Приказ основних података о документу

dc.creatorGlumbić, Nenad
dc.creatorĐorđević, Mirjana
dc.creatorCalić, Gordana
dc.date.accessioned2021-06-17T13:42:18Z
dc.date.available2021-06-17T13:42:18Z
dc.date.issued2018
dc.identifier.isbn978-86-84765-54-5
dc.identifier.urihttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2837
dc.description.abstractIako brojna istraživanja pokazuju da se neurorazvojni poremećaji značajno češće jevljaju kod osoba muškog pola razlozi ove pojave još uvek nisu sasvim jasni. Cilj ovog istraživanja je da utvrdi distribuciju ispitanika sa intelektualnom ometenošću i poremećajem iz spektra autizma u selekcionisanom uzorku ispitanika koji pohađaju razvojne grupe i tzv. specijalne škole. Prigodnim uzorkom je obuhvaćeno 385 ispitanika prosečne starosti 11,3 godine (SD=3,66). Celokupan uzorak je podeljen na četiri poduzorka: 214 ispitanika sa lakom intelektualnom ometenošću (LIO), 13 ispitanika sa LIO i autizmom, 114 ispitanika sa težim oblicima intelektualne ometenost (TIO) i 44 ispitanika sa TIO i autizmom. U poduzorcima ipitanika sa LIO i TIO neznatno je više dečaka (1,12:1, odnosno 1,61:1), dok je u poduzorcima ispitanika sa autizmom disproporcija u polnoj zastupljenosti mnogo veća (12:1 kod osoba sa autizmom i LIO i 3:1 kod ispitanika sa autizmom i TIO). Nešto veća zastupljenost dečaka u populaciji dece sa intelektualnom ometenošću obično se objašnjava većom vulnerabilnošću muških fetusa, specifičnostima polno vezanog nasleđivanja, ali i kulturološkim činiocima koji omogućavaju lakše prepoznavanje intelektualne ometenosti kod osoba muškog pola. Rezultati mnogih studija pokazuju da je disproporcija u broju dečaka i devojčica sa autizmom utoliko manja ukoliko je stepen intelektualnog funkcionisanja niži. Tako je opšteprihvaćeni nalaz o odnosu 4:1 nedavno osporen. Naši podaci su u skladu sa rezultatima stranih studija. Prema teoriji „ženskog protektivnog efekta“ osobe ženskog pola su zaštićene od određenih riziko faktora tako da je potrebno njihovo udruženo dejstvo kako bi se autizam ispoljio i kod devojčica. Zbog toga je, po pravilu, klinička slika autizma kod devojčica nešto teža od one kod dečaka. Moguće je i da razlike u ispoljavanju kliničke slike utiču na nedovoljno prepoznavanje autizma kod ispitanika ženskog pola.
dc.languagesr
dc.publisherDruštvo defektologa Srbije
dc.rightsopenAccess
dc.rights.urihttps://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
dc.sourceZbornik rezimea Stručno-naučna konferencija sa međunarodnim učešćem Dani defektologa Srbije
dc.sourceZbornik rezimea sa stručno-naučne konferencije Dani defektologa Srbije
dc.subjectpolni dimorfizam
dc.subjectporemećaj iz spektra autizma
dc.titleNejednaka polna distribucija dece sa intelektualnom ometenošću i autizmomsr
dc.typeconferenceObject
dc.rights.licenseBY-SA
dc.citation.epage149
dc.citation.other: 149-149
dc.citation.spage149
dc.identifier.fulltexthttp://rfasper.fasper.bg.ac.rs/bitstream/id/6035/bitstream_6035.pdf
dc.identifier.rcubhttps://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2837
dc.type.versionpublishedVersion


Документи

Thumbnail

Овај документ се појављује у следећим колекцијама

Приказ основних података о документу