Prozodijska obeležja pragmatskih sposobnosti kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću

Abstract

Osobe sa intelektualnom ometenošću imaju snižene socio-komunikacione kompetencije. U odnosu na ostale pragmatske sposobnosti, oblast prozodije, kao segmenta paralingvistike, kod osoba sa intelektualnom ometenošću manje je poznata. Cilj rada je pregled i analiza dostupne literature o paralingvističkim prozodijskim sposobnostima kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću. Rezultati dobijeni analizom dostupnih istraživanja ukazuju na priličnu konzistentnost nalaza u vezi sa akustičkim i perceptivnim prozodijskim manifestacijama kod osoba sa intelektualnom ometenošću, odnosno o višim vrednostima fundamentalne frekvencije koja je van tipičnog opsega, kao i o smanjenoj modulaciji, nižim vrednostima Jittera i Shimmera, ali i sniženoj energiji. Analizom su uočene i metodološke nekonzistentnosti koje se ponajpre ogledaju u veličini uzorka, starosnoj dobi uzorka, etiologiji intelektualne ometenosti, odabiru analiziranih parametara i tipu foniranja. Sumiranjem istraživačke literature uočavaju se atipične prozodijske karakteristike kod odraslih osoba sa intelektualnom ometenošću u odnosu na odrasle tipičnog razvoja. Proučavanje prozodije u adultnom periodu ima veliki značaj, kako za razumevanje razvojnih faktora u vezi sa ovom sposobnošću, tako i za tretman pragmatskih veština kod osoba sa intelektualnom ometenošću.

People with intellectual disabilities (ID) have reduced social communication skills. There is less scientific knowledge about prosody, as a segment of paralinguistics, in people with ID, compared to their other pragmatic abilities. The aim of this paper is to review and analyze the available literature on paralinguistic prosodic abilities in adults with ID. The results obtained from the analysis of available research indicate considerable consistency in findings regarding acoustic and perceptual prosodic characteristics in people with ID, ie higher values of fundamental frequency (F0) which is outside the typical range, as well as reduced modulation, lower values of Jitter and Shimmer, and reduced energy. The analysis also revealed methodological inconsistencies, which are primarily reflected in the sample size, sample age, etiology of ID, selected analyzed parameters and type of phonation. By summarizing the research literature, atypical prosodic characteristics are noticeable in adults with ID in relation to adults of typical development. The study of prosody in the period of adulthood is of great importance, both for understanding the developmental factors related to this ability, but also for the treatment of pragmatic skills in people with ID.