Unakrsna validacija skale amoralnosti i skala crne trijade
Cross-validation of amorality scale and dark triad scales
Autori
Teovanović, Predrag
Korać, Hana
Knežević, Goran

Ostala autorstva
Kovačević, JasminaVučinić, Vesna
Konferencijski prilog (Objavljena verzija)
Metapodaci
Prikaz svih podataka o dokumentuApstrakt
U nastojanju da istraže strukturu psihopatije i razviju instrumente koji bi
bili upotrebljivi u kliničkom i istraživačkom kontekstu, referentni autori su
produkovali značajan broj ček-lista, dijagnostičkih kriterijuma i upitnika.
Naše istraživanje je imalo za cilj da unakrsno validira dve savremene operacionalizacije
unutrašnjih dispozicija antisocijalnog ponašanja. Paulus i
Vilijams (2002) smatraju da se „crna trijada“ ličnosti može opisati putem
tri povezana, ali nezavisna konstrukta: makijavelizma (merenog putem
MACH-IV skale), psihopatije (SRP) i narcisizma (NPI). Ekstremni skorovi
na pomenutim instrumentima, tvrde autori, odlikuju socijalno malevolentnu
ličnost. Sa druge strane, skala amoralnosti Kneževića i Radovića (1998)
mapira dispozicije koje se nalaze u osnovi amoralnog ponašanja. Konstrukt
amorala je strukturalno prikazan putem devet dimenzija, koje se grupišu
oko tri faktora drugog reda.
Bliskost dve operacionalizacije najpre je proveravana pomoću Pirsonovih
...koeficijenata linearne korelacije. Nalazi svedoče o povezanosti (1) makijavelizma
sa (MACH-IV) sa dimenzijama resentimana (r=.44, p<.01), destruktivnosti
(r=.40, p<.01) i sadizma (r=.30, p<.01); (2) narcisizma (NPI) sa resentimanom
(r=.47, p<.01) i makijavelizmom (r=.42, p<.01); (3) psihopatije
sa resentimanom, niskom kontrolom i destruktivnošću (.39, .38., .35, datim
redosledom; p<.01). Rezultati kanoničke korelacione analize sugerišu da
„crna trijada“ ne uključuje one apsekte dispozicija za amoralno ponašanje
koji se odnose na agresivnost iz brutalnosti, a koji su predstavljeni u modelu
amorala. Drugim rečima, čini se da je Kneževićev model komprehenzivniji,
odnosno da obuhvata širi raspon ličnosnih dispozicija za devijantna ponašanja.
In an effort to explore the structure of psychopathy and to develop
instruments which could be applied in both clinical and scientific context, a
significant number of check-lists, diagnostic criterias and questionnaires have
been developed by relevant authors (Hare, 1985, 1991, 1997, 2003; Edens et al.,
2006; Coid & Yang, 2008). The aim of this research was to cross-validate two
contemporary operationalizations of internal dispositions of antisocial behavior.
Paulhus and Williams (2002) assumed that the „dark triad“ of personality
can be described through three combined, but independent constructs:
Machiavellianism (measured by MACH-IV scale), Psychopathy (SRP) and
Narcissism (NPI). Extreme scores on above mentioned instruments characterize
a socially malevolent personality. In addition, a scale of amorality (Knezevic and
Radovic, 2003), maps dispositions which are in the core of amoral behavior. The
construct of amorality is structurally presented through nine dimensions ...which
are grouped around three second order factors.
The overlapping of the two operationalizations is firstly checked by Pearson
product-moment correlation coefficients. Results suggest connection of: (1)
Machiavellianism (MACH-IV) with dimensions of resentment (r=.44, p<.01),
destructiveness (r=.40, p<.01) and sadism (r=.30, p<.01); (2) narcissism (NPI) with
resentment (r=.47, p<.01) and machiavellianism (r=.42, p<.01); (3) psychopathy
with resentment, low control and destructiveness (.39, .38., .35, respectively;
p<.01). Results of canonic correlation and multiple regression analyses suggest that
„dark triad“ does not include those aspects of dispositions for amoral behavior
which regard aggression driven from brutality and which is proposed in the
model of amorality. In the other words, Knezevic’s model is more comprehensive
in the matter that it involves a wider range of personality dispositions for deviant
behavior.
Ključne reči:
amoralnost / antisocijalno ponašanje / crna trijada / psihopatija / unakrsna validacija / amorality / antisocial behavior / dark triad / psychopathy / crossvalidationIzvor:
Zbornik radova - „ Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo II / Disabilities and Disorders: Phenomenology, Prevention and Treatment Part I I “,Beograd / Belgrade 2010, 2010, 589-604Izdavač:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Institucija/grupa
rFASPERTY - CONF AU - Teovanović, Predrag AU - Korać, Hana AU - Knežević, Goran PY - 2010 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4493 AB - U nastojanju da istraže strukturu psihopatije i razviju instrumente koji bi bili upotrebljivi u kliničkom i istraživačkom kontekstu, referentni autori su produkovali značajan broj ček-lista, dijagnostičkih kriterijuma i upitnika. Naše istraživanje je imalo za cilj da unakrsno validira dve savremene operacionalizacije unutrašnjih dispozicija antisocijalnog ponašanja. Paulus i Vilijams (2002) smatraju da se „crna trijada“ ličnosti može opisati putem tri povezana, ali nezavisna konstrukta: makijavelizma (merenog putem MACH-IV skale), psihopatije (SRP) i narcisizma (NPI). Ekstremni skorovi na pomenutim instrumentima, tvrde autori, odlikuju socijalno malevolentnu ličnost. Sa druge strane, skala amoralnosti Kneževića i Radovića (1998) mapira dispozicije koje se nalaze u osnovi amoralnog ponašanja. Konstrukt amorala je strukturalno prikazan putem devet dimenzija, koje se grupišu oko tri faktora drugog reda. Bliskost dve operacionalizacije najpre je proveravana pomoću Pirsonovih koeficijenata linearne korelacije. Nalazi svedoče o povezanosti (1) makijavelizma sa (MACH-IV) sa dimenzijama resentimana (r=.44, p<.01), destruktivnosti (r=.40, p<.01) i sadizma (r=.30, p<.01); (2) narcisizma (NPI) sa resentimanom (r=.47, p<.01) i makijavelizmom (r=.42, p<.01); (3) psihopatije sa resentimanom, niskom kontrolom i destruktivnošću (.39, .38., .35, datim redosledom; p<.01). Rezultati kanoničke korelacione analize sugerišu da „crna trijada“ ne uključuje one apsekte dispozicija za amoralno ponašanje koji se odnose na agresivnost iz brutalnosti, a koji su predstavljeni u modelu amorala. Drugim rečima, čini se da je Kneževićev model komprehenzivniji, odnosno da obuhvata širi raspon ličnosnih dispozicija za devijantna ponašanja. AB - In an effort to explore the structure of psychopathy and to develop instruments which could be applied in both clinical and scientific context, a significant number of check-lists, diagnostic criterias and questionnaires have been developed by relevant authors (Hare, 1985, 1991, 1997, 2003; Edens et al., 2006; Coid & Yang, 2008). The aim of this research was to cross-validate two contemporary operationalizations of internal dispositions of antisocial behavior. Paulhus and Williams (2002) assumed that the „dark triad“ of personality can be described through three combined, but independent constructs: Machiavellianism (measured by MACH-IV scale), Psychopathy (SRP) and Narcissism (NPI). Extreme scores on above mentioned instruments characterize a socially malevolent personality. In addition, a scale of amorality (Knezevic and Radovic, 2003), maps dispositions which are in the core of amoral behavior. The construct of amorality is structurally presented through nine dimensions which are grouped around three second order factors. The overlapping of the two operationalizations is firstly checked by Pearson product-moment correlation coefficients. Results suggest connection of: (1) Machiavellianism (MACH-IV) with dimensions of resentment (r=.44, p<.01), destructiveness (r=.40, p<.01) and sadism (r=.30, p<.01); (2) narcissism (NPI) with resentment (r=.47, p<.01) and machiavellianism (r=.42, p<.01); (3) psychopathy with resentment, low control and destructiveness (.39, .38., .35, respectively; p<.01). Results of canonic correlation and multiple regression analyses suggest that „dark triad“ does not include those aspects of dispositions for amoral behavior which regard aggression driven from brutality and which is proposed in the model of amorality. In the other words, Knezevic’s model is more comprehensive in the matter that it involves a wider range of personality dispositions for deviant behavior. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova - „ Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo II / Disabilities and Disorders: Phenomenology, Prevention and Treatment Part I I “,Beograd / Belgrade 2010 T1 - Unakrsna validacija skale amoralnosti i skala crne trijade T1 - Cross-validation of amorality scale and dark triad scales EP - 604 SP - 589 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4493 ER -
@conference{ author = "Teovanović, Predrag and Korać, Hana and Knežević, Goran", year = "2010", abstract = "U nastojanju da istraže strukturu psihopatije i razviju instrumente koji bi bili upotrebljivi u kliničkom i istraživačkom kontekstu, referentni autori su produkovali značajan broj ček-lista, dijagnostičkih kriterijuma i upitnika. Naše istraživanje je imalo za cilj da unakrsno validira dve savremene operacionalizacije unutrašnjih dispozicija antisocijalnog ponašanja. Paulus i Vilijams (2002) smatraju da se „crna trijada“ ličnosti može opisati putem tri povezana, ali nezavisna konstrukta: makijavelizma (merenog putem MACH-IV skale), psihopatije (SRP) i narcisizma (NPI). Ekstremni skorovi na pomenutim instrumentima, tvrde autori, odlikuju socijalno malevolentnu ličnost. Sa druge strane, skala amoralnosti Kneževića i Radovića (1998) mapira dispozicije koje se nalaze u osnovi amoralnog ponašanja. Konstrukt amorala je strukturalno prikazan putem devet dimenzija, koje se grupišu oko tri faktora drugog reda. Bliskost dve operacionalizacije najpre je proveravana pomoću Pirsonovih koeficijenata linearne korelacije. Nalazi svedoče o povezanosti (1) makijavelizma sa (MACH-IV) sa dimenzijama resentimana (r=.44, p<.01), destruktivnosti (r=.40, p<.01) i sadizma (r=.30, p<.01); (2) narcisizma (NPI) sa resentimanom (r=.47, p<.01) i makijavelizmom (r=.42, p<.01); (3) psihopatije sa resentimanom, niskom kontrolom i destruktivnošću (.39, .38., .35, datim redosledom; p<.01). Rezultati kanoničke korelacione analize sugerišu da „crna trijada“ ne uključuje one apsekte dispozicija za amoralno ponašanje koji se odnose na agresivnost iz brutalnosti, a koji su predstavljeni u modelu amorala. Drugim rečima, čini se da je Kneževićev model komprehenzivniji, odnosno da obuhvata širi raspon ličnosnih dispozicija za devijantna ponašanja., In an effort to explore the structure of psychopathy and to develop instruments which could be applied in both clinical and scientific context, a significant number of check-lists, diagnostic criterias and questionnaires have been developed by relevant authors (Hare, 1985, 1991, 1997, 2003; Edens et al., 2006; Coid & Yang, 2008). The aim of this research was to cross-validate two contemporary operationalizations of internal dispositions of antisocial behavior. Paulhus and Williams (2002) assumed that the „dark triad“ of personality can be described through three combined, but independent constructs: Machiavellianism (measured by MACH-IV scale), Psychopathy (SRP) and Narcissism (NPI). Extreme scores on above mentioned instruments characterize a socially malevolent personality. In addition, a scale of amorality (Knezevic and Radovic, 2003), maps dispositions which are in the core of amoral behavior. The construct of amorality is structurally presented through nine dimensions which are grouped around three second order factors. The overlapping of the two operationalizations is firstly checked by Pearson product-moment correlation coefficients. Results suggest connection of: (1) Machiavellianism (MACH-IV) with dimensions of resentment (r=.44, p<.01), destructiveness (r=.40, p<.01) and sadism (r=.30, p<.01); (2) narcissism (NPI) with resentment (r=.47, p<.01) and machiavellianism (r=.42, p<.01); (3) psychopathy with resentment, low control and destructiveness (.39, .38., .35, respectively; p<.01). Results of canonic correlation and multiple regression analyses suggest that „dark triad“ does not include those aspects of dispositions for amoral behavior which regard aggression driven from brutality and which is proposed in the model of amorality. In the other words, Knezevic’s model is more comprehensive in the matter that it involves a wider range of personality dispositions for deviant behavior.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova - „ Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo II / Disabilities and Disorders: Phenomenology, Prevention and Treatment Part I I “,Beograd / Belgrade 2010", title = "Unakrsna validacija skale amoralnosti i skala crne trijade, Cross-validation of amorality scale and dark triad scales", pages = "604-589", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4493" }
Teovanović, P., Korać, H.,& Knežević, G.. (2010). Unakrsna validacija skale amoralnosti i skala crne trijade. in Zbornik radova - „ Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo II / Disabilities and Disorders: Phenomenology, Prevention and Treatment Part I I “,Beograd / Belgrade 2010 Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 589-604. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4493
Teovanović P, Korać H, Knežević G. Unakrsna validacija skale amoralnosti i skala crne trijade. in Zbornik radova - „ Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo II / Disabilities and Disorders: Phenomenology, Prevention and Treatment Part I I “,Beograd / Belgrade 2010. 2010;:589-604. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4493 .
Teovanović, Predrag, Korać, Hana, Knežević, Goran, "Unakrsna validacija skale amoralnosti i skala crne trijade" in Zbornik radova - „ Smetnje i poremećaji: fenomenologija, prevencija i tretman deo II / Disabilities and Disorders: Phenomenology, Prevention and Treatment Part I I “,Beograd / Belgrade 2010 (2010):589-604, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4493 .