rFASPER - Repository of the Faculty of Special Education and Rehabilitation
Faculty of Special Education and Rehabilitation
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Trajno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje mladih

Life-course persistent and adolescence-limited antisocial behavior

Thumbnail
2009
Untitled5.pdf (5.503Mb)
Authors
Radulović, Danka
Contributors
Matejić-Đuričić, Zorica
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
U radu se kritički analiziraju osnovni postulati i empirijske provere glavnih hipoteza jedne od najuticajnijih taksonomija u području psihologije poremećaja ponašanja. Reč je o razvojnoj taksonomiji Moffittove koja je poslužila kao osnov za aktuelnu tipologiju poremećaja u ponašanju u DSM-IV, koja zastupa stanovište da se sveukupno prestupništvo može definisati dvema različitim razvojnim putanjama koje vode u kriminal: Jednom vezanom za trajno, hronično, antisocijalno ponašanje i drugom vezanom za antisocijalno ponašanje limitirano na adolescenciju. Ispitivana je održivost teze o dominaciji hereditarnog udela u trajnom modelu antisocijalnog ponašanja kao i teze o predominaciji uticaja vršnjačkih grupa u adolescentnom modelu. Razmatrani su i istraživački nalazi o razlikama u pogledu obima, težine krivičnih dela i kriminalnog povrata, između dva navedena modela delinkvencije. Ukazano je na pojavu novijih empirijskih nalaza koji impliciraju postojanje još jednog oblika antiso...cijalnog ponašanja, koga izvorna razvojna taksonomija ne postulira. Ističe se neophodnost provere tog modela delinkvencije koji je najbliži onom koji se u kriminologiji naziva.“intermitentni“ oblik prestupništva. Zaključeno je da psihološki činioci, bilo da su pod većim uticajem nasleđa (kao u prvom modelu) ili pod izrazitijim uticajem sredine (u drugom modelu), imaju ključan udeo u antisocijalnom ponašanju, pa je prioritetan zadatak u prevenciji kriminala da se iz razvojne psihološke perspektive koncipiraju diferencirani strateški pristupi u području primarne, sekundarne i tercijalne prevencije, za svaki od mogućih empirijski potvrđenih trasiranih putanja u prestupništvo.

In this paper author critically analyzed basic postulates and contemporary empirical validations of the main hypothesis of one of most prominent taxonomy in the area of the psychology of conduct disorders. It is Moffitt’s development taxonomy that served as empirical basis for the actual typology of conduct disorders in the latest DSM-IV classification of mental disorders. The main idea of this scientific point is that all offending in the world could be defined by two different development paths to criminal. One of them is antisocial behavior persistent through-life-course and another is the adolescent limited antisocial behavior. In this article the sustainable of the thesis of domination of heredity share in the model of persistent antisocial behavior through the life course, and predominant influence of peer groups in adolescent limited model of antisocial behavior were explored. Empirical findings about differences in volume, seriousness of crime and criminal re-offenc...es between two models of delinquencies were analyzed. Author emphasized the arisen of the new one mode of antisocial behavior found in contemporary psychological investigations that could implicate the existence of new one, i.e. third antisocial path that original development taxonomy does not take into account. The necessity of additional empirical verification of this model of delinquencies, similar to one in criminology named as intermittently was suggested. It was concluded that psychological factors, nevertheless are they under the dominant influence of heredity (as in first model) or peer groups (as in second model), have the key share in antisocial behavior. So primarily task in prevention of crime is to conceptualize different strategic approaches from development perspective in the area of primarily, secondary and tertiary prevention for every possible empirical proven paths toward offending.

Keywords:
antisocijalno ponašanje / adolescentno / limitirano / dečije / trajno / antisocial behavior / adolescence limited / child / persistent
Source:
Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj pedagogiji/ Research in Special pedagogy “,Beograd / Belgrade,2009, 2009, 77-99
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation

ISBN: 978-86-80113-83-8

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4532
URI
http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4532
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
Institution/Community
rFASPER
TY  - CONF
AU  - Radulović, Danka
PY  - 2009
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4532
AB  - U radu se kritički analiziraju osnovni postulati i empirijske provere glavnih
hipoteza jedne od najuticajnijih taksonomija u području psihologije poremećaja
ponašanja. Reč je o razvojnoj taksonomiji Moffittove koja je poslužila
kao osnov za aktuelnu tipologiju poremećaja u ponašanju u DSM-IV,
koja zastupa stanovište da se sveukupno prestupništvo može definisati dvema
različitim razvojnim putanjama koje vode u kriminal: Jednom vezanom
za trajno, hronično, antisocijalno ponašanje i drugom vezanom za antisocijalno
ponašanje limitirano na adolescenciju. Ispitivana je održivost teze o
dominaciji hereditarnog udela u trajnom modelu antisocijalnog ponašanja
kao i teze o predominaciji uticaja vršnjačkih grupa u adolescentnom modelu.
Razmatrani su i istraživački nalazi o razlikama u pogledu obima, težine
krivičnih dela i kriminalnog povrata, između dva navedena modela delinkvencije.
Ukazano je na pojavu novijih empirijskih nalaza koji impliciraju
postojanje još jednog oblika antisocijalnog ponašanja, koga izvorna razvojna
taksonomija ne postulira. Ističe se neophodnost provere tog modela delinkvencije
koji je najbliži onom koji se u kriminologiji naziva.“intermitentni“
oblik prestupništva. Zaključeno je da psihološki činioci, bilo da su pod većim
uticajem nasleđa (kao u prvom modelu) ili pod izrazitijim uticajem sredine
(u drugom modelu), imaju ključan udeo u antisocijalnom ponašanju, pa je
prioritetan zadatak u prevenciji kriminala da se iz razvojne psihološke perspektive
koncipiraju diferencirani strateški pristupi u području primarne,
sekundarne i tercijalne prevencije, za svaki od mogućih empirijski potvrđenih
trasiranih putanja u prestupništvo.
AB  - In this paper author critically analyzed basic postulates and contemporary
empirical validations of the main hypothesis of one of most prominent taxonomy
in the area of the psychology of conduct disorders. It is Moffitt’s development
taxonomy that served as empirical basis for the actual typology of conduct disorders
in the latest DSM-IV classification of mental disorders. The main idea of this
scientific point is that all offending in the world could be defined by two different
development paths to criminal. One of them is antisocial behavior persistent
through-life-course and another is the adolescent limited antisocial behavior. In
this article the sustainable of the thesis of domination of heredity share in the
model of persistent antisocial behavior through the life course, and predominant
influence of peer groups in adolescent limited model of antisocial behavior were
explored. Empirical findings about differences in volume, seriousness of crime
and criminal re-offences between two models of delinquencies were analyzed.
Author emphasized the arisen of the new one mode of antisocial behavior found
in contemporary psychological investigations that could implicate the existence
of new one, i.e. third antisocial path that original development taxonomy does
not take into account. The necessity of additional empirical verification of this model of delinquencies, similar to one in criminology named as intermittently
was suggested. It was concluded that psychological factors, nevertheless are
they under the dominant influence of heredity (as in first model) or peer groups
(as in second model), have the key share in antisocial behavior. So primarily
task in prevention of crime is to conceptualize different strategic approaches
from development perspective in the area of primarily, secondary and tertiary
prevention for every possible empirical proven paths toward offending.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj
pedagogiji/
Research in Special pedagogy
“,Beograd / Belgrade,2009
T1  - Trajno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje mladih
T1  - Life-course persistent and adolescence-limited antisocial behavior
EP  - 99
SP  - 77
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4532
ER  - 
@conference{
author = "Radulović, Danka",
year = "2009",
abstract = "U radu se kritički analiziraju osnovni postulati i empirijske provere glavnih
hipoteza jedne od najuticajnijih taksonomija u području psihologije poremećaja
ponašanja. Reč je o razvojnoj taksonomiji Moffittove koja je poslužila
kao osnov za aktuelnu tipologiju poremećaja u ponašanju u DSM-IV,
koja zastupa stanovište da se sveukupno prestupništvo može definisati dvema
različitim razvojnim putanjama koje vode u kriminal: Jednom vezanom
za trajno, hronično, antisocijalno ponašanje i drugom vezanom za antisocijalno
ponašanje limitirano na adolescenciju. Ispitivana je održivost teze o
dominaciji hereditarnog udela u trajnom modelu antisocijalnog ponašanja
kao i teze o predominaciji uticaja vršnjačkih grupa u adolescentnom modelu.
Razmatrani su i istraživački nalazi o razlikama u pogledu obima, težine
krivičnih dela i kriminalnog povrata, između dva navedena modela delinkvencije.
Ukazano je na pojavu novijih empirijskih nalaza koji impliciraju
postojanje još jednog oblika antisocijalnog ponašanja, koga izvorna razvojna
taksonomija ne postulira. Ističe se neophodnost provere tog modela delinkvencije
koji je najbliži onom koji se u kriminologiji naziva.“intermitentni“
oblik prestupništva. Zaključeno je da psihološki činioci, bilo da su pod većim
uticajem nasleđa (kao u prvom modelu) ili pod izrazitijim uticajem sredine
(u drugom modelu), imaju ključan udeo u antisocijalnom ponašanju, pa je
prioritetan zadatak u prevenciji kriminala da se iz razvojne psihološke perspektive
koncipiraju diferencirani strateški pristupi u području primarne,
sekundarne i tercijalne prevencije, za svaki od mogućih empirijski potvrđenih
trasiranih putanja u prestupništvo., In this paper author critically analyzed basic postulates and contemporary
empirical validations of the main hypothesis of one of most prominent taxonomy
in the area of the psychology of conduct disorders. It is Moffitt’s development
taxonomy that served as empirical basis for the actual typology of conduct disorders
in the latest DSM-IV classification of mental disorders. The main idea of this
scientific point is that all offending in the world could be defined by two different
development paths to criminal. One of them is antisocial behavior persistent
through-life-course and another is the adolescent limited antisocial behavior. In
this article the sustainable of the thesis of domination of heredity share in the
model of persistent antisocial behavior through the life course, and predominant
influence of peer groups in adolescent limited model of antisocial behavior were
explored. Empirical findings about differences in volume, seriousness of crime
and criminal re-offences between two models of delinquencies were analyzed.
Author emphasized the arisen of the new one mode of antisocial behavior found
in contemporary psychological investigations that could implicate the existence
of new one, i.e. third antisocial path that original development taxonomy does
not take into account. The necessity of additional empirical verification of this model of delinquencies, similar to one in criminology named as intermittently
was suggested. It was concluded that psychological factors, nevertheless are
they under the dominant influence of heredity (as in first model) or peer groups
(as in second model), have the key share in antisocial behavior. So primarily
task in prevention of crime is to conceptualize different strategic approaches
from development perspective in the area of primarily, secondary and tertiary
prevention for every possible empirical proven paths toward offending.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj
pedagogiji/
Research in Special pedagogy
“,Beograd / Belgrade,2009",
title = "Trajno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje mladih, Life-course persistent and adolescence-limited antisocial behavior",
pages = "99-77",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4532"
}
Radulović, D.. (2009). Trajno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje mladih. in Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj
pedagogiji/
Research in Special pedagogy
“,Beograd / Belgrade,2009
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 77-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4532
Radulović D. Trajno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje mladih. in Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj
pedagogiji/
Research in Special pedagogy
“,Beograd / Belgrade,2009. 2009;:77-99.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4532 .
Radulović, Danka, "Trajno i adolescencijom limitirano antisocijalno ponašanje mladih" in Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj
pedagogiji/
Research in Special pedagogy
“,Beograd / Belgrade,2009 (2009):77-99,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4532 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB