rFASPER - Repository of the Faculty of Special Education and Rehabilitation
Faculty of Special Education and Rehabilitation
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Faktori rizika za Daunov sindrom

Risk factors for Down syndrome

Thumbnail
2011
Untitled58.pdf (4.275Mb)
Authors
Maksić, Jasmina
Ninković, Dragan
Mitrović-Milosavljević, Mirjana
Mitrović, Predrag
Contributors
Glumbić, Nenad
Vučinić, Vesna
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Daunov sindrom (DS) je najčešća hromozomska anomalija čoveka. Do sada jedini dokazani faktor rizika za DS kod deteta su godine života majke. U 90% slučajeva klasične trizomije 21 hromozomsko nerazdvajanje odigra se tokom oogeneze. Kod nekih majki dece sa DS na�����en je visok titar antitiroidnih antitela pa je moguće da autoimune bolesti majke doprinose hromozomskom nerazdvajanju. U nekim porodicama uočena je sklonost kod majki i njihovih baka ka hromozomskom nerazdvajanju, što ukazuje na mogućnost citoplazmatskog nasle�����ivanja predispozicije za trizomiju 21. Tako�����e, ovarijalni ćelijski mozaicizam sa trizomijom 21 dokumentovan je kod majki sa jednim ili više dece sa Daunovim sindromom. Naše istraživanje obuhvatilo je za 5 godina, 76 slučajeva dece sa citogenetski potvr�����enim DS, od toga 30 živoro�����enih i 46 indukovanih pobačaja. Na osnovu sačinjenog upitnika praćen je veći broj parametara na osnovu kojih smo analizirali moguće faktore rizika koji ukazuju na Daun...ov sindrom kod ploda. Rezultati pokazuju da je u 94,7% slučajeva Daunov sindroma razlog bila klasična trizomija 21, i da majke mla�����e od 35 godina učestvuju sa 73,4% u populaciji živoro�����ene dece sa DS. Prisutna je povezanost broja prethodnih trudnoća i spontanih pobačaja sa većim rizikom za DS kod ploda. Najčešća indikacija za prenatalnu dijagnozu bile su godine života majke. Nedelja gestacije u kojoj je postavljena dijagnoza DS kod ploda bila je u proseku izme�����u 23. i 35., što ima za posledicu prekid trudnoće kasnije kada je rizik veći. Daunov sindrom kod nas i dalje ostaje aktuelan društveni, psihološki, sociološki, kao i značajan problem porodice sa decom sa Daunov sindromom.

Down syndrome (DS) is the most common chromosome anomaly in humans. The only risk factor for DS proven so far is the maternal age. In 90% of classic trisomy 21 chromosomal nondisjunction takes place during oogenesis. Some mothers of DS children were found to have high antithyroid titers so one would assume that mother’s autoimmune diseases contribute to chromosomal nondisjunction. Within some families there is the tendency in mothers and their grandmothers towards chromosomal nondisjunction, which brings out the possibility of cytoplasmatic inheritance of predilection for trisomy 21. Furthermore, ovarian cellular mosaicism with trisomy 21 was documented in mothers with 1 or more children with Down syndrome. During 5 years we investigated 76 children with cytogenetically proven DS, 30 of those being liveborn, and 46 with induced abortion. The special questionnaire was made to monitor many parameters by which we analysed possible risk factors which suggest Down syndrome in fet...us. The results show that classic trisomy 21 was in 94,7% cases, and that mothers younger than 35 years of age make 73,4% in the population of liveborn children with DS. There is a correlation between previous pregnancies and spontaneous miscarriages with a higher risk for DS in a fetus. The most common indication for prenatal diagnosis was maternal age. The mean week of gestation when the diagnosis of DS was made was 23-35, which meant that pregnancies were terminated later when the risk is higher. In our country Down syndrome remains acute social, psychological, sociological as well as important problem for families with DS children.

Keywords:
Down sy / godine majke i Down sy / citogenetika Down sy / prenatalni skrining / dijagnoza Down sy / Down sy / maternal age and Down sy / cytogenetics of Down sy / prenatal screening / diagnosis of Down sy
Source:
Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011, 2011, 449-456
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation

ISBN: 978-86-6203-029-0

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4422
URI
http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4422
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
Institution/Community
rFASPER
TY  - CONF
AU  - Maksić, Jasmina
AU  - Ninković, Dragan
AU  - Mitrović-Milosavljević, Mirjana
AU  - Mitrović, Predrag
PY  - 2011
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4422
AB  - Daunov sindrom (DS) je najčešća hromozomska anomalija čoveka. Do sada jedini dokazani
faktor rizika za DS kod deteta su godine života majke. U 90% slučajeva klasične trizomije
21 hromozomsko nerazdvajanje odigra se tokom oogeneze. Kod nekih majki dece sa
DS na�����en je visok titar antitiroidnih antitela pa je moguće da autoimune bolesti majke doprinose
hromozomskom nerazdvajanju. U nekim porodicama uočena je sklonost kod majki i
njihovih baka ka hromozomskom nerazdvajanju, što ukazuje na mogućnost citoplazmatskog
nasle�����ivanja predispozicije za trizomiju 21. Tako�����e, ovarijalni ćelijski mozaicizam sa trizomijom
21 dokumentovan je kod majki sa jednim ili više dece sa Daunovim sindromom. Naše
istraživanje obuhvatilo je za 5 godina, 76 slučajeva dece sa citogenetski potvr�����enim DS, od
toga 30 živoro�����enih i 46 indukovanih pobačaja. Na osnovu sačinjenog upitnika praćen je
veći broj parametara na osnovu kojih smo analizirali moguće faktore rizika koji ukazuju na
Daunov sindrom kod ploda. Rezultati pokazuju da je u 94,7% slučajeva Daunov sindroma
razlog bila klasična trizomija 21, i da majke mla�����e od 35 godina učestvuju sa 73,4% u populaciji
živoro�����ene dece sa DS. Prisutna je povezanost broja prethodnih trudnoća i spontanih
pobačaja sa većim rizikom za DS kod ploda. Najčešća indikacija za prenatalnu dijagnozu
bile su godine života majke. Nedelja gestacije u kojoj je postavljena dijagnoza DS kod
ploda bila je u proseku izme�����u 23. i 35., što ima za posledicu prekid trudnoće kasnije kada
je rizik veći. Daunov sindrom kod nas i dalje ostaje aktuelan društveni, psihološki, sociološki,
kao i značajan problem porodice sa decom sa Daunov sindromom.
AB  - Down syndrome (DS) is the most common chromosome anomaly in humans. The only
risk factor for DS proven so far is the maternal age. In 90% of classic trisomy 21
chromosomal nondisjunction takes place during oogenesis. Some mothers of DS children
were found to have high antithyroid titers so one would assume that mother’s autoimmune
diseases contribute to chromosomal nondisjunction. Within some families there is the
tendency in mothers and their grandmothers towards chromosomal nondisjunction, which
brings out the possibility of cytoplasmatic inheritance of predilection for trisomy 21.
Furthermore, ovarian cellular mosaicism with trisomy 21 was documented in mothers with
1 or more children with Down syndrome. During 5 years we investigated 76 children with
cytogenetically proven DS, 30 of those being liveborn, and 46 with induced abortion. The
special questionnaire was made to monitor many parameters by which we analysed
possible risk factors which suggest Down syndrome in fetus. The results show that classic
trisomy 21 was in 94,7% cases, and that mothers younger than 35 years of age make 73,4%
in the population of liveborn children with DS. There is a correlation between previous
pregnancies and spontaneous miscarriages with a higher risk for DS in a fetus. The most
common indication for prenatal diagnosis was maternal age. The mean week of gestation
when the diagnosis of DS was made was 23-35, which meant that pregnancies were
terminated later when the risk is higher. In our country Down syndrome remains acute
social, psychological, sociological as well as important problem for families with DS
children.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011
T1  - Faktori rizika za Daunov sindrom
T1  - Risk factors for Down syndrome
EP  - 456
SP  - 449
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4422
ER  - 
@conference{
author = "Maksić, Jasmina and Ninković, Dragan and Mitrović-Milosavljević, Mirjana and Mitrović, Predrag",
year = "2011",
abstract = "Daunov sindrom (DS) je najčešća hromozomska anomalija čoveka. Do sada jedini dokazani
faktor rizika za DS kod deteta su godine života majke. U 90% slučajeva klasične trizomije
21 hromozomsko nerazdvajanje odigra se tokom oogeneze. Kod nekih majki dece sa
DS na�����en je visok titar antitiroidnih antitela pa je moguće da autoimune bolesti majke doprinose
hromozomskom nerazdvajanju. U nekim porodicama uočena je sklonost kod majki i
njihovih baka ka hromozomskom nerazdvajanju, što ukazuje na mogućnost citoplazmatskog
nasle�����ivanja predispozicije za trizomiju 21. Tako�����e, ovarijalni ćelijski mozaicizam sa trizomijom
21 dokumentovan je kod majki sa jednim ili više dece sa Daunovim sindromom. Naše
istraživanje obuhvatilo je za 5 godina, 76 slučajeva dece sa citogenetski potvr�����enim DS, od
toga 30 živoro�����enih i 46 indukovanih pobačaja. Na osnovu sačinjenog upitnika praćen je
veći broj parametara na osnovu kojih smo analizirali moguće faktore rizika koji ukazuju na
Daunov sindrom kod ploda. Rezultati pokazuju da je u 94,7% slučajeva Daunov sindroma
razlog bila klasična trizomija 21, i da majke mla�����e od 35 godina učestvuju sa 73,4% u populaciji
živoro�����ene dece sa DS. Prisutna je povezanost broja prethodnih trudnoća i spontanih
pobačaja sa većim rizikom za DS kod ploda. Najčešća indikacija za prenatalnu dijagnozu
bile su godine života majke. Nedelja gestacije u kojoj je postavljena dijagnoza DS kod
ploda bila je u proseku izme�����u 23. i 35., što ima za posledicu prekid trudnoće kasnije kada
je rizik veći. Daunov sindrom kod nas i dalje ostaje aktuelan društveni, psihološki, sociološki,
kao i značajan problem porodice sa decom sa Daunov sindromom., Down syndrome (DS) is the most common chromosome anomaly in humans. The only
risk factor for DS proven so far is the maternal age. In 90% of classic trisomy 21
chromosomal nondisjunction takes place during oogenesis. Some mothers of DS children
were found to have high antithyroid titers so one would assume that mother’s autoimmune
diseases contribute to chromosomal nondisjunction. Within some families there is the
tendency in mothers and their grandmothers towards chromosomal nondisjunction, which
brings out the possibility of cytoplasmatic inheritance of predilection for trisomy 21.
Furthermore, ovarian cellular mosaicism with trisomy 21 was documented in mothers with
1 or more children with Down syndrome. During 5 years we investigated 76 children with
cytogenetically proven DS, 30 of those being liveborn, and 46 with induced abortion. The
special questionnaire was made to monitor many parameters by which we analysed
possible risk factors which suggest Down syndrome in fetus. The results show that classic
trisomy 21 was in 94,7% cases, and that mothers younger than 35 years of age make 73,4%
in the population of liveborn children with DS. There is a correlation between previous
pregnancies and spontaneous miscarriages with a higher risk for DS in a fetus. The most
common indication for prenatal diagnosis was maternal age. The mean week of gestation
when the diagnosis of DS was made was 23-35, which meant that pregnancies were
terminated later when the risk is higher. In our country Down syndrome remains acute
social, psychological, sociological as well as important problem for families with DS
children.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011",
title = "Faktori rizika za Daunov sindrom, Risk factors for Down syndrome",
pages = "456-449",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4422"
}
Maksić, J., Ninković, D., Mitrović-Milosavljević, M.,& Mitrović, P.. (2011). Faktori rizika za Daunov sindrom. in Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 449-456.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4422
Maksić J, Ninković D, Mitrović-Milosavljević M, Mitrović P. Faktori rizika za Daunov sindrom. in Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011. 2011;:449-456.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4422 .
Maksić, Jasmina, Ninković, Dragan, Mitrović-Milosavljević, Mirjana, Mitrović, Predrag, "Faktori rizika za Daunov sindrom" in Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011 (2011):449-456,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4422 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB