Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Bilingvizam gluvog deteta podrazumeva poznavanje i redovnu upotrebu
znakovnog jezika, koji koristi zajednica gluvih i govornog jezika koji koristi čujuća većina.
Rani bilingvizam gluve i nagluve dece (poznavanje znakovnog jezika i
govornog/pisanog jezika) je od neprocenjive važnosti za njihov razvoj. Primerena i
efikasna rana komunikacija bez obzira u okviru kog jezičkog modaliteta se odvija
(znakovni ili govorni), zajedno sa prihvatanjem deteta i njegovog oštećenja je osnova
uspešnog kognitivnog razvoja i razvoja ličnosti deteta, što predstavlja osnovu
komunikacije i izgradnje jezičkih veština. Koji način komunikacije će gluva i nagluva deca
koristiti i razviti u velikoj meri zavisi od toga da li potiču iz porodice gluvih ili roditelja
koji čuju.
Poznavajući i koristeći znakovni i govorni jezik, gluva i nagluva deca će ostvariti
svoje pune potencijale u intelektualnom, govornom i socijalnom razvoju.
Oštećenje sluha i govora dovodi do određenih specifičnosti i teškoća u raz...voju
ove dece, što zahteva adekvatne metode i pristupe u procesu rehabilitacije i edukacije,
veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske ustanove i okoline.
Bilingvalni pristup počinje primenom ranih interventnih programa u radu s
čujućim roditeljima i malim gluvim bebama. Ranim interventnim programima
omogućava se čujućim roditeljima: učenje nacionalnog znakovnog jezika; savetodavna
pomoć u pogledu postupaka s detetom; uključivanje u život zajednice gluvih; druženje s
odraslim gluvim osobama i gluvim vršnjacima njihove gluve dece.
Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci da nastave da usvajaju
jezik koja su počela da usvajaju u porodici, a najbolje će ga usvojiti kroz interakcije sa
drugim fluentnim govornicima- odraslima i decom
Keywords:
bilingvizam / bilingvalni pristup / gluva i nagluva deca / predškolski uzrastSource:
Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020, 2020, 108-118Publisher:
- Društvo defektologa Srbije
Funding / projects:
Note:
- Dani defektologa Srbije
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Kovačević, Tamara AU - Đoković, Sanja AU - Isaković, Ljubica AU - Dimić, Nadežda PY - 2020 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3326 AB - Bilingvizam gluvog deteta podrazumeva poznavanje i redovnu upotrebu znakovnog jezika, koji koristi zajednica gluvih i govornog jezika koji koristi čujuća većina. Rani bilingvizam gluve i nagluve dece (poznavanje znakovnog jezika i govornog/pisanog jezika) je od neprocenjive važnosti za njihov razvoj. Primerena i efikasna rana komunikacija bez obzira u okviru kog jezičkog modaliteta se odvija (znakovni ili govorni), zajedno sa prihvatanjem deteta i njegovog oštećenja je osnova uspešnog kognitivnog razvoja i razvoja ličnosti deteta, što predstavlja osnovu komunikacije i izgradnje jezičkih veština. Koji način komunikacije će gluva i nagluva deca koristiti i razviti u velikoj meri zavisi od toga da li potiču iz porodice gluvih ili roditelja koji čuju. Poznavajući i koristeći znakovni i govorni jezik, gluva i nagluva deca će ostvariti svoje pune potencijale u intelektualnom, govornom i socijalnom razvoju. Oštećenje sluha i govora dovodi do određenih specifičnosti i teškoća u razvoju ove dece, što zahteva adekvatne metode i pristupe u procesu rehabilitacije i edukacije, veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske ustanove i okoline. Bilingvalni pristup počinje primenom ranih interventnih programa u radu s čujućim roditeljima i malim gluvim bebama. Ranim interventnim programima omogućava se čujućim roditeljima: učenje nacionalnog znakovnog jezika; savetodavna pomoć u pogledu postupaka s detetom; uključivanje u život zajednice gluvih; druženje s odraslim gluvim osobama i gluvim vršnjacima njihove gluve dece. Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci da nastave da usvajaju jezik koja su počela da usvajaju u porodici, a najbolje će ga usvojiti kroz interakcije sa drugim fluentnim govornicima- odraslima i decom PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 T1 - Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta EP - 118 SP - 108 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326 ER -
@conference{ author = "Kovačević, Tamara and Đoković, Sanja and Isaković, Ljubica and Dimić, Nadežda", year = "2020", abstract = "Bilingvizam gluvog deteta podrazumeva poznavanje i redovnu upotrebu znakovnog jezika, koji koristi zajednica gluvih i govornog jezika koji koristi čujuća većina. Rani bilingvizam gluve i nagluve dece (poznavanje znakovnog jezika i govornog/pisanog jezika) je od neprocenjive važnosti za njihov razvoj. Primerena i efikasna rana komunikacija bez obzira u okviru kog jezičkog modaliteta se odvija (znakovni ili govorni), zajedno sa prihvatanjem deteta i njegovog oštećenja je osnova uspešnog kognitivnog razvoja i razvoja ličnosti deteta, što predstavlja osnovu komunikacije i izgradnje jezičkih veština. Koji način komunikacije će gluva i nagluva deca koristiti i razviti u velikoj meri zavisi od toga da li potiču iz porodice gluvih ili roditelja koji čuju. Poznavajući i koristeći znakovni i govorni jezik, gluva i nagluva deca će ostvariti svoje pune potencijale u intelektualnom, govornom i socijalnom razvoju. Oštećenje sluha i govora dovodi do određenih specifičnosti i teškoća u razvoju ove dece, što zahteva adekvatne metode i pristupe u procesu rehabilitacije i edukacije, veliku podršku i podsticaj porodice, predškolske ustanove i okoline. Bilingvalni pristup počinje primenom ranih interventnih programa u radu s čujućim roditeljima i malim gluvim bebama. Ranim interventnim programima omogućava se čujućim roditeljima: učenje nacionalnog znakovnog jezika; savetodavna pomoć u pogledu postupaka s detetom; uključivanje u život zajednice gluvih; druženje s odraslim gluvim osobama i gluvim vršnjacima njihove gluve dece. Na predškolskom uzrastu, zadatak vrtića je omogućiti deci da nastave da usvajaju jezik koja su počela da usvajaju u porodici, a najbolje će ga usvojiti kroz interakcije sa drugim fluentnim govornicima- odraslima i decom", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020", title = "Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta", pages = "118-108", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326" }
Kovačević, T., Đoković, S., Isaković, L.,& Dimić, N.. (2020). Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 Društvo defektologa Srbije., 108-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326
Kovačević T, Đoković S, Isaković L, Dimić N. Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020. 2020;:108-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326 .
Kovačević, Tamara, Đoković, Sanja, Isaković, Ljubica, Dimić, Nadežda, "Bilingvalni pristup u radu sa gluvom i nagluvom decom predškolskog uzrasta" in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020 (2020):108-118, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3326 .