rFASPER - Repository of the Faculty of Special Education and Rehabilitation
Faculty of Special Education and Rehabilitation
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Master radovi / Master`s thesis
  • View Item
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Master radovi / Master`s thesis
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Učestalost i intenzitet doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću i poremećajima autističnog spektra

Authorized Users Only
2018
Authors
Ćirković, Marina
Master Thesis (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su: utvrđivanje stepena učestalosti i intenziteta doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću (IO) i poremećajima autističnog spektra (ASP), poređenje doživljene stigme kod ove dve grupe roditelja, kao i ispitivanje povezanosti doživljene stigme sa relevantnim socio-demografskim varijablama (uzrast deteta, pol, obrazovni nivo i socioekonomski status roditelja i tip porodice). U istraživanju je učestovalo ukupno 102 roditelja dece sa IO i ASP uzrasta od 3 do 18 godina. Za ispitivanje učestalosti i intenziteta doživljene stigme korišćena su adaptirane verzije skala SES (Stigma Experience Scale – Family Version)) i SIS (Stigma Impact Scale – Family Version). Rezultati pokazuju da se čak 80% roditelja suočava sa stigmatizacijom svog deteta, a da 53% roditelja i lično doživljava stigmatizaciju (tzv. stigma po asocijaciji). Utvrđeno je da je doživljena stigma (i u pogledu učestalosti i u pogledu intenziteta) značajno izraženija ko...d roditelja dece sa ASP u odnosu roditelje dece sa IO, kod majki u odnosu na očeve, kao i kod samohranih roditelja u odnosu na roditelje koji decu odgajaju u potpunim porodicama. Takođe, potvrđeno je da socio- ekonomski status i uzrast deteta slabo do umereno negativno koreliraju sa učestalošću i intenzitetom doživljene stigme kod roditelja. Sa druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost između obrazovnog nivoa roditelja i učestalosti i intenziteta doživljene stigme. Komparacija uticaja pojedinačnih faktora, uz pomoć multiple regresione analize, pokazuje da su, kada se kontroliše uticaj ostalih relevantnih varijabli, značajni prediktori učestalosti i intenziteta doživljene stigme (redom prema značaju): vrsta smetenje (ASP), pol roditelja (majke) i tip porodice (nepotpuna).

Keywords:
stigma / roditeljstvo / razvojne smetnje / intelektualna ometenost / poremećaji autističnog spektra
Source:
2018, 3-73
[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4598
URI
http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4598
Collections
  • Master radovi / Master`s thesis
Institution/Community
rFASPER
TY  - THES
AU  - Ćirković, Marina
PY  - 2018
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4598
AB  - Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su: utvrđivanje stepena učestalosti i intenziteta doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću (IO) i poremećajima autističnog spektra (ASP), poređenje doživljene stigme kod ove dve grupe roditelja, kao i ispitivanje povezanosti doživljene stigme sa relevantnim socio-demografskim varijablama (uzrast deteta, pol, obrazovni nivo i socioekonomski status roditelja i tip porodice). U istraživanju je učestovalo ukupno 102 roditelja dece sa IO i ASP uzrasta od 3 do 18 godina. Za ispitivanje učestalosti i intenziteta doživljene stigme korišćena su adaptirane verzije skala SES (Stigma
Experience Scale – Family Version)) i SIS (Stigma Impact Scale – Family Version). Rezultati
pokazuju da se čak 80% roditelja suočava sa stigmatizacijom svog deteta, a da 53% roditelja i lično doživljava stigmatizaciju (tzv. stigma po asocijaciji). Utvrđeno je da je doživljena stigma (i u pogledu učestalosti i u pogledu intenziteta) značajno izraženija kod roditelja dece sa ASP u odnosu roditelje dece sa IO, kod majki u odnosu na očeve, kao i kod samohranih roditelja u odnosu na roditelje koji decu odgajaju u potpunim porodicama. Takođe, potvrđeno je da socio- ekonomski status i uzrast deteta slabo do umereno negativno koreliraju sa učestalošću i intenzitetom doživljene stigme kod roditelja. Sa druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost između obrazovnog nivoa roditelja i učestalosti i intenziteta doživljene stigme.
Komparacija uticaja pojedinačnih faktora, uz pomoć multiple regresione analize, pokazuje da su, kada se kontroliše uticaj ostalih relevantnih varijabli, značajni prediktori učestalosti i intenziteta doživljene stigme (redom prema značaju): vrsta smetenje (ASP), pol roditelja (majke) i tip porodice (nepotpuna).
T1  - Učestalost i intenzitet doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću i poremećajima autističnog spektra
EP  - 73
SP  - 3
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4598
ER  - 
@mastersthesis{
author = "Ćirković, Marina",
year = "2018",
abstract = "Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su: utvrđivanje stepena učestalosti i intenziteta doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću (IO) i poremećajima autističnog spektra (ASP), poređenje doživljene stigme kod ove dve grupe roditelja, kao i ispitivanje povezanosti doživljene stigme sa relevantnim socio-demografskim varijablama (uzrast deteta, pol, obrazovni nivo i socioekonomski status roditelja i tip porodice). U istraživanju je učestovalo ukupno 102 roditelja dece sa IO i ASP uzrasta od 3 do 18 godina. Za ispitivanje učestalosti i intenziteta doživljene stigme korišćena su adaptirane verzije skala SES (Stigma
Experience Scale – Family Version)) i SIS (Stigma Impact Scale – Family Version). Rezultati
pokazuju da se čak 80% roditelja suočava sa stigmatizacijom svog deteta, a da 53% roditelja i lično doživljava stigmatizaciju (tzv. stigma po asocijaciji). Utvrđeno je da je doživljena stigma (i u pogledu učestalosti i u pogledu intenziteta) značajno izraženija kod roditelja dece sa ASP u odnosu roditelje dece sa IO, kod majki u odnosu na očeve, kao i kod samohranih roditelja u odnosu na roditelje koji decu odgajaju u potpunim porodicama. Takođe, potvrđeno je da socio- ekonomski status i uzrast deteta slabo do umereno negativno koreliraju sa učestalošću i intenzitetom doživljene stigme kod roditelja. Sa druge strane, nije utvrđena statistički značajna povezanost između obrazovnog nivoa roditelja i učestalosti i intenziteta doživljene stigme.
Komparacija uticaja pojedinačnih faktora, uz pomoć multiple regresione analize, pokazuje da su, kada se kontroliše uticaj ostalih relevantnih varijabli, značajni prediktori učestalosti i intenziteta doživljene stigme (redom prema značaju): vrsta smetenje (ASP), pol roditelja (majke) i tip porodice (nepotpuna).",
title = "Učestalost i intenzitet doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću i poremećajima autističnog spektra",
pages = "73-3",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4598"
}
Ćirković, M.. (2018). Učestalost i intenzitet doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću i poremećajima autističnog spektra. , 3-73.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4598
Ćirković M. Učestalost i intenzitet doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću i poremećajima autističnog spektra. 2018;:3-73.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4598 .
Ćirković, Marina, "Učestalost i intenzitet doživljene stigme kod roditelja dece sa intelektualnom ometenošću i poremećajima autističnog spektra" (2018):3-73,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4598 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB