Rana intervencija u tiflologiji – iskustva i dileme
Early intervention in typhlology – experiences and dillemas
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
U radu su razmatrani stavovi stručnjaka o ulozi roditelja u procesu rane intervencije,
kao i iskustva roditelja dece sa oštećenjem vida. Iako je istorija rane intervencije u
tiflologiji relativno kratka, u literaturi su, posmatrano u odnosu na sagledavanje uloge
roditelja opisani različiti modeli. Tehnokratsko-funkcionalistički model, roditelja vidi kao
pomoćnog terapeuta, motivisanog da putem realizacije programa, koji odredi stručnjak,
pomogne svom detetu i da to pri tom javne institucije ne košta ništa. Nasuprot ovom
modelu, model saradnje stavlja akcenat na kvalitet funkcionisanja čitave porodice, i
roditelja vidi kao partnera u procesu rane intervencije. Iskustva proistekla iz tehnokratskofunkcionalističkog
modela su jasno ukazala da uloga koja se nameće roditelju, dovoljno već
opterećenom brigama, može da ugrozi spontanost u komunikaciji sa detetom i učini je
kvaziprofesionalnom. Saradnički model u prvi plan ističe značaj uvažavanja porodičnih
okolnosti i odre�����ivan...je nivoa podrške u saradnji sa korisnikom.
Prema savremenim shvatanjima suština rane intervencije sadržana je u zahtevu da
roditelji uz stručnu podršku i pomoć (lekara, defektologa, psihologa, optometrista,
socijalnih radnika) prepoznaju potrebe deteta sa oštećenjem vida i struktuiraju
stimulativno okruženje za njegov razvoj.
This paper analyzes expert attitudes towards the role of parents in the process of early
intervention, and the experiences of parents with visually impaired children. Even though
the history of early intervention in typhlology is relatively short, the literature describes
different models with regard to the role of parents. The model of technocratic functionalism
sees a parent as an assistant therapist motivated to help his/her child by implementing
programs developed by specialists at no cost to public institutions. On the other hand, the
cooperative model emphasizes the functioning quality of the whole family, and sees a
parent as a partner in the process of early intervention. Experiences from the model of
technocratic functionalism have clearly indicated that the role imposed on parents, already
burdened with worries, can endanger the spontaneity in communicating with a child, and
make it quasi-professional. The cooperative model emphasizes the significance of
respecting... family situations and determining the level of support in cooperating with the
user.
According to contemporary beliefs, the point of early intervention is underlined in the
requirement that parents recognize the needs of a visually impaired child and create a
stimulating environment for his/her development, with the professional support and help (of
doctors, special educators, psychologists, optometrists, social workers).
Кључне речи:
rana intervencija / modeli / iskustva roditelja / early intervention / models / experiences of parentsИзвор:
Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011, 2011, 432-437Издавач:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Vesna, Vučinić AU - Anđelković, Marija PY - 2011 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4419 AB - U radu su razmatrani stavovi stručnjaka o ulozi roditelja u procesu rane intervencije, kao i iskustva roditelja dece sa oštećenjem vida. Iako je istorija rane intervencije u tiflologiji relativno kratka, u literaturi su, posmatrano u odnosu na sagledavanje uloge roditelja opisani različiti modeli. Tehnokratsko-funkcionalistički model, roditelja vidi kao pomoćnog terapeuta, motivisanog da putem realizacije programa, koji odredi stručnjak, pomogne svom detetu i da to pri tom javne institucije ne košta ništa. Nasuprot ovom modelu, model saradnje stavlja akcenat na kvalitet funkcionisanja čitave porodice, i roditelja vidi kao partnera u procesu rane intervencije. Iskustva proistekla iz tehnokratskofunkcionalističkog modela su jasno ukazala da uloga koja se nameće roditelju, dovoljno već opterećenom brigama, može da ugrozi spontanost u komunikaciji sa detetom i učini je kvaziprofesionalnom. Saradnički model u prvi plan ističe značaj uvažavanja porodičnih okolnosti i odre�����ivanje nivoa podrške u saradnji sa korisnikom. Prema savremenim shvatanjima suština rane intervencije sadržana je u zahtevu da roditelji uz stručnu podršku i pomoć (lekara, defektologa, psihologa, optometrista, socijalnih radnika) prepoznaju potrebe deteta sa oštećenjem vida i struktuiraju stimulativno okruženje za njegov razvoj. AB - This paper analyzes expert attitudes towards the role of parents in the process of early intervention, and the experiences of parents with visually impaired children. Even though the history of early intervention in typhlology is relatively short, the literature describes different models with regard to the role of parents. The model of technocratic functionalism sees a parent as an assistant therapist motivated to help his/her child by implementing programs developed by specialists at no cost to public institutions. On the other hand, the cooperative model emphasizes the functioning quality of the whole family, and sees a parent as a partner in the process of early intervention. Experiences from the model of technocratic functionalism have clearly indicated that the role imposed on parents, already burdened with worries, can endanger the spontaneity in communicating with a child, and make it quasi-professional. The cooperative model emphasizes the significance of respecting family situations and determining the level of support in cooperating with the user. According to contemporary beliefs, the point of early intervention is underlined in the requirement that parents recognize the needs of a visually impaired child and create a stimulating environment for his/her development, with the professional support and help (of doctors, special educators, psychologists, optometrists, social workers). PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011 T1 - Rana intervencija u tiflologiji – iskustva i dileme T1 - Early intervention in typhlology – experiences and dillemas EP - 437 SP - 432 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4419 ER -
@conference{ author = "Vesna, Vučinić and Anđelković, Marija", year = "2011", abstract = "U radu su razmatrani stavovi stručnjaka o ulozi roditelja u procesu rane intervencije, kao i iskustva roditelja dece sa oštećenjem vida. Iako je istorija rane intervencije u tiflologiji relativno kratka, u literaturi su, posmatrano u odnosu na sagledavanje uloge roditelja opisani različiti modeli. Tehnokratsko-funkcionalistički model, roditelja vidi kao pomoćnog terapeuta, motivisanog da putem realizacije programa, koji odredi stručnjak, pomogne svom detetu i da to pri tom javne institucije ne košta ništa. Nasuprot ovom modelu, model saradnje stavlja akcenat na kvalitet funkcionisanja čitave porodice, i roditelja vidi kao partnera u procesu rane intervencije. Iskustva proistekla iz tehnokratskofunkcionalističkog modela su jasno ukazala da uloga koja se nameće roditelju, dovoljno već opterećenom brigama, može da ugrozi spontanost u komunikaciji sa detetom i učini je kvaziprofesionalnom. Saradnički model u prvi plan ističe značaj uvažavanja porodičnih okolnosti i odre�����ivanje nivoa podrške u saradnji sa korisnikom. Prema savremenim shvatanjima suština rane intervencije sadržana je u zahtevu da roditelji uz stručnu podršku i pomoć (lekara, defektologa, psihologa, optometrista, socijalnih radnika) prepoznaju potrebe deteta sa oštećenjem vida i struktuiraju stimulativno okruženje za njegov razvoj., This paper analyzes expert attitudes towards the role of parents in the process of early intervention, and the experiences of parents with visually impaired children. Even though the history of early intervention in typhlology is relatively short, the literature describes different models with regard to the role of parents. The model of technocratic functionalism sees a parent as an assistant therapist motivated to help his/her child by implementing programs developed by specialists at no cost to public institutions. On the other hand, the cooperative model emphasizes the functioning quality of the whole family, and sees a parent as a partner in the process of early intervention. Experiences from the model of technocratic functionalism have clearly indicated that the role imposed on parents, already burdened with worries, can endanger the spontaneity in communicating with a child, and make it quasi-professional. The cooperative model emphasizes the significance of respecting family situations and determining the level of support in cooperating with the user. According to contemporary beliefs, the point of early intervention is underlined in the requirement that parents recognize the needs of a visually impaired child and create a stimulating environment for his/her development, with the professional support and help (of doctors, special educators, psychologists, optometrists, social workers).", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011", title = "Rana intervencija u tiflologiji – iskustva i dileme, Early intervention in typhlology – experiences and dillemas", pages = "437-432", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4419" }
Vesna, V.,& Anđelković, M.. (2011). Rana intervencija u tiflologiji – iskustva i dileme. in Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011 Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 432-437. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4419
Vesna V, Anđelković M. Rana intervencija u tiflologiji – iskustva i dileme. in Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011. 2011;:432-437. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4419 .
Vesna, Vučinić, Anđelković, Marija, "Rana intervencija u tiflologiji – iskustva i dileme" in Zbornik radova - 5. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Zlatibor, 24-27. septembar 2011 (2011):432-437, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4419 .