rFASPER - Repository of the Faculty of Special Education and Rehabilitation
Faculty of Special Education and Rehabilitation
    • English
    • Српски
    • Српски (Serbia)
  • English 
    • English
    • Serbian (Cyrillic)
    • Serbian (Latin)
  • Login
View Item 
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
  •   rFASPER
  • rFASPER
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
  • View Item
JavaScript is disabled for your browser. Some features of this site may not work without it.

Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom

The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting

Thumbnail
2020
1296.pdf (183.6Kb)
Authors
Golubović, Slavica
Ječmenica, Nevena
Panić, Marijana
Žikić, Vladica
Article (Published version)
Metadata
Show full item record
Abstract
The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no st...atistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process.

Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na v...seh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa.

Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortogr...afskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.

Keywords:
reading and writing / dysgraphic handwriting / orthographic rules / age differences / čtenie i pis'mo / disgrafičeskij počerk / orfografičeskie pravila / vozrastnye različiâ / čitanje i pisanje / disgrafičan rukopis / ortografska pravila / uzrasne razlike
Source:
Nastava i vaspitanje, 2020, 69, 2, 213-237
Publisher:
  • Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
Funding / projects:
  • Interdisciplinary research of verbal communication quality (RS-178027)

DOI: 10.5937/nasvas2002213G

ISSN: 0547-3330

[ Google Scholar ]
URI
http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1299
Collections
  • Radovi istraživača / Researcher's publications
Institution/Community
rFASPER
TY  - JOUR
AU  - Golubović, Slavica
AU  - Ječmenica, Nevena
AU  - Panić, Marijana
AU  - Žikić, Vladica
PY  - 2020
UR  - http://rfasper.fasper.bg.ac.rs/handle/123456789/1299
AB  - The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process.
AB  - Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa.
AB  - Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.
PB  - Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd
T2  - Nastava i vaspitanje
T1  - Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom
T1  - The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting
T1  - Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком
EP  - 237
IS  - 2
SP  - 213
VL  - 69
DO  - 10.5937/nasvas2002213G
ER  - 
@article{
author = "Golubović, Slavica and Ječmenica, Nevena and Panić, Marijana and Žikić, Vladica",
year = "2020",
abstract = "The aim of this study was to analyze the characteristics of reading and the orthographic level of handwriting in children with dysgraphic handwriting and children with typical development in the early grades of primary school. The research sample consisted of 94 children in the 3rd and 4th grades of primary school. The Handwriting Dysgraphia Assessment Test was used to assess the level of handwriting dysgraphia, while the analysis of the orhographic level of handwriting involved the assessment of the frequency and type of orthographic errors. The Three-Dimensional Reading Test was used in the second stage of research. Findings show the overall prevalence of handwriting dysgraphia in 13.8% of children, and a greater prevalence in boys (69.1%) relative to girls (30.9%). In the group of children with dysgraphic handwriting, 53.8% were categorized as having "graphomotor dysgraphia", while 46.2% were categorized as having "language dysgraphia". The study results suggest that there are no statistically significant differences between 3rd and 4th grade students in the application of orthographic rules to all writing tasks (t=1,33; df=11; p=0,17). Children with dysgraphic handwriting achieved poorer results on all writing tasks relative to children with typical development. A comparison of results of children with dysgraphic handwriting and children with typical development did not reveal statistically significant differences in reading speed tasks (t=1,10; df=18; p=0,32), number of mistakes (t=0,73; df=21; p=0,46), and reading comprehension (t=0,66; df=14; p=0,51). Increasing awareness of aspects of writing and reading where difficulties may occur, but also of aspects that represent children's developmental strengths, along with an effective assessment of language and cognitive abilities, would significantly improve the quality of the teaching process., Cel'û issledovaniâ âvlâetsâ analiz osobennostej čteniâ i urovnâ orfografii počerka u detej s disgrafičeskim počerkom i u detej tipičnogo razvitiâ mladšego škol'nogo vozrasta. Issledovanie provedeno na primere 94 učenikov III i IV klassov načal'noj školy. Dlâ ocenki disgrafii počerka byl ispol'zovan Test dlâ ocenki disgrafii počerka, a analiz orfografičeskogo urovnâ počerka vklûčal ocenku častoty i tipa orfografičeskih ošibok. Na vtorom ètape issledovaniâ primenâlsâ Test na trehmernoe čtenie. Soglasno rezul'tatam issledovaniâ, obŝaâ častota vstrečaemosti disgrafičeskogo počerka opredelena u 13,8% detej i naličie bolee vysokogo procenta disgrafičeskogo počerka u mal'čikov (69,1%) po sravneniû s devočkami (30,9%). V gruppe detej s disgrafiej počerka 53,8% detej byli otneseny k kategorii "grafomotornaâ disgrafiâ", a 46,2% detej byli otneseny k kategorii "lingvističeskaâ disgrafiâ". Rezul'taty issledovaniâ pokazali, čto net statističeski značimyh različij v primenenii pravil orfografii na vseh zadačah pis'ma sredi detej tret'Ego i četvertogo klassov (t = 1,33; df = 11; p = 0,17). Deti s disgrafičeskim počerkom huže spravlâlis' so vsemi zadačami pis'ma, po sravneniû s det'mi tipičnogo razvitiâ. Pri sravnenii dostiženij detej s disgrafičeskim počerkom i detej tipičnogo razvitiâ statističeski značimyh različij ne obnaruženo v zadaniâh na skorost' čteniâ (t = 1,10; df = 18; p = 0,32), količestvo ošibok (t = 0,73; df = 21; p = 0,46) i ponimanie pročitannogo (t = 0,66; df = 14; p = 0,51). Povyšenie osvedomlennosti ob aspektah pis'ma i čteniâ, kotorye mogut byt' narušeny, a takže ob aspektah razvitiâ rebenka, vmeste s èffektivnoj ocenkoj âzykovyh i kognitivnyh sposobnostej moglo by značitel'no ulučšit' kačestvo učebnogo processa., Cilj ovog istraživanja je analiza karakteristika čitanja i pravopisnog nivoa rukopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja mlađeg školskog uzrasta. Ispitivani uzorak obuhvatio je 94 dece III i IV razreda osnovne škole. Za procenu disgrafičnosti rukopisa korišćen je test za procenu disgrafičnosti rukopisa, dok je analiza pravopisnog nivoa rukopisa podrazumevala procenu učestalosti i tipa pravopisnih grešaka. U drugoj fazi istraživanja primenjen je trodimenzionalni test čitanja. Prema rezultatima istraživanja, utvrđena je ukupna učestalost pojave disgrafičnog rukopisa kod 13,8% dece i prisustvo većeg procenta disgrafičnog rukopisa kod dečaka (69,1%) u odnosu na devojčice (30,9%). U grupi dece sa disgrafičnim rukopisom, 53,8% dece je svrstano u kategoriju "grafomotorne disgrafije", dok je 46,2% dece svrstano u kategoriju "jezičke disgrafije". Rezultati istraživanja su pokazali da među decom trećeg i četvrtog razreda nema statistički značajnih razlika u primeni ortografskih pravila na svim zadacima pisanja (t=1,33; df=11; p=0,17). Deca sa disgrafičnim rukopisom su ostvarila lošiji rezultat u svim zadacima pisanja, u odnosu na decu tipičnog razvoja. Poređenjem postignuća dece sa disgrafičnim rukopisom i dece tipičnog razvoja nisu utvrđene statistički značajne razlike na zadacima brzine čitanja (t=1,10; df=18; p=0,32), broja grešaka (t=0,73; df=21; p=0,46) i razumevanja pročitanog materijala (t=0,66; df=14; p=0,51). Povećanje svesti o aspektima pisanja i čitanja na kojima se mogu javiti smetnje, ali i onima koji predstavljaju razvojne snage deteta, zajedno sa efikasnom procenom jezičkih i kognitivnih sposobnosti znatno bi unapredilo kvalitet nastavnog procesa.",
publisher = "Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd",
journal = "Nastava i vaspitanje",
title = "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom, The characteristics of reading and orthography in children with dysgraphic handwriting, Особенности чтения и орфографии у детей
с дисграфическим почерком",
pages = "237-213",
number = "2",
volume = "69",
doi = "10.5937/nasvas2002213G"
}
Golubović, S., Ječmenica, N., Panić, M.,& Žikić, V.. (2020). Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje
Pedagoško društvo Srbije, Beograd i Univerzitet u Beogradu - Filozofski fakultet - Institut za pedagogiju i andragogiju, Beograd., 69(2), 213-237.
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G
Golubović S, Ječmenica N, Panić M, Žikić V. Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom. in Nastava i vaspitanje. 2020;69(2):213-237.
doi:10.5937/nasvas2002213G .
Golubović, Slavica, Ječmenica, Nevena, Panić, Marijana, Žikić, Vladica, "Karakteristike čitanja i pravopisa kod dece sa disgrafičnim rukopisom" in Nastava i vaspitanje, 69, no. 2 (2020):213-237,
https://doi.org/10.5937/nasvas2002213G . .

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB
 

 

All of DSpaceCommunitiesAuthorsTitlesSubjectsThis institutionAuthorsTitlesSubjects

Statistics

View Usage Statistics

DSpace software copyright © 2002-2015  DuraSpace
About the rFASPER Repository | Send Feedback

OpenAIRERCUB