rFASPER - Repository of the Faculty of Special Education and Rehabilitation
Faculty of Special Education and Rehabilitation
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja

Thumbnail
2016
qri.pdf (260.3Kb)
Authors
Đurić-Zdravković, Aleksandra
Bokun, Aleksandra
Japundža-Milisavljević, Mirjana
Gagić, Sanja
Goranac, Salim
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Prilagođenost učenika s ometenošću u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu se često posmatra i opisuje, ali veoma retko meri. Jedan od predlo- ženih entiteta koji ukazuje na kvalitet i stepen prilagođenosti je psihička i telesna uznemirenost. Ona je operacionalizovana kao stepen do kojeg pona- šanje ometa funkcionalne aktivnosti. U ovom radu biće prikazane dve studije slučaja koje opisuju ponašanje devojčice i dečaka koji su iz redovne škole na- stavili školovanje u školi koja obrazuje i vaspitava učenike sa ometenošću u mentalnom razvoju. Cilj rada je da utvrdi da li kod opisanih slučajeva dolazi do smanjenja stepena uznemirenog ponašanja nakon tri meseca provedenih u novoj edukativnoj sredini. Po dolasku u školu na početku školske godine i nakon tri meseca adaptacije (početak decembra 2015. godine) primenjena je Skala za procenu uznemirenog po- našanja (Agitated Behavior Scale; ABS; Corrigan, 1989). Ovaj instrument u ukupnom skoru predstavlja meru uznemirenog pona...šanja u novoj sredini (bez uznemire- nosti, laka uznemirenost, umerena uznemirenost i ekstremna uznemirenost), ali i pojedinačne supskale (labilnost, agresivnost, disinhibicija) mogu da daju dodatne podatke o kvalitetu prilagođenosti. U radu opisana je studija slučaja dečaka G. koji ima 14 godina i dijagnostikovan pervazivni razvojni poremećaj. Početkom septembra 2015. godine prvi put je upi- san u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“ iz redovne škole. Totalni skor na Skali za procenu uznemirenog ponašanja u septembru mesecu iznosio je 42 (disinhi- bicija – korigovani skor 45,50; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost – korigovani skor 46,67), a početkom decembra 37 (disinhibicija – korigovani skor 36,75; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost – korigovani skor 46,67). Vrednost totalnog skora u septembru je ukazivala na prisustvo ekstremne uznemirenosti. Nakon tri meseca provedenih u školi vrednost totalnog skora je pala i gotovo se približila granici sa umerenom uznemirenošću (od 29 do 35), ali je ipak ostala u granicama ekstremne uznemirenosti. Rezultati ukazuju da je dečak pokazao najveću pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za di- sinhibiciju, dok na ostalim supskalama nije bilo kvantitativnih promena. Četrnaestogodišnja devojčica M. ima dijagnozu lake intelektualne ometenosti i takođe je u ovoj školskoj godini prebačena iz osnovne škole za decu tipič- nog razvoja u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“. Procena uznemirenog ponašanja 206 po dolasku u novo okruženje ukazala je na prisustvo uznemirenosti umerenog stepena i iznosila je 33 (disinhibicija – korigovani skor 31,50; agresivnost – korigovani skor 28,00; labilnost – korigovani skor 42,00), a početkom decembra uznemireno ponašanje nije registrovano (skor <22), jer je totalni skor pao na 20 (disinhibicija – korigovani skor 19,25; agresivnost – korigovani skor 17,50; labilnost – korigovani skor 23,33). Rezultati ukazuju da je devojčica pokazala pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za sve supskale ovog instrumenta tokom boravka u novoj edukativnoj sredini. Tokom adaptacije učenika na novu sredinu, tj. školu za učenike ometene u men- talnom razvoju korišćene su brojne intervencije u cilju modifikacije pona- šanja. U najvećem broju slučajeva primenjena je supervizija jedan-na-jedan u tretmanima koji su se sprovodili u senzornoj sobi, slanoj pećini i tretmanima ojačavanja kvaliteta senzacija Montesori materijalom.

Keywords:
adaptacija / uznemirenost / disinhibicija / agresivnost / labilnost / razvojni i intelektualni poremećaj
Source:
Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016, 2016, 205-206
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation

ISBN: 978-86-84765-48-4

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237
URI
http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4237
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
Institution/Community
rFASPER
TY  - CONF
AU  - Đurić-Zdravković, Aleksandra
AU  - Bokun, Aleksandra
AU  - Japundža-Milisavljević, Mirjana
AU  - Gagić, Sanja
AU  - Goranac, Salim
PY  - 2016
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4237
AB  - Prilagođenost učenika s ometenošću u mentalnom razvoju na novu edukativnu
sredinu se često posmatra i opisuje, ali veoma retko meri. Jedan od predlo-
ženih entiteta koji ukazuje na kvalitet i stepen prilagođenosti je psihička
i telesna uznemirenost. Ona je operacionalizovana kao stepen do kojeg pona-
šanje ometa funkcionalne aktivnosti. U ovom radu biće prikazane dve studije
slučaja koje opisuju ponašanje devojčice i dečaka koji su iz redovne škole na-
stavili školovanje u školi koja obrazuje i vaspitava učenike sa ometenošću u
mentalnom razvoju. Cilj rada je da utvrdi da li kod opisanih slučajeva dolazi do
smanjenja stepena uznemirenog ponašanja nakon tri meseca provedenih u novoj
edukativnoj sredini.
Po dolasku u školu na početku školske godine i nakon tri meseca adaptacije
(početak decembra 2015. godine) primenjena je Skala za procenu uznemirenog po-
našanja (Agitated Behavior Scale; ABS; Corrigan, 1989). Ovaj instrument u ukupnom
skoru predstavlja meru uznemirenog ponašanja u novoj sredini (bez uznemire-
nosti, laka uznemirenost, umerena uznemirenost i ekstremna uznemirenost),
ali i pojedinačne supskale (labilnost, agresivnost, disinhibicija) mogu da daju
dodatne podatke o kvalitetu prilagođenosti.
U radu opisana je studija slučaja dečaka G. koji ima 14 godina i dijagnostikovan
pervazivni razvojni poremećaj. Početkom septembra 2015. godine prvi put je upi-
san u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“ iz redovne škole. Totalni skor na Skali
za procenu uznemirenog ponašanja u septembru mesecu iznosio je 42 (disinhi-
bicija – korigovani skor 45,50; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost
– korigovani skor 46,67), a početkom decembra 37 (disinhibicija – korigovani
skor 36,75; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost – korigovani skor
46,67). Vrednost totalnog skora u septembru je ukazivala na prisustvo ekstremne
uznemirenosti. Nakon tri meseca provedenih u školi vrednost totalnog skora
je pala i gotovo se približila granici sa umerenom uznemirenošću (od 29 do
35), ali je ipak ostala u granicama ekstremne uznemirenosti. Rezultati ukazuju
da je dečak pokazao najveću pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za di-
sinhibiciju, dok na ostalim supskalama nije bilo kvantitativnih promena.
Četrnaestogodišnja devojčica M. ima dijagnozu lake intelektualne ometenosti
i takođe je u ovoj školskoj godini prebačena iz osnovne škole za decu tipič-
nog razvoja u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“. Procena uznemirenog ponašanja
206
po dolasku u novo okruženje ukazala je na prisustvo uznemirenosti umerenog
stepena i iznosila je 33 (disinhibicija – korigovani skor 31,50; agresivnost –
korigovani skor 28,00; labilnost – korigovani skor 42,00), a početkom decembra
uznemireno ponašanje nije registrovano (skor <22), jer je totalni skor pao na
20 (disinhibicija – korigovani skor 19,25; agresivnost – korigovani skor 17,50;
labilnost – korigovani skor 23,33). Rezultati ukazuju da je devojčica pokazala
pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za sve supskale ovog instrumenta
tokom boravka u novoj edukativnoj sredini.
Tokom adaptacije učenika na novu sredinu, tj. školu za učenike ometene u men-
talnom razvoju korišćene su brojne intervencije u cilju modifikacije pona-
šanja. U najvećem broju slučajeva primenjena je supervizija jedan-na-jedan u
tretmanima koji su se sprovodili u senzornoj sobi, slanoj pećini i tretmanima
ojačavanja kvaliteta senzacija Montesori materijalom.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
C3  - Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
T1  - Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja
EP  - 206
SP  - 205
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237
ER  - 
@conference{
author = "Đurić-Zdravković, Aleksandra and Bokun, Aleksandra and Japundža-Milisavljević, Mirjana and Gagić, Sanja and Goranac, Salim",
year = "2016",
abstract = "Prilagođenost učenika s ometenošću u mentalnom razvoju na novu edukativnu
sredinu se često posmatra i opisuje, ali veoma retko meri. Jedan od predlo-
ženih entiteta koji ukazuje na kvalitet i stepen prilagođenosti je psihička
i telesna uznemirenost. Ona je operacionalizovana kao stepen do kojeg pona-
šanje ometa funkcionalne aktivnosti. U ovom radu biće prikazane dve studije
slučaja koje opisuju ponašanje devojčice i dečaka koji su iz redovne škole na-
stavili školovanje u školi koja obrazuje i vaspitava učenike sa ometenošću u
mentalnom razvoju. Cilj rada je da utvrdi da li kod opisanih slučajeva dolazi do
smanjenja stepena uznemirenog ponašanja nakon tri meseca provedenih u novoj
edukativnoj sredini.
Po dolasku u školu na početku školske godine i nakon tri meseca adaptacije
(početak decembra 2015. godine) primenjena je Skala za procenu uznemirenog po-
našanja (Agitated Behavior Scale; ABS; Corrigan, 1989). Ovaj instrument u ukupnom
skoru predstavlja meru uznemirenog ponašanja u novoj sredini (bez uznemire-
nosti, laka uznemirenost, umerena uznemirenost i ekstremna uznemirenost),
ali i pojedinačne supskale (labilnost, agresivnost, disinhibicija) mogu da daju
dodatne podatke o kvalitetu prilagođenosti.
U radu opisana je studija slučaja dečaka G. koji ima 14 godina i dijagnostikovan
pervazivni razvojni poremećaj. Početkom septembra 2015. godine prvi put je upi-
san u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“ iz redovne škole. Totalni skor na Skali
za procenu uznemirenog ponašanja u septembru mesecu iznosio je 42 (disinhi-
bicija – korigovani skor 45,50; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost
– korigovani skor 46,67), a početkom decembra 37 (disinhibicija – korigovani
skor 36,75; agresivnost – korigovani skor 31,50; labilnost – korigovani skor
46,67). Vrednost totalnog skora u septembru je ukazivala na prisustvo ekstremne
uznemirenosti. Nakon tri meseca provedenih u školi vrednost totalnog skora
je pala i gotovo se približila granici sa umerenom uznemirenošću (od 29 do
35), ali je ipak ostala u granicama ekstremne uznemirenosti. Rezultati ukazuju
da je dečak pokazao najveću pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za di-
sinhibiciju, dok na ostalim supskalama nije bilo kvantitativnih promena.
Četrnaestogodišnja devojčica M. ima dijagnozu lake intelektualne ometenosti
i takođe je u ovoj školskoj godini prebačena iz osnovne škole za decu tipič-
nog razvoja u OŠ „Sava Jovanović-Sirogojno“. Procena uznemirenog ponašanja
206
po dolasku u novo okruženje ukazala je na prisustvo uznemirenosti umerenog
stepena i iznosila je 33 (disinhibicija – korigovani skor 31,50; agresivnost –
korigovani skor 28,00; labilnost – korigovani skor 42,00), a početkom decembra
uznemireno ponašanje nije registrovano (skor <22), jer je totalni skor pao na
20 (disinhibicija – korigovani skor 19,25; agresivnost – korigovani skor 17,50;
labilnost – korigovani skor 23,33). Rezultati ukazuju da je devojčica pokazala
pozitivnu promenu pri ponašanjima vezanim za sve supskale ovog instrumenta
tokom boravka u novoj edukativnoj sredini.
Tokom adaptacije učenika na novu sredinu, tj. školu za učenike ometene u men-
talnom razvoju korišćene su brojne intervencije u cilju modifikacije pona-
šanja. U najvećem broju slučajeva primenjena je supervizija jedan-na-jedan u
tretmanima koji su se sprovodili u senzornoj sobi, slanoj pećini i tretmanima
ojačavanja kvaliteta senzacija Montesori materijalom.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
journal = "Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016",
title = "Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja",
pages = "206-205",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237"
}
Đurić-Zdravković, A., Bokun, A., Japundža-Milisavljević, M., Gagić, S.,& Goranac, S.. (2016). Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 205-206.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237
Đurić-Zdravković A, Bokun A, Japundža-Milisavljević M, Gagić S, Goranac S. Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja. in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016. 2016;:205-206.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237 .
Đurić-Zdravković, Aleksandra, Bokun, Aleksandra, Japundža-Milisavljević, Mirjana, Gagić, Sanja, Goranac, Salim, "Adaptacija učenika ometenih u mentalnom razvoju na novu edukativnu sredinu: studije slučaja" in Zbornik rezimea – Međunarodna stručno naučna konferencija„Dani defektologa Srbije”, Beograd, 11-14. Februar 2016 (2016):205-206,
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4237 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB