Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Govor predstavlja psihofiziološki proces realizacije glasova pri produkciji reči kao sredstva za izražavanje misli u komunikaciji ljudi. Nesmetani razvoj govora je određen vizuelnom i auditivnom percepcijom. Osim perceptivnih faktora, za razvoj govora veoma je važna i očuvanost specifičnih, asocijativno-integrativnih i motornih sposobnosti. Usaglašenost pokreta govornih organa, usmerenih ka produkciji govornih glasova počiva na imitaciji, ali je njeno izražajno svojstvo značajno određeno voljnom i usmerenom aktivnošću – praksijom.
Cilj istraživanja je bio da se ispita kvalitet artikulacije i nivo razvijenosti oralne praksije kod dece oštećenog sluha, kao i da se ispita međusobni odnos dva prožeta psihofiziološka procesa u formiranju govora. Uzorak je činilo 16 dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta, čije su sposobnosti ispitivane Globalnim artikulacionim testom i Testom oralne praksije, radi sticanja uvida o kvalitetu sposobnosti voljnog izvršavanja pokreta mišića orofacijalne regi...je i njihove povezanosti sa kvalitetom izgovora glasova.
Ispitana postignuća dovođena su u vezu sa učestalošću rehabilitacije sluha, govora i jezika i hronološkim uzrastom ispitanika.
Rezultati istraživanja ukazuju da je oralna praksija na ispitivanom uzorku delimično razvijena. Ukupno ostvarena postignuća od 71,35% sugerišu da oralna praksija nije potpuno razvijena kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. Rezultati postignuća na Globalnom artikulacionom testu ukazuju da je kvalitet artikulacije nerazvijen, s obzirom na to da ostvarena postignuća od 41,67% ne prevazilaze granicu od 50%. Između kvaliteta oralne praksije i artikulacije nije uočena značajna povezanost.
Ispitivanjem povezanosti hronološkog uzrasta i oralne praksije uočena je statistički značajna povezanost (p < 0,05), dok je statistički značajna razlika u postignuću na Globalnom artikulacionom testu uočena između ispitanika, koji učestvuju svakodnevno u rehabilitaciji i onih koji učestvuju tri puta nedeljno (t = 4,43; p < 0,01, d = 2,29).
Zaključeno je da na ispitivanom uzorku postoji povezanost između hronološkog uzrasta i oralne praksije, pri čemu bolja postignuća ostvaruju deca starijeg uzrasta, dok u nivou artikulacije statistički značajno bolja postignuća ostvaruju deca koja učestvuju u rehabilitaciji sluha govora i jezika svakodnevno.
Keywords:
artikulacija / oralna praksija / deca oštećenog sluhaSource:
Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023, 2023, 44-44Publisher:
- Društvo defektologa Srbije
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Bjelić, Marija AU - Đoković, Sanja PY - 2023 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5038 AB - Govor predstavlja psihofiziološki proces realizacije glasova pri produkciji reči kao sredstva za izražavanje misli u komunikaciji ljudi. Nesmetani razvoj govora je određen vizuelnom i auditivnom percepcijom. Osim perceptivnih faktora, za razvoj govora veoma je važna i očuvanost specifičnih, asocijativno-integrativnih i motornih sposobnosti. Usaglašenost pokreta govornih organa, usmerenih ka produkciji govornih glasova počiva na imitaciji, ali je njeno izražajno svojstvo značajno određeno voljnom i usmerenom aktivnošću – praksijom. Cilj istraživanja je bio da se ispita kvalitet artikulacije i nivo razvijenosti oralne praksije kod dece oštećenog sluha, kao i da se ispita međusobni odnos dva prožeta psihofiziološka procesa u formiranju govora. Uzorak je činilo 16 dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta, čije su sposobnosti ispitivane Globalnim artikulacionim testom i Testom oralne praksije, radi sticanja uvida o kvalitetu sposobnosti voljnog izvršavanja pokreta mišića orofacijalne regije i njihove povezanosti sa kvalitetom izgovora glasova. Ispitana postignuća dovođena su u vezu sa učestalošću rehabilitacije sluha, govora i jezika i hronološkim uzrastom ispitanika. Rezultati istraživanja ukazuju da je oralna praksija na ispitivanom uzorku delimično razvijena. Ukupno ostvarena postignuća od 71,35% sugerišu da oralna praksija nije potpuno razvijena kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. Rezultati postignuća na Globalnom artikulacionom testu ukazuju da je kvalitet artikulacije nerazvijen, s obzirom na to da ostvarena postignuća od 41,67% ne prevazilaze granicu od 50%. Između kvaliteta oralne praksije i artikulacije nije uočena značajna povezanost. Ispitivanjem povezanosti hronološkog uzrasta i oralne praksije uočena je statistički značajna povezanost (p < 0,05), dok je statistički značajna razlika u postignuću na Globalnom artikulacionom testu uočena između ispitanika, koji učestvuju svakodnevno u rehabilitaciji i onih koji učestvuju tri puta nedeljno (t = 4,43; p < 0,01, d = 2,29). Zaključeno je da na ispitivanom uzorku postoji povezanost između hronološkog uzrasta i oralne praksije, pri čemu bolja postignuća ostvaruju deca starijeg uzrasta, dok u nivou artikulacije statistički značajno bolja postignuća ostvaruju deca koja učestvuju u rehabilitaciji sluha govora i jezika svakodnevno. PB - Društvo defektologa Srbije PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju C3 - Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023 T1 - Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta EP - 44 SP - 44 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038 ER -
@conference{ author = "Bjelić, Marija and Đoković, Sanja", year = "2023", abstract = "Govor predstavlja psihofiziološki proces realizacije glasova pri produkciji reči kao sredstva za izražavanje misli u komunikaciji ljudi. Nesmetani razvoj govora je određen vizuelnom i auditivnom percepcijom. Osim perceptivnih faktora, za razvoj govora veoma je važna i očuvanost specifičnih, asocijativno-integrativnih i motornih sposobnosti. Usaglašenost pokreta govornih organa, usmerenih ka produkciji govornih glasova počiva na imitaciji, ali je njeno izražajno svojstvo značajno određeno voljnom i usmerenom aktivnošću – praksijom. Cilj istraživanja je bio da se ispita kvalitet artikulacije i nivo razvijenosti oralne praksije kod dece oštećenog sluha, kao i da se ispita međusobni odnos dva prožeta psihofiziološka procesa u formiranju govora. Uzorak je činilo 16 dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta, čije su sposobnosti ispitivane Globalnim artikulacionim testom i Testom oralne praksije, radi sticanja uvida o kvalitetu sposobnosti voljnog izvršavanja pokreta mišića orofacijalne regije i njihove povezanosti sa kvalitetom izgovora glasova. Ispitana postignuća dovođena su u vezu sa učestalošću rehabilitacije sluha, govora i jezika i hronološkim uzrastom ispitanika. Rezultati istraživanja ukazuju da je oralna praksija na ispitivanom uzorku delimično razvijena. Ukupno ostvarena postignuća od 71,35% sugerišu da oralna praksija nije potpuno razvijena kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. Rezultati postignuća na Globalnom artikulacionom testu ukazuju da je kvalitet artikulacije nerazvijen, s obzirom na to da ostvarena postignuća od 41,67% ne prevazilaze granicu od 50%. Između kvaliteta oralne praksije i artikulacije nije uočena značajna povezanost. Ispitivanjem povezanosti hronološkog uzrasta i oralne praksije uočena je statistički značajna povezanost (p < 0,05), dok je statistički značajna razlika u postignuću na Globalnom artikulacionom testu uočena između ispitanika, koji učestvuju svakodnevno u rehabilitaciji i onih koji učestvuju tri puta nedeljno (t = 4,43; p < 0,01, d = 2,29). Zaključeno je da na ispitivanom uzorku postoji povezanost između hronološkog uzrasta i oralne praksije, pri čemu bolja postignuća ostvaruju deca starijeg uzrasta, dok u nivou artikulacije statistički značajno bolja postignuća ostvaruju deca koja učestvuju u rehabilitaciji sluha govora i jezika svakodnevno.", publisher = "Društvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju", journal = "Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023", title = "Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta", pages = "44-44", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038" }
Bjelić, M.,& Đoković, S.. (2023). Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023 Društvo defektologa Srbije., 44-44. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038
Bjelić M, Đoković S. Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023. 2023;:44-44. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038 .
Bjelić, Marija, Đoković, Sanja, "Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta" in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023 (2023):44-44, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038 .