Veselinović, Marijana

Link to this page

Authority KeyName Variants
0473c5de-63d1-4ac5-b1d9-dd91af5ee644
  • Veselinović, Marijana (6)
Projects
No records found.

Author's Bibliography

Značaj senzorne integracije za decu sa oštećenjem vida

Stekić Đinđić, Dunja; Veselinović, Marijana

(Društvo defektologa Srbije, 2023)

TY  - CONF
AU  - Stekić Đinđić, Dunja
AU  - Veselinović, Marijana
PY  - 2023
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5266
AB  - Ljudsko telo je svakodnevno izloženo velikom broju stimulusa iz spoljašnje
sredine koje prima putem svojih čula. Proces obrade svih tih informacija u mozgu naziva
se senzorna integracija i odvija se na nesvesnom nivou. Nekada se informacije izgube u
nervnim putevima, ne mogu da se obrade ili integrišu u mozgu. Tada nastaje stanje koje
se naziva poremećaj senzorne integracije i može se ispoljiti kao preterana osetljivost
(hiperosetljivost) ili smanjena osetljivost (hipoosetljivost) na čulne stimuluse.
Deca sa oštećenjem vida neretko imaju poteškoće sa primanjem, obradom i
integracijom informacija, ne samo iz vizuelnog čula, već i iz vestibularnog i
proprioceptivnog, te se često javljaju smetnje u svakodnevnom funkcionisanju, kao što
su kretanje, ravnoteža, percepcija prostora, problemi u emocionalnom i ponašajnom
razvojnom domenu. Poremećaj senzorne integracije kod dece sa oštećenjem vida ogleda
se u vidu problema sa binokularnim vidom i okulomotorikom, pa se kao posledica javljaju
teškoće prilikom kontakta očima, prelaženja prepreka, otežanog čitanja i pisanja, učenja,
kao i usporen razvoj fine i grube motorike. Ističe se da deca sa ovom vrstom smetnje
imaju poteškoće i u integraciji informacija koje dobijaju putem auditivnog čula i da su u
riziku od nastanka poremećaja senzorne integracije, pogotovo ukoliko imaju oštećenje
vida i udružene smetnje (IQ<70).
S obzirom da deca sa oštećenjem vida poseduju visok riziko faktor za nastanak
smetnji u obrađivanju i integrisanju senzornih informacija, neophodno je
dijagnostikovati, isplanirati i sprovesti multisegmentni tretman senzorne integracije.
Tretman se radi u cilju unapređenja nervnog sistema i mozga za sprovođenje, obradu i
integrisanje informacija i sprečavanja nastanka posledica koje može imati poremećaj
senzorne integracije ukoliko se ne prepozna na vreme ili ukoliko se poistoveti sa nekom
drugom vrstom smetnji. Neophodno je da tretman pruža stručno lice, da se zasniva na
aktivnom učešću deteta, da bude u skladu sa detetovim potrebama i trenutnim nivoom
sposobnosti, da bude u bezbednom okruženju uz kontinuiranu edukaciju najbližih
članova porodice kako bi detetu omogućili senzorni način života.
Cilj rada je ukazivanje na važnost senzorne integracije za decu sa oštećenjem
vida, kao i pravovremeno prepoznavanje poremećaja i mogućnosti tretmana senzorne
integracije za samostalno funkcionisanje, kao i podsticaj za naredna istraživanja na ovu
temu.
PB  - Društvo defektologa Srbije
C3  - Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem
T1  - Značaj senzorne integracije za decu sa oštećenjem vida
SP  - 186
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5266
ER  - 
@conference{
author = "Stekić Đinđić, Dunja and Veselinović, Marijana",
year = "2023",
abstract = "Ljudsko telo je svakodnevno izloženo velikom broju stimulusa iz spoljašnje
sredine koje prima putem svojih čula. Proces obrade svih tih informacija u mozgu naziva
se senzorna integracija i odvija se na nesvesnom nivou. Nekada se informacije izgube u
nervnim putevima, ne mogu da se obrade ili integrišu u mozgu. Tada nastaje stanje koje
se naziva poremećaj senzorne integracije i može se ispoljiti kao preterana osetljivost
(hiperosetljivost) ili smanjena osetljivost (hipoosetljivost) na čulne stimuluse.
Deca sa oštećenjem vida neretko imaju poteškoće sa primanjem, obradom i
integracijom informacija, ne samo iz vizuelnog čula, već i iz vestibularnog i
proprioceptivnog, te se često javljaju smetnje u svakodnevnom funkcionisanju, kao što
su kretanje, ravnoteža, percepcija prostora, problemi u emocionalnom i ponašajnom
razvojnom domenu. Poremećaj senzorne integracije kod dece sa oštećenjem vida ogleda
se u vidu problema sa binokularnim vidom i okulomotorikom, pa se kao posledica javljaju
teškoće prilikom kontakta očima, prelaženja prepreka, otežanog čitanja i pisanja, učenja,
kao i usporen razvoj fine i grube motorike. Ističe se da deca sa ovom vrstom smetnje
imaju poteškoće i u integraciji informacija koje dobijaju putem auditivnog čula i da su u
riziku od nastanka poremećaja senzorne integracije, pogotovo ukoliko imaju oštećenje
vida i udružene smetnje (IQ<70).
S obzirom da deca sa oštećenjem vida poseduju visok riziko faktor za nastanak
smetnji u obrađivanju i integrisanju senzornih informacija, neophodno je
dijagnostikovati, isplanirati i sprovesti multisegmentni tretman senzorne integracije.
Tretman se radi u cilju unapređenja nervnog sistema i mozga za sprovođenje, obradu i
integrisanje informacija i sprečavanja nastanka posledica koje može imati poremećaj
senzorne integracije ukoliko se ne prepozna na vreme ili ukoliko se poistoveti sa nekom
drugom vrstom smetnji. Neophodno je da tretman pruža stručno lice, da se zasniva na
aktivnom učešću deteta, da bude u skladu sa detetovim potrebama i trenutnim nivoom
sposobnosti, da bude u bezbednom okruženju uz kontinuiranu edukaciju najbližih
članova porodice kako bi detetu omogućili senzorni način života.
Cilj rada je ukazivanje na važnost senzorne integracije za decu sa oštećenjem
vida, kao i pravovremeno prepoznavanje poremećaja i mogućnosti tretmana senzorne
integracije za samostalno funkcionisanje, kao i podsticaj za naredna istraživanja na ovu
temu.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije",
journal = "Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem",
title = "Značaj senzorne integracije za decu sa oštećenjem vida",
pages = "186",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5266"
}
Stekić Đinđić, D.,& Veselinović, M.. (2023). Značaj senzorne integracije za decu sa oštećenjem vida. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem
Društvo defektologa Srbije., 186.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5266
Stekić Đinđić D, Veselinović M. Značaj senzorne integracije za decu sa oštećenjem vida. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem. 2023;:186.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5266 .
Stekić Đinđić, Dunja, Veselinović, Marijana, "Značaj senzorne integracije za decu sa oštećenjem vida" in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem (2023):186,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5266 .

Verbalna i neverbalna komunikacija srednjoškolaca sa oštećenjem vida

Veselinović, Marijana; Stekić, Dunja; Zec, Milja; Marjanović, Milkica

(Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, 2022)

TY  - CONF
AU  - Veselinović, Marijana
AU  - Stekić, Dunja
AU  - Zec, Milja
AU  - Marjanović, Milkica
PY  - 2022
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5267
AB  - Komunikacija predstavlja osnovni oblik ljudskog ponašanja tokom kog se vrši proces prenošenja
informacija, ideja, misli i stavova i u odnosu na cilj komunikacije može biti verbalna ili
neverbalna. Cilj rada je utvrđivanje uspešnosti srednjoškolaca sa oštećenjem vida u verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji i utvđivanje razlika u odnosu na sociodemografske kategorije. U
istraživanju je učestvovalo 30 srednjoškolaca sa oštećenjem vida (46.7% slepih, 53.3%
slabovidih), oba pola (56.7% ženskog pola), uzrasta od 15 do 19 godina (AS = 16.70, SD = 1.18).
Korišćena je prilagođena Skala za ispitivanje socijalnih veština za srednjoškolce (Social Skills:
A check list of important skills for those gratuading from high school). Rezultati su pokazali da
se srednjoškolci sa oštećenjem vida u odnosu na pol ne razlikuju u komunikaciji, ali se razlikuju
u odnosu na kategoriju oštećenja vida u neverbalnoj komunikaciji (F = 2.27, p < 0.05). Takođe
se ne razlikuju u odnosu na obrazovni smer, ali su se razlike pojavile u odnosu na uspeh u školi
tj. učenici sa odličnim uspehom su se pokazali bolji u verbalnoj komunikaciji (F = 5.06, df1 = 3,
df2 = 26, p < 0.05). Nalazi impliciraju da na razvoj oba vida komunikacije treba intenzivnije raditi
sa slepim srrednjoškolcima, ali i sa onima sa nižim školskim uspehom.
AB  - Communication is a basic form of human behavior during which the process takes place of transmitting information, ideas, thoughts and attitudes and in relation to the goal of communication can be verbal or non-verbal. The aim of this paper is to determine the success of high school students with visual impairment in verbal and non-verbal communication. The study involved 30 high school students with visual impairment (46.7% blind, 53.3% visually impaired), both sexes (56.7% female), aged 15 to 19 years (AS = 16.70, SD = 1.18). For this study was used an adapted Social Skills Scale (Social Skills: A checklist of important skills for those gratuading from high school). The results showed that high school students with visual impairment do not differ in gender in communication, but differ in the category of visual impairment in nonverbal communication (t = 2.27, p < 0.05). They also do not differ in relation to the educational direction, but the differences appeared in relation to the success in school, actually students with excellent results proved to be better in verbal communication (F = 5.06, df1 = 3, df2 = 26, p < 0.05). The findings imply that the development of both types of communication should be done more intensively with blind high school students, but also with those with lower school success.
PB  - Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih
PB  - Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli
C3  - Unapređenje kvalitete života djece i mladih,Tematski zbornik
T1  - Verbalna i neverbalna komunikacija srednjoškolaca sa oštećenjem vida
T1  - Verbal and nonverbal communication of high school students with visual impairment
EP  - 609
SP  - 599
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5267
ER  - 
@conference{
author = "Veselinović, Marijana and Stekić, Dunja and Zec, Milja and Marjanović, Milkica",
year = "2022",
abstract = "Komunikacija predstavlja osnovni oblik ljudskog ponašanja tokom kog se vrši proces prenošenja
informacija, ideja, misli i stavova i u odnosu na cilj komunikacije može biti verbalna ili
neverbalna. Cilj rada je utvrđivanje uspešnosti srednjoškolaca sa oštećenjem vida u verbalnoj i
neverbalnoj komunikaciji i utvđivanje razlika u odnosu na sociodemografske kategorije. U
istraživanju je učestvovalo 30 srednjoškolaca sa oštećenjem vida (46.7% slepih, 53.3%
slabovidih), oba pola (56.7% ženskog pola), uzrasta od 15 do 19 godina (AS = 16.70, SD = 1.18).
Korišćena je prilagođena Skala za ispitivanje socijalnih veština za srednjoškolce (Social Skills:
A check list of important skills for those gratuading from high school). Rezultati su pokazali da
se srednjoškolci sa oštećenjem vida u odnosu na pol ne razlikuju u komunikaciji, ali se razlikuju
u odnosu na kategoriju oštećenja vida u neverbalnoj komunikaciji (F = 2.27, p < 0.05). Takođe
se ne razlikuju u odnosu na obrazovni smer, ali su se razlike pojavile u odnosu na uspeh u školi
tj. učenici sa odličnim uspehom su se pokazali bolji u verbalnoj komunikaciji (F = 5.06, df1 = 3,
df2 = 26, p < 0.05). Nalazi impliciraju da na razvoj oba vida komunikacije treba intenzivnije raditi
sa slepim srrednjoškolcima, ali i sa onima sa nižim školskim uspehom., Communication is a basic form of human behavior during which the process takes place of transmitting information, ideas, thoughts and attitudes and in relation to the goal of communication can be verbal or non-verbal. The aim of this paper is to determine the success of high school students with visual impairment in verbal and non-verbal communication. The study involved 30 high school students with visual impairment (46.7% blind, 53.3% visually impaired), both sexes (56.7% female), aged 15 to 19 years (AS = 16.70, SD = 1.18). For this study was used an adapted Social Skills Scale (Social Skills: A checklist of important skills for those gratuading from high school). The results showed that high school students with visual impairment do not differ in gender in communication, but differ in the category of visual impairment in nonverbal communication (t = 2.27, p < 0.05). They also do not differ in relation to the educational direction, but the differences appeared in relation to the success in school, actually students with excellent results proved to be better in verbal communication (F = 5.06, df1 = 3, df2 = 26, p < 0.05). The findings imply that the development of both types of communication should be done more intensively with blind high school students, but also with those with lower school success.",
publisher = "Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet, Univerzitet u Tuzli",
journal = "Unapređenje kvalitete života djece i mladih,Tematski zbornik",
title = "Verbalna i neverbalna komunikacija srednjoškolaca sa oštećenjem vida, Verbal and nonverbal communication of high school students with visual impairment",
pages = "609-599",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5267"
}
Veselinović, M., Stekić, D., Zec, M.,& Marjanović, M.. (2022). Verbalna i neverbalna komunikacija srednjoškolaca sa oštećenjem vida. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih,Tematski zbornik
Udruženje za podršku i kreativni razvoj djece i mladih., 599-609.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5267
Veselinović M, Stekić D, Zec M, Marjanović M. Verbalna i neverbalna komunikacija srednjoškolaca sa oštećenjem vida. in Unapređenje kvalitete života djece i mladih,Tematski zbornik. 2022;:599-609.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5267 .
Veselinović, Marijana, Stekić, Dunja, Zec, Milja, Marjanović, Milkica, "Verbalna i neverbalna komunikacija srednjoškolaca sa oštećenjem vida" in Unapređenje kvalitete života djece i mladih,Tematski zbornik (2022):599-609,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5267 .

Samoprocena zamora glasa kod nastavnika

Zec, Milja; Stekić, Dunja; Marjanović, Milkica; Veselinović, Marijana

(Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Zec, Milja
AU  - Stekić, Dunja
AU  - Marjanović, Milkica
AU  - Veselinović, Marijana
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5268
AB  - Glas je “alat” kojim određene grupe zaposlenih osobaobavljajusvoj posao. Postoje razni faktori koji mogu izazvati poremećaj glasa, ali se ističe da je zamor
glasa, usled njegovog aktivnog korišćenja zbog zahteva posla, jedan od najčešćih.Cilj
ovog istraživanja bio je ispitati samoprocenu vrsta vokalnog zamora predavačau odnosu
na godine radnog staža i radne sate u nedelji.U istraživanju su dobrovoljno učestvovala
203 ispitanika, životne dobi od 25 do 68 godina (AS =45.39, SD = 8.26), uglavnom ženskog pola (n = 200). Ispitanici su učitelji i nastavnici, u najvećem procentu zaposleni od
20 do 30 godina u nastavničkom poslu (35.96%) i najšće rade od 20 do 25 sati nedeljno
(48.28%). Rezultati su pokazali da ispitanici u podjedankoj meri osećajuzamor glasa bez
obzira koliki im je radni staž i koliko sati nedeljno predaju. Najučestalije vrste vokalnog
zamora, koje se javljaju među predavačima, su promuklost, kratak dah, pucanje glasa i
šuman glas. Statistički značajne razlike su se pojavile u vezi gubitka glasa (χ2= 12.43, df
= 3, p = .006) gde je pokazano da zaposleni od 20 do 30 godina radnog staža učestalije
osećaju ovu vrtsu vokalnog zamora. Takođe se razlika pojavila i u vezi dubljeg glasa
nego inače (χ2=9.12, df = 2 , p =.028) tj. ispitanici koji su zaposleni od 10 do 20 godina
osećaju ovu tegobu u većoj meri nego ostale tegobe. S obzirom da predavači spadaju u
grupu osoba kod kojih se često javlja zamor glasa, neophodno je organizovati edukaciju
o načinu očuvanja i prevenciji nastanka ovih zdravstvenih problema.
AB  - Voice is a “tool of trade” used by a certain group of employees to do their job. There are various factors that can cause voice disorder, but it is pointed out that voice fatigue caused by to its active use due to job requirements is one of the most common. The aim of this research was to examine the self-assessment of the type of vocal fatigue of the teachers in relation to the years of work experience and working hours per week. The questionnaire wasanswered by 203 respondents, aged 25 to 68 (AS = 45.39, SD = 8.26), mostly female (n = 200), who participated in the research voluntarily. The respondents were in the highest percentage employed from 20 to 30 years in teaching (35.96%) and most often work from 20 to 25 hours per week (48.28%). The results showed that the respondents equally felt the fatigue of the voice, regardless of their length of service and how many hours per week they teach. The most common types of vocal fatigue that occur among lecturers are hoarseness, shortness of breath, voice cracking, and noisy voice. Statistically significant differences appeared in relation to voice loss (χ2 = 12.43, df = 3, p = .006) where it was shown that employees from 20 to 30 years of service experience this type of vocal fatigue more often. There was also a difference regarding a deeper voice than usual (χ2 = 9.12, df = 2, p = .028), ie. respondents who have been employed for 10 to 20 years experience this problem to a greater extent than other problems. Conclusion: Since lecturers belong to the group of people who often experience voice fatigue, it is necessary to organize education on how to preserve and prevent these health problems.
PB  - Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije
PB  - Filološki fakultet u Beogradu
PB  - Filozofski fakultet u Novom Sadu
T2  - Primenjena lingvistika
T1  - Samoprocena zamora glasa kod nastavnika
T1  - Self-assessment of teachers’ voice fatigue
IS  - 3
SP  - 35
VL  - 22
VL  - 46
DO  - https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.3
ER  - 
@article{
author = "Zec, Milja and Stekić, Dunja and Marjanović, Milkica and Veselinović, Marijana",
year = "2021",
abstract = "Glas je “alat” kojim određene grupe zaposlenih osobaobavljajusvoj posao. Postoje razni faktori koji mogu izazvati poremećaj glasa, ali se ističe da je zamor
glasa, usled njegovog aktivnog korišćenja zbog zahteva posla, jedan od najčešćih.Cilj
ovog istraživanja bio je ispitati samoprocenu vrsta vokalnog zamora predavačau odnosu
na godine radnog staža i radne sate u nedelji.U istraživanju su dobrovoljno učestvovala
203 ispitanika, životne dobi od 25 do 68 godina (AS =45.39, SD = 8.26), uglavnom ženskog pola (n = 200). Ispitanici su učitelji i nastavnici, u najvećem procentu zaposleni od
20 do 30 godina u nastavničkom poslu (35.96%) i najšće rade od 20 do 25 sati nedeljno
(48.28%). Rezultati su pokazali da ispitanici u podjedankoj meri osećajuzamor glasa bez
obzira koliki im je radni staž i koliko sati nedeljno predaju. Najučestalije vrste vokalnog
zamora, koje se javljaju među predavačima, su promuklost, kratak dah, pucanje glasa i
šuman glas. Statistički značajne razlike su se pojavile u vezi gubitka glasa (χ2= 12.43, df
= 3, p = .006) gde je pokazano da zaposleni od 20 do 30 godina radnog staža učestalije
osećaju ovu vrtsu vokalnog zamora. Takođe se razlika pojavila i u vezi dubljeg glasa
nego inače (χ2=9.12, df = 2 , p =.028) tj. ispitanici koji su zaposleni od 10 do 20 godina
osećaju ovu tegobu u većoj meri nego ostale tegobe. S obzirom da predavači spadaju u
grupu osoba kod kojih se često javlja zamor glasa, neophodno je organizovati edukaciju
o načinu očuvanja i prevenciji nastanka ovih zdravstvenih problema., Voice is a “tool of trade” used by a certain group of employees to do their job. There are various factors that can cause voice disorder, but it is pointed out that voice fatigue caused by to its active use due to job requirements is one of the most common. The aim of this research was to examine the self-assessment of the type of vocal fatigue of the teachers in relation to the years of work experience and working hours per week. The questionnaire wasanswered by 203 respondents, aged 25 to 68 (AS = 45.39, SD = 8.26), mostly female (n = 200), who participated in the research voluntarily. The respondents were in the highest percentage employed from 20 to 30 years in teaching (35.96%) and most often work from 20 to 25 hours per week (48.28%). The results showed that the respondents equally felt the fatigue of the voice, regardless of their length of service and how many hours per week they teach. The most common types of vocal fatigue that occur among lecturers are hoarseness, shortness of breath, voice cracking, and noisy voice. Statistically significant differences appeared in relation to voice loss (χ2 = 12.43, df = 3, p = .006) where it was shown that employees from 20 to 30 years of service experience this type of vocal fatigue more often. There was also a difference regarding a deeper voice than usual (χ2 = 9.12, df = 2, p = .028), ie. respondents who have been employed for 10 to 20 years experience this problem to a greater extent than other problems. Conclusion: Since lecturers belong to the group of people who often experience voice fatigue, it is necessary to organize education on how to preserve and prevent these health problems.",
publisher = "Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije, Filološki fakultet u Beogradu, Filozofski fakultet u Novom Sadu",
journal = "Primenjena lingvistika",
title = "Samoprocena zamora glasa kod nastavnika, Self-assessment of teachers’ voice fatigue",
number = "3",
pages = "35",
volume = "22, 46",
doi = "https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.3"
}
Zec, M., Stekić, D., Marjanović, M.,& Veselinović, M.. (2021). Samoprocena zamora glasa kod nastavnika. in Primenjena lingvistika
Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije., 22(3), 35.
https://doi.org/https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.3
Zec M, Stekić D, Marjanović M, Veselinović M. Samoprocena zamora glasa kod nastavnika. in Primenjena lingvistika. 2021;22(3):35.
doi:https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.3 .
Zec, Milja, Stekić, Dunja, Marjanović, Milkica, Veselinović, Marijana, "Samoprocena zamora glasa kod nastavnika" in Primenjena lingvistika, 22, no. 3 (2021):35,
https://doi.org/https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.3 . .

Taktilne slikovnice za slepu decu - osvrt na značaj za ranu pismenost

Stekić, Dunja; Veselinović, Marijana; Zec, Milja; Marjanović, Milkica

(Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije, 2021)

TY  - JOUR
AU  - Stekić, Dunja
AU  - Veselinović, Marijana
AU  - Zec, Milja
AU  - Marjanović, Milkica
PY  - 2021
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5269
AB  - Rana pismenost predstavlja veštine i znanja povezane sa opismenjavanjem koje dete usvaja od ranog uzrasta, pre formalnog obrazovanja. Aktivnosti koje
podsticajno utiču na njihov razvoj su, pretežno, vezane sa upotrebu slikovnica koje predstavljaju prvu knjigu sa kojom se dete sreće, bez obzira da li je u pitanju dete tipične
populacije ili slepo dete. Sadžaji taktilne slikovnice su redukovani i prikazani reljefno,
u skladu sa detetovim načinom funkcionisanja. Cilj ovoga rada je da upoznamo javnost
sa pojmom i značajem taktilne slikovnice za ranu pismenost, da istaknemo preporuke za
njeno pravljenje, ali i da se osvrnemo na razloge njihove nedostupnosti slepoj ili slabovidoj deci i njihovim roditeljima.
AB  - Early literacy refers to the skills and knowledge related to literacy that a child acquires from an early age, before formal education. Activities that stimulate their development are mostly related to the use of picture-books that generally represent the first type of books that a child encounters, regardless of whether it is a child of a typical population or a blind child. The contents of the tactile picture book are reduced and displayed in relief, in accordance with the child’s way of functioning. The aim of this paper is to raise the awareness about the concept and significance of tactile picturebooks, to highlight some of the recommendations for their creation, as well as to look at the reasons for their high unavailability to blind children and their parents.
PB  - Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije
PB  - Filološki fakultet u Beogradu
PB  - Filozofski fakultet u Novom Sadu
T2  - Primenjena lingvistika
T1  - Taktilne slikovnice za slepu decu - osvrt na značaj za ranu pismenost
T1  - Tactile picture-books for blind children – the importance for their early literacy development
EP  - 75
IS  - 5
SP  - 63
VL  - 22
DO  - https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.5
ER  - 
@article{
author = "Stekić, Dunja and Veselinović, Marijana and Zec, Milja and Marjanović, Milkica",
year = "2021",
abstract = "Rana pismenost predstavlja veštine i znanja povezane sa opismenjavanjem koje dete usvaja od ranog uzrasta, pre formalnog obrazovanja. Aktivnosti koje
podsticajno utiču na njihov razvoj su, pretežno, vezane sa upotrebu slikovnica koje predstavljaju prvu knjigu sa kojom se dete sreće, bez obzira da li je u pitanju dete tipične
populacije ili slepo dete. Sadžaji taktilne slikovnice su redukovani i prikazani reljefno,
u skladu sa detetovim načinom funkcionisanja. Cilj ovoga rada je da upoznamo javnost
sa pojmom i značajem taktilne slikovnice za ranu pismenost, da istaknemo preporuke za
njeno pravljenje, ali i da se osvrnemo na razloge njihove nedostupnosti slepoj ili slabovidoj deci i njihovim roditeljima., Early literacy refers to the skills and knowledge related to literacy that a child acquires from an early age, before formal education. Activities that stimulate their development are mostly related to the use of picture-books that generally represent the first type of books that a child encounters, regardless of whether it is a child of a typical population or a blind child. The contents of the tactile picture book are reduced and displayed in relief, in accordance with the child’s way of functioning. The aim of this paper is to raise the awareness about the concept and significance of tactile picturebooks, to highlight some of the recommendations for their creation, as well as to look at the reasons for their high unavailability to blind children and their parents.",
publisher = "Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije, Filološki fakultet u Beogradu, Filozofski fakultet u Novom Sadu",
journal = "Primenjena lingvistika",
title = "Taktilne slikovnice za slepu decu - osvrt na značaj za ranu pismenost, Tactile picture-books for blind children – the importance for their early literacy development",
pages = "75-63",
number = "5",
volume = "22",
doi = "https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.5"
}
Stekić, D., Veselinović, M., Zec, M.,& Marjanović, M.. (2021). Taktilne slikovnice za slepu decu - osvrt na značaj za ranu pismenost. in Primenjena lingvistika
Društvo za primenjenu lingvistiku Srbije., 22(5), 63-75.
https://doi.org/https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.5
Stekić D, Veselinović M, Zec M, Marjanović M. Taktilne slikovnice za slepu decu - osvrt na značaj za ranu pismenost. in Primenjena lingvistika. 2021;22(5):63-75.
doi:https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.5 .
Stekić, Dunja, Veselinović, Marijana, Zec, Milja, Marjanović, Milkica, "Taktilne slikovnice za slepu decu - osvrt na značaj za ranu pismenost" in Primenjena lingvistika, 22, no. 5 (2021):63-75,
https://doi.org/https://doi.org/10.18485/primling.2021.22.5 . .

The contribution of information technology in the education of high school students with visual impairment

Žigić, Vesna; Savković, Zorica; Maćešić-Petrović, Dragana; Veselinović, Marijana

(University of Kragujevac, Faculty of Technical Sciences, Čačak, 2018)

TY  - CONF
AU  - Žigić, Vesna
AU  - Savković, Zorica
AU  - Maćešić-Petrović, Dragana
AU  - Veselinović, Marijana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4637
AB  - This paper focuses on the identification of software and information technology programs in
the education of high school students with visual impairment. The sample included 32 respondents, 17
females and 15 males, all categories of visual impairment. The aim of the research is to determine which
software and programs the high school students with visual impairments commonly use, whether they
prefer tactile or voice outputs, as well as the dependence of computer competencies of the schools they
attend and their success at school. The obtained results will be discussed in the paper, and it would point
out the possibilities of practical implication of the results through the use of information technologies in
improving the participation of high school students with visual impairment in educational activities.
PB  - University of Kragujevac, Faculty of Technical Sciences, Čačak
C3  - 7th International Conference Technics and Informatics in Education
T1  - The contribution of information technology in the education of high school students with visual impairment
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4637
ER  - 
@conference{
author = "Žigić, Vesna and Savković, Zorica and Maćešić-Petrović, Dragana and Veselinović, Marijana",
year = "2018",
abstract = "This paper focuses on the identification of software and information technology programs in
the education of high school students with visual impairment. The sample included 32 respondents, 17
females and 15 males, all categories of visual impairment. The aim of the research is to determine which
software and programs the high school students with visual impairments commonly use, whether they
prefer tactile or voice outputs, as well as the dependence of computer competencies of the schools they
attend and their success at school. The obtained results will be discussed in the paper, and it would point
out the possibilities of practical implication of the results through the use of information technologies in
improving the participation of high school students with visual impairment in educational activities.",
publisher = "University of Kragujevac, Faculty of Technical Sciences, Čačak",
journal = "7th International Conference Technics and Informatics in Education",
title = "The contribution of information technology in the education of high school students with visual impairment",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4637"
}
Žigić, V., Savković, Z., Maćešić-Petrović, D.,& Veselinović, M.. (2018). The contribution of information technology in the education of high school students with visual impairment. in 7th International Conference Technics and Informatics in Education
University of Kragujevac, Faculty of Technical Sciences, Čačak..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4637
Žigić V, Savković Z, Maćešić-Petrović D, Veselinović M. The contribution of information technology in the education of high school students with visual impairment. in 7th International Conference Technics and Informatics in Education. 2018;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4637 .
Žigić, Vesna, Savković, Zorica, Maćešić-Petrović, Dragana, Veselinović, Marijana, "The contribution of information technology in the education of high school students with visual impairment" in 7th International Conference Technics and Informatics in Education (2018),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4637 .

Informatička pismenost učenika sa oštećenjem vida

Veselinović, Marijana

(2018)

TY  - THES
AU  - Veselinović, Marijana
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4678
AB  - Овај рад има за циљ да представи основе информационе и комуникационе технологије у животу и образовању деце са оштећењем вида, њихов значај, доступност, прилагођеност, важност, као и препоруке за боље и успешније имплементирање рачунарске технологије у свакодневницу ових ученика. Укратко ће бити дефинисани основни појмови везани за информатичку писменост, рад наставника са ученицима у овом домену образовања, као и потреба за рад у школи и код куће. Биће приказан и осврт на досадашња истраживања код нас и у свету на тему информатичке писмености, могућности адаптације рачунара и мрежа, упутства Веб дизајнерима за лакше и брже коришћење њихових сајтова. Рад садржи занимљиве податке о функционисању ученика са оштећењем вида на рачунару, друштвеним мрежама, оптималним фонтовима за читање, брзина читања, разлике међу ученицима и још много других података.
Рачунарска/информатичка писменост односи се на ниво употребе и оперисања рачунарским системом, мрежама и програмима. Неретко се изједначава са информацијском писменошћу, али у питању су два различита појма. Док се информацијска писменост бави садржајем, информатичка се односи на технологију, инфраструктуру и технолошки “кnоw-hоw”. Рачунарска технологија обухвата сву технологију којом се служимо да бисмо прикупили, обрадили и сачували информације. Односи се на хардвер, софтвер и рачунарске мреже. Деца са сметњама у развоју могу да постигну много више него што се од њих очекује ако им је на располагању примерена компјутерска технологија и занимљив едукативни софтвер, специјално прилагођен деци са посебним потребама.
Предности модерних технологија узроковале су да све више људи користи мобилне телефоне, дигиталне апарате, дигиталне дневнике и рачунаре. Особе са оштећењем вида нису изузетак, чак је код њих овај тренд уочљивији. Неки од главних разлога који су утицали да се повећа број корисника ИТ технологија код особа са оштећењем вида су: развој рачунарске технологије у последњој деценији, тако да су сада рачунари способни да синтетизују говор без посебне опреме; цена рачунара је знатно мања, а самим тим и доступна већем броју људи; и наравно оно што је најважније, ИТ технологија омогућава особама са оштећењем вида једноставнију интеграцију у друштво. Особе са оштећењем вида у информатичком окружењу деле се на неколико категорија, слепе, слабовиде и особе са далтонизмом, због начина реализације приступа том истом информатичком окружењу.
Обе категорије користе уобичајну информатичку опрему доступну на тржишту као и за општу популацију, јер у свету персоналних рачунара, не постоји специјализован рачунар ни за слепе, ни за слабовиде особе, ни по својим хардверским, ни по софтверским ресурсима.
AB  - This paper aims at presenting basic information and communication technologies in the life and education of children with visual impairment, their importance, accessibility, adaptability, importance, as well as recommendations for better and more successful implementation of computer technology in everyday life of these students. The basic concepts related to computer literacy, the work of teachers with students in this field of education, as well as the need for work at school and at home will be briefly defined. There will also be a review of current research in our country and in the world on the subject of information literacy, computer and network adaptation capabilities, instructions to web designers for easier and quicker use of their websites.
Computer literacy refers to the level of use and operation of a computer system, networks and programs. Often is equated with information literacy, but there are two different concepts. While information literacy deals with content, IT refers to technology, infrastructure and technological know-how. Computer technology encompasses all the technology we use to collect, process and save information. It refers to hardware, software and computer networks. Children with disabilities can achieve much more than they expect if they have the right computer technology and interesting educational software, specially adapted for children with special needs. The advantages of modern technology have caused more and more people to use mobile phones, digital devices, digital logs and computers. People with visual impairment are no exception, even with this trend they are more noticeable. Some of the main reasons that have led to an increase in the number of users of IT technology in people with visual impairment are the development of computer technology in the last decade, so computers are now able to synthesize speech without special equipment; the price of the computer is considerably smaller, and therefore also available to a larger number of people; and of course, most importantly, IT technology allows people with visual impairment to easily integrate into society. People with visual impairment in the IT environment are divided into several categories, blind, weak, and persons with Daltonism, due to the way in which access to the same IT environment is realized.
Both categories use common computer equipment available on the market as well as for the general population, because in the world of personal computers, there is no specialized computer either for the blind, not for the visually impaired person, neither for their hardware nor for software resources.
T1  - Informatička pismenost učenika sa oštećenjem vida
EP  - 80
SP  - 5
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4678
ER  - 
@mastersthesis{
author = "Veselinović, Marijana",
year = "2018",
abstract = "Овај рад има за циљ да представи основе информационе и комуникационе технологије у животу и образовању деце са оштећењем вида, њихов значај, доступност, прилагођеност, важност, као и препоруке за боље и успешније имплементирање рачунарске технологије у свакодневницу ових ученика. Укратко ће бити дефинисани основни појмови везани за информатичку писменост, рад наставника са ученицима у овом домену образовања, као и потреба за рад у школи и код куће. Биће приказан и осврт на досадашња истраживања код нас и у свету на тему информатичке писмености, могућности адаптације рачунара и мрежа, упутства Веб дизајнерима за лакше и брже коришћење њихових сајтова. Рад садржи занимљиве податке о функционисању ученика са оштећењем вида на рачунару, друштвеним мрежама, оптималним фонтовима за читање, брзина читања, разлике међу ученицима и још много других података.
Рачунарска/информатичка писменост односи се на ниво употребе и оперисања рачунарским системом, мрежама и програмима. Неретко се изједначава са информацијском писменошћу, али у питању су два различита појма. Док се информацијска писменост бави садржајем, информатичка се односи на технологију, инфраструктуру и технолошки “кnоw-hоw”. Рачунарска технологија обухвата сву технологију којом се служимо да бисмо прикупили, обрадили и сачували информације. Односи се на хардвер, софтвер и рачунарске мреже. Деца са сметњама у развоју могу да постигну много више него што се од њих очекује ако им је на располагању примерена компјутерска технологија и занимљив едукативни софтвер, специјално прилагођен деци са посебним потребама.
Предности модерних технологија узроковале су да све више људи користи мобилне телефоне, дигиталне апарате, дигиталне дневнике и рачунаре. Особе са оштећењем вида нису изузетак, чак је код њих овај тренд уочљивији. Неки од главних разлога који су утицали да се повећа број корисника ИТ технологија код особа са оштећењем вида су: развој рачунарске технологије у последњој деценији, тако да су сада рачунари способни да синтетизују говор без посебне опреме; цена рачунара је знатно мања, а самим тим и доступна већем броју људи; и наравно оно што је најважније, ИТ технологија омогућава особама са оштећењем вида једноставнију интеграцију у друштво. Особе са оштећењем вида у информатичком окружењу деле се на неколико категорија, слепе, слабовиде и особе са далтонизмом, због начина реализације приступа том истом информатичком окружењу.
Обе категорије користе уобичајну информатичку опрему доступну на тржишту као и за општу популацију, јер у свету персоналних рачунара, не постоји специјализован рачунар ни за слепе, ни за слабовиде особе, ни по својим хардверским, ни по софтверским ресурсима., This paper aims at presenting basic information and communication technologies in the life and education of children with visual impairment, their importance, accessibility, adaptability, importance, as well as recommendations for better and more successful implementation of computer technology in everyday life of these students. The basic concepts related to computer literacy, the work of teachers with students in this field of education, as well as the need for work at school and at home will be briefly defined. There will also be a review of current research in our country and in the world on the subject of information literacy, computer and network adaptation capabilities, instructions to web designers for easier and quicker use of their websites.
Computer literacy refers to the level of use and operation of a computer system, networks and programs. Often is equated with information literacy, but there are two different concepts. While information literacy deals with content, IT refers to technology, infrastructure and technological know-how. Computer technology encompasses all the technology we use to collect, process and save information. It refers to hardware, software and computer networks. Children with disabilities can achieve much more than they expect if they have the right computer technology and interesting educational software, specially adapted for children with special needs. The advantages of modern technology have caused more and more people to use mobile phones, digital devices, digital logs and computers. People with visual impairment are no exception, even with this trend they are more noticeable. Some of the main reasons that have led to an increase in the number of users of IT technology in people with visual impairment are the development of computer technology in the last decade, so computers are now able to synthesize speech without special equipment; the price of the computer is considerably smaller, and therefore also available to a larger number of people; and of course, most importantly, IT technology allows people with visual impairment to easily integrate into society. People with visual impairment in the IT environment are divided into several categories, blind, weak, and persons with Daltonism, due to the way in which access to the same IT environment is realized.
Both categories use common computer equipment available on the market as well as for the general population, because in the world of personal computers, there is no specialized computer either for the blind, not for the visually impaired person, neither for their hardware nor for software resources.",
title = "Informatička pismenost učenika sa oštećenjem vida",
pages = "80-5",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4678"
}
Veselinović, M.. (2018). Informatička pismenost učenika sa oštećenjem vida. , 5-80.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4678
Veselinović M. Informatička pismenost učenika sa oštećenjem vida. 2018;:5-80.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4678 .
Veselinović, Marijana, "Informatička pismenost učenika sa oštećenjem vida" (2018):5-80,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4678 .