Objective indicators of quality of life in people with different visual status
Objektivni indikatori kvaliteta života kod osoba s različitim vidnim statusom
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Introduction. Quality of life is a broad and complex construct. World Health Organization
refers to it as an “individual’s perception of their position in life (…) in relation to their
goals, expectations, standards, and concerns”. Reduced visual functions have a negative
impact on the overall individual’s functioning. Difficulties in accessing visual information
and problems in orientation and mobility create significant limitations in performing
daily activities and lead to diminished opportunities for education, work, social
participation, and leisure. Limited participation in the aforementioned areas with lower
social interactions have a negative impact on the individual’s quality of life. However, it
is unclear whether this construct of people with visual impairment is compromised due
to reduced ability to perform daily activities or due to difficulties in establishing social
interactions. Objectives. In an effort to indicate the consequences of visual impairment
on qua...lity of life, the goal of this research was to determine the objective quality of life in
adults with different visual status when controlling the age. Methods. The Comprehensive
Quality of Life Scale was used to evaluate the quality of life. The sample consisted of 175
people – 92 participants with visual impairment and 83 participants without structural or
functional problems in the visual system. Results. Results of eight one-way ANCOVAs
indicated a significant effect of visual status on Objective quality of life in total (p < .001)
and on its four domains: Material well-being, Health, Productivity, Place in Community.
Conclusion. The effects of different visual status on the observed construct revealed
when age as a variable is controlled
Uvod: Kvalitet života je širok i složen konstrukt. Svetska zdravstvena organizacija ga
definiše kao „percepciju pojedinca o sopstvenom položaju u životu (...) u odnosu na
njegove ciljeve, očekivanja, standarde i interesovanja“. Snižene vidne funkcije imaju
negativan uticaj na celokupno funkcionisanje osobe. Teškoće u pristupu vizuelnim
informacijama i problemi u orijentaciji i kretanju stvaraju značajna ograničenja u
obavljanju svakodnevnih aktivnosti i dovode do smanjenih mogućnosti za obrazovanje,
rad, učešće u društvu i aktivnostima slobodnog vremena. Ograničeno učešće u
navedenim oblastima zajedno s nižim socijalnim interakcijama ima negativan uticaj
na kvalitet života pojedinca. Međutim, nejasno je da li je ovaj konstrukt kod osoba sa
oštećenjem vida kompromitovan zbog smanjene sposobnosti obavljanja svakodnevnih
aktivnosti ili zbog poteškoća u uspostavljanju socijalnih interakcija. Cilj: U nastojanju
da se ukaže na posledice oštećenja vida na kvalitet života, ci...lj ovog istraživanja je bio
utvrditi objektivan kvalitet života odraslih osoba s različitim vizuelnim statusom, kada
se kontroliše starost. Metode: Za procenu objektivnog kvaliteta života korišćena je
Sveobuhvatna skala kvaliteta života. Uzorak je činilo 175 odraslih osoba, od toga 92
ispitanika sa oštećenjem vida i 83 ispitanika bez strukturalnih ili funkcionalnih problema
u vizuelnom sistemu. Rezultati: Rezultati osam ANCOVA analiza ukazali su na značajan
uticaj vizuelnog statusa na objektivni kvalitet života u celini (p < .001) i na njegova četiri
domena: materijalno blagostanje, zdravlje, produktivnost i mesto u zajednici. Zaključak:
Prisutni su efekti različitog vizuelnog statusa na posmatrani konstrukt kada se kontroliše
starost kao varijabla.
Keywords:
objective quality of life / visual status / visual impairment / adults / objektivni kvalitet života / vidni status / oštećenje vida / odrasliSource:
Specijalna edukacija i rehabilitacija, 2022, 21, 2, 89-102Publisher:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Funding / projects:
DOI: 10.5937/specedreh21-35507
ISSN: 1452-7367; 2406-1328 (eISSN)
Scopus: 2-s2.0-85131747724
Institution/Community
rFASPERTY - JOUR AU - Stanimirov, Ksenija AU - Jablan, Branka AU - Mijatović, Luka AU - Grbović, Aleksandra PY - 2022 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4630 AB - Introduction. Quality of life is a broad and complex construct. World Health Organization refers to it as an “individual’s perception of their position in life (…) in relation to their goals, expectations, standards, and concerns”. Reduced visual functions have a negative impact on the overall individual’s functioning. Difficulties in accessing visual information and problems in orientation and mobility create significant limitations in performing daily activities and lead to diminished opportunities for education, work, social participation, and leisure. Limited participation in the aforementioned areas with lower social interactions have a negative impact on the individual’s quality of life. However, it is unclear whether this construct of people with visual impairment is compromised due to reduced ability to perform daily activities or due to difficulties in establishing social interactions. Objectives. In an effort to indicate the consequences of visual impairment on quality of life, the goal of this research was to determine the objective quality of life in adults with different visual status when controlling the age. Methods. The Comprehensive Quality of Life Scale was used to evaluate the quality of life. The sample consisted of 175 people – 92 participants with visual impairment and 83 participants without structural or functional problems in the visual system. Results. Results of eight one-way ANCOVAs indicated a significant effect of visual status on Objective quality of life in total (p < .001) and on its four domains: Material well-being, Health, Productivity, Place in Community. Conclusion. The effects of different visual status on the observed construct revealed when age as a variable is controlled AB - Uvod: Kvalitet života je širok i složen konstrukt. Svetska zdravstvena organizacija ga definiše kao „percepciju pojedinca o sopstvenom položaju u životu (...) u odnosu na njegove ciljeve, očekivanja, standarde i interesovanja“. Snižene vidne funkcije imaju negativan uticaj na celokupno funkcionisanje osobe. Teškoće u pristupu vizuelnim informacijama i problemi u orijentaciji i kretanju stvaraju značajna ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i dovode do smanjenih mogućnosti za obrazovanje, rad, učešće u društvu i aktivnostima slobodnog vremena. Ograničeno učešće u navedenim oblastima zajedno s nižim socijalnim interakcijama ima negativan uticaj na kvalitet života pojedinca. Međutim, nejasno je da li je ovaj konstrukt kod osoba sa oštećenjem vida kompromitovan zbog smanjene sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili zbog poteškoća u uspostavljanju socijalnih interakcija. Cilj: U nastojanju da se ukaže na posledice oštećenja vida na kvalitet života, cilj ovog istraživanja je bio utvrditi objektivan kvalitet života odraslih osoba s različitim vizuelnim statusom, kada se kontroliše starost. Metode: Za procenu objektivnog kvaliteta života korišćena je Sveobuhvatna skala kvaliteta života. Uzorak je činilo 175 odraslih osoba, od toga 92 ispitanika sa oštećenjem vida i 83 ispitanika bez strukturalnih ili funkcionalnih problema u vizuelnom sistemu. Rezultati: Rezultati osam ANCOVA analiza ukazali su na značajan uticaj vizuelnog statusa na objektivni kvalitet života u celini (p < .001) i na njegova četiri domena: materijalno blagostanje, zdravlje, produktivnost i mesto u zajednici. Zaključak: Prisutni su efekti različitog vizuelnog statusa na posmatrani konstrukt kada se kontroliše starost kao varijabla. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation T2 - Specijalna edukacija i rehabilitacija T1 - Objective indicators of quality of life in people with different visual status T1 - Objektivni indikatori kvaliteta života kod osoba s različitim vidnim statusom EP - 102 IS - 2 SP - 89 VL - 21 DO - 10.5937/specedreh21-35507 ER -
@article{ author = "Stanimirov, Ksenija and Jablan, Branka and Mijatović, Luka and Grbović, Aleksandra", year = "2022", abstract = "Introduction. Quality of life is a broad and complex construct. World Health Organization refers to it as an “individual’s perception of their position in life (…) in relation to their goals, expectations, standards, and concerns”. Reduced visual functions have a negative impact on the overall individual’s functioning. Difficulties in accessing visual information and problems in orientation and mobility create significant limitations in performing daily activities and lead to diminished opportunities for education, work, social participation, and leisure. Limited participation in the aforementioned areas with lower social interactions have a negative impact on the individual’s quality of life. However, it is unclear whether this construct of people with visual impairment is compromised due to reduced ability to perform daily activities or due to difficulties in establishing social interactions. Objectives. In an effort to indicate the consequences of visual impairment on quality of life, the goal of this research was to determine the objective quality of life in adults with different visual status when controlling the age. Methods. The Comprehensive Quality of Life Scale was used to evaluate the quality of life. The sample consisted of 175 people – 92 participants with visual impairment and 83 participants without structural or functional problems in the visual system. Results. Results of eight one-way ANCOVAs indicated a significant effect of visual status on Objective quality of life in total (p < .001) and on its four domains: Material well-being, Health, Productivity, Place in Community. Conclusion. The effects of different visual status on the observed construct revealed when age as a variable is controlled, Uvod: Kvalitet života je širok i složen konstrukt. Svetska zdravstvena organizacija ga definiše kao „percepciju pojedinca o sopstvenom položaju u životu (...) u odnosu na njegove ciljeve, očekivanja, standarde i interesovanja“. Snižene vidne funkcije imaju negativan uticaj na celokupno funkcionisanje osobe. Teškoće u pristupu vizuelnim informacijama i problemi u orijentaciji i kretanju stvaraju značajna ograničenja u obavljanju svakodnevnih aktivnosti i dovode do smanjenih mogućnosti za obrazovanje, rad, učešće u društvu i aktivnostima slobodnog vremena. Ograničeno učešće u navedenim oblastima zajedno s nižim socijalnim interakcijama ima negativan uticaj na kvalitet života pojedinca. Međutim, nejasno je da li je ovaj konstrukt kod osoba sa oštećenjem vida kompromitovan zbog smanjene sposobnosti obavljanja svakodnevnih aktivnosti ili zbog poteškoća u uspostavljanju socijalnih interakcija. Cilj: U nastojanju da se ukaže na posledice oštećenja vida na kvalitet života, cilj ovog istraživanja je bio utvrditi objektivan kvalitet života odraslih osoba s različitim vizuelnim statusom, kada se kontroliše starost. Metode: Za procenu objektivnog kvaliteta života korišćena je Sveobuhvatna skala kvaliteta života. Uzorak je činilo 175 odraslih osoba, od toga 92 ispitanika sa oštećenjem vida i 83 ispitanika bez strukturalnih ili funkcionalnih problema u vizuelnom sistemu. Rezultati: Rezultati osam ANCOVA analiza ukazali su na značajan uticaj vizuelnog statusa na objektivni kvalitet života u celini (p < .001) i na njegova četiri domena: materijalno blagostanje, zdravlje, produktivnost i mesto u zajednici. Zaključak: Prisutni su efekti različitog vizuelnog statusa na posmatrani konstrukt kada se kontroliše starost kao varijabla.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Specijalna edukacija i rehabilitacija", title = "Objective indicators of quality of life in people with different visual status, Objektivni indikatori kvaliteta života kod osoba s različitim vidnim statusom", pages = "102-89", number = "2", volume = "21", doi = "10.5937/specedreh21-35507" }
Stanimirov, K., Jablan, B., Mijatović, L.,& Grbović, A.. (2022). Objective indicators of quality of life in people with different visual status. in Specijalna edukacija i rehabilitacija Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 21(2), 89-102. https://doi.org/10.5937/specedreh21-35507
Stanimirov K, Jablan B, Mijatović L, Grbović A. Objective indicators of quality of life in people with different visual status. in Specijalna edukacija i rehabilitacija. 2022;21(2):89-102. doi:10.5937/specedreh21-35507 .
Stanimirov, Ksenija, Jablan, Branka, Mijatović, Luka, Grbović, Aleksandra, "Objective indicators of quality of life in people with different visual status" in Specijalna edukacija i rehabilitacija, 21, no. 2 (2022):89-102, https://doi.org/10.5937/specedreh21-35507 . .