rFASPER - Repository of the Faculty of Special Education and Rehabilitation
Faculty of Special Education and Rehabilitation
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Razvoj religioznosti mladih

Authorized Users Only
2017
Authors
Stojković, Irena
Book (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
Religija postoji u svim ljudskim društvima i utiče na njihove različite sfere: na vrednosti, politiku, obrazovanje, ekonomiju, umetnost… Taj uticaj posebno je jasno uočljiv u razdobljima značajnih istorijskih promena u društvenom položaju religije, kao što je period od proteklih nekoliko decenija u našoj zemlji. S obzirom na to da religija prožima različite sfere kulture, ona je značajan činilac psihičkog funkcionisanja i razvoja osoba. U razvojnoj psihologiji, od samih početaka te nauke, teoretičari su sagledavali uticaj okruženja na oblikovanje ličnosti. Kada je reč o religiji, već je Stenli Hol (Stanley Hall), koji se smatra začetnikom ove naučne oblasti, razmatrao pitanja religijskog obrazovanja dece. Međutim, prvi sistematičan i celovit način sagledavanja uslovljenosti psihičkog razvoja međusobnim delovanjem osobe i njenog okruženja dao je Juri Bronfenbrener (Urie Bronfenbrenner) u ekološkoj teoriji ljudskog razvoja, krajem sedamdesetih godina dvadesetog veka, govoreć...i da je ljudski razvoj uslovljen odnosima između individue i višestrukih nivoa okruženja, od neposrednih kao što je porodica, do širih koji obuhvataju kulturne vrednosti, socijalne institucije, politiku i ekonomiju. U skladu sa pionirskim postavkama Bronfenbrenerove teorije, savremena nauka o ljudskom razvoju počiva na, ili bar teži ka, metateorijskom okviru koji se naziva relaciono-razvojno-sistemski model (eng. relational developmental systems model) (Lerner i sar. 2003). Za razliku od organizmičkog i mehanističkog modela, od kojih prvi razvoj sagledava kao pre svega uslovljen činiocima ličnosti i organizma, dok drugi naglašava uticaje sredine na jedinku, u relaciono-razvojno-sistemskom modelu razvoj se sagledava kao uslovljen međusobnim delovanjem bioloških činilaca organizma, psiholoških karakteristika osobe i činilaca koji potiču iz socijalnog okruženja, pri čemu se naglašavaju promene tokom vremena u samoj osobi, u okruženju, kao i promene u njihovom međusobnom odnosu. Iz navedene osnovne karakteristike relaciono-razvojno-sistemskog modela, a to je usmerenost na međusobni odnos osobe koja se razvija i okruženja kao osnovnu jedinicu proučavanja, proizlaze i sledeće dve značajne odrednice ovog modela: naglašavanje aktivne uloge osobe u vlastitom razvoju i sagledavanje značaja kulturnih i istorijskih uticaja na razvoj. U pogledu orijentacije empirijskih istraživanja, model se karakteriše težnjom ka objedinjenju, kako u smislu primene i povezivanja različitih teorijskih perspektiva u cilju objašnjenja pojava, tako i u smislu korišćenja i kvalitativne i kvantitativne metodologije i povezivanja osnovnih i primenjenih istraživanja.Promene u društvenom položaju religije i u religioznosti, koje se odvijaju u našoj sredini, empirijski su istraživane u okviru različitih naučnih oblasti – sociologije, antropologije, etnologije i socijalne psihologije. Međutim, razvojno- psihološko istraživanje religioznosti u našoj sredini je izostalo, ako izuzmemo neka od istraživanja sociologa i socijalnih psihologa u kojima je razmatran uticaj porodice i verske tradicije i obrazovanja na religioznost mladih osoba. U našem radu nastojali smo da istražimo razvoj religioznosti mladih osoba u našoj sredini. Pri tome, težili smo da obuhvatimo različite aspekte religioznosti i njihov razvoj: sadržaj verovanja, religijski identitet i motivaciju. Ovako široko osmišljenom istraživanju može se, možda, zameriti nedostatak jedinstvenog teorijskog okvira kao polazišta. Međutim, mi smo se odlučili za takav pristup vođeni znatiželjom i težnjom ka upoznavanju religioznog razvoja kao celovitog procesa. Upoznavanje razvoja religioznosti, koje je predmet ovog rada, može predstavljati početak daljih istraživanja o povezanosti religije, kao društvenog sistema, i religioznosti osoba, sa drugim sferama njihovog psihičkog razvoja.

Source:
2017
Publisher:
  • Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation

ISBN: 978-86-6203-093-1

[ Google Scholar ]
Handle
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2667
URI
http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2667
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
Institution/Community
rFASPER
TY  - BOOK
AU  - Stojković, Irena
PY  - 2017
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2667
AB  - Religija postoji u svim ljudskim društvima i utiče na njihove različite
sfere: na vrednosti, politiku, obrazovanje, ekonomiju, umetnost… Taj uticaj
posebno je jasno uočljiv u razdobljima značajnih istorijskih promena u društvenom
položaju religije, kao što je period od proteklih nekoliko decenija u
našoj zemlji. S obzirom na to da religija prožima različite sfere kulture, ona je
značajan činilac psihičkog funkcionisanja i razvoja osoba.
U razvojnoj psihologiji, od samih početaka te nauke, teoretičari su sagledavali
uticaj okruženja na oblikovanje ličnosti. Kada je reč o religiji, već je
Stenli Hol (Stanley Hall), koji se smatra začetnikom ove naučne oblasti, razmatrao
pitanja religijskog obrazovanja dece. Međutim, prvi sistematičan i celovit
način sagledavanja uslovljenosti psihičkog razvoja međusobnim delovanjem
osobe i njenog okruženja dao je Juri Bronfenbrener (Urie Bronfenbrenner)
u ekološkoj teoriji ljudskog razvoja, krajem sedamdesetih godina dvadesetog
veka, govoreći da je ljudski razvoj uslovljen odnosima između individue i višestrukih
nivoa okruženja, od neposrednih kao što je porodica, do širih koji
obuhvataju kulturne vrednosti, socijalne institucije, politiku i ekonomiju.
U skladu sa pionirskim postavkama Bronfenbrenerove teorije, savremena
nauka o ljudskom razvoju počiva na, ili bar teži ka, metateorijskom okviru
koji se naziva relaciono-razvojno-sistemski model (eng. relational developmental
systems model) (Lerner i sar. 2003). Za razliku od organizmičkog i
mehanističkog modela, od kojih prvi razvoj sagledava kao pre svega uslovljen
činiocima ličnosti i organizma, dok drugi naglašava uticaje sredine na
jedinku, u relaciono-razvojno-sistemskom modelu razvoj se sagledava kao
uslovljen međusobnim delovanjem bioloških činilaca organizma, psiholoških
karakteristika osobe i činilaca koji potiču iz socijalnog okruženja, pri čemu se
naglašavaju promene tokom vremena u samoj osobi, u okruženju, kao i promene
u njihovom međusobnom odnosu.
Iz navedene osnovne karakteristike relaciono-razvojno-sistemskog modela,
a to je usmerenost na međusobni odnos osobe koja se razvija i okruženja
kao osnovnu jedinicu proučavanja, proizlaze i sledeće dve značajne odrednice
ovog modela: naglašavanje aktivne uloge osobe u vlastitom razvoju i sagledavanje
značaja kulturnih i istorijskih uticaja na razvoj. U pogledu orijentacije
empirijskih istraživanja, model se karakteriše težnjom ka objedinjenju, kako
u smislu primene i povezivanja različitih teorijskih perspektiva u cilju objašnjenja
pojava, tako i u smislu korišćenja i kvalitativne i kvantitativne metodologije
i povezivanja osnovnih i primenjenih istraživanja.Promene u društvenom položaju religije i u religioznosti, koje se odvijaju
u našoj sredini, empirijski su istraživane u okviru različitih naučnih oblasti
– sociologije, antropologije, etnologije i socijalne psihologije. Međutim, razvojno-
psihološko istraživanje religioznosti u našoj sredini je izostalo, ako izuzmemo
neka od istraživanja sociologa i socijalnih psihologa u kojima je razmatran
uticaj porodice i verske tradicije i obrazovanja na religioznost mladih osoba.
U našem radu nastojali smo da istražimo razvoj religioznosti mladih
osoba u našoj sredini. Pri tome, težili smo da obuhvatimo različite aspekte
religioznosti i njihov razvoj: sadržaj verovanja, religijski identitet i motivaciju.
Ovako široko osmišljenom istraživanju može se, možda, zameriti nedostatak
jedinstvenog teorijskog okvira kao polazišta. Međutim, mi smo se odlučili za
takav pristup vođeni znatiželjom i težnjom ka upoznavanju religioznog razvoja
kao celovitog procesa. Upoznavanje razvoja religioznosti, koje je predmet
ovog rada, može predstavljati početak daljih istraživanja o povezanosti religije,
kao društvenog sistema, i religioznosti osoba, sa drugim sferama njihovog
psihičkog razvoja.
PB  - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
T1  - Razvoj religioznosti mladih
UR  - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2667
ER  - 
@book{
author = "Stojković, Irena",
year = "2017",
abstract = "Religija postoji u svim ljudskim društvima i utiče na njihove različite
sfere: na vrednosti, politiku, obrazovanje, ekonomiju, umetnost… Taj uticaj
posebno je jasno uočljiv u razdobljima značajnih istorijskih promena u društvenom
položaju religije, kao što je period od proteklih nekoliko decenija u
našoj zemlji. S obzirom na to da religija prožima različite sfere kulture, ona je
značajan činilac psihičkog funkcionisanja i razvoja osoba.
U razvojnoj psihologiji, od samih početaka te nauke, teoretičari su sagledavali
uticaj okruženja na oblikovanje ličnosti. Kada je reč o religiji, već je
Stenli Hol (Stanley Hall), koji se smatra začetnikom ove naučne oblasti, razmatrao
pitanja religijskog obrazovanja dece. Međutim, prvi sistematičan i celovit
način sagledavanja uslovljenosti psihičkog razvoja međusobnim delovanjem
osobe i njenog okruženja dao je Juri Bronfenbrener (Urie Bronfenbrenner)
u ekološkoj teoriji ljudskog razvoja, krajem sedamdesetih godina dvadesetog
veka, govoreći da je ljudski razvoj uslovljen odnosima između individue i višestrukih
nivoa okruženja, od neposrednih kao što je porodica, do širih koji
obuhvataju kulturne vrednosti, socijalne institucije, politiku i ekonomiju.
U skladu sa pionirskim postavkama Bronfenbrenerove teorije, savremena
nauka o ljudskom razvoju počiva na, ili bar teži ka, metateorijskom okviru
koji se naziva relaciono-razvojno-sistemski model (eng. relational developmental
systems model) (Lerner i sar. 2003). Za razliku od organizmičkog i
mehanističkog modela, od kojih prvi razvoj sagledava kao pre svega uslovljen
činiocima ličnosti i organizma, dok drugi naglašava uticaje sredine na
jedinku, u relaciono-razvojno-sistemskom modelu razvoj se sagledava kao
uslovljen međusobnim delovanjem bioloških činilaca organizma, psiholoških
karakteristika osobe i činilaca koji potiču iz socijalnog okruženja, pri čemu se
naglašavaju promene tokom vremena u samoj osobi, u okruženju, kao i promene
u njihovom međusobnom odnosu.
Iz navedene osnovne karakteristike relaciono-razvojno-sistemskog modela,
a to je usmerenost na međusobni odnos osobe koja se razvija i okruženja
kao osnovnu jedinicu proučavanja, proizlaze i sledeće dve značajne odrednice
ovog modela: naglašavanje aktivne uloge osobe u vlastitom razvoju i sagledavanje
značaja kulturnih i istorijskih uticaja na razvoj. U pogledu orijentacije
empirijskih istraživanja, model se karakteriše težnjom ka objedinjenju, kako
u smislu primene i povezivanja različitih teorijskih perspektiva u cilju objašnjenja
pojava, tako i u smislu korišćenja i kvalitativne i kvantitativne metodologije
i povezivanja osnovnih i primenjenih istraživanja.Promene u društvenom položaju religije i u religioznosti, koje se odvijaju
u našoj sredini, empirijski su istraživane u okviru različitih naučnih oblasti
– sociologije, antropologije, etnologije i socijalne psihologije. Međutim, razvojno-
psihološko istraživanje religioznosti u našoj sredini je izostalo, ako izuzmemo
neka od istraživanja sociologa i socijalnih psihologa u kojima je razmatran
uticaj porodice i verske tradicije i obrazovanja na religioznost mladih osoba.
U našem radu nastojali smo da istražimo razvoj religioznosti mladih
osoba u našoj sredini. Pri tome, težili smo da obuhvatimo različite aspekte
religioznosti i njihov razvoj: sadržaj verovanja, religijski identitet i motivaciju.
Ovako široko osmišljenom istraživanju može se, možda, zameriti nedostatak
jedinstvenog teorijskog okvira kao polazišta. Međutim, mi smo se odlučili za
takav pristup vođeni znatiželjom i težnjom ka upoznavanju religioznog razvoja
kao celovitog procesa. Upoznavanje razvoja religioznosti, koje je predmet
ovog rada, može predstavljati početak daljih istraživanja o povezanosti religije,
kao društvenog sistema, i religioznosti osoba, sa drugim sferama njihovog
psihičkog razvoja.",
publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation",
title = "Razvoj religioznosti mladih",
url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2667"
}
Stojković, I.. (2017). Razvoj religioznosti mladih. 
Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation..
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2667
Stojković I. Razvoj religioznosti mladih. 2017;.
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2667 .
Stojković, Irena, "Razvoj religioznosti mladih" (2017),
https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2667 .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB