Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje
Abstract
Zadatak udžbenika je da se, u ovoj razuđenoj i kompleksnoj oblasti, sa
stanovišta psihološkog pristupa jezičkim poremećajima i normalnom funkcionisanju
jezika, zahvate, sistematizuju i analiziraju najvažnije činjenice,
empirijska istraživanja i teorijske postavke, definišu bazični koncepti i objasni
naučna i stručna terminologija.
U psihologiji jezik se najčešće tretira kao kognitivna sposobnost, a u
uvom udžbeniku ga tretiramo kao kompleksni složaj više različitih sposobnosti
i veština kojima smo u novom izdanju udžbenika pridodali: sposobnost
jezičkog pamćenja i sposobnost situacione upotrebe jezika uz ranije navedene
sposobnosti jezičkog razumevanja i slušanja, artikulisanja, pisanja,
čitanja. Poremećaj jezika se tretira kao poremećaj ove sposobnosti ili nekih
njenih sastavnih delova. Iz tog razloga, jezik i jezički poremećaj u ovom udžbeniku
najčešće smo tretirali kao kognitivnu sposobnost, ali u tesnoj isprepletanosti
sa emocionalnim, voljnim i socijalnim činiocima, a... potom smo
ga tretirali i kao ponašanje, pošto bihejvioristički pristup omogućava vrlo
pogodan teorijski okvir za njegovo objektivno naučno sagledavanje i istraživanje
kao vrste ponašanja – jezičkog ponašanja. Bihejviorizam je uneo ovaj
novi pristup eksperimentalnog proučavanja jezika i jezičkih poremećaja kao
vrste ponašanja.
Dopunjeno i prerađeno izdanje donosi određene izmene, proširenja, poboljšanu
sistematizaciju sadržaja, dodatne slikovne ilustracije. Takođe ono
donosi izvesne inovacije kao što je, na primer, proširenje psihološkog okvira
razmatranja jezika i jezičkih poremećaja na razmatranje krupnijeg plana
komunikacije i njenih poremećaja, zatim inovaciju u pogledu definicija i
terminologije u skladu sa novom verzijom klasifikacije poremećaja DSM-5,
kao i brojne nove činjenice, istraživačke nalaze, osavremenjenu domaću i
inostranu literaturu.Obimnije izmene i dopune koje su napravljene u ovom izdanju u prvom
i drugom poglavlju nalaze se u okviru podnaslova: Predmet proučavanja,
Terminologija, definicije, klasifikacije i teorijski modeli, Funkcije jezika
u psihosocijalnom kontekstu, Komunikacija tokom ranih interakcija,
Neverbalna komunikacija, Mišljenje i jezik. U okviru trećeg poglavlja koje
se bavi psihologijom jezičkih poremećaja detaljnije su obrađene i inovirane
teme o psihološkim jezičkim i komunikativnim aspektima mucanja, mutizma,
autizma, shizofrenije, a ubačeni su i novi naslovi kao što su npr. Specifični
poremećaji učenja u okviru neurogenih jezičkih poremećaja, Terapija igrom i
Restrukturiranje okruženja osobe sa jezičkim poremećajem koje je psihološki
relevantno. Takođe, novi naslov u prvom poglavlju je: Teorijski modeli ometenosti
i jezička ometenost, a u drugom poglavlju Emocionalno funkcionisanje i
jezik, Strukturalne dimenzije ličnosti i jezik, Self koncept i jezik i Crte ličnosti,
motivacija i jezik.
Na početku svakog poglavlja, novo izdanje udžbenika, iz didaktičkih
razloga, unosi cilj poglavlja, a na njegovom kraju nalazi se rezime poglavlja
sa najvažnijim sadržajima u njemu. Na kraju poglavlja nalaze se pitanja i zadaci
koji služe da olakšaju studiranje i savladavanje bitnih sadržaja naučne
oblasti koja se u ovoj knjizi obrađuje, kao i za viši nivo logičkog povezivanja
prezentovanih činjenica.
Udžbenik je prerađen i dopunjen, sadržajima koje smo izlagali, tokom
perioda koji traje više od jedne decenije, na predavanjima i kroz power point
prezentacije namenjene studentima logopedije na Fakultetu za specijalnu
edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu.
Source:
2014, 1-371Publisher:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - BOOK AU - Radoman, Vesna PY - 2014 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3886 AB - Zadatak udžbenika je da se, u ovoj razuđenoj i kompleksnoj oblasti, sa stanovišta psihološkog pristupa jezičkim poremećajima i normalnom funkcionisanju jezika, zahvate, sistematizuju i analiziraju najvažnije činjenice, empirijska istraživanja i teorijske postavke, definišu bazični koncepti i objasni naučna i stručna terminologija. U psihologiji jezik se najčešće tretira kao kognitivna sposobnost, a u uvom udžbeniku ga tretiramo kao kompleksni složaj više različitih sposobnosti i veština kojima smo u novom izdanju udžbenika pridodali: sposobnost jezičkog pamćenja i sposobnost situacione upotrebe jezika uz ranije navedene sposobnosti jezičkog razumevanja i slušanja, artikulisanja, pisanja, čitanja. Poremećaj jezika se tretira kao poremećaj ove sposobnosti ili nekih njenih sastavnih delova. Iz tog razloga, jezik i jezički poremećaj u ovom udžbeniku najčešće smo tretirali kao kognitivnu sposobnost, ali u tesnoj isprepletanosti sa emocionalnim, voljnim i socijalnim činiocima, a potom smo ga tretirali i kao ponašanje, pošto bihejvioristički pristup omogućava vrlo pogodan teorijski okvir za njegovo objektivno naučno sagledavanje i istraživanje kao vrste ponašanja – jezičkog ponašanja. Bihejviorizam je uneo ovaj novi pristup eksperimentalnog proučavanja jezika i jezičkih poremećaja kao vrste ponašanja. Dopunjeno i prerađeno izdanje donosi određene izmene, proširenja, poboljšanu sistematizaciju sadržaja, dodatne slikovne ilustracije. Takođe ono donosi izvesne inovacije kao što je, na primer, proširenje psihološkog okvira razmatranja jezika i jezičkih poremećaja na razmatranje krupnijeg plana komunikacije i njenih poremećaja, zatim inovaciju u pogledu definicija i terminologije u skladu sa novom verzijom klasifikacije poremećaja DSM-5, kao i brojne nove činjenice, istraživačke nalaze, osavremenjenu domaću i inostranu literaturu.Obimnije izmene i dopune koje su napravljene u ovom izdanju u prvom i drugom poglavlju nalaze se u okviru podnaslova: Predmet proučavanja, Terminologija, definicije, klasifikacije i teorijski modeli, Funkcije jezika u psihosocijalnom kontekstu, Komunikacija tokom ranih interakcija, Neverbalna komunikacija, Mišljenje i jezik. U okviru trećeg poglavlja koje se bavi psihologijom jezičkih poremećaja detaljnije su obrađene i inovirane teme o psihološkim jezičkim i komunikativnim aspektima mucanja, mutizma, autizma, shizofrenije, a ubačeni su i novi naslovi kao što su npr. Specifični poremećaji učenja u okviru neurogenih jezičkih poremećaja, Terapija igrom i Restrukturiranje okruženja osobe sa jezičkim poremećajem koje je psihološki relevantno. Takođe, novi naslov u prvom poglavlju je: Teorijski modeli ometenosti i jezička ometenost, a u drugom poglavlju Emocionalno funkcionisanje i jezik, Strukturalne dimenzije ličnosti i jezik, Self koncept i jezik i Crte ličnosti, motivacija i jezik. Na početku svakog poglavlja, novo izdanje udžbenika, iz didaktičkih razloga, unosi cilj poglavlja, a na njegovom kraju nalazi se rezime poglavlja sa najvažnijim sadržajima u njemu. Na kraju poglavlja nalaze se pitanja i zadaci koji služe da olakšaju studiranje i savladavanje bitnih sadržaja naučne oblasti koja se u ovoj knjizi obrađuje, kao i za viši nivo logičkog povezivanja prezentovanih činjenica. Udžbenik je prerađen i dopunjen, sadržajima koje smo izlagali, tokom perioda koji traje više od jedne decenije, na predavanjima i kroz power point prezentacije namenjene studentima logopedije na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF) T1 - Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje EP - 371 SP - 1 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3886 ER -
@book{ author = "Radoman, Vesna", year = "2014", abstract = "Zadatak udžbenika je da se, u ovoj razuđenoj i kompleksnoj oblasti, sa stanovišta psihološkog pristupa jezičkim poremećajima i normalnom funkcionisanju jezika, zahvate, sistematizuju i analiziraju najvažnije činjenice, empirijska istraživanja i teorijske postavke, definišu bazični koncepti i objasni naučna i stručna terminologija. U psihologiji jezik se najčešće tretira kao kognitivna sposobnost, a u uvom udžbeniku ga tretiramo kao kompleksni složaj više različitih sposobnosti i veština kojima smo u novom izdanju udžbenika pridodali: sposobnost jezičkog pamćenja i sposobnost situacione upotrebe jezika uz ranije navedene sposobnosti jezičkog razumevanja i slušanja, artikulisanja, pisanja, čitanja. Poremećaj jezika se tretira kao poremećaj ove sposobnosti ili nekih njenih sastavnih delova. Iz tog razloga, jezik i jezički poremećaj u ovom udžbeniku najčešće smo tretirali kao kognitivnu sposobnost, ali u tesnoj isprepletanosti sa emocionalnim, voljnim i socijalnim činiocima, a potom smo ga tretirali i kao ponašanje, pošto bihejvioristički pristup omogućava vrlo pogodan teorijski okvir za njegovo objektivno naučno sagledavanje i istraživanje kao vrste ponašanja – jezičkog ponašanja. Bihejviorizam je uneo ovaj novi pristup eksperimentalnog proučavanja jezika i jezičkih poremećaja kao vrste ponašanja. Dopunjeno i prerađeno izdanje donosi određene izmene, proširenja, poboljšanu sistematizaciju sadržaja, dodatne slikovne ilustracije. Takođe ono donosi izvesne inovacije kao što je, na primer, proširenje psihološkog okvira razmatranja jezika i jezičkih poremećaja na razmatranje krupnijeg plana komunikacije i njenih poremećaja, zatim inovaciju u pogledu definicija i terminologije u skladu sa novom verzijom klasifikacije poremećaja DSM-5, kao i brojne nove činjenice, istraživačke nalaze, osavremenjenu domaću i inostranu literaturu.Obimnije izmene i dopune koje su napravljene u ovom izdanju u prvom i drugom poglavlju nalaze se u okviru podnaslova: Predmet proučavanja, Terminologija, definicije, klasifikacije i teorijski modeli, Funkcije jezika u psihosocijalnom kontekstu, Komunikacija tokom ranih interakcija, Neverbalna komunikacija, Mišljenje i jezik. U okviru trećeg poglavlja koje se bavi psihologijom jezičkih poremećaja detaljnije su obrađene i inovirane teme o psihološkim jezičkim i komunikativnim aspektima mucanja, mutizma, autizma, shizofrenije, a ubačeni su i novi naslovi kao što su npr. Specifični poremećaji učenja u okviru neurogenih jezičkih poremećaja, Terapija igrom i Restrukturiranje okruženja osobe sa jezičkim poremećajem koje je psihološki relevantno. Takođe, novi naslov u prvom poglavlju je: Teorijski modeli ometenosti i jezička ometenost, a u drugom poglavlju Emocionalno funkcionisanje i jezik, Strukturalne dimenzije ličnosti i jezik, Self koncept i jezik i Crte ličnosti, motivacija i jezik. Na početku svakog poglavlja, novo izdanje udžbenika, iz didaktičkih razloga, unosi cilj poglavlja, a na njegovom kraju nalazi se rezime poglavlja sa najvažnijim sadržajima u njemu. Na kraju poglavlja nalaze se pitanja i zadaci koji služe da olakšaju studiranje i savladavanje bitnih sadržaja naučne oblasti koja se u ovoj knjizi obrađuje, kao i za viši nivo logičkog povezivanja prezentovanih činjenica. Udžbenik je prerađen i dopunjen, sadržajima koje smo izlagali, tokom perioda koji traje više od jedne decenije, na predavanjima i kroz power point prezentacije namenjene studentima logopedije na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju Univerziteta u Beogradu.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)", title = "Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje", pages = "371-1", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3886" }
Radoman, V.. (2014). Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje. Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju (ICF)., 1-371. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3886
Radoman V. Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje. 2014;:1-371. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3886 .
Radoman, Vesna, "Psihologija jezika i jezičkih poremećaja prerađeno i dopunjeno izdanje" (2014):1-371, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3886 .