Govor predstavlja psihofiziološki proces realizacije glasova pri produkciji reči kao sredstva za izražavanje misli u komunikaciji ljudi. Nesmetani razvoj govora je određen vizuelnom i auditivnom percepcijom. Osim perceptivnih faktora, za razvoj govora veoma je važna i očuvanost specifičnih, asocijativno-integrativnih i motornih sposobnosti. Usaglašenost pokreta govornih organa, usmerenih ka produkciji govornih glasova počiva na imitaciji, ali je njeno izražajno svojstvo značajno određeno voljnom i usmerenom aktivnošću – praksijom.
Cilj istraživanja je bio da se ispita kvalitet artikulacije i nivo razvijenosti oralne praksije kod dece oštećenog sluha, kao i da se ispita međusobni odnos dva prožeta psihofiziološka procesa u formiranju govora. Uzorak je činilo 16 dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta, čije su sposobnosti ispitivane Globalnim artikulacionim testom i Testom oralne praksije, radi sticanja uvida o kvalitetu sposobnosti voljnog izvršavanja pokreta mišića orofacijalne regi...je i njihove povezanosti sa kvalitetom izgovora glasova.
Ispitana postignuća dovođena su u vezu sa učestalošću rehabilitacije sluha, govora i jezika i hronološkim uzrastom ispitanika.
Rezultati istraživanja ukazuju da je oralna praksija na ispitivanom uzorku delimično razvijena. Ukupno ostvarena postignuća od 71,35% sugerišu da oralna praksija nije potpuno razvijena kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. Rezultati postignuća na Globalnom artikulacionom testu ukazuju da je kvalitet artikulacije nerazvijen, s obzirom na to da ostvarena postignuća od 41,67% ne prevazilaze granicu od 50%. Između kvaliteta oralne praksije i artikulacije nije uočena značajna povezanost.
Ispitivanjem povezanosti hronološkog uzrasta i oralne praksije uočena je statistički značajna povezanost (p < 0,05), dok je statistički značajna razlika u postignuću na Globalnom artikulacionom testu uočena između ispitanika, koji učestvuju svakodnevno u rehabilitaciji i onih koji učestvuju tri puta nedeljno (t = 4,43; p < 0,01, d = 2,29).
Zaključeno je da na ispitivanom uzorku postoji povezanost između hronološkog uzrasta i oralne praksije, pri čemu bolja postignuća ostvaruju deca starijeg uzrasta, dok u nivou artikulacije statistički značajno bolja postignuća ostvaruju deca koja učestvuju u rehabilitaciji sluha govora i jezika svakodnevno.
TY - CONF
AU - Bjelić, Marija
AU - Đoković, Sanja
PY - 2023
UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/5038
AB - Govor predstavlja psihofiziološki proces realizacije glasova pri produkciji reči kao sredstva za izražavanje misli u komunikaciji ljudi. Nesmetani razvoj govora je određen vizuelnom i auditivnom percepcijom. Osim perceptivnih faktora, za razvoj govora veoma je važna i očuvanost specifičnih, asocijativno-integrativnih i motornih sposobnosti. Usaglašenost pokreta govornih organa, usmerenih ka produkciji govornih glasova počiva na imitaciji, ali je njeno izražajno svojstvo značajno određeno voljnom i usmerenom aktivnošću – praksijom.
Cilj istraživanja je bio da se ispita kvalitet artikulacije i nivo razvijenosti oralne praksije kod dece oštećenog sluha, kao i da se ispita međusobni odnos dva prožeta psihofiziološka procesa u formiranju govora. Uzorak je činilo 16 dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta, čije su sposobnosti ispitivane Globalnim artikulacionim testom i Testom oralne praksije, radi sticanja uvida o kvalitetu sposobnosti voljnog izvršavanja pokreta mišića orofacijalne regije i njihove povezanosti sa kvalitetom izgovora glasova.
Ispitana postignuća dovođena su u vezu sa učestalošću rehabilitacije sluha, govora i jezika i hronološkim uzrastom ispitanika.
Rezultati istraživanja ukazuju da je oralna praksija na ispitivanom uzorku delimično razvijena. Ukupno ostvarena postignuća od 71,35% sugerišu da oralna praksija nije potpuno razvijena kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. Rezultati postignuća na Globalnom artikulacionom testu ukazuju da je kvalitet artikulacije nerazvijen, s obzirom na to da ostvarena postignuća od 41,67% ne prevazilaze granicu od 50%. Između kvaliteta oralne praksije i artikulacije nije uočena značajna povezanost.
Ispitivanjem povezanosti hronološkog uzrasta i oralne praksije uočena je statistički značajna povezanost (p < 0,05), dok je statistički značajna razlika u postignuću na Globalnom artikulacionom testu uočena između ispitanika, koji učestvuju svakodnevno u rehabilitaciji i onih koji učestvuju tri puta nedeljno (t = 4,43; p < 0,01, d = 2,29).
Zaključeno je da na ispitivanom uzorku postoji povezanost između hronološkog uzrasta i oralne praksije, pri čemu bolja postignuća ostvaruju deca starijeg uzrasta, dok u nivou artikulacije statistički značajno bolja postignuća ostvaruju deca koja učestvuju u rehabilitaciji sluha govora i jezika svakodnevno.
PB - Društvo defektologa Srbije
PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju
C3 - Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023
T1 - Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta
EP - 44
SP - 44
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038
ER -
@conference{
author = "Bjelić, Marija and Đoković, Sanja",
year = "2023",
abstract = "Govor predstavlja psihofiziološki proces realizacije glasova pri produkciji reči kao sredstva za izražavanje misli u komunikaciji ljudi. Nesmetani razvoj govora je određen vizuelnom i auditivnom percepcijom. Osim perceptivnih faktora, za razvoj govora veoma je važna i očuvanost specifičnih, asocijativno-integrativnih i motornih sposobnosti. Usaglašenost pokreta govornih organa, usmerenih ka produkciji govornih glasova počiva na imitaciji, ali je njeno izražajno svojstvo značajno određeno voljnom i usmerenom aktivnošću – praksijom.
Cilj istraživanja je bio da se ispita kvalitet artikulacije i nivo razvijenosti oralne praksije kod dece oštećenog sluha, kao i da se ispita međusobni odnos dva prožeta psihofiziološka procesa u formiranju govora. Uzorak je činilo 16 dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta, čije su sposobnosti ispitivane Globalnim artikulacionim testom i Testom oralne praksije, radi sticanja uvida o kvalitetu sposobnosti voljnog izvršavanja pokreta mišića orofacijalne regije i njihove povezanosti sa kvalitetom izgovora glasova.
Ispitana postignuća dovođena su u vezu sa učestalošću rehabilitacije sluha, govora i jezika i hronološkim uzrastom ispitanika.
Rezultati istraživanja ukazuju da je oralna praksija na ispitivanom uzorku delimično razvijena. Ukupno ostvarena postignuća od 71,35% sugerišu da oralna praksija nije potpuno razvijena kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. Rezultati postignuća na Globalnom artikulacionom testu ukazuju da je kvalitet artikulacije nerazvijen, s obzirom na to da ostvarena postignuća od 41,67% ne prevazilaze granicu od 50%. Između kvaliteta oralne praksije i artikulacije nije uočena značajna povezanost.
Ispitivanjem povezanosti hronološkog uzrasta i oralne praksije uočena je statistički značajna povezanost (p < 0,05), dok je statistički značajna razlika u postignuću na Globalnom artikulacionom testu uočena između ispitanika, koji učestvuju svakodnevno u rehabilitaciji i onih koji učestvuju tri puta nedeljno (t = 4,43; p < 0,01, d = 2,29).
Zaključeno je da na ispitivanom uzorku postoji povezanost između hronološkog uzrasta i oralne praksije, pri čemu bolja postignuća ostvaruju deca starijeg uzrasta, dok u nivou artikulacije statistički značajno bolja postignuća ostvaruju deca koja učestvuju u rehabilitaciji sluha govora i jezika svakodnevno.",
publisher = "Društvo defektologa Srbije, Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju",
journal = "Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023",
title = "Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta",
pages = "44-44",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038"
}
Bjelić, M.,& Đoković, S.. (2023). Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023
Društvo defektologa Srbije., 44-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038
Bjelić M, Đoković S. Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta. in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023. 2023;:44-44.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038 .
Bjelić, Marija, Đoković, Sanja, "Odnos artikulacije i oralne praksije kod dece oštećenog sluha predškolskog uzrasta" in Dani defektologa Srbije, stručno-naučna кonferencija sa međunarodnim učešćem; Zlatibor 16-19. februar 2023 (2023):44-44,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_5038 .
