Odnos osoba sa intelektualnom ometenošću prema identitetu intelektualne ometenosti i moguća uloga stručnjaka u njegovom održanju
Attitude of people with intellectual disabilities towards the identity of intellectual disability and possible role of experts in its maintaining
Authors
Milačić-Vidojević, Ivona
Hanak, Nataša
Dragojević, Nada
Contributors
Matejić-Đuričić, ZoricaConference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Cilj: ovaj rad istražuje odnos koji osobe sa intelektualnom ometenošću
(IO) imaju prema identitetu intelektualne ometenosti i ulogu stručnjaka u
prihvatanju i održavanju njihovog identiteta.
Metod: Istraživanjem je obuhvaćeno trideset šest ispitanika (korisnika
ustanova za brigu o IO), na gornjoj granici umerene intelektualne ometenosti,
19 muškog i 17 ženskog pola, uzrasta 12-36 godina, sa dobrim veštinama
komunikacije. Podaci su prikupljeni putem strukturisanog intervjua. Stavovi
stručnjaka o prihvatanju identiteta intelektualne ometenosti kod osoba
sa IO i otvorenoj komunikaciji na temu identiteta ometenosti procenjeni su
pomoću Upitnika o identitetu intelektualne ometenosti. Uzorak stručnjaka
čini trideset troje zaposlenih u dnevnim boravcima za odrasle osobe sa IO.
Rezultati: rezultati ukazuju da su osobe sa IO svesne stigme povezane sa
identitetom IO i ne osećaju se prijatno u razgovoru koji aludira na ovaj
identitet. Da bi izašli na kraj s osećanjima koje izaziva st...igma, osobe sa
IO koriste dva mehanizma: i) sebe prikazuju što sličnijim osobama tipičnog
razvoja ili ii) sebe porede u pozitivnom smislu u odnosu na manje sposobne
ispitanike koji se nalaze u ustanovi. Nađeno je takođe da su psiholozi i
specijalni edukatori, u odnosu na grupu negovatelja, medicinskih sestara i
terapeuta, verovatno spremniji da otvoreno pristupe temi ometenosti, da je
manje izbegavaju u razgovoru i da pokazuju manju sklonost da svoju nelagodnost
projektuju na klijente.
Zaključak: Trebalo bi da se pažljivo razmotri kako se stručnjaci i članovi
porodice odnose prema pitanju identiteta ometenosti i načinu da se intelektualno
ometenoj osobi pruži mogućnost da lakše razreši konflikt identiteta.
their identity of intellectually disabled persons and the role of professionals in
accepting and maintaining of that identity.
Methods: structured interview was used to obtain data from service users
(36 users on upper level of moderate intellectual disability and with good
communication skills, 12-36 years old, 19 males and 17 females). Attitudes of
professionals towards accepting of identity of intellectual disability in persons
with intellectual disability and towards open communication concerning that
identity were assessed with Learning Disability Service Questionnaire. The
sample consisted of 33 professionals working in daily centers for intellectually
disabled persons.
Results: the results indicated that intellectually disabled individuals were aware
of the stigma connected with the identity of intellectual disability and were feeling discomfort whenever the issue of the identity of intellectual disability had been
brought up during conversation. They have two ways o...f managing the stigma:
i) describing themselves as similar to people without intellectual disabilities
or ii) stating their difference to more intellectually disabled individuals. It was
also found that psychologists and special educators, compared to nurses and
therapists, are possibly more apt to openly approach the issue of disability, show
less degree of avoidance of the issue in conversation and are less ready to project
own discomfort to clients.
Conclusions: there is a need for careful consideration of the ways in which
issue of this identity is met by service-providers and by family members, as well
as the ways in which disabled persons are encouraged to resolve the conflict of
identity.
Keywords:
intelektualna ometenost / identitet intelektualne ometenosti / stigma / intellectual disability / identity of intellectual disability / stigmaSource:
Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji / Research in Special Education and Rehabilitation“,Beograd / Belgrade,2009, 2009, 129-143Publisher:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Milačić-Vidojević, Ivona AU - Hanak, Nataša AU - Dragojević, Nada PY - 2009 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4507 AB - Cilj: ovaj rad istražuje odnos koji osobe sa intelektualnom ometenošću (IO) imaju prema identitetu intelektualne ometenosti i ulogu stručnjaka u prihvatanju i održavanju njihovog identiteta. Metod: Istraživanjem je obuhvaćeno trideset šest ispitanika (korisnika ustanova za brigu o IO), na gornjoj granici umerene intelektualne ometenosti, 19 muškog i 17 ženskog pola, uzrasta 12-36 godina, sa dobrim veštinama komunikacije. Podaci su prikupljeni putem strukturisanog intervjua. Stavovi stručnjaka o prihvatanju identiteta intelektualne ometenosti kod osoba sa IO i otvorenoj komunikaciji na temu identiteta ometenosti procenjeni su pomoću Upitnika o identitetu intelektualne ometenosti. Uzorak stručnjaka čini trideset troje zaposlenih u dnevnim boravcima za odrasle osobe sa IO. Rezultati: rezultati ukazuju da su osobe sa IO svesne stigme povezane sa identitetom IO i ne osećaju se prijatno u razgovoru koji aludira na ovaj identitet. Da bi izašli na kraj s osećanjima koje izaziva stigma, osobe sa IO koriste dva mehanizma: i) sebe prikazuju što sličnijim osobama tipičnog razvoja ili ii) sebe porede u pozitivnom smislu u odnosu na manje sposobne ispitanike koji se nalaze u ustanovi. Nađeno je takođe da su psiholozi i specijalni edukatori, u odnosu na grupu negovatelja, medicinskih sestara i terapeuta, verovatno spremniji da otvoreno pristupe temi ometenosti, da je manje izbegavaju u razgovoru i da pokazuju manju sklonost da svoju nelagodnost projektuju na klijente. Zaključak: Trebalo bi da se pažljivo razmotri kako se stručnjaci i članovi porodice odnose prema pitanju identiteta ometenosti i načinu da se intelektualno ometenoj osobi pruži mogućnost da lakše razreši konflikt identiteta. AB - their identity of intellectually disabled persons and the role of professionals in accepting and maintaining of that identity. Methods: structured interview was used to obtain data from service users (36 users on upper level of moderate intellectual disability and with good communication skills, 12-36 years old, 19 males and 17 females). Attitudes of professionals towards accepting of identity of intellectual disability in persons with intellectual disability and towards open communication concerning that identity were assessed with Learning Disability Service Questionnaire. The sample consisted of 33 professionals working in daily centers for intellectually disabled persons. Results: the results indicated that intellectually disabled individuals were aware of the stigma connected with the identity of intellectual disability and were feeling discomfort whenever the issue of the identity of intellectual disability had been brought up during conversation. They have two ways of managing the stigma: i) describing themselves as similar to people without intellectual disabilities or ii) stating their difference to more intellectually disabled individuals. It was also found that psychologists and special educators, compared to nurses and therapists, are possibly more apt to openly approach the issue of disability, show less degree of avoidance of the issue in conversation and are less ready to project own discomfort to clients. Conclusions: there is a need for careful consideration of the ways in which issue of this identity is met by service-providers and by family members, as well as the ways in which disabled persons are encouraged to resolve the conflict of identity. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji / Research in Special Education and Rehabilitation“,Beograd / Belgrade,2009 T1 - Odnos osoba sa intelektualnom ometenošću prema identitetu intelektualne ometenosti i moguća uloga stručnjaka u njegovom održanju T1 - Attitude of people with intellectual disabilities towards the identity of intellectual disability and possible role of experts in its maintaining EP - 143 SP - 129 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4507 ER -
@conference{ author = "Milačić-Vidojević, Ivona and Hanak, Nataša and Dragojević, Nada", year = "2009", abstract = "Cilj: ovaj rad istražuje odnos koji osobe sa intelektualnom ometenošću (IO) imaju prema identitetu intelektualne ometenosti i ulogu stručnjaka u prihvatanju i održavanju njihovog identiteta. Metod: Istraživanjem je obuhvaćeno trideset šest ispitanika (korisnika ustanova za brigu o IO), na gornjoj granici umerene intelektualne ometenosti, 19 muškog i 17 ženskog pola, uzrasta 12-36 godina, sa dobrim veštinama komunikacije. Podaci su prikupljeni putem strukturisanog intervjua. Stavovi stručnjaka o prihvatanju identiteta intelektualne ometenosti kod osoba sa IO i otvorenoj komunikaciji na temu identiteta ometenosti procenjeni su pomoću Upitnika o identitetu intelektualne ometenosti. Uzorak stručnjaka čini trideset troje zaposlenih u dnevnim boravcima za odrasle osobe sa IO. Rezultati: rezultati ukazuju da su osobe sa IO svesne stigme povezane sa identitetom IO i ne osećaju se prijatno u razgovoru koji aludira na ovaj identitet. Da bi izašli na kraj s osećanjima koje izaziva stigma, osobe sa IO koriste dva mehanizma: i) sebe prikazuju što sličnijim osobama tipičnog razvoja ili ii) sebe porede u pozitivnom smislu u odnosu na manje sposobne ispitanike koji se nalaze u ustanovi. Nađeno je takođe da su psiholozi i specijalni edukatori, u odnosu na grupu negovatelja, medicinskih sestara i terapeuta, verovatno spremniji da otvoreno pristupe temi ometenosti, da je manje izbegavaju u razgovoru i da pokazuju manju sklonost da svoju nelagodnost projektuju na klijente. Zaključak: Trebalo bi da se pažljivo razmotri kako se stručnjaci i članovi porodice odnose prema pitanju identiteta ometenosti i načinu da se intelektualno ometenoj osobi pruži mogućnost da lakše razreši konflikt identiteta., their identity of intellectually disabled persons and the role of professionals in accepting and maintaining of that identity. Methods: structured interview was used to obtain data from service users (36 users on upper level of moderate intellectual disability and with good communication skills, 12-36 years old, 19 males and 17 females). Attitudes of professionals towards accepting of identity of intellectual disability in persons with intellectual disability and towards open communication concerning that identity were assessed with Learning Disability Service Questionnaire. The sample consisted of 33 professionals working in daily centers for intellectually disabled persons. Results: the results indicated that intellectually disabled individuals were aware of the stigma connected with the identity of intellectual disability and were feeling discomfort whenever the issue of the identity of intellectual disability had been brought up during conversation. They have two ways of managing the stigma: i) describing themselves as similar to people without intellectual disabilities or ii) stating their difference to more intellectually disabled individuals. It was also found that psychologists and special educators, compared to nurses and therapists, are possibly more apt to openly approach the issue of disability, show less degree of avoidance of the issue in conversation and are less ready to project own discomfort to clients. Conclusions: there is a need for careful consideration of the ways in which issue of this identity is met by service-providers and by family members, as well as the ways in which disabled persons are encouraged to resolve the conflict of identity.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji / Research in Special Education and Rehabilitation“,Beograd / Belgrade,2009", title = "Odnos osoba sa intelektualnom ometenošću prema identitetu intelektualne ometenosti i moguća uloga stručnjaka u njegovom održanju, Attitude of people with intellectual disabilities towards the identity of intellectual disability and possible role of experts in its maintaining", pages = "143-129", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4507" }
Milačić-Vidojević, I., Hanak, N.,& Dragojević, N.. (2009). Odnos osoba sa intelektualnom ometenošću prema identitetu intelektualne ometenosti i moguća uloga stručnjaka u njegovom održanju. in Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji / Research in Special Education and Rehabilitation“,Beograd / Belgrade,2009 Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 129-143. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4507
Milačić-Vidojević I, Hanak N, Dragojević N. Odnos osoba sa intelektualnom ometenošću prema identitetu intelektualne ometenosti i moguća uloga stručnjaka u njegovom održanju. in Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji / Research in Special Education and Rehabilitation“,Beograd / Belgrade,2009. 2009;:129-143. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4507 .
Milačić-Vidojević, Ivona, Hanak, Nataša, Dragojević, Nada, "Odnos osoba sa intelektualnom ometenošću prema identitetu intelektualne ometenosti i moguća uloga stručnjaka u njegovom održanju" in Zbornik radova - „Istraživanja u specijalnoj edukaciji i rehabilitaciji / Research in Special Education and Rehabilitation“,Beograd / Belgrade,2009 (2009):129-143, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4507 .