Efekti primene augmentativne i alternativne komunikacije na kvalitet komunikacije osoba sa dizartrijom: prednosti i nedostaci
Effects of augmentative and alternative communication on quality of communication in people with dysarthria: advantages and shortcomings
Authors
Arsenić, Ivana
Jovanović-Simić, Nadica

Petrović-Lazić, Mirjana

Šehović, Ivana
Drljan, Bojana

Contributors
Vuković MileJugović Aleksandar
Popović-Ćitić Branislava
Ilić Snežana
Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Dizartrija nastaje kao posledica neuroloških oštećenja motornih kom-
ponenti govora i može zahvatiti neke ili sve govorne procese, uključujući
respiraciju, fonaciju, rezonanciju, artikulaciju i prozodiju. Poremećaji glasa
i govora mogu imati izrazito negativan uticaj na kvalitet života osoba sa
dizartrijom, jer otežavaju komunikaciju kao osnovnu čovekovu potrebu. Kakav
će tretman biti primenjen kod osoba sa dizartrijom zavisi od etiologije.
Klasični tretmani imaju za cilj da rehabilituju glas i govor u najvećem
mogućem stepenu, a idealno bi bilo do vraćanja normalne funkcije. Kada to nije
moguće zbog same patologije koja je u osnovi govornog poremećaja, teži se da se sa
što manje napora produkuje glas, tako da bude najpribližniji normalnom, pri-
rodnom i prijatnom glasu. Metode terapije mogu biti različite, ali kada se
iscrpi klasična vokalna rehabilitacija, jedina mogućnost za pacijente je aug-
mentativna i alternativna komunikacija. Iako ovakvi načini komunikacije
nekada... predstavljaju jedinu mogućnost za osobe sa dizartrijom da ostvare kva-
litetnu komunikaciju, oni mogu imati i veliki broj nedostataka. Zbog toga je
potrebno precizno odrediti koja vrsta asistivne tehnologije za komunikaciju
najviše odgovara svakoj osobi sa dizartrijom pojedinačno.
Dysarthria occurs as a result of neurological
damage of speech motor control and may
involve some or all speech processes,
including respiration, phonation,
resonance, articulation and prosody.
Due to the restrictive effect they have on
communication, voice and speech disorders
can have extremely negative impact on the
quality of life in people with dysarthria. What
type of treatment will be applied in patients
with dysarthria depends on the etiology.
Classical treatments aim to rehabilitate the
voice and speech to maximum possible level,
the ideal level would be to restore a normal
function. When this is not possible due to
pathology that underlies speech disorder,
the aim is to restore the voice production
which is closest to normal, natural and
pleasant voice, by minimum effort. Classical
methods of voice treatment may be different,
but once exhausted the use of augmentative
and alternative communication is the only
option. Although these methods may be the
on...ly option for achieving a good quality of
communication for people with dysarthria,
they have a number of shortcomings.
Therefore, it is necessary to determine
accurately and individually which type of
assistive technology for communication is
the best for person with dysarthria.
Keywords:
augmentativna i alternativna komunikacija / dizartrija / kvalitet komunikacije / augmentative and alternative communication / dysarthria / quality of communicationSource:
Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017., 2017, 101-110Publisher:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Arsenić, Ivana AU - Jovanović-Simić, Nadica AU - Petrović-Lazić, Mirjana AU - Šehović, Ivana AU - Drljan, Bojana PY - 2017 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2657 AB - Dizartrija nastaje kao posledica neuroloških oštećenja motornih kom- ponenti govora i može zahvatiti neke ili sve govorne procese, uključujući respiraciju, fonaciju, rezonanciju, artikulaciju i prozodiju. Poremećaji glasa i govora mogu imati izrazito negativan uticaj na kvalitet života osoba sa dizartrijom, jer otežavaju komunikaciju kao osnovnu čovekovu potrebu. Kakav će tretman biti primenjen kod osoba sa dizartrijom zavisi od etiologije. Klasični tretmani imaju za cilj da rehabilituju glas i govor u najvećem mogućem stepenu, a idealno bi bilo do vraćanja normalne funkcije. Kada to nije moguće zbog same patologije koja je u osnovi govornog poremećaja, teži se da se sa što manje napora produkuje glas, tako da bude najpribližniji normalnom, pri- rodnom i prijatnom glasu. Metode terapije mogu biti različite, ali kada se iscrpi klasična vokalna rehabilitacija, jedina mogućnost za pacijente je aug- mentativna i alternativna komunikacija. Iako ovakvi načini komunikacije nekada predstavljaju jedinu mogućnost za osobe sa dizartrijom da ostvare kva- litetnu komunikaciju, oni mogu imati i veliki broj nedostataka. Zbog toga je potrebno precizno odrediti koja vrsta asistivne tehnologije za komunikaciju najviše odgovara svakoj osobi sa dizartrijom pojedinačno. AB - Dysarthria occurs as a result of neurological damage of speech motor control and may involve some or all speech processes, including respiration, phonation, resonance, articulation and prosody. Due to the restrictive effect they have on communication, voice and speech disorders can have extremely negative impact on the quality of life in people with dysarthria. What type of treatment will be applied in patients with dysarthria depends on the etiology. Classical treatments aim to rehabilitate the voice and speech to maximum possible level, the ideal level would be to restore a normal function. When this is not possible due to pathology that underlies speech disorder, the aim is to restore the voice production which is closest to normal, natural and pleasant voice, by minimum effort. Classical methods of voice treatment may be different, but once exhausted the use of augmentative and alternative communication is the only option. Although these methods may be the only option for achieving a good quality of communication for people with dysarthria, they have a number of shortcomings. Therefore, it is necessary to determine accurately and individually which type of assistive technology for communication is the best for person with dysarthria. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017. T1 - Efekti primene augmentativne i alternativne komunikacije na kvalitet komunikacije osoba sa dizartrijom: prednosti i nedostaci T1 - Effects of augmentative and alternative communication on quality of communication in people with dysarthria: advantages and shortcomings EP - 110 SP - 101 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2657 ER -
@conference{ author = "Arsenić, Ivana and Jovanović-Simić, Nadica and Petrović-Lazić, Mirjana and Šehović, Ivana and Drljan, Bojana", year = "2017", abstract = "Dizartrija nastaje kao posledica neuroloških oštećenja motornih kom- ponenti govora i može zahvatiti neke ili sve govorne procese, uključujući respiraciju, fonaciju, rezonanciju, artikulaciju i prozodiju. Poremećaji glasa i govora mogu imati izrazito negativan uticaj na kvalitet života osoba sa dizartrijom, jer otežavaju komunikaciju kao osnovnu čovekovu potrebu. Kakav će tretman biti primenjen kod osoba sa dizartrijom zavisi od etiologije. Klasični tretmani imaju za cilj da rehabilituju glas i govor u najvećem mogućem stepenu, a idealno bi bilo do vraćanja normalne funkcije. Kada to nije moguće zbog same patologije koja je u osnovi govornog poremećaja, teži se da se sa što manje napora produkuje glas, tako da bude najpribližniji normalnom, pri- rodnom i prijatnom glasu. Metode terapije mogu biti različite, ali kada se iscrpi klasična vokalna rehabilitacija, jedina mogućnost za pacijente je aug- mentativna i alternativna komunikacija. Iako ovakvi načini komunikacije nekada predstavljaju jedinu mogućnost za osobe sa dizartrijom da ostvare kva- litetnu komunikaciju, oni mogu imati i veliki broj nedostataka. Zbog toga je potrebno precizno odrediti koja vrsta asistivne tehnologije za komunikaciju najviše odgovara svakoj osobi sa dizartrijom pojedinačno., Dysarthria occurs as a result of neurological damage of speech motor control and may involve some or all speech processes, including respiration, phonation, resonance, articulation and prosody. Due to the restrictive effect they have on communication, voice and speech disorders can have extremely negative impact on the quality of life in people with dysarthria. What type of treatment will be applied in patients with dysarthria depends on the etiology. Classical treatments aim to rehabilitate the voice and speech to maximum possible level, the ideal level would be to restore a normal function. When this is not possible due to pathology that underlies speech disorder, the aim is to restore the voice production which is closest to normal, natural and pleasant voice, by minimum effort. Classical methods of voice treatment may be different, but once exhausted the use of augmentative and alternative communication is the only option. Although these methods may be the only option for achieving a good quality of communication for people with dysarthria, they have a number of shortcomings. Therefore, it is necessary to determine accurately and individually which type of assistive technology for communication is the best for person with dysarthria.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.", title = "Efekti primene augmentativne i alternativne komunikacije na kvalitet komunikacije osoba sa dizartrijom: prednosti i nedostaci, Effects of augmentative and alternative communication on quality of communication in people with dysarthria: advantages and shortcomings", pages = "110-101", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2657" }
Arsenić, I., Jovanović-Simić, N., Petrović-Lazić, M., Šehović, I.,& Drljan, B.. (2017). Efekti primene augmentativne i alternativne komunikacije na kvalitet komunikacije osoba sa dizartrijom: prednosti i nedostaci. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017. Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 101-110. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2657
Arsenić I, Jovanović-Simić N, Petrović-Lazić M, Šehović I, Drljan B. Efekti primene augmentativne i alternativne komunikacije na kvalitet komunikacije osoba sa dizartrijom: prednosti i nedostaci. in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017.. 2017;:101-110. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2657 .
Arsenić, Ivana, Jovanović-Simić, Nadica, Petrović-Lazić, Mirjana, Šehović, Ivana, Drljan, Bojana, "Efekti primene augmentativne i alternativne komunikacije na kvalitet komunikacije osoba sa dizartrijom: prednosti i nedostaci" in Zbornik radova - Nacionalni naučni skup „Prevencija razvojnih smetnji i problema u ponašanju”, Beograd, 21. Decembar 2017. (2017):101-110, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2657 .