Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece
Конференцијски прилог (Објављена верзија)
Метаподаци
Приказ свих података о документуАпстракт
Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit koji često ostaje
neprimećen dokle god se njegov uticaj ne odrazi na govorno-jezički razvoj deteta.
Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije učestalost oštećenja sluha je
1-3‰. Pored toga, istraživanja pokazuju da tokom ranog detinjstva još 3/1000 dece
stekne oštećenje sluha značajnog stepena. Postoji veliki broj faktora koji
dovodi do visoke incidencije oštećenja sluha u populaciji dece. Zbog toga,
Zajednički komitet za dečji sluh (JCIH) izdvaja listu najčešćih riziko faktora
koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Lista ima za cilj da
obezbedi prevenciju, ranu detekciju, kao i selekciju dece koja su pod povišenim
rizikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Ipak,
poslednjih godina mnogi autori osporavaju datu listu, navodeći da nije potpuno
u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima
koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenjima sluha.
Cilj... rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće
dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena. Takođe, cilj
rada bio je i da se ispitaju karakteristike auditivnog funkcionisanja dece sa
različitom etiologijom slušnog oštećenja.
Sprovedena je kritička analiza više od 30 radova koji su zadovoljili
navedene kriterijume. Rezultati analize pokazuju nedoslednost u nalazima i
preporukama ovih istraživanja, što predstavlja posledicu nedovoljno velikih
uzoraka i neujednačenih kriterijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće
navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama
intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR
skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična terapija,
intrauterine infekcije (naročito citomegalo virus), postnatalne infekcije
(bakterijski meningitis), kraniofacijalne malformacije, sindromi i
pozitivna porodična anamneza.
Neophodno je sprovesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe
detekcije urođenih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi
za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće
delovanje koje je zasnovano na dokazima.
Кључне речи:
oštećenje sluha / etiologija oštećenja sluha / riziko faktori / gluvoća / nagluvostИзвор:
Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije, 2019, 108-109Издавач:
- Društvo defektologa Srbije
Финансирање / пројекти:
Институција/група
rFASPERTY - CONF AU - Nikolić, Mina AU - Ostojić-Zeljković, Sanja PY - 2019 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/3082 AB - Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit koji često ostaje neprimećen dokle god se njegov uticaj ne odrazi na govorno-jezički razvoj deteta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije učestalost oštećenja sluha je 1-3‰. Pored toga, istraživanja pokazuju da tokom ranog detinjstva još 3/1000 dece stekne oštećenje sluha značajnog stepena. Postoji veliki broj faktora koji dovodi do visoke incidencije oštećenja sluha u populaciji dece. Zbog toga, Zajednički komitet za dečji sluh (JCIH) izdvaja listu najčešćih riziko faktora koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Lista ima za cilj da obezbedi prevenciju, ranu detekciju, kao i selekciju dece koja su pod povišenim rizikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Ipak, poslednjih godina mnogi autori osporavaju datu listu, navodeći da nije potpuno u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenjima sluha. Cilj rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena. Takođe, cilj rada bio je i da se ispitaju karakteristike auditivnog funkcionisanja dece sa različitom etiologijom slušnog oštećenja. Sprovedena je kritička analiza više od 30 radova koji su zadovoljili navedene kriterijume. Rezultati analize pokazuju nedoslednost u nalazima i preporukama ovih istraživanja, što predstavlja posledicu nedovoljno velikih uzoraka i neujednačenih kriterijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična terapija, intrauterine infekcije (naročito citomegalo virus), postnatalne infekcije (bakterijski meningitis), kraniofacijalne malformacije, sindromi i pozitivna porodična anamneza. Neophodno je sprovesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe detekcije urođenih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće delovanje koje je zasnovano na dokazima. PB - Društvo defektologa Srbije C3 - Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije T1 - Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece EP - 109 SP - 108 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082 ER -
@conference{ author = "Nikolić, Mina and Ostojić-Zeljković, Sanja", year = "2019", abstract = "Oštećenje sluha predstavlja senzorni deficit koji često ostaje neprimećen dokle god se njegov uticaj ne odrazi na govorno-jezički razvoj deteta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije učestalost oštećenja sluha je 1-3‰. Pored toga, istraživanja pokazuju da tokom ranog detinjstva još 3/1000 dece stekne oštećenje sluha značajnog stepena. Postoji veliki broj faktora koji dovodi do visoke incidencije oštećenja sluha u populaciji dece. Zbog toga, Zajednički komitet za dečji sluh (JCIH) izdvaja listu najčešćih riziko faktora koji mogu dovesti do urođenih ili rano stečenih oštećenja. Lista ima za cilj da obezbedi prevenciju, ranu detekciju, kao i selekciju dece koja su pod povišenim rizikom za nastanak značajnih oštećenja sluha tokom ranog detinjstva. Ipak, poslednjih godina mnogi autori osporavaju datu listu, navodeći da nije potpuno u skladu sa savremenim nalazima istraživača, posebno kada je reč o faktorima koji se dovode u vezu sa postnatalnim oštećenjima sluha. Cilj rada bila je kritička analiza riziko faktora koji se najčešće dovode u vezu sa nastankom trajnih oštećenja sluha značajnog stepena. Takođe, cilj rada bio je i da se ispitaju karakteristike auditivnog funkcionisanja dece sa različitom etiologijom slušnog oštećenja. Sprovedena je kritička analiza više od 30 radova koji su zadovoljili navedene kriterijume. Rezultati analize pokazuju nedoslednost u nalazima i preporukama ovih istraživanja, što predstavlja posledicu nedovoljno velikih uzoraka i neujednačenih kriterijuma procene. Imajući to u vidu, autori najčešće navode sledeće etiološke faktore oštećenja sluha: boravak u jedinicama intenzivne neonatalne nege duži od pet dana, mala telesna masa, nizak APGAR skor, hiperbilirubinemija, mehanička ventilacija, ototoksična terapija, intrauterine infekcije (naročito citomegalo virus), postnatalne infekcije (bakterijski meningitis), kraniofacijalne malformacije, sindromi i pozitivna porodična anamneza. Neophodno je sprovesti obimnija istraživanja kroz postojeće programe detekcije urođenih i rano stečenih oštećenja sluha. Takva istraživanja imala bi za cilj unapređenje trenutne prakse, ali i formiranje smernica za buduće delovanje koje je zasnovano na dokazima.", publisher = "Društvo defektologa Srbije", journal = "Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije", title = "Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece", pages = "109-108", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082" }
Nikolić, M.,& Ostojić-Zeljković, S.. (2019). Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije Društvo defektologa Srbije., 108-109. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082
Nikolić M, Ostojić-Zeljković S. Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece. in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije. 2019;:108-109. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082 .
Nikolić, Mina, Ostojić-Zeljković, Sanja, "Analiza etioloških faktora oštećenja sluha kod dece" in Zbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije (2019):108-109, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_3082 .