Implikacije istraživanja bioloških faktora za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja
Implication of biological factors research for prevention and treatment of conduct disorders
Authors
Žunić-Pavlović, Vesna
Pavlović, Miroslav
Kovačević-Lepojević, Marina

Contributors
Vuković MileŽunić-Pavlović Vesna

Conference object (Published version)
Metadata
Show full item recordAbstract
Tokom protekle dve decenije povećano je interesovanje za biološke faktore
poremećaja ponašanja u detinjstvu i adolescenciji. Cilj rada je da se omogući
sistematski pregled savremenih studija ove problematike i ukaže na
implikacije njihovih nalaza za prevenciju i tretman. Dosadašnja istraživanja
sugerišu da genetski uticaji, prenatalne i perinatalne komplikacije, slaba
pobudljivost autonomnog nervnog sistema, strukturalna i funkcionalna
oštećenja mozga, hormoni, neurotransmiteri i drugi biološki faktori imaju
važnu ulogu u razvoju poremećaja ponašanja. Studije bihejvioralne genetike
otkrivaju da se 50–60% individualnih razlika u antisocijalnom i agresivnom
ponašanju može pripisati genetskim uticajima. Međutim, mehanizmi
putem kojih biološki faktori mogu dovesti do poremećaja ponašanja uglavnom
nisu poznati. Postojeći podaci ukazuju da su ove veze složene, indirektne
i pod uticajem socijalnog konteksta. Napredak saznanja o biologiji
poremećaja ponašanja uticao je na praksu u... ovoj oblasti. Na primer, neki
fiziološki biomarkeri se koriste kao pomoć u dijagnostici, dok se terapija
lekovima, zdravstveno obrazovanje, dijeta i fizičke vežbe koriste za promenu
uticaja bioloških faktora. Specijalni pedagozi poznaju rizične faktore koji
deluju u porodici, vršnjačkoj grupi, školi, susedstvu i na širem društvenom
nivou, ali su slabije informisani o biološkim osnovama poremećaja ponašanja.
Integracija nalaza bioloških istraživanja može predstavljati važan korak
u razumevanju etiologije poremećaja ponašanja i ustanovljavanju programa
prevencije i tretmana koji su multikomponentni i usmereni na
specifične potrebe dece i adolescenata sa poremećajem ponašanja.
In the past two decades, there is increasing interest in biological factors for
conduct disorder in childhood and adolescence. The purpose of the present
paper is to provide a systematic review of contemporary studies on this
issue and to highlight the implications of these findings for prevention and
treatment. Previous research suggested that genetic influences, prenatal and perinatal complications, underarousal of the autonomic nervous system,
structural and functional impairments of the brain, hormones, neurotransmitters
and other biological factors play an important role in the development
of conduct disorders. Behavioral genetic studies revealed that 50–60%
of the variance in antisocial and aggressive behavior is attributable to genetic
influences. However, the mechanisms by which biological factors may
lead to conduct disorders remain largely unknown. Existing evidence indicates
that these relationships are complex, indirect and influenced by social
context. Advances... in knowledge of the biology of conduct disorders has
affected the practice in this field. For example, some physiological biomarkers
are used as an aid in the diagnosis, while drug therapy, health education,
diet and physical exercise are used to alter the influence of biological
factors. Special educators are acquainted with family, peer, school, neighborhood
and broader social level risk factors, but less informed about
the biological basis of conduct disorders. Integration of the findings from
biological research might be an important step in understanding the etiology
of conduct disorders and establishing prevention and treatment programs
that are multicomponent and tailored to the specific needs of children
and adolescents with conduct disorders.
Keywords:
poremećaji ponašanja / biološki faktori / prevencija / tretman / conduct disorders / biological factors / prevention / treatmentSource:
Zbornik radova - 7. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 27-29. 11. 2013, 2013, 111-118Publisher:
- Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation
Funding / projects:
Collections
Institution/Community
rFASPERTY - CONF AU - Žunić-Pavlović, Vesna AU - Pavlović, Miroslav AU - Kovačević-Lepojević, Marina PY - 2013 UR - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/2185 AB - Tokom protekle dve decenije povećano je interesovanje za biološke faktore poremećaja ponašanja u detinjstvu i adolescenciji. Cilj rada je da se omogući sistematski pregled savremenih studija ove problematike i ukaže na implikacije njihovih nalaza za prevenciju i tretman. Dosadašnja istraživanja sugerišu da genetski uticaji, prenatalne i perinatalne komplikacije, slaba pobudljivost autonomnog nervnog sistema, strukturalna i funkcionalna oštećenja mozga, hormoni, neurotransmiteri i drugi biološki faktori imaju važnu ulogu u razvoju poremećaja ponašanja. Studije bihejvioralne genetike otkrivaju da se 50–60% individualnih razlika u antisocijalnom i agresivnom ponašanju može pripisati genetskim uticajima. Međutim, mehanizmi putem kojih biološki faktori mogu dovesti do poremećaja ponašanja uglavnom nisu poznati. Postojeći podaci ukazuju da su ove veze složene, indirektne i pod uticajem socijalnog konteksta. Napredak saznanja o biologiji poremećaja ponašanja uticao je na praksu u ovoj oblasti. Na primer, neki fiziološki biomarkeri se koriste kao pomoć u dijagnostici, dok se terapija lekovima, zdravstveno obrazovanje, dijeta i fizičke vežbe koriste za promenu uticaja bioloških faktora. Specijalni pedagozi poznaju rizične faktore koji deluju u porodici, vršnjačkoj grupi, školi, susedstvu i na širem društvenom nivou, ali su slabije informisani o biološkim osnovama poremećaja ponašanja. Integracija nalaza bioloških istraživanja može predstavljati važan korak u razumevanju etiologije poremećaja ponašanja i ustanovljavanju programa prevencije i tretmana koji su multikomponentni i usmereni na specifične potrebe dece i adolescenata sa poremećajem ponašanja. AB - In the past two decades, there is increasing interest in biological factors for conduct disorder in childhood and adolescence. The purpose of the present paper is to provide a systematic review of contemporary studies on this issue and to highlight the implications of these findings for prevention and treatment. Previous research suggested that genetic influences, prenatal and perinatal complications, underarousal of the autonomic nervous system, structural and functional impairments of the brain, hormones, neurotransmitters and other biological factors play an important role in the development of conduct disorders. Behavioral genetic studies revealed that 50–60% of the variance in antisocial and aggressive behavior is attributable to genetic influences. However, the mechanisms by which biological factors may lead to conduct disorders remain largely unknown. Existing evidence indicates that these relationships are complex, indirect and influenced by social context. Advances in knowledge of the biology of conduct disorders has affected the practice in this field. For example, some physiological biomarkers are used as an aid in the diagnosis, while drug therapy, health education, diet and physical exercise are used to alter the influence of biological factors. Special educators are acquainted with family, peer, school, neighborhood and broader social level risk factors, but less informed about the biological basis of conduct disorders. Integration of the findings from biological research might be an important step in understanding the etiology of conduct disorders and establishing prevention and treatment programs that are multicomponent and tailored to the specific needs of children and adolescents with conduct disorders. PB - Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation C3 - Zbornik radova - 7. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 27-29. 11. 2013 T1 - Implikacije istraživanja bioloških faktora za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja T1 - Implication of biological factors research for prevention and treatment of conduct disorders EP - 118 SP - 111 UR - https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2185 ER -
@conference{ author = "Žunić-Pavlović, Vesna and Pavlović, Miroslav and Kovačević-Lepojević, Marina", year = "2013", abstract = "Tokom protekle dve decenije povećano je interesovanje za biološke faktore poremećaja ponašanja u detinjstvu i adolescenciji. Cilj rada je da se omogući sistematski pregled savremenih studija ove problematike i ukaže na implikacije njihovih nalaza za prevenciju i tretman. Dosadašnja istraživanja sugerišu da genetski uticaji, prenatalne i perinatalne komplikacije, slaba pobudljivost autonomnog nervnog sistema, strukturalna i funkcionalna oštećenja mozga, hormoni, neurotransmiteri i drugi biološki faktori imaju važnu ulogu u razvoju poremećaja ponašanja. Studije bihejvioralne genetike otkrivaju da se 50–60% individualnih razlika u antisocijalnom i agresivnom ponašanju može pripisati genetskim uticajima. Međutim, mehanizmi putem kojih biološki faktori mogu dovesti do poremećaja ponašanja uglavnom nisu poznati. Postojeći podaci ukazuju da su ove veze složene, indirektne i pod uticajem socijalnog konteksta. Napredak saznanja o biologiji poremećaja ponašanja uticao je na praksu u ovoj oblasti. Na primer, neki fiziološki biomarkeri se koriste kao pomoć u dijagnostici, dok se terapija lekovima, zdravstveno obrazovanje, dijeta i fizičke vežbe koriste za promenu uticaja bioloških faktora. Specijalni pedagozi poznaju rizične faktore koji deluju u porodici, vršnjačkoj grupi, školi, susedstvu i na širem društvenom nivou, ali su slabije informisani o biološkim osnovama poremećaja ponašanja. Integracija nalaza bioloških istraživanja može predstavljati važan korak u razumevanju etiologije poremećaja ponašanja i ustanovljavanju programa prevencije i tretmana koji su multikomponentni i usmereni na specifične potrebe dece i adolescenata sa poremećajem ponašanja., In the past two decades, there is increasing interest in biological factors for conduct disorder in childhood and adolescence. The purpose of the present paper is to provide a systematic review of contemporary studies on this issue and to highlight the implications of these findings for prevention and treatment. Previous research suggested that genetic influences, prenatal and perinatal complications, underarousal of the autonomic nervous system, structural and functional impairments of the brain, hormones, neurotransmitters and other biological factors play an important role in the development of conduct disorders. Behavioral genetic studies revealed that 50–60% of the variance in antisocial and aggressive behavior is attributable to genetic influences. However, the mechanisms by which biological factors may lead to conduct disorders remain largely unknown. Existing evidence indicates that these relationships are complex, indirect and influenced by social context. Advances in knowledge of the biology of conduct disorders has affected the practice in this field. For example, some physiological biomarkers are used as an aid in the diagnosis, while drug therapy, health education, diet and physical exercise are used to alter the influence of biological factors. Special educators are acquainted with family, peer, school, neighborhood and broader social level risk factors, but less informed about the biological basis of conduct disorders. Integration of the findings from biological research might be an important step in understanding the etiology of conduct disorders and establishing prevention and treatment programs that are multicomponent and tailored to the specific needs of children and adolescents with conduct disorders.", publisher = "Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation", journal = "Zbornik radova - 7. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 27-29. 11. 2013", title = "Implikacije istraživanja bioloških faktora za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja, Implication of biological factors research for prevention and treatment of conduct disorders", pages = "118-111", url = "https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2185" }
Žunić-Pavlović, V., Pavlović, M.,& Kovačević-Lepojević, M.. (2013). Implikacije istraživanja bioloških faktora za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja. in Zbornik radova - 7. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 27-29. 11. 2013 Univerzitet u Beogradu – Fakultet za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju/ University of Belgrade – Faculty of Special Education and Rehabilitation., 111-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2185
Žunić-Pavlović V, Pavlović M, Kovačević-Lepojević M. Implikacije istraživanja bioloških faktora za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja. in Zbornik radova - 7. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 27-29. 11. 2013. 2013;:111-118. https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2185 .
Žunić-Pavlović, Vesna, Pavlović, Miroslav, Kovačević-Lepojević, Marina, "Implikacije istraživanja bioloških faktora za prevenciju i tretman poremećaja ponašanja" in Zbornik radova - 7. Međunarodni naučni skup „Specijalna edukacija i rehabilitacija danas“, Beograd, Srbija, 27-29. 11. 2013 (2013):111-118, https://hdl.handle.net/21.15107/rcub_rfasper_2185 .