153-154,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3738 .

Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19

Antić, Slobodanka; Mijatović, Luka; Strižak, Nevena

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Antić, Slobodanka
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Strižak, Nevena
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3693
AB  - Uvod: Tokom perioda produžene krize javnog zdravlja doživljavamo različita negativna osećanja i primenjujemo široki spektar adaptivnih i maladaptivnih strategija prevladavanja. Najčešće manifestacije maladaptivnog prevladavanja su poricanje, povlačenje i zloupotreba supstanci sa ciljem redukovanja stresa. Od posebnog značaja je ispitivanje reakcija i maladaptivnih strategija kod studentkinja specijalne edukacije i rehabilitacije, s obzirom na to da se radi o budućim pružaocima profesionalne podrške osetljivim grupama.
Cilj: Cilj aktuelne studije je istraživanje prediktivne uloge maladaptivnih strategija prevladavanja u doživljavanju različitih negativnih emocija tokom pandemije COVID-19.
Metod: Učesnici u ovom onlajn istraživanju su studentkinje specijalne edukacije i rehabilitacije (N=222) na Univerzitetu u Beogradu. Podaci o doživljenom strahu, hostilnosti, krivici i tugi, dobijeni su putem skale osnovnih negativnih emocija Inventara za procenu pozitivnog i negativnog afekta (Positive and Negative Affect Schedule - Expanded Form). Maladaptivne strategije prevladavanja (Upotreba supstanci, Poricanje i Povlačenje) procenjene su inventarom COPE.
Rezultati: Testirana su četiri linearna regresiona modela sa maladaptivnim strategijama prevladavanja kao prediktorima i negativnim emocijama (hostilnost, strah, krivica i tuga) kao kriterijumskim varijablama. U prvom modelu, Hostilnost [F(3,218)=4,036; p<0,01] se predviđa putem Upotrebe supstanci (3=0,183; t=2,710; p<0,01); u drugom se Poricanje (3=0,203; t=2,831; p<0,01) izdvaja kao prediktor Straha [F(3,218)=4,215; p<0,01]; u trećem i Upotreba supstanci (3=0,262; t=4,072; p<0,001) i Povlačenje (3=0,149; t=2,142; p<0,05) predviđaju Krivicu [F(3,218)=12,255; p<0,001]; i u četvrtom modelu, Tugu [F(3,218)=5,222; p<0,01] takođe predviđaju Upotreba supstanci (3=0,165; t=2,466; p<0,01) i Povlačenje (3=0,144; t=1,992; p<0,05). Zaključak: Rezultati potvrđuju pozitivnu vezu između intenziteta negativnih osećanja i korišćenja maladaptivnih strategija prevladavanja, ali i otkrivaju različite uloge maladaptivnih strategija u predikciji osnovnih negativnih emocija tokom pandemije COVID-19. Dobijeni nalazi mogu biti od značaja u pripremi i obrazovanju studenata specijalne edukacije i rehabilitacije za njihove buduće profesionalne izazove.
AB  - Introduction: During the period of prolonged public health crisis, one can experience various negative emotional states and apply a wide range of different adaptive and maladaptive coping strategies. The most frequent maladaptive coping manifestations are denial, behavioral disengagement and substance abuse to reduce distress. Since they are the future supporters of the vulnerable, it is of particular interest to examine the reactions of special education students, and the strategies they use to cope with stress in a maladaptive way.
Aim: The aim of the present study was to explore predictive roles of maladaptive coping strategies in different negative emotional states throughout the COVID-19 pandemic.
Method: Participants in this online research were 222 special education and rehabilitation female students from the University of Belgrade. Data on fear, hostility, guilt and sadness was collected using negative emotion scales of Positive and Negative Affect Schedule - Expanded Form. Maladaptive coping strategies (Substance use, Denial and Behavioral disengagement) were assessed by COPE Inventory.
Results: Four linear regressions were performed, with the maladaptive coping strategies as the predictor set, and negative emotional states (hostility, fear, guilt and sadness) as criteria. In the first one, Hostility (F(3,218)=4.036; p<.01) was predicted by Substance use (£=.183; t=2.710; p<.01); in the second, Denial (£=.203; t=2.831; p<.01) stood out as a predictor of Fear [F(3,218)= 4.215; p<.01], in the third both Substance use (£=.262; t=4.072; p<.001) and Behavioral disengagement (£=.149; t=2.142; p<.05) predicted Guilt [F(3,218)=12.255; p<.001] and in the fourth Sadness [F(3,218)= 5.222; p<.01] was also predicted by Substance use (£=.165; t=2.466; p<.01) and Behavioral disengagement (£=.144; t=1.992; p<.05).
Conclusion: The results confirm positive correlation between maladaptive coping strategies and negative emotions and reveal different roles maladaptive coping strategies have in predicting basic negative emotions during the COVID-19 pandemic. These findings could be of importance in preparing future special educators and rehabilitators for their professional challenges.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
T1  - Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19
T1  - Denying, disengaging and substance (ab)use: predictors of negative emotions during the covid-19 pandemic
EP  - 97
SP  - 96
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3693
ER  - 
@conference{
author = "Antić, Slobodanka and Mijatović, Luka and Strižak, Nevena",
year = "2021",
abstract = "Uvod: Tokom perioda produžene krize javnog zdravlja doživljavamo različita negativna osećanja i primenjujemo široki spektar adaptivnih i maladaptivnih strategija prevladavanja. Najčešće manifestacije maladaptivnog prevladavanja su poricanje, povlačenje i zloupotreba supstanci sa ciljem redukovanja stresa. Od posebnog značaja je ispitivanje reakcija i maladaptivnih strategija kod studentkinja specijalne edukacije i rehabilitacije, s obzirom na to da se radi o budućim pružaocima profesionalne podrške osetljivim grupama.
Cilj: Cilj aktuelne studije je istraživanje prediktivne uloge maladaptivnih strategija prevladavanja u doživljavanju različitih negativnih emocija tokom pandemije COVID-19.
Metod: Učesnici u ovom onlajn istraživanju su studentkinje specijalne edukacije i rehabilitacije (N=222) na Univerzitetu u Beogradu. Podaci o doživljenom strahu, hostilnosti, krivici i tugi, dobijeni su putem skale osnovnih negativnih emocija Inventara za procenu pozitivnog i negativnog afekta (Positive and Negative Affect Schedule - Expanded Form). Maladaptivne strategije prevladavanja (Upotreba supstanci, Poricanje i Povlačenje) procenjene su inventarom COPE.
Rezultati: Testirana su četiri linearna regresiona modela sa maladaptivnim strategijama prevladavanja kao prediktorima i negativnim emocijama (hostilnost, strah, krivica i tuga) kao kriterijumskim varijablama. U prvom modelu, Hostilnost [F(3,218)=4,036; p<0,01] se predviđa putem Upotrebe supstanci (3=0,183; t=2,710; p<0,01); u drugom se Poricanje (3=0,203; t=2,831; p<0,01) izdvaja kao prediktor Straha [F(3,218)=4,215; p<0,01]; u trećem i Upotreba supstanci (3=0,262; t=4,072; p<0,001) i Povlačenje (3=0,149; t=2,142; p<0,05) predviđaju Krivicu [F(3,218)=12,255; p<0,001]; i u četvrtom modelu, Tugu [F(3,218)=5,222; p<0,01] takođe predviđaju Upotreba supstanci (3=0,165; t=2,466; p<0,01) i Povlačenje (3=0,144; t=1,992; p<0,05). Zaključak: Rezultati potvrđuju pozitivnu vezu između intenziteta negativnih osećanja i korišćenja maladaptivnih strategija prevladavanja, ali i otkrivaju različite uloge maladaptivnih strategija u predikciji osnovnih negativnih emocija tokom pandemije COVID-19. Dobijeni nalazi mogu biti od značaja u pripremi i obrazovanju studenata specijalne edukacije i rehabilitacije za njihove buduće profesionalne izazove., Introduction: During the period of prolonged public health crisis, one can experience various negative emotional states and apply a wide range of different adaptive and maladaptive coping strategies. The most frequent maladaptive coping manifestations are denial, behavioral disengagement and substance abuse to reduce distress. Since they are the future supporters of the vulnerable, it is of particular interest to examine the reactions of special education students, and the strategies they use to cope with stress in a maladaptive way.
Aim: The aim of the present study was to explore predictive roles of maladaptive coping strategies in different negative emotional states throughout the COVID-19 pandemic.
Method: Participants in this online research were 222 special education and rehabilitation female students from the University of Belgrade. Data on fear, hostility, guilt and sadness was collected using negative emotion scales of Positive and Negative Affect Schedule - Expanded Form. Maladaptive coping strategies (Substance use, Denial and Behavioral disengagement) were assessed by COPE Inventory.
Results: Four linear regressions were performed, with the maladaptive coping strategies as the predictor set, and negative emotional states (hostility, fear, guilt and sadness) as criteria. In the first one, Hostility (F(3,218)=4.036; p<.01) was predicted by Substance use (£=.183; t=2.710; p<.01); in the second, Denial (£=.203; t=2.831; p<.01) stood out as a predictor of Fear [F(3,218)= 4.215; p<.01], in the third both Substance use (£=.262; t=4.072; p<.001) and Behavioral disengagement (£=.149; t=2.142; p<.05) predicted Guilt [F(3,218)=12.255; p<.001] and in the fourth Sadness [F(3,218)= 5.222; p<.01] was also predicted by Substance use (£=.165; t=2.466; p<.01) and Behavioral disengagement (£=.144; t=1.992; p<.05).
Conclusion: The results confirm positive correlation between maladaptive coping strategies and negative emotions and reveal different roles maladaptive coping strategies have in predicting basic negative emotions during the COVID-19 pandemic. These findings could be of importance in preparing future special educators and rehabilitators for their professional challenges.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.",
title = "Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19, Denying, disengaging and substance (ab)use: predictors of negative emotions during the covid-19 pandemic",
pages = "97-96",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3693"
}
Antić, S., Mijatović, L.,& Strižak, N.. (2021). Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 96-97.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3693
Antić S, Mijatović L, Strižak N. Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19. in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021.. 2021;:96-97.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3693 .
Antić, Slobodanka, Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, "Poricanje, povlačenje i (zlo)upotreba supstanci: prediktori negativnih emocija tokom pandemije covid-19" in Zbornik rezimea – 11. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 29–30.10.2021. (2021):96-97,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3693 .

Doživljaj akademskog stresa kod studenata specijalne edukacije i rehabilitacije tokom pandemije Kovid-19

Mijatović, Luka; Strižak, Nevena; Antić, Slobodanka

(Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation, 2021)

TY  - CONF
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Antić, Slobodanka
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4074
AB  - Aktuelna zdravstvena kriza značajno je izmenila procese nastave i učenja i bitno uticala na svakodnevno funkcionisanje studentske populacije. Brojna istraživanja ističu negativne efekte zatvaranja fakulteta i prelaska na onlajn nastavu na mentalno zdravlje studenata. Na uzorku od 233 studenta specijalne edukacije i rehabilitacije ispitan je doživljaj akademskog stresa, kao cilj ovog istraživanja. Primenjena je Skala opaženog akademskog stresa kojom se procenjuje doživljen stres u vezi sa akademskom samopercepcijom, fa- kultetskim obavezama i ispitima i akademskim očekivanjima. Poređenjem sko- rova na supskalama ovog instrumenta, uočeno je da studentima najznačajniji izvor stresa predstavljaju fakultetske obaveze i ispiti i brige u vezi sa uspe- hom u ovim obavezama. Osim toga, na osnovu odgovora na pojedinim tvrdnjama, zapaža se rizik od građenja negativne akademske samopercepcije što ukazuje na neophodnost prevencije u ovom domenu.
AB  - Current health crisis has a significant impact on everyday lives of university students, and affected the processes of teaching and learning. Numerous studies indicate that closing the faculties and switching to online teaching had a negative impact on student’s mental health. The experience of academic stress was examined on a sample of 233 students of special education and rehabilitation. The Perceived Academic Stress Scale was applied to assess perceived stress in relation to academic self-perception, faculty obligations and exams, and academic expectations. Comparing the scores on the subscales of this instrument suggests that the most significant source of stress for students are the university obligations, exams and worries related to achieving results in them.
In addition, based on the answers to certain items, the risk of building a negative academic self-perception is noticed and the necessity of prevention in this domain is pointed out.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
T1  - Doživljaj akademskog stresa kod studenata specijalne edukacije i rehabilitacije tokom pandemije Kovid-19
T1  - Perception of academic stress among special education and rehabilitation students during Covid-19 pandemic
EP  - 110
SP  - 103
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4074
ER  - 
@conference{
author = "Mijatović, Luka and Strižak, Nevena and Antić, Slobodanka",
year = "2021",
abstract = "Aktuelna zdravstvena kriza značajno je izmenila procese nastave i učenja i bitno uticala na svakodnevno funkcionisanje studentske populacije. Brojna istraživanja ističu negativne efekte zatvaranja fakulteta i prelaska na onlajn nastavu na mentalno zdravlje studenata. Na uzorku od 233 studenta specijalne edukacije i rehabilitacije ispitan je doživljaj akademskog stresa, kao cilj ovog istraživanja. Primenjena je Skala opaženog akademskog stresa kojom se procenjuje doživljen stres u vezi sa akademskom samopercepcijom, fa- kultetskim obavezama i ispitima i akademskim očekivanjima. Poređenjem sko- rova na supskalama ovog instrumenta, uočeno je da studentima najznačajniji izvor stresa predstavljaju fakultetske obaveze i ispiti i brige u vezi sa uspe- hom u ovim obavezama. Osim toga, na osnovu odgovora na pojedinim tvrdnjama, zapaža se rizik od građenja negativne akademske samopercepcije što ukazuje na neophodnost prevencije u ovom domenu., Current health crisis has a significant impact on everyday lives of university students, and affected the processes of teaching and learning. Numerous studies indicate that closing the faculties and switching to online teaching had a negative impact on student’s mental health. The experience of academic stress was examined on a sample of 233 students of special education and rehabilitation. The Perceived Academic Stress Scale was applied to assess perceived stress in relation to academic self-perception, faculty obligations and exams, and academic expectations. Comparing the scores on the subscales of this instrument suggests that the most significant source of stress for students are the university obligations, exams and worries related to achieving results in them.
In addition, based on the answers to certain items, the risk of building a negative academic self-perception is noticed and the necessity of prevention in this domain is pointed out.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine",
title = "Doživljaj akademskog stresa kod studenata specijalne edukacije i rehabilitacije tokom pandemije Kovid-19, Perception of academic stress among special education and rehabilitation students during Covid-19 pandemic",
pages = "110-103",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4074"
}
Mijatović, L., Strižak, N.,& Antić, S.. (2021). Doživljaj akademskog stresa kod studenata specijalne edukacije i rehabilitacije tokom pandemije Kovid-19. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju / University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 103-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4074
Mijatović L, Strižak N, Antić S. Doživljaj akademskog stresa kod studenata specijalne edukacije i rehabilitacije tokom pandemije Kovid-19. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine. 2021;:103-110.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4074 .
Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, Antić, Slobodanka, "Doživljaj akademskog stresa kod studenata specijalne edukacije i rehabilitacije tokom pandemije Kovid-19" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup "Specijalna edukacija i rehabilitacija u uslovima pandemije Covid 19", Beograd, Srbija, 23. decembar 2021. godine (2021):103-110,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4074 .

Izazovi učenja u uslovima COVID-19 pandemije – percepcija studenata

Antić, Slobodanka; Strižak, Nevena; Mijatović, Luka; Pešikan, Ana

(Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju, 2021)

TY  - CONF
AU  - Antić, Slobodanka
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Pešikan, Ana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3875
PB  - Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju
C3  - XXVII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji [Knjiga rezimea]
T1  - Izazovi učenja u uslovima COVID-19 pandemije – percepcija studenata
SP  - 67
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3875
ER  - 
@conference{
author = "Antić, Slobodanka and Strižak, Nevena and Mijatović, Luka and Pešikan, Ana",
year = "2021",
publisher = "Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju",
journal = "XXVII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji [Knjiga rezimea]",
title = "Izazovi učenja u uslovima COVID-19 pandemije – percepcija studenata",
pages = "67",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3875"
}
Antić, S., Strižak, N., Mijatović, L.,& Pešikan, A.. (2021). Izazovi učenja u uslovima COVID-19 pandemije – percepcija studenata. in XXVII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji [Knjiga rezimea]
Institut za psihologiju i Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju., 67.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3875
Antić S, Strižak N, Mijatović L, Pešikan A. Izazovi učenja u uslovima COVID-19 pandemije – percepcija studenata. in XXVII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji [Knjiga rezimea]. 2021;:67.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3875 .
Antić, Slobodanka, Strižak, Nevena, Mijatović, Luka, Pešikan, Ana, "Izazovi učenja u uslovima COVID-19 pandemije – percepcija studenata" in XXVII naučni skup Empirijska istraživanja u psihologiji [Knjiga rezimea] (2021):67,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3875 .

Negative emotions as predictors of loneliness in university students during the pandemic

Strižak, Nevena; Mijatović, Luka

(Niš : Faculty of Philosophy, 2021)

TY  - CONF
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Mijatović, Luka
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3862
AB  - The COVID-19 pandemic has provoked extraordinary
disruptions to higher education. Changes in learning
opportunities and habits could contribute to academic pressure
and stresses related to academic expectations, examinations
and students’ academic self-perceptions. According to previous
studies, academic stress is related to both basic personality traits
and emotional intelligence (EI) as a trait which demonstrated its
relevance in numerous researches regarding stress and mental
health domains. The present study sought to examine the role
of trait EI in predicting the academic-related stress during the
pandemic, while controlling for the basic personality traits. A
sample (N = 291) of 259 female and 32 male participants, age
range 18-33 (M=19.82, SD=1.70) completed: (1) Perceptions of
Academic Stress (PAS) Scale, measuring intensity of academicrelated stress, (2) HEXACO Personality Inventory Revised
comprising traits Honesty-Humility, Emotionality, Extraversion,
Agreeableness, Conscientiousness and Openness to experience,
and (3) the TEIQue, examining trait EI (encompassing factors
Well-Being, Self-control, Emotionality, and Sociability). Subjects in this online research were students from the University of
Belgrade. Hierarchical regression model comprised of the
HEXACO personality traits (entered 1st) and trait EI factors
(entered 2nd) as predictors, and academic stress as a criterion
variable was tested. HEXACO personality traits explained 21%
of variance (F(6, 284) = 13.94, adj. R2
 = .211, p < .001) with
Honesty-Humility (ß = -.113, p < .05), Emotionality (ß = .202,
p<.001), Extraversion (ß = -.313, p < .001) and Conscientiousness
(ß = -.166, p < .01) as significant predictors. In the second step,
academic stress was predicted (F(10, 280) = 12.12, adj. R2= .277,
p < .001) positively by HEXACO Emotionality (ß = .200, p<.01)
and negatively by trait EI factors Wellbeing (ß = -.205, p < .01)
and Sociability (ß = -.171, p < .05). Predictors of the second block
incrementally explained 7.5% of the variance in academic stress.
The current data thus suggests that specific emotion related
personality dispositions encompassed by trait EI (particularly
Well-Being and Sociability) have a significant role in predicting
academic-related stress during the pandemic. These findings
also indicate that trait EI exibits incremental predictive validity
over the basic personality dimensions.
PB  - Niš : Faculty of Philosophy
C3  - 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021
T1  - Negative emotions as predictors of loneliness in university students during the pandemic
EP  - 150
EP  - 149
SP  - 149
SP  - 148
DO  - https://doi.org/10.46630/awb.2021
ER  - 
@conference{
author = "Strižak, Nevena and Mijatović, Luka",
year = "2021",
abstract = "The COVID-19 pandemic has provoked extraordinary
disruptions to higher education. Changes in learning
opportunities and habits could contribute to academic pressure
and stresses related to academic expectations, examinations
and students’ academic self-perceptions. According to previous
studies, academic stress is related to both basic personality traits
and emotional intelligence (EI) as a trait which demonstrated its
relevance in numerous researches regarding stress and mental
health domains. The present study sought to examine the role
of trait EI in predicting the academic-related stress during the
pandemic, while controlling for the basic personality traits. A
sample (N = 291) of 259 female and 32 male participants, age
range 18-33 (M=19.82, SD=1.70) completed: (1) Perceptions of
Academic Stress (PAS) Scale, measuring intensity of academicrelated stress, (2) HEXACO Personality Inventory Revised
comprising traits Honesty-Humility, Emotionality, Extraversion,
Agreeableness, Conscientiousness and Openness to experience,
and (3) the TEIQue, examining trait EI (encompassing factors
Well-Being, Self-control, Emotionality, and Sociability). Subjects in this online research were students from the University of
Belgrade. Hierarchical regression model comprised of the
HEXACO personality traits (entered 1st) and trait EI factors
(entered 2nd) as predictors, and academic stress as a criterion
variable was tested. HEXACO personality traits explained 21%
of variance (F(6, 284) = 13.94, adj. R2
 = .211, p < .001) with
Honesty-Humility (ß = -.113, p < .05), Emotionality (ß = .202,
p<.001), Extraversion (ß = -.313, p < .001) and Conscientiousness
(ß = -.166, p < .01) as significant predictors. In the second step,
academic stress was predicted (F(10, 280) = 12.12, adj. R2= .277,
p < .001) positively by HEXACO Emotionality (ß = .200, p<.01)
and negatively by trait EI factors Wellbeing (ß = -.205, p < .01)
and Sociability (ß = -.171, p < .05). Predictors of the second block
incrementally explained 7.5% of the variance in academic stress.
The current data thus suggests that specific emotion related
personality dispositions encompassed by trait EI (particularly
Well-Being and Sociability) have a significant role in predicting
academic-related stress during the pandemic. These findings
also indicate that trait EI exibits incremental predictive validity
over the basic personality dimensions.",
publisher = "Niš : Faculty of Philosophy",
journal = "17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021",
title = "Negative emotions as predictors of loneliness in university students during the pandemic",
pages = "150-149-149-148",
doi = "https://doi.org/10.46630/awb.2021"
}
Strižak, N.,& Mijatović, L.. (2021). Negative emotions as predictors of loneliness in university students during the pandemic. in 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021
Niš : Faculty of Philosophy., 149-150.
https://doi.org/https://doi.org/10.46630/awb.2021
Strižak N, Mijatović L. Negative emotions as predictors of loneliness in university students during the pandemic. in 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021. 2021;:149-150.
doi:https://doi.org/10.46630/awb.2021 .
Strižak, Nevena, Mijatović, Luka, "Negative emotions as predictors of loneliness in university students during the pandemic" in 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021 (2021):149-150,
https://doi.org/https://doi.org/10.46630/awb.2021 . .

Predicting academic stress during the pandemic: The role of trait emotional intelligence

Mijatović, Luka; Strižak, Nevena

(Niš : Faculty of Philosophy, 2021)

TY  - CONF
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Strižak, Nevena
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3863
PB  - Niš : Faculty of Philosophy
C3  - 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021
T1  - Predicting academic stress during the pandemic: The role of trait emotional intelligence
EP  - 150
SP  - 149
DO  - https://doi.org/10.46630/awb.2021
ER  - 
@conference{
author = "Mijatović, Luka and Strižak, Nevena",
year = "2021",
publisher = "Niš : Faculty of Philosophy",
journal = "17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021",
title = "Predicting academic stress during the pandemic: The role of trait emotional intelligence",
pages = "150-149",
doi = "https://doi.org/10.46630/awb.2021"
}
Mijatović, L.,& Strižak, N.. (2021). Predicting academic stress during the pandemic: The role of trait emotional intelligence. in 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021
Niš : Faculty of Philosophy., 149-150.
https://doi.org/https://doi.org/10.46630/awb.2021
Mijatović L, Strižak N. Predicting academic stress during the pandemic: The role of trait emotional intelligence. in 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021. 2021;:149-150.
doi:https://doi.org/10.46630/awb.2021 .
Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, "Predicting academic stress during the pandemic: The role of trait emotional intelligence" in 17th International Conference Days of Applied Psychology: Psychology in the Function of the Well-Being of the Individual and Society: Book of Abstracts, 24–25.09.2021 (2021):149-150,
https://doi.org/https://doi.org/10.46630/awb.2021 . .

Stavovi studenata tiflologije i studenata drugih fakulteta prema osobama sa oštećenjem vida

Obrenović-Ilić, Ivana; Strižak, Nevena

(Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Obrenović-Ilić, Ivana
AU  - Strižak, Nevena
PY  - 2020
UR  - http://www.icf.fasper.bg.ac.rs/zbornici/20201221_1-ZBORNIK-RADOVA-SKUP-NAC_2020.pdf
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3460
AB  - In this work we present the attitudes
toward persons with visual impairments among students of special education
and rehabilitation – visual impairment module, and among students of other study
programmes in Belgrade University. The
sample consists of 69 male and 44 female
students. Among them, 19 (16.8%) study
mathematics and natural science, 26 (23%)
technology, 37 (32.7%) social science and
humanities, 15 (13.3%) medicine, and 16
(14.2%) special education and rehabilitation.
A modified version of a Questionnaire for
assessment of youth attitudes towards the
disabled that consists of 3 subscales (SS1,
SS2, SS3), and 25 items, was used. It is
analysed whether gender, study area, level
of study and frequency of contact impact
the attitudes toward visually impaired. Data also points out a lack of contact with visually
impaired persons among students of special
education and rehabilitation, since 87.5% of
them report never meeting a person with
visual impairment.
AB  - U ovom radu ispitivani su stavovi studenata specijalne edukacije i rehabilitacije u oblasti smetnji i poremećaja vida i studenata različitih fakulteta Beogradskog univerziteta prema osobama sa oštećenjem vida (OV). Uzorak je činilo 69 studenata i 44 studentkinje. Od toga, 19 (16,8%) iz prirod- no-matematičkih oblasti, 26 (23%) tehničko-tehnoloških nauka, 37 (32,7%) društveno-humanističkih, 15 (13,3%) medicinskih i 16 (14,2%) Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Za potrebe prikupljanja podataka korišćena je modifikovana verzija Upitnika za procjenu stavova mladih prema osobama sa tjelesnim invaliditetom, koju čine tri subskale (CC1, CC2, CC3), sa ukupno 25 pitanja. Analizirano je da li pol, oblast studiranja i vrsta kontak- ta sa osobama sa OV utiče na stavove prema ovoj populaciji. U odnosu na vrstu kontakta sa osobama sa OV, rezultati jednofaktorske analize varijanse su po- kazali da među grupama ispitanika postoje statistički značajne razlike, kako na subskalama kognitivnih, na SS1 F(4, 108) = 2,39, p < 0,05 i SS2 F(4, 108) = 5,39, p < 0,01, tako i na subskali afektivne komponente stava SS3 F(4, 108) = 7,49, p < 0,01. Istraživanje je ukazalo i na to da značajan broj studenata tiflologije koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem (87,5%) još nije bio u prilici da bude u kontaktu sa slepom ili slabovidom osobom.
PB  - Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3  - Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
T1  - Stavovi studenata tiflologije i studenata drugih fakulteta prema osobama sa oštećenjem vida
T1  - Attitudes of special education and rehabilitation students and students of other faculties towards persons with visual impairment
EP  - 158
SP  - 153
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3460
ER  - 
@conference{
author = "Obrenović-Ilić, Ivana and Strižak, Nevena",
year = "2020",
abstract = "In this work we present the attitudes
toward persons with visual impairments among students of special education
and rehabilitation – visual impairment module, and among students of other study
programmes in Belgrade University. The
sample consists of 69 male and 44 female
students. Among them, 19 (16.8%) study
mathematics and natural science, 26 (23%)
technology, 37 (32.7%) social science and
humanities, 15 (13.3%) medicine, and 16
(14.2%) special education and rehabilitation.
A modified version of a Questionnaire for
assessment of youth attitudes towards the
disabled that consists of 3 subscales (SS1,
SS2, SS3), and 25 items, was used. It is
analysed whether gender, study area, level
of study and frequency of contact impact
the attitudes toward visually impaired. Data also points out a lack of contact with visually
impaired persons among students of special
education and rehabilitation, since 87.5% of
them report never meeting a person with
visual impairment., U ovom radu ispitivani su stavovi studenata specijalne edukacije i rehabilitacije u oblasti smetnji i poremećaja vida i studenata različitih fakulteta Beogradskog univerziteta prema osobama sa oštećenjem vida (OV). Uzorak je činilo 69 studenata i 44 studentkinje. Od toga, 19 (16,8%) iz prirod- no-matematičkih oblasti, 26 (23%) tehničko-tehnoloških nauka, 37 (32,7%) društveno-humanističkih, 15 (13,3%) medicinskih i 16 (14,2%) Fakulteta za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju. Za potrebe prikupljanja podataka korišćena je modifikovana verzija Upitnika za procjenu stavova mladih prema osobama sa tjelesnim invaliditetom, koju čine tri subskale (CC1, CC2, CC3), sa ukupno 25 pitanja. Analizirano je da li pol, oblast studiranja i vrsta kontak- ta sa osobama sa OV utiče na stavove prema ovoj populaciji. U odnosu na vrstu kontakta sa osobama sa OV, rezultati jednofaktorske analize varijanse su po- kazali da među grupama ispitanika postoje statistički značajne razlike, kako na subskalama kognitivnih, na SS1 F(4, 108) = 2,39, p < 0,05 i SS2 F(4, 108) = 5,39, p < 0,01, tako i na subskali afektivne komponente stava SS3 F(4, 108) = 7,49, p < 0,01. Istraživanje je ukazalo i na to da značajan broj studenata tiflologije koji su obuhvaćeni ovim istraživanjem (87,5%) još nije bio u prilici da bude u kontaktu sa slepom ili slabovidom osobom.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova",
title = "Stavovi studenata tiflologije i studenata drugih fakulteta prema osobama sa oštećenjem vida, Attitudes of special education and rehabilitation students and students of other faculties towards persons with visual impairment",
pages = "158-153",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3460"
}
Obrenović-Ilić, I.,& Strižak, N.. (2020). Stavovi studenata tiflologije i studenata drugih fakulteta prema osobama sa oštećenjem vida. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova
Univerzitet u Beogradu - Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju., 153-158.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3460
Obrenović-Ilić I, Strižak N. Stavovi studenata tiflologije i studenata drugih fakulteta prema osobama sa oštećenjem vida. in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova. 2020;:153-158.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3460 .
Obrenović-Ilić, Ivana, Strižak, Nevena, "Stavovi studenata tiflologije i studenata drugih fakulteta prema osobama sa oštećenjem vida" in Nacionalni naučni skup „Evaluacija efekata inkluzivnog obrazovanja u republici Srbiji” - Zbornik radova (2020):153-158,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3460 .

Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija

Mijatović, Luka; Strižak, Nevena

(2020)

TY  - CONF
AU  - Mijatović, Luka
AU  - Strižak, Nevena
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3323
AB  - Emocionalna inteligencija (EI) kao crta ličnosti poslednjih godina sve češće nalazi mesto u istraživanjima usmerenim na obrazovanje. Emocionalno zahtevne interakcije sa decom i odraslima koje se u ovom kontekstu podrazumevaju prepoznate su kao zona u kojoj EI i načini regulacije emocija igraju bitnu ulogu. Na uzorku vaspitača (N=64) ispitana je mogućnost predikcije sindroma profesionalnog sagorevanja putem faktora crte EI i strategija regulacije emocija iz Grosovog modela regulacije - ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija. Crta EI procenjena je putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue). Na ovaj način su sagledana 4 faktora crte EI: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Podaci o primeni ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija kao strategija regulacije emocija dobijeni su putem Upitnika o regulaciji emocija (Emotion Regulation Questionnaire - ERQ). Za procenu sindroma profesionalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI) u verziji prilagođenoj za vaspitače, kojom je obuhvaćeno sagorevanje: na ličnom, na poslovnom i na planu rada sa klijentima. U ovom istraživanju korišćena je globalna mera profesionalnog sagorevanja. Testiran je hijerarhijski regresioni model sa faktorima crte EI (prvi set prediktora) i strategijama regulacije emocija (drugu set prediktora). Rezultati su ukazali na značaj samokontrole (0= -0,369) kao faktora EI u predikciji globalne mere profesionalnog sagorevanja (F(4,59)=2,870, p<0,05), dok ostali faktori crte EI nisu demonstrirali prediktivnu moć. Ovim setom prediktora objašnjeno je 16,3% varijanse u kriterijumskoj meri u drugom koraku faktori crte EI udruženi sa strategijama regulacije emocija ne uspevaju značajno da predvide kriterijumsku varijablu (F(6,57)=2,157, p>0,05). Ovakav nalaz ukazuje na izostanak inkrementalnog doprinosa ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija u predviđanju ukupne mere sindroma profesionalnog sagorevanja. Preliminarni nalazi nagoveštavaju protektivni značaj adaptivnih oblika kontrole emocija, niske impulsivnosti i uspeha u upravljanju stresom (kao odlika faktora samokontrola) u potencijalno emocionalno izazovnim kontekstima. Osim toga, rezultati ukazuju i na važnost razvijanja strategija emocionalne samokontrole sa ciljem prevencije fizičkog i psihološkog umora i iscrpljenosti čiji su izvori vezani za profesionalno okruženje.
Ključne reci: emocionalna inteligencija, sindrom sagorevanja, strategije regulacije emocija, vaspitač
C3  - Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020
T1  - Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija
EP  - 40
SP  - 40
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323
ER  - 
@conference{
author = "Mijatović, Luka and Strižak, Nevena",
year = "2020",
abstract = "Emocionalna inteligencija (EI) kao crta ličnosti poslednjih godina sve češće nalazi mesto u istraživanjima usmerenim na obrazovanje. Emocionalno zahtevne interakcije sa decom i odraslima koje se u ovom kontekstu podrazumevaju prepoznate su kao zona u kojoj EI i načini regulacije emocija igraju bitnu ulogu. Na uzorku vaspitača (N=64) ispitana je mogućnost predikcije sindroma profesionalnog sagorevanja putem faktora crte EI i strategija regulacije emocija iz Grosovog modela regulacije - ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija. Crta EI procenjena je putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue). Na ovaj način su sagledana 4 faktora crte EI: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Podaci o primeni ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija kao strategija regulacije emocija dobijeni su putem Upitnika o regulaciji emocija (Emotion Regulation Questionnaire - ERQ). Za procenu sindroma profesionalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI) u verziji prilagođenoj za vaspitače, kojom je obuhvaćeno sagorevanje: na ličnom, na poslovnom i na planu rada sa klijentima. U ovom istraživanju korišćena je globalna mera profesionalnog sagorevanja. Testiran je hijerarhijski regresioni model sa faktorima crte EI (prvi set prediktora) i strategijama regulacije emocija (drugu set prediktora). Rezultati su ukazali na značaj samokontrole (0= -0,369) kao faktora EI u predikciji globalne mere profesionalnog sagorevanja (F(4,59)=2,870, p<0,05), dok ostali faktori crte EI nisu demonstrirali prediktivnu moć. Ovim setom prediktora objašnjeno je 16,3% varijanse u kriterijumskoj meri u drugom koraku faktori crte EI udruženi sa strategijama regulacije emocija ne uspevaju značajno da predvide kriterijumsku varijablu (F(6,57)=2,157, p>0,05). Ovakav nalaz ukazuje na izostanak inkrementalnog doprinosa ponovne procene i suzbijanja ekspresije emocija u predviđanju ukupne mere sindroma profesionalnog sagorevanja. Preliminarni nalazi nagoveštavaju protektivni značaj adaptivnih oblika kontrole emocija, niske impulsivnosti i uspeha u upravljanju stresom (kao odlika faktora samokontrola) u potencijalno emocionalno izazovnim kontekstima. Osim toga, rezultati ukazuju i na važnost razvijanja strategija emocionalne samokontrole sa ciljem prevencije fizičkog i psihološkog umora i iscrpljenosti čiji su izvori vezani za profesionalno okruženje.
Ključne reci: emocionalna inteligencija, sindrom sagorevanja, strategije regulacije emocija, vaspitač",
journal = "Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020",
title = "Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija",
pages = "40-40",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323"
}
Mijatović, L.,& Strižak, N.. (2020). Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija. in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020, 40-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323
Mijatović L, Strižak N. Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija. in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020. 2020;:40-40.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323 .
Mijatović, Luka, Strižak, Nevena, "Profesionalno sagorevanje vaspitača – preliminarni nalazi o ulozi emocionalne inteligencije i strategija regulacije emocija" in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020 (2020):40-40,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3323 .

Emocionalna inteligencija kao crta ličnosti i sindrom profesionalnog sagorevanja – preliminarni nalazi ispitivanja razlika s obzirom na godine radnog iskustva vaspitača

Strižak, Nevena; Mijatović, Luka

(Centar za primenjenu psihologiju, 2020)

TY  - CONF
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Mijatović, Luka
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3280
AB  - Emocionalna inteligencija (EI) shvaćena kao crta ličnosti i profesionalno sagorevanje predstavljaju važne konstrukte u istraživanjima usmerenim na radni kontekst. Brojne studije ukazuju na zaštitnu ulogu EI u obavljanju emocionalno zahtevnih poslova. U radu se razmatraju razlike u doživljaju sagorevanja i samoopaženoj emocionalnoj efikasnosti, tj. crti EI, s obzirom na dužinu radnog iskustva. Ispitanici (N=64) su vaspitači zaposleni u sistemu predškolskog obrazovanja i vaspitanja, koji su s obzirom na godine radnog iskustva razvrstani u tri grupe: 1) do 10 godina; 2) od 11 do 20 godina; i 3) preko 20 godina radnog iskustva. Podaci o crti EI dobijeni su putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue), koji pruža uvid u pojedine faktore ovog konstrukta, a to su: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Za procenu sindroma profesionalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI), verzija prilagođena za vaspitače. Ovim instrumentom se procenjuju: 1) lični sindrom sagorevanja; 2) sindrom sagorevanja na poslu; i 3) sindrom sagorevanja u radu sa klijentima. Analiza varijanse i post hoc testovi pokazali su razlike između prve i treće grupe ispitanika na faktoru EI dobrobit (F(2,61)=3,696; p<0,05), pri čemu su značajno niži skorovi uočeni u grupi vaspitača sa najviše radnog iskustva. Na ostalim faktorima EI nisu pronađene razlike između grupa. Kada su u pitanju varijable iz domena sagorevanja, značajno viši skorovi su opaženi u trećoj grupi (u odnosu na prvu) na skalama koje procenjuju sindrom sagorevanja u vezi sa poslom (F(2,61)=4,524; p<0,05) i sagorevanje u radu sa klijentima (F(2,61)=3,843; p<0,05). Nisu uočene značajne razlike na skali koja procenjuje lični sindrom sagorevanja. Iako njie reč o longitudinalnoj studiji, podaci sugerišu da se događa pad emocionalne dobrobiti (tj. pozitivnih emocija, optimizma i samopouzdanja) sa porastom radnog iskustva, pri čemu ostali domeni crte EI ostaju stabilni.
Istovremeno, uočava se porast psihičkog i fizičkog umora i iscrpljenosti koji potiču od zahteva radnog mesta i posla koji podrazumeva intenzivnu međuljudsku interakciju. Ovakvi nalazi, iako preliminarnog karaktera, ukazuju na potrebu za pažljivijim ispitivanjem zahteva i unapređenjem uslova rada vaspitača, kao i za razvijanjem preventivnih i interventnih programa namenjenih očuvanju njihovih snaga.
PB  - Centar za primenjenu psihologiju
C3  - Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020
T1  - Emocionalna inteligencija kao crta ličnosti i sindrom profesionalnog sagorevanja – preliminarni nalazi ispitivanja razlika s obzirom na godine radnog iskustva vaspitača
EP  - 39
SP  - 38
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3280
ER  - 
@conference{
author = "Strižak, Nevena and Mijatović, Luka",
year = "2020",
abstract = "Emocionalna inteligencija (EI) shvaćena kao crta ličnosti i profesionalno sagorevanje predstavljaju važne konstrukte u istraživanjima usmerenim na radni kontekst. Brojne studije ukazuju na zaštitnu ulogu EI u obavljanju emocionalno zahtevnih poslova. U radu se razmatraju razlike u doživljaju sagorevanja i samoopaženoj emocionalnoj efikasnosti, tj. crti EI, s obzirom na dužinu radnog iskustva. Ispitanici (N=64) su vaspitači zaposleni u sistemu predškolskog obrazovanja i vaspitanja, koji su s obzirom na godine radnog iskustva razvrstani u tri grupe: 1) do 10 godina; 2) od 11 do 20 godina; i 3) preko 20 godina radnog iskustva. Podaci o crti EI dobijeni su putem srpske verzije Upitnika o emocionalnoj inteligenciji kao crti (Trait Emotional Intelligence Questionnaire -TEIQue), koji pruža uvid u pojedine faktore ovog konstrukta, a to su: dobrobit, samokontrola, emocionalnost i socijabilnost. Za procenu sindroma profesionalnog sagorevanja korišćen je Kopenhagenski inventar sagorevanja (Copenhagen Burnout Inventory - CBI), verzija prilagođena za vaspitače. Ovim instrumentom se procenjuju: 1) lični sindrom sagorevanja; 2) sindrom sagorevanja na poslu; i 3) sindrom sagorevanja u radu sa klijentima. Analiza varijanse i post hoc testovi pokazali su razlike između prve i treće grupe ispitanika na faktoru EI dobrobit (F(2,61)=3,696; p<0,05), pri čemu su značajno niži skorovi uočeni u grupi vaspitača sa najviše radnog iskustva. Na ostalim faktorima EI nisu pronađene razlike između grupa. Kada su u pitanju varijable iz domena sagorevanja, značajno viši skorovi su opaženi u trećoj grupi (u odnosu na prvu) na skalama koje procenjuju sindrom sagorevanja u vezi sa poslom (F(2,61)=4,524; p<0,05) i sagorevanje u radu sa klijentima (F(2,61)=3,843; p<0,05). Nisu uočene značajne razlike na skali koja procenjuje lični sindrom sagorevanja. Iako njie reč o longitudinalnoj studiji, podaci sugerišu da se događa pad emocionalne dobrobiti (tj. pozitivnih emocija, optimizma i samopouzdanja) sa porastom radnog iskustva, pri čemu ostali domeni crte EI ostaju stabilni.
Istovremeno, uočava se porast psihičkog i fizičkog umora i iscrpljenosti koji potiču od zahteva radnog mesta i posla koji podrazumeva intenzivnu međuljudsku interakciju. Ovakvi nalazi, iako preliminarnog karaktera, ukazuju na potrebu za pažljivijim ispitivanjem zahteva i unapređenjem uslova rada vaspitača, kao i za razvijanjem preventivnih i interventnih programa namenjenih očuvanju njihovih snaga.",
publisher = "Centar za primenjenu psihologiju",
journal = "Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020",
title = "Emocionalna inteligencija kao crta ličnosti i sindrom profesionalnog sagorevanja – preliminarni nalazi ispitivanja razlika s obzirom na godine radnog iskustva vaspitača",
pages = "39-38",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3280"
}
Strižak, N.,& Mijatović, L.. (2020). Emocionalna inteligencija kao crta ličnosti i sindrom profesionalnog sagorevanja – preliminarni nalazi ispitivanja razlika s obzirom na godine radnog iskustva vaspitača. in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020
Centar za primenjenu psihologiju., 38-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3280
Strižak N, Mijatović L. Emocionalna inteligencija kao crta ličnosti i sindrom profesionalnog sagorevanja – preliminarni nalazi ispitivanja razlika s obzirom na godine radnog iskustva vaspitača. in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020. 2020;:38-39.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3280 .
Strižak, Nevena, Mijatović, Luka, "Emocionalna inteligencija kao crta ličnosti i sindrom profesionalnog sagorevanja – preliminarni nalazi ispitivanja razlika s obzirom na godine radnog iskustva vaspitača" in Knjiga rezimea – 68. Kongres psihologa Srbije „Psihologija iz dana u dan: Svakodnevni problemi u praksi psihologa i primena psihologije u svakodnevnom životu, 27–28.10.2020 (2020):38-39,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3280 .

Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama

Krstić, Danijela; Strižak, Nevena; Dragojević, Ana

(Društvo defektologa Srbije, 2019)

TY  - CONF
AU  - Krstić, Danijela
AU  - Strižak, Nevena
AU  - Dragojević, Ana
PY  - 2019
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4130
AB  - Kućne posete porodici od strane profesionalaca različitih profila
su prepoznata domaća i međunarodna praksa u radu sa porodicama dece sa smetnjama
u razvoju. Međutim, u prethodnom periodu uočavamo da se ne praktikuju u okviru
Predškolske ustanove Čukarica. Razloge tome možemo tražiti, između ostalog, i
u za nas osetljivom pitanju postavljanja formalnog odnosa profesionalaca i
roditelja, koji je posetama porodičnoj sredini naročito doveden u pitanje. Kućne
posete su kao oblik rada profesionalaca u Predškolskoj ustanovi Čukarica
razvijane u sklopu projekta „Vrtići bez granica 2“, nakon čega su horizontalnom
razmenom došle i do naše razvojne grupe. Prepoznali smo značaj ovog oblika
rada, koji nam otvara put ka autentičnoj slici snaga i izazova porodice, u njenom
realnom kontekstu, i omogućava direktniji put intervencije i podrške.
Preispitali smo dileme oko profesionalne granice u ovom načinu rada.
Istraživali smo prilike u kojima porodici možemo pristupiti u njenom
realnom kontekstu, pre svega timskim definisanjem ciljeva, zadataka, trajanja
poseta, prepoznavanjem profesionalaca koji ih realizuju, kao i dobiti za
porodicu. Naročito kada se radi o roditeljima dece sa smetnjama u razvoju imamo
situaciju da profesionalci uglavnom nisu značajnije posvetili pažnju razgovoru
sa njima, približavanju stanja njihovog deteta, razumevanju kako da mu pristupe, već
se zadržavaju na medicinskoj terminologiji, izveštajima, uz kratkotrajne
preglede ili kontrole. S obzirom na to da predškolska ustanova uključuje decu
uzrasta do 6 godina, kada se teme vezane za razvojne teškoće deteta tek otvaraju u
porodici, smatramo da je sem rane stimulacije dece, krucijalan upravo naš rad
sa roditeljima, razrešenje njihovih izazova i podrška koju im u datom momentu
pružamo. Ukoliko kao opšti cilj postavimo kvalitetniju brigu o deci i
partnerski odnos sa roditeljima, ovaj oblik rada nudi nam optimalnu mogućnost
približavanja tim ciljevima. U narednom periodu, značajan je dijalog svih
profesionalaca iz predškolskih ustanova o mogućnostima realizovanja kućnih
poseta porodicama.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
T1  - Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama
EP  - 62
SP  - 62
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130
ER  - 
@conference{
author = "Krstić, Danijela and Strižak, Nevena and Dragojević, Ana",
year = "2019",
abstract = "Kućne posete porodici od strane profesionalaca različitih profila
su prepoznata domaća i međunarodna praksa u radu sa porodicama dece sa smetnjama
u razvoju. Međutim, u prethodnom periodu uočavamo da se ne praktikuju u okviru
Predškolske ustanove Čukarica. Razloge tome možemo tražiti, između ostalog, i
u za nas osetljivom pitanju postavljanja formalnog odnosa profesionalaca i
roditelja, koji je posetama porodičnoj sredini naročito doveden u pitanje. Kućne
posete su kao oblik rada profesionalaca u Predškolskoj ustanovi Čukarica
razvijane u sklopu projekta „Vrtići bez granica 2“, nakon čega su horizontalnom
razmenom došle i do naše razvojne grupe. Prepoznali smo značaj ovog oblika
rada, koji nam otvara put ka autentičnoj slici snaga i izazova porodice, u njenom
realnom kontekstu, i omogućava direktniji put intervencije i podrške.
Preispitali smo dileme oko profesionalne granice u ovom načinu rada.
Istraživali smo prilike u kojima porodici možemo pristupiti u njenom
realnom kontekstu, pre svega timskim definisanjem ciljeva, zadataka, trajanja
poseta, prepoznavanjem profesionalaca koji ih realizuju, kao i dobiti za
porodicu. Naročito kada se radi o roditeljima dece sa smetnjama u razvoju imamo
situaciju da profesionalci uglavnom nisu značajnije posvetili pažnju razgovoru
sa njima, približavanju stanja njihovog deteta, razumevanju kako da mu pristupe, već
se zadržavaju na medicinskoj terminologiji, izveštajima, uz kratkotrajne
preglede ili kontrole. S obzirom na to da predškolska ustanova uključuje decu
uzrasta do 6 godina, kada se teme vezane za razvojne teškoće deteta tek otvaraju u
porodici, smatramo da je sem rane stimulacije dece, krucijalan upravo naš rad
sa roditeljima, razrešenje njihovih izazova i podrška koju im u datom momentu
pružamo. Ukoliko kao opšti cilj postavimo kvalitetniju brigu o deci i
partnerski odnos sa roditeljima, ovaj oblik rada nudi nam optimalnu mogućnost
približavanja tim ciljevima. U narednom periodu, značajan je dijalog svih
profesionalaca iz predškolskih ustanova o mogućnostima realizovanja kućnih
poseta porodicama.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije",
title = "Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama",
pages = "62-62",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130"
}
Krstić, D., Strižak, N.,& Dragojević, A.. (2019). Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
Društvo defektologa Srbije., 62-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130
Krstić D, Strižak N, Dragojević A. Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:62-62.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130 .
Krstić, Danijela, Strižak, Nevena, Dragojević, Ana, "Kućne posete - podrška deci sa smetnjama u razvoju i njihovim porodicama" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):62-62,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4130 .