Odnos leksičko-semantičkih sposobnosti i nivoa obrazovanja majki kod dece tipičnog jezičkog razvoja
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Iako deca tipičnog razvoja usvoje većinu aspekata leksičko-semantičkih
sposobnosti do pete godine života, leksikon se razvija i bogati tokom čitavog
života. Značajnu fazu u razvoju leksičko-semantičkih sposobnosti predstavlja
period između šeste i devete godine, kada se kod dece uočava sve veća upotreba
paradigmatskih asocijacija, dok se broj sintagmatskih asocijacija značajno
smanjuje.
Sve je veći broj istraživanja koji ukazuju na uticaj socioekonomskih
činioca na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece. Rezultati pojedinih studija su
pokazali visoke korelacije između obrazovanja majke i nivoa postignuća dece na
testovima procene vokabulara (Bates et al., 1994). Sa druge strane, rezultati studije
Noblea i saradnika (Noble et al., 2007) pokazuju da obrazovanje majke može imati
različit uticaj na različite jezičke sposobnosti. Rezultati ove studije su
pokazali visoku korelaciju obrazovanja majke sa obimom receptivnog vokabulara
dece, ali ne i sa fonološkim procesiranjem.
Cilj... ovog istraživanja je da se ispita da li postoje razlike u
postignućima dece na testu leksičkog procesiranja u odnosu na nivo obrazovanja
majke.
Metodologija. Uzorak je činilo 50 ispitanika tipičnog jezičkog razvoja
(5-8 god.) podeljenih u dve grupe, 25 ispitanika čije majke imaju visoko obrazovanje
i 25 ispitanika čije majke imaju srednje obrazovanje. Dve grupe su bile usklađene
prema polu (χ2=0,721, p=0,396) i uzrastu (t= 0,521; p=0,605). Kao instrument za
procenu leksičkog procesiranja korišćen je Test slobodnih asocijacija reči.
Rezultati su pokazali da deca čije majke imaju srednje obrazovanje daju
nešto više paradigmatskih odgovora, dok deca čije majke imaju visoko obrazovanje
daju nešto više sintagmatskih odgovora, međutim ta razlika nije statistički
značajna (p>0,05). U pogledu razvojno nezrelih odogovora, deca čije majke imaju
srednji nivo obrazovanja su imala nešto lošija postignuća u odnosu na decu čije
su majke visoko obrazovanje, međutim ni u ovom slučaju ta razlika nije statistički
značajna (p>0,05).
Zaključak. Rezultati našeg istraživanja su pokazali da kod dece tipičnog
razvoja, na uzrastu od pet do osam godina, ne postoje značajne razlike u
sposobnosti leksičkog procesiranja u odnosu na nivo obrazvoanja majke.
Кључне речи:
lekičko procesiranje / obrazovanje majke / tipičan jezički razvojИзвор:
Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije, 2019, 211-211Издавач:
- Društvo defektologa Srbije
Финансирање / пројекти:
- Евалуација третмана стечених поремећаја говора и језика (RS-MESTD-Basic Research (BR or ON)-179068)
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Drljan, Bojana AU - Vuković, Mile PY - 2019 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/4134 AB - Iako deca tipičnog razvoja usvoje većinu aspekata leksičko-semantičkih sposobnosti do pete godine života, leksikon se razvija i bogati tokom čitavog života. Značajnu fazu u razvoju leksičko-semantičkih sposobnosti predstavlja period između šeste i devete godine, kada se kod dece uočava sve veća upotreba paradigmatskih asocijacija, dok se broj sintagmatskih asocijacija značajno smanjuje. Sve je veći broj istraživanja koji ukazuju na uticaj socioekonomskih činioca na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece. Rezultati pojedinih studija su pokazali visoke korelacije između obrazovanja majke i nivoa postignuća dece na testovima procene vokabulara (Bates et al., 1994). Sa druge strane, rezultati studije Noblea i saradnika (Noble et al., 2007) pokazuju da obrazovanje majke može imati različit uticaj na različite jezičke sposobnosti. Rezultati ove studije su pokazali visoku korelaciju obrazovanja majke sa obimom receptivnog vokabulara dece, ali ne i sa fonološkim procesiranjem. Cilj ovog istraživanja je da se ispita da li postoje razlike u postignućima dece na testu leksičkog procesiranja u odnosu na nivo obrazovanja majke. Metodologija. Uzorak je činilo 50 ispitanika tipičnog jezičkog razvoja (5-8 god.) podeljenih u dve grupe, 25 ispitanika čije majke imaju visoko obrazovanje i 25 ispitanika čije majke imaju srednje obrazovanje. Dve grupe su bile usklađene prema polu (χ2=0,721, p=0,396) i uzrastu (t= 0,521; p=0,605). Kao instrument za procenu leksičkog procesiranja korišćen je Test slobodnih asocijacija reči. Rezultati su pokazali da deca čije majke imaju srednje obrazovanje daju nešto više paradigmatskih odgovora, dok deca čije majke imaju visoko obrazovanje daju nešto više sintagmatskih odgovora, međutim ta razlika nije statistički značajna (p>0,05). U pogledu razvojno nezrelih odogovora, deca čije majke imaju srednji nivo obrazovanja su imala nešto lošija postignuća u odnosu na decu čije su majke visoko obrazovanje, međutim ni u ovom slučaju ta razlika nije statistički značajna (p>0,05). Zaključak. Rezultati našeg istraživanja su pokazali da kod dece tipičnog razvoja, na uzrastu od pet do osam godina, ne postoje značajne razlike u sposobnosti leksičkog procesiranja u odnosu na nivo obrazvoanja majke. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije T1 - Odnos leksičko-semantičkih sposobnosti i nivoa obrazovanja majki kod dece tipičnog jezičkog razvoja EP - 211 SP - 211 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4134 ER -
@conference{ author = "Drljan, Bojana and Vuković, Mile", year = "2019", abstract = "Iako deca tipičnog razvoja usvoje većinu aspekata leksičko-semantičkih sposobnosti do pete godine života, leksikon se razvija i bogati tokom čitavog života. Značajnu fazu u razvoju leksičko-semantičkih sposobnosti predstavlja period između šeste i devete godine, kada se kod dece uočava sve veća upotreba paradigmatskih asocijacija, dok se broj sintagmatskih asocijacija značajno smanjuje. Sve je veći broj istraživanja koji ukazuju na uticaj socioekonomskih činioca na razvoj jezičkih sposobnosti kod dece. Rezultati pojedinih studija su pokazali visoke korelacije između obrazovanja majke i nivoa postignuća dece na testovima procene vokabulara (Bates et al., 1994). Sa druge strane, rezultati studije Noblea i saradnika (Noble et al., 2007) pokazuju da obrazovanje majke može imati različit uticaj na različite jezičke sposobnosti. Rezultati ove studije su pokazali visoku korelaciju obrazovanja majke sa obimom receptivnog vokabulara dece, ali ne i sa fonološkim procesiranjem. Cilj ovog istraživanja je da se ispita da li postoje razlike u postignućima dece na testu leksičkog procesiranja u odnosu na nivo obrazovanja majke. Metodologija. Uzorak je činilo 50 ispitanika tipičnog jezičkog razvoja (5-8 god.) podeljenih u dve grupe, 25 ispitanika čije majke imaju visoko obrazovanje i 25 ispitanika čije majke imaju srednje obrazovanje. Dve grupe su bile usklađene prema polu (χ2=0,721, p=0,396) i uzrastu (t= 0,521; p=0,605). Kao instrument za procenu leksičkog procesiranja korišćen je Test slobodnih asocijacija reči. Rezultati su pokazali da deca čije majke imaju srednje obrazovanje daju nešto više paradigmatskih odgovora, dok deca čije majke imaju visoko obrazovanje daju nešto više sintagmatskih odgovora, međutim ta razlika nije statistički značajna (p>0,05). U pogledu razvojno nezrelih odogovora, deca čije majke imaju srednji nivo obrazovanja su imala nešto lošija postignuća u odnosu na decu čije su majke visoko obrazovanje, međutim ni u ovom slučaju ta razlika nije statistički značajna (p>0,05). Zaključak. Rezultati našeg istraživanja su pokazali da kod dece tipičnog razvoja, na uzrastu od pet do osam godina, ne postoje značajne razlike u sposobnosti leksičkog procesiranja u odnosu na nivo obrazvoanja majke.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije", title = "Odnos leksičko-semantičkih sposobnosti i nivoa obrazovanja majki kod dece tipičnog jezičkog razvoja", pages = "211-211", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4134" }
Drljan, B.,& Vuković, M.. (2019). Odnos leksičko-semantičkih sposobnosti i nivoa obrazovanja majki kod dece tipičnog jezičkog razvoja. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije Društvo defektologa Srbije., 211-211. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4134
Drljan B, Vuković M. Odnos leksičko-semantičkih sposobnosti i nivoa obrazovanja majki kod dece tipičnog jezičkog razvoja. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:211-211. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4134 .
Drljan, Bojana, Vuković, Mile, "Odnos leksičko-semantičkih sposobnosti i nivoa obrazovanja majki kod dece tipičnog jezičkog razvoja" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):211-211, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_4134 .