Procena kvaliteta života kod osoba sa afazijom: implikacije za tretman

Abstract

Uvod: Afazija je poremećaj jezičke komunikacije uzrokovan lezijom mozga. Budući da često ostavlja trajne posledice na psihosocijalnom planu, u novijoj literaturi se sve više pažnje poklanja proučavanju kvaliteta života osoba sa afazijom. Za procenu kvaliteta komunikacije i kvaliteta života primenjuju se različite skale. Razvoj Skale za merenje kvaliteta života specifičnog za afaziju (Stroke and Aphasia Quality of Life Scale-39) doveo je do proboja u istraživanju samoprocene kvaliteta života kod osoba sa afazijom. Cilj: Cilj ovog rada je da se, na osnovu podataka iz literature, prikažu i analiziraju podaci o značaju procene kvaliteta života kod osoba sa afazijom, kao i da se ukaže na potrebu primene terapijskih pristupa koji doprinose boljem funkcionisanju na komunikativnom i socioemocionalnom planu. Metode: Za prikupljanje i analizu empirijskih podataka, korišćeni su internet pretraživači i elektronske baze podataka, kao i udžbenici i zbornici sa domaćih i međunarodnih naučno-stručnih konferencija. Rezultati: Rezultatima istraživanja pokazano je da procena kvaliteta života ima poseban značaj za tretman osoba sa afazijom. Pored toga, rezultati procene služe i za praćenje napretka u rehabilitaciji i sagledavanje ishoda govorno-jezičke terapije na svakodnevni život ovih osoba. Funkcionalno usmerene terapije, kao što su obuka komunikacijskih partnera, pružanje podrške u razgovoru, potpomognuta komunikacija i grupna terapija, danas se koriste kao terapijski programi, Zaključak: Pregledom literature, pokazano je da procena kvaliteta života predstavlja bazu za planiranje terapijskog procesa jer daje uvid u uticaj različitih domena na kvalitet života obolele osobe. Funkcionalno usmerene terapije imaju za cilj da poboljšaju komunikativnu efikasnost u prirodnom okruženju i smanje psihosocijalne posledice afazije.

Introduction: Aphasia is a language communication disorder caused by a brain lesion. Since it often leaves lasting consequences on the psychosocial level, recent literature has paid increasing attention to studying the quality of life of individuals with aphasia. Various scales are used to assess the quality of communication and the quality of life. The development of the Stroke and Aphasia Quality of Life Scale-39 led to a breakthrough in researching self-assessment of the quality of life in individuals with aphasia. Aim: This paper aims to, based on data from the literature, present and analyze the significance of assessing the quality of life in individuals with aphasia, as well as to emphasize the need for the implementation of therapeutic approaches that contribute to better functioning on a communicative and socio-emotional level. Methods: For the collection and analysis of empirical data, internet search engines and electronic databases were used, as well as textbooks and proceedings from national and international scientific conferences. Results: The research findings demonstrated that the assessment of the quality of life holds particular significance in the treatment of individuals with aphasia. In addition, the assessment results are utilized to monitor rehabilitation progress and assess the outcome of speech-language therapy on the daily lives of these individuals. Functionally oriented therapies, such as communication partner training, conversation support, assisted communication, and group therapy, are used today as therapeutic programs. Conclusion: Through a literature review, it has been shown that assessing the quality of life is a basis for planning the therapeutic process because it provides insight into the impact of different domains on the quality of life of the affected person. Functionally-oriented therapies aim to improve communicative efficiency in the natural environment and reduce the psychosocial consequences of aphasia.