Danas su mnoga istraživanja posvećena procesu usvajanja i razvoja jezika. Nama
su značajna ona, koja se bave načinima na koji deca koja ne čuju, usvajaju svoj jezik. Ovde
se misli na gluvu decu gluvih roditelja koja znakovni jezik usvajaju kao maternji, odnosno
prvi jezik. Međutim, najveći procenat gluve dece čine deca roditelja urednog sluha koja
su od rođenja izložena specifičnim uslovima i razvijaju svoj govor i jezik na drugačiji,
znatno teži način.
Cilj ovog rada je da ukaže na značaj i prednosti ranog usvajanja znakovnog jezika.
U radu će biti prikazana istraživanja koja se odnose na rano usvajanje znakovnog
jezika kod gluve dece gluvih roditelja, ali i gluve dece koja odrastaju u porodicama koje
čuju. Gluva deca gluvih roditelja su od prvog dana izložena pokretu, baš kao deca koja
čuju zvuku i govoru. Oni rano počinju da imitiraju pokrete svojih roditelja i uspostavljaju
komunikaciju. Prvi pokreti mogu se javiti već oko osmog meseca života. Sa druge strane,
gluva dec...a koja se rađaju u porodicama u kojima roditelji čuju u velikoj meri ostaju
uskraćena za prvu, najraniju komunikaciju, jer se roditelji uglavnom odlučuju da sa
svojom decom komuniciraju isključivo putem govora. Ukoliko porodica gluvih roditelja
dobije dete urednog sluha, ono će paralelno, veoma lako savladavati oba jezika. Znakovni
u komunikaciji sa roditeljima, govorni u kontaktu sa sredinom. Takva deca najčešće
postaju bilingvalna - potpuno jezički kompetentna u oba jezika. Ukazaće se i na značaj
dečjih (bebi) znakova koji predstavljaju prve podsticaje za razvoj osnovne – rane
komunikacije.
Rani pristup i interakcija putem jezika utiče na nivo jezičke kompetencije u
odraslom dobu, a samim tim i na edukativna postignuća. Ovo važi za oba jezika - govorni
i znakovni. Gluvi odrasli koji nisu imali pristup znakovnoj interakciji pre četvrte godine
života poseduju značajno manje jezičke veštine od gluvih koji su od najranijeg uzrasta bili
izloženi znakovnom jeziku i odraslih kasnije ogluvelih osoba, koje su prethodno usvojile
govorni jezik.
Keywords:
znakovni jezik / govorni jezik / rano usvajanje jezika / porodica gluve
dece
TY - CONF
AU - Isaković, Ljubica
AU - Kovačević, Tamara
AU - Šešum, Mia
AU - Dimić, Nadežda
PY - 2020
UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3297
AB - Danas su mnoga istraživanja posvećena procesu usvajanja i razvoja jezika. Nama
su značajna ona, koja se bave načinima na koji deca koja ne čuju, usvajaju svoj jezik. Ovde
se misli na gluvu decu gluvih roditelja koja znakovni jezik usvajaju kao maternji, odnosno
prvi jezik. Međutim, najveći procenat gluve dece čine deca roditelja urednog sluha koja
su od rođenja izložena specifičnim uslovima i razvijaju svoj govor i jezik na drugačiji,
znatno teži način.
Cilj ovog rada je da ukaže na značaj i prednosti ranog usvajanja znakovnog jezika.
U radu će biti prikazana istraživanja koja se odnose na rano usvajanje znakovnog
jezika kod gluve dece gluvih roditelja, ali i gluve dece koja odrastaju u porodicama koje
čuju. Gluva deca gluvih roditelja su od prvog dana izložena pokretu, baš kao deca koja
čuju zvuku i govoru. Oni rano počinju da imitiraju pokrete svojih roditelja i uspostavljaju
komunikaciju. Prvi pokreti mogu se javiti već oko osmog meseca života. Sa druge strane,
gluva deca koja se rađaju u porodicama u kojima roditelji čuju u velikoj meri ostaju
uskraćena za prvu, najraniju komunikaciju, jer se roditelji uglavnom odlučuju da sa
svojom decom komuniciraju isključivo putem govora. Ukoliko porodica gluvih roditelja
dobije dete urednog sluha, ono će paralelno, veoma lako savladavati oba jezika. Znakovni
u komunikaciji sa roditeljima, govorni u kontaktu sa sredinom. Takva deca najčešće
postaju bilingvalna - potpuno jezički kompetentna u oba jezika. Ukazaće se i na značaj
dečjih (bebi) znakova koji predstavljaju prve podsticaje za razvoj osnovne – rane
komunikacije.
Rani pristup i interakcija putem jezika utiče na nivo jezičke kompetencije u
odraslom dobu, a samim tim i na edukativna postignuća. Ovo važi za oba jezika - govorni
i znakovni. Gluvi odrasli koji nisu imali pristup znakovnoj interakciji pre četvrte godine
života poseduju značajno manje jezičke veštine od gluvih koji su od najranijeg uzrasta bili
izloženi znakovnom jeziku i odraslih kasnije ogluvelih osoba, koje su prethodno usvojile
govorni jezik.
C3 - Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020
T1 - Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika
EP - 119
SP - 119
UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297
ER -
@conference{
author = "Isaković, Ljubica and Kovačević, Tamara and Šešum, Mia and Dimić, Nadežda",
year = "2020",
abstract = "Danas su mnoga istraživanja posvećena procesu usvajanja i razvoja jezika. Nama
su značajna ona, koja se bave načinima na koji deca koja ne čuju, usvajaju svoj jezik. Ovde
se misli na gluvu decu gluvih roditelja koja znakovni jezik usvajaju kao maternji, odnosno
prvi jezik. Međutim, najveći procenat gluve dece čine deca roditelja urednog sluha koja
su od rođenja izložena specifičnim uslovima i razvijaju svoj govor i jezik na drugačiji,
znatno teži način.
Cilj ovog rada je da ukaže na značaj i prednosti ranog usvajanja znakovnog jezika.
U radu će biti prikazana istraživanja koja se odnose na rano usvajanje znakovnog
jezika kod gluve dece gluvih roditelja, ali i gluve dece koja odrastaju u porodicama koje
čuju. Gluva deca gluvih roditelja su od prvog dana izložena pokretu, baš kao deca koja
čuju zvuku i govoru. Oni rano počinju da imitiraju pokrete svojih roditelja i uspostavljaju
komunikaciju. Prvi pokreti mogu se javiti već oko osmog meseca života. Sa druge strane,
gluva deca koja se rađaju u porodicama u kojima roditelji čuju u velikoj meri ostaju
uskraćena za prvu, najraniju komunikaciju, jer se roditelji uglavnom odlučuju da sa
svojom decom komuniciraju isključivo putem govora. Ukoliko porodica gluvih roditelja
dobije dete urednog sluha, ono će paralelno, veoma lako savladavati oba jezika. Znakovni
u komunikaciji sa roditeljima, govorni u kontaktu sa sredinom. Takva deca najčešće
postaju bilingvalna - potpuno jezički kompetentna u oba jezika. Ukazaće se i na značaj
dečjih (bebi) znakova koji predstavljaju prve podsticaje za razvoj osnovne – rane
komunikacije.
Rani pristup i interakcija putem jezika utiče na nivo jezičke kompetencije u
odraslom dobu, a samim tim i na edukativna postignuća. Ovo važi za oba jezika - govorni
i znakovni. Gluvi odrasli koji nisu imali pristup znakovnoj interakciji pre četvrte godine
života poseduju značajno manje jezičke veštine od gluvih koji su od najranijeg uzrasta bili
izloženi znakovnom jeziku i odraslih kasnije ogluvelih osoba, koje su prethodno usvojile
govorni jezik.",
journal = "Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020",
title = "Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika",
pages = "119-119",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297"
}
Isaković, L., Kovačević, T., Šešum, M.,& Dimić, N.. (2020). Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020, 119-119.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297
Isaković L, Kovačević T, Šešum M, Dimić N. Značaj ranog usvajanja znakovnog jezika. in Zbornik rezimea – Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem „Dani defektologa Srbije”, Beograd, 20– 23.02.2020. 2020;:119-119.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3297 .
