Reproductive health of visually impaired women
Reproduktivno zdravlje žena sa oštećenjem vida
Article (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Results of numerous studies emphasize insufficient system efficacy in the realization
of reproductive rights of women with disabilities. These women usually claim that the
services related to this area are often unreachable and inaccessible, that they lack the
information on reproductive health in the necessary form, that they encounter stereotypes
and prejudices related to their sexuality and their realization in the role of a partner in a
relationship and marriage. Visually impaired women are especially sensitive to this
topic. Therefore, it often happens that they ignore certain health problems, contact the
gynecologist too late, which can lead to late diagnosis. One of the impressions is also
that the level of their knowledge about reproductive health increases with the number of
their interactions and informal education through mass media.
The aim of this paper is to depict the existing international and national normative
frame which regulates the reproductive health o...f women with disabilities and to
emphasize the problems related to the reproductive health of visually impaired women.
It will also provide recommendations for amendments of the national normative frame.
U velikom broju zemalja još uvek postoje slabosti u obezbeđenju doslednog pristupa preventivnim programima i uslugama iz područja reproduktivnog zdravlja
ženama sa invaliditetom. Iako i na međunarodnom i na nacionalnom nivou postoji pravni okvir za bolji pristup ovim uslugama, on uglavnom nije dovoljno pravno konkretizovan, a samim tim je i nedovoljno primenjen u praksi. Dodatna podrška ženama sa oštećenjem vida u sistemu zdravstvene zaštite, prevenciji i sistemu lečenja retko je prepoznata, te je njihovo odsustvo na ginekološkim klinikama u značajnoj meri podiglo interesovanje udruženja slepih i slabovidih, kao i teoretičara, oko toga kako one pristupaju informacijama i uslugama iz domena reproduktivnog zdravlja. Poznato je da se često susreću sa strukturalnim i komunikativnim barijerama, nespremnošću profesionalaca i često komplikovanom pristupu zdravstvenoj nezi i akcijama usmerenim na reproduktivno zdravlje. Sa druge
strane, seksualni razvoj adolescenata sa oštećenjem vida pokazu...je iste karakteristike razvoja kao kod adolescenata tipičnog razvoja. Slepe devojke, kao i devojke
bez oštećenja vida, pokušavaju da definišu svoj identitet i mesto u društvu, da
otkriju sopstvenu seksualnost i da je dožive. U tome ih često onemogućuju ili
ograničavaju nedostajuće ili nedovoljne informacije o temi, pa samim tim i loše
razumevanje onoga što im se dešava. Devojke sa oštećenjem vida takođe imaju potrebu za ostvarivanjem u partnerskoj ulozi, emocionalnom i seksualnom povezanošću, zainteresovane su da steknu znanje o svom telu, seksualnom i reproduktivnom zdravlju.
U sprovedenim studijama istaknuta je potreba da se ženama sa oštećenjem vida
kontinuirano obezbeđuju informacije o pristupu uslugama reproduktivnog zdravlja. Preporuka je i da se tokom poseta izabranim lekarima i drugim profesionalcima sa kojima su ove žene često u kontaktu ukazuje na značaj redovnih godišnjih
poseta ginekologu. Osnaživanja multisektorskog pristupa ovom pitanju je takođe
značajno i prepoznato kroz neprestano podučavanje svih pružalaca usluga u sistemu: zdravstvenih radnika, stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, prosvetnih radnika, organizacija saveza slepih i slabovidih.
Nadležna tela relevantna za ovo pitanje treba da se posvete pitanju zaštite reproduktivnog i seksualnog zdravlja žena sa invaliditetom, kao i borbi protiv diskriminacije ovih žena, te da osmisle i sprovode kampanju kroz medije, predavanja
i na drugi način, na ovu temu. Pored toga, potrebno je u javnim budžetima obezbediti sredstva za poseban pristup uslugama zaštite reproduktivnog zdravlja ženama
sa invaliditetom. I, na kraju, ali ne i manje bitno, ove mere bi trebalo prilagoditi svakoj grupi žena sa invaliditetom, s obzirom na vrstu invaliditeta, te informacije i olakšani pristup uslugama adaptirati na način kojim se prevazilaze konkretne prepreke na koje one nailaze.
Keywords:
reproductive health / women with disabilities / visually impaired women / reproduktivno zdravlje / žene sa invaliditetom / žene sa oštećenjem vidaSource:
Теме – Journal for Social Sciences, 2021, 45, 1, 265-279Publisher:
- University of Niš (Republic of Serbia)
Funding / projects:
- Social participation of persons with intellectual disabilities (RS-179017)
- Designig a protocol for Assessing the Educational potentials of Children with Disabilities as a Criterion for Development of Individual Educational Programs (RS-179025)
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - JOUR AU - Jablan, Branka AU - Sjeničić, Marta PY - 2021 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3344 AB - Results of numerous studies emphasize insufficient system efficacy in the realization of reproductive rights of women with disabilities. These women usually claim that the services related to this area are often unreachable and inaccessible, that they lack the information on reproductive health in the necessary form, that they encounter stereotypes and prejudices related to their sexuality and their realization in the role of a partner in a relationship and marriage. Visually impaired women are especially sensitive to this topic. Therefore, it often happens that they ignore certain health problems, contact the gynecologist too late, which can lead to late diagnosis. One of the impressions is also that the level of their knowledge about reproductive health increases with the number of their interactions and informal education through mass media. The aim of this paper is to depict the existing international and national normative frame which regulates the reproductive health of women with disabilities and to emphasize the problems related to the reproductive health of visually impaired women. It will also provide recommendations for amendments of the national normative frame. AB - U velikom broju zemalja još uvek postoje slabosti u obezbeđenju doslednog pristupa preventivnim programima i uslugama iz područja reproduktivnog zdravlja ženama sa invaliditetom. Iako i na međunarodnom i na nacionalnom nivou postoji pravni okvir za bolji pristup ovim uslugama, on uglavnom nije dovoljno pravno konkretizovan, a samim tim je i nedovoljno primenjen u praksi. Dodatna podrška ženama sa oštećenjem vida u sistemu zdravstvene zaštite, prevenciji i sistemu lečenja retko je prepoznata, te je njihovo odsustvo na ginekološkim klinikama u značajnoj meri podiglo interesovanje udruženja slepih i slabovidih, kao i teoretičara, oko toga kako one pristupaju informacijama i uslugama iz domena reproduktivnog zdravlja. Poznato je da se često susreću sa strukturalnim i komunikativnim barijerama, nespremnošću profesionalaca i često komplikovanom pristupu zdravstvenoj nezi i akcijama usmerenim na reproduktivno zdravlje. Sa druge strane, seksualni razvoj adolescenata sa oštećenjem vida pokazuje iste karakteristike razvoja kao kod adolescenata tipičnog razvoja. Slepe devojke, kao i devojke bez oštećenja vida, pokušavaju da definišu svoj identitet i mesto u društvu, da otkriju sopstvenu seksualnost i da je dožive. U tome ih često onemogućuju ili ograničavaju nedostajuće ili nedovoljne informacije o temi, pa samim tim i loše razumevanje onoga što im se dešava. Devojke sa oštećenjem vida takođe imaju potrebu za ostvarivanjem u partnerskoj ulozi, emocionalnom i seksualnom povezanošću, zainteresovane su da steknu znanje o svom telu, seksualnom i reproduktivnom zdravlju. U sprovedenim studijama istaknuta je potreba da se ženama sa oštećenjem vida kontinuirano obezbeđuju informacije o pristupu uslugama reproduktivnog zdravlja. Preporuka je i da se tokom poseta izabranim lekarima i drugim profesionalcima sa kojima su ove žene često u kontaktu ukazuje na značaj redovnih godišnjih poseta ginekologu. Osnaživanja multisektorskog pristupa ovom pitanju je takođe značajno i prepoznato kroz neprestano podučavanje svih pružalaca usluga u sistemu: zdravstvenih radnika, stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, prosvetnih radnika, organizacija saveza slepih i slabovidih. Nadležna tela relevantna za ovo pitanje treba da se posvete pitanju zaštite reproduktivnog i seksualnog zdravlja žena sa invaliditetom, kao i borbi protiv diskriminacije ovih žena, te da osmisle i sprovode kampanju kroz medije, predavanja i na drugi način, na ovu temu. Pored toga, potrebno je u javnim budžetima obezbediti sredstva za poseban pristup uslugama zaštite reproduktivnog zdravlja ženama sa invaliditetom. I, na kraju, ali ne i manje bitno, ove mere bi trebalo prilagoditi svakoj grupi žena sa invaliditetom, s obzirom na vrstu invaliditeta, te informacije i olakšani pristup uslugama adaptirati na način kojim se prevazilaze konkretne prepreke na koje one nailaze. PB - University of Niš (Republic of Serbia) T2 - Теме – Journal for Social Sciences T1 - Reproductive health of visually impaired women T1 - Reproduktivno zdravlje žena sa oštećenjem vida EP - 279 IS - 1 SP - 265 VL - 45 DO - 10.22190/TEME200407014J. ER -
@article{ author = "Jablan, Branka and Sjeničić, Marta", year = "2021", abstract = "Results of numerous studies emphasize insufficient system efficacy in the realization of reproductive rights of women with disabilities. These women usually claim that the services related to this area are often unreachable and inaccessible, that they lack the information on reproductive health in the necessary form, that they encounter stereotypes and prejudices related to their sexuality and their realization in the role of a partner in a relationship and marriage. Visually impaired women are especially sensitive to this topic. Therefore, it often happens that they ignore certain health problems, contact the gynecologist too late, which can lead to late diagnosis. One of the impressions is also that the level of their knowledge about reproductive health increases with the number of their interactions and informal education through mass media. The aim of this paper is to depict the existing international and national normative frame which regulates the reproductive health of women with disabilities and to emphasize the problems related to the reproductive health of visually impaired women. It will also provide recommendations for amendments of the national normative frame., U velikom broju zemalja još uvek postoje slabosti u obezbeđenju doslednog pristupa preventivnim programima i uslugama iz područja reproduktivnog zdravlja ženama sa invaliditetom. Iako i na međunarodnom i na nacionalnom nivou postoji pravni okvir za bolji pristup ovim uslugama, on uglavnom nije dovoljno pravno konkretizovan, a samim tim je i nedovoljno primenjen u praksi. Dodatna podrška ženama sa oštećenjem vida u sistemu zdravstvene zaštite, prevenciji i sistemu lečenja retko je prepoznata, te je njihovo odsustvo na ginekološkim klinikama u značajnoj meri podiglo interesovanje udruženja slepih i slabovidih, kao i teoretičara, oko toga kako one pristupaju informacijama i uslugama iz domena reproduktivnog zdravlja. Poznato je da se često susreću sa strukturalnim i komunikativnim barijerama, nespremnošću profesionalaca i često komplikovanom pristupu zdravstvenoj nezi i akcijama usmerenim na reproduktivno zdravlje. Sa druge strane, seksualni razvoj adolescenata sa oštećenjem vida pokazuje iste karakteristike razvoja kao kod adolescenata tipičnog razvoja. Slepe devojke, kao i devojke bez oštećenja vida, pokušavaju da definišu svoj identitet i mesto u društvu, da otkriju sopstvenu seksualnost i da je dožive. U tome ih često onemogućuju ili ograničavaju nedostajuće ili nedovoljne informacije o temi, pa samim tim i loše razumevanje onoga što im se dešava. Devojke sa oštećenjem vida takođe imaju potrebu za ostvarivanjem u partnerskoj ulozi, emocionalnom i seksualnom povezanošću, zainteresovane su da steknu znanje o svom telu, seksualnom i reproduktivnom zdravlju. U sprovedenim studijama istaknuta je potreba da se ženama sa oštećenjem vida kontinuirano obezbeđuju informacije o pristupu uslugama reproduktivnog zdravlja. Preporuka je i da se tokom poseta izabranim lekarima i drugim profesionalcima sa kojima su ove žene često u kontaktu ukazuje na značaj redovnih godišnjih poseta ginekologu. Osnaživanja multisektorskog pristupa ovom pitanju je takođe značajno i prepoznato kroz neprestano podučavanje svih pružalaca usluga u sistemu: zdravstvenih radnika, stručnih radnika u socijalnoj zaštiti, prosvetnih radnika, organizacija saveza slepih i slabovidih. Nadležna tela relevantna za ovo pitanje treba da se posvete pitanju zaštite reproduktivnog i seksualnog zdravlja žena sa invaliditetom, kao i borbi protiv diskriminacije ovih žena, te da osmisle i sprovode kampanju kroz medije, predavanja i na drugi način, na ovu temu. Pored toga, potrebno je u javnim budžetima obezbediti sredstva za poseban pristup uslugama zaštite reproduktivnog zdravlja ženama sa invaliditetom. I, na kraju, ali ne i manje bitno, ove mere bi trebalo prilagoditi svakoj grupi žena sa invaliditetom, s obzirom na vrstu invaliditeta, te informacije i olakšani pristup uslugama adaptirati na način kojim se prevazilaze konkretne prepreke na koje one nailaze.", publisher = "University of Niš (Republic of Serbia)", journal = "Теме – Journal for Social Sciences", title = "Reproductive health of visually impaired women, Reproduktivno zdravlje žena sa oštećenjem vida", pages = "279-265", number = "1", volume = "45", doi = "10.22190/TEME200407014J." }
Jablan, B.,& Sjeničić, M.. (2021). Reproductive health of visually impaired women. in Теме – Journal for Social Sciences University of Niš (Republic of Serbia)., 45(1), 265-279. https://doi.org/10.22190/TEME200407014J.
Jablan B, Sjeničić M. Reproductive health of visually impaired women. in Теме – Journal for Social Sciences. 2021;45(1):265-279. doi:10.22190/TEME200407014J. .
Jablan, Branka, Sjeničić, Marta, "Reproductive health of visually impaired women" in Теме – Journal for Social Sciences, 45, no. 1 (2021):265-279, https://doi.org/10.22190/TEME200407014J. . .