Приказ основних података о документу

dc.creatorNikolić-Ristanović, Vesna
dc.creatorĆopić, Sanja
dc.date.accessioned2023-03-12T12:49:28Z
dc.date.available2023-03-12T12:49:28Z
dc.date.issued2022
dc.identifier.isbn978-86-82414-00-1
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5085
dc.description.abstractVerujem kako smo se svi koji radimo na području seksualnog nasilja u 2021. i 2022. godini suočili s jednim novim izazovom – konačno otvaranje teme seksualnog uznemiravanja i drugih oblika seksualnog nasilja na fakultetima. Svetska kampanja #metoo, koja je prerasla u društveni pokret protiv seksualnog nasilja i kulture silovanja, imala je svoje različite odjeke i u regionu, kao što su, na primer, #spasi me, #nisam tražila, #nisamprijavila. Poslednje dve kampanje putem društvenih mreža imale su značajan uticaj kroz medijsku prisutnost, mobilizaciju žena koje su preživele nasilje, prostor za obelodanjivanje ličnih iskustava. Međutim, imale su uticaj i na same fakultete. Značajan broj studentikinja odlučio je da iznese svoja iskustva. I nešto se pokrenulo. Odjednom su neki hrabriji fakulteti, njihove dekanice i dekani bili spremni za promenu. Stupili su u kontakt sa specijalizovanim (ženskim) organizacijama koje rade na području seksualnog nasilja, tražili sugestije i savete oko razvoja normativnih i institucionalnih procedura, dogovorili edukacije za studentkinje i studente, kao i za nastavno osoblje, počeli upućivati studentkinje koje su preživele seksualno uznemiravanje i druge oblike seksualnog nasilja u specijalizovane službe, prijavili slučajeve nadležnim institucijama. Broj pitanja i zahteva od strane različitih fakulteta je rastao iz meseca u mesec. Sa druge strane, broj istraživanja o seksualnom uznemiravanju na fakultetima u zemljama regiona je veoma redak, najčešće na malim, nereprezentativnim uzorcima, zadržavajući se na nivou prevalence i/ili incidence određenih oblika seksualnog uznemiravanja. Nedostajao je ozbiljan pregled postojećih svetskih istraživanja, nedostajali su primeri dobre prakse, konkretne ideje šta i kako je nužno učiniti na fakultetima, ako stvarno kao društvo želimo promenu. A povrh svega, sistemski gledano, nedostaju specijalizovane službe i usluge za rad sa osobama koje su preživele seksualno nasilje. Svi mi koji godinama radimo na ovom području imali smo jasnu sliku da je potreban „celovit paket“. Naime, same normativne procedure, bez podizanja svesti i edukacija neće učiniti ništa. Edukacije, bez normativ- 8 Vesna Nikolić-Ristanović, Sanja Ćopić nog okvira prave samo dodatnu zbrku. Nedostatak specijalizovanih mesta za podršku osobama koje su preživele seksualno uznemiravanje i seksualno nasilje na fakultetima dovodi ih u poziciju da nakon otvaranja priče, nemaju gde da potraže stručnu pomoć i podršku na putu oporavka, ali i za pomoć da prijave nasilje. Klima na nekim od fakulteta nije ni najmanje bila naklonjena studentkinjama koje su otvoreno počele izlaziti sa svojim iskustvima. I onda se dogodi da mi dođe u ruke na recenziju knjiga Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji, koja sadrži rezultate istraživanja koje je sprovelo Viktimološko društvo Srbije, ali i puno više od toga. Prva misao kada sam pogledala knjigu bila je – gde ste bili do sada?! Knjiga je ozbiljna, sveobuhvatna, jasna, naučno utemeljena, metodološki jako kvalitetna, s ozbiljnim poštovanjem savremenih etičkih standarda. Autorke se ne zadržavaju samo na rezultatima istraživanja, koji su veoma vredni, nego nude konkretne preporuke šta i kako učiniti na nivou univerziteta i fakulteta u zajedničkom nastojanju usmerenom na suzbijanje seksualnog nasilja i podršku osobama koje su ga preživele. U knjizi su izneti objedinjeni ključni podaci za sve koji žele stvarno nešto promeniti na ovom području. Dakle, ne samo za akademsku zajednicu, nego i za praktičarke i praktičare, ključne aktere iz sistema visokog obrazovanja, same univerzitete i fakultete, ali i studentsku populaciju, koja je bila okosnica ovog istraživanja. Knjiga počinje s odličnim uvodom koji pruža pregled savremenih istraživanja seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja na fakultetima iz celog sveta: od Amerike, Afrike, Azije, Australije, zemalja Evrope, do pregleda situacije u Srbiji. Prelazi se na istraživanje, koje je utemeljeno na odlično razvijenoj metodologiji, od definisanja uzorka, ključnih koraka za uspostavljanje kvalitetne saradnje sa odabranim fakultetima, do povratnih informacija od kontakt osoba sa svakog fakulteta o procesu prikupljanja podataka, što su nesebično podeljene i važne lekcije za sve koji će se odvažiti na sličan poduhvat. Istraživanje je obuhvatilo ne samo ključna pitanja prevalence i incidence seksualnog uznemiravanja i seksualnog nasilja na fakultetima, načine viktimizacije i učinioce, nego i posledice preživljenog seksualnog nasilja, potrebe žrtava, faktore koji utiču na izloženost seksualnom nasilju, stavove prema seksualnom nasilju. Nije izostavljeno ni poznavanje postojećih mehanizama zaštite, postupaka prijave preživljenog nasilja, nego se otišlo i korak dalje da se traže mišljenja studentkinja i studenata o tome šta je nužno učiniti kako bi se seksualno nasilje na fakultetima Seksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbiji 9 suzbilo, osobe koje su ga preživele dobile pomoć, podršku, ali i došle do pravde, kroz sankcionisanje učinilaca. Istraživanje je sprovedeno od marta do maja 2021. godine, uključilo je 1579 studentkinja i studenata sa 22 fakulteta (6 univerziteta), pažljivo odabranih po geografskoj rasprostranjenosti u Srbiji, ali i po uključivanju fakulteta različitih naučnih disciplina. Sve učesnice i učesnici istraživanja imali su priliku osetiti ozbiljnost etičkog pristupa – od informisanog pristanka, do pružanja informacija o postojećim službama kojima se mogu obratiti za pomoć i podršku nakon popunjavanja online ankete. Naravno, nije izostavljena ni prijava istraživanja i istraživačkog instrumenta Etičkom odboru Viktimološkog društva Srbije. Isto tako neće izostati ni javno informiranje svih sudionica i sudionika istraživanja o rezultatima. Rezultati su prikazani pregledno, naučno, ali i pažljivo, naglašavajući mesta u kojima postoje određene metodološke dileme, bez obzira na sprovedene statističke obrade. Posebnost ove knjige čine konkretni primeri kroz citate šest osnovnih grupa seksualnog uznemiravanja i nasilja, odabrani s merom. Međutim, osim samih rezultata istraživanja, koje će svakako biti jedno od temeljnih u Srbiji i regionu u narednom periodu, posebnost ove knjige čine preporuke u cilju prevencije seksualnog nasilja na fakultetima, koje su duboko utemeljene na rezultatima istraživanja, podeljene u nekoliko kategorija, jasne i sažete tako da ih svako ko je zainteresovan može razumeti, ali i primeniti ili se zalagati za njihovu primenu. Autorkama ove izvrsne knjige prof. dr Vesni Nikolić-Ristanović i dr Sanji Ćopić želim iskreno čestitati na sprovedenom istraživanju i sjajnoj knjizi kojoj ćemo se uvek vraćati i na koju ćemo upućivati kada nas sledeći fakultet bude pitao za savet koje sve korake treba preduzeti.sr
dc.language.isosrsr
dc.publisherBeograd: Viktimološko društvo Srbijesr
dc.rightsclosedAccesssr
dc.subjectseksualno nasiljesr
dc.subjectistraživanjesr
dc.subjectSrbijasr
dc.subjectfakultetisr
dc.titleSeksualno nasilje nad studentima na fakultetima u Srbijisr
dc.typebooksr
dc.rights.licenseARRsr
dc.citation.epage150
dc.citation.spage1
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5085
dc.type.versionpublishedVersionsr


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу